EPM_Vea Porotetani_193002.pdf
- extracted text
-
fe 30
O
te Matahiti
FEPUARE 1930
Hihi 2.
)
MA
LITA’TU E NIU E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAU
HIA RA,
OIA HOI TE Mesia RA O lESU. — I Korinetia 3, ^1.
HOO I TE MATAHITI HOB :
a
tf-*
HOE
TAEA
VERNIER, Directeur-Gérant.
Te Hebedoma Pureraa
OlS
ETa rahi
roa
te
maii
ohipa
•a|r leie tau hopea roa.
inaere e
lupu nei i roto i teienei ao
i
E neheneiie noa i leie nei, i le hoè taala, ia faaroo liia fca’na
reo e na taala hoê rnilioni i
te,taime hoê. Teie r« le vahi hau
ro-,.
4oa i te inaere— maori ra ; le reo no na taala hoê rnilioni i te
t'aaroo
raa hia e te lioê noa
a‘e taala,
i te taime hoê. E inaha
au
O te ohipa raau ia toi
lupu, ia amui hia hoè rnilioni taata faaroo
ta i roto i teie nei ao, no le pure i te Alua.
E na roto i laua lahoê raa maere rahi, e ere o te reo ana’e
t tei tahoê
o te niau manà'o atoa râ o te aau, oia hoi
te mau
,
O te Semêlo rahi ïa tei tupu na roto i te hebedoma maoi;t|iniua note matahiti api nei.
Te papai mai nei Lo tatou mau orometua tahiti e: Ua haapae
^laitai hia laua hepetoma pureraa i te mau vahi atoa; e ua tupu
oaoa rahi, no te ruperupe e. te mahanahana o taua mau
pu^Hiiputu raa ra. Mai le mea ra e ua riro taua hepetoma taa ê,
ij^.piai te hoê tusia rahi hanahana tei pupuhia e te ekalesia laatoa*
pure.
Tteomuaraa matahiti.
Oia
mau
1 E 43 matahiti i
teie nei to
te
Hepetoma Pureraa
haamauraa hia; ,e te haapao maitaihia nei e te hui faaroo i roto
T teie nei ao taatoa. E mea itoito roa te mau ekalesia tupu api
^-t te fenua. Tinito e i te fenua Tapone, e i Initia hoi, e i Aferita
E'f te haapa'oraà i teie tuhaa ohipa, mai i ô tatou atoa.
3
E leie nei, ia faaroo mai te Atua i te mau^iraa tei faataahia,
f tera pô e i tera pô-, na roto i te tahoê raa o te mau reo, e
|ja faalahe mai oia i te mau raaitai, no ô mai ia’na ra, i nia i te
^au Ekalesia, e te mau utuafare, e te mau fenua, ia ora to te ao.
-
IKAVA P/\f^AU
E papal
oe i
te parau i te melahi a
aradira...
te
Ekalesia
Apok. III, 1-S.
Ua papaihia fe parau a te Atua ei
haapii’ ei a‘o, ei faatitiaifaro i
mau liaerea. la riro to Saradi i
mutaa ihora ei hioraa no
tatou
teie nei tau
i ti
tatou,||
hopea.
^
Ahiri lesu i
papai mai ia tatou i ie rata i Tahiti nei, e hapehia e, h'
|
parau ta’na e papai mai e tei papaihia’tu i Saradi.
;
â huru
I. TE. HURU O TE
eKALESIA I SARADI
fj
O tei faaite mai i taua
huru ra, oia tei mau i na fetia e hitu i
roto|S
tei hahaere na ropu i na lamepa auro e hitu i,ï
to’na rima atau, e o
kuru arolui raid ïa.
/. E
E 2 vahi i faataahia
te
e
Mesia
no
te huru o taua
|a
|
(Ekal. ir. 1.)
Te huru rapueau u‘e. E io’a
to’na. Oia hoi : e roo maitai;
haere ïa i te pureraa; e
haapao ïa i te mau oro'a e te mau faaueraa.
itoito te mau himene. Ua taio hoi i te
parau na te Atua.
^ra
a.
|
L|^.'
b. Te huru rolo.
Te
pohe noa râ ïa ekal. Mai
te
raau
rapae, o tei fatafata i roto. Aita te ora
o te Mesia i roto. O ta ratou
haamaitai ta ratou i titau. No teie nei ao
ratou; tei reira to ratou
S.
E kuru atâla rahi aloa ïa.
Inaha !
Mai te
vai
haapao ore i Tahiti
hei ;
E maitai râ ia
ilij
hinaarj,^
( ir^iva 3).
Mai te tare ura ra. Oia.’toa te mau ekalew
pue ra.
ma
e
tiaraa atâta to ratôu ia fâ mai lesu.
faaapihia taua Ekalesia ra.
E 4 tau vahi i a‘o hia:
"■
1. Haamana'o i to’na fariiraa: 2.
i
Tatarahapa.
to’na ino; 3. E ara i te
apoo pohe ô te e‘a aano; 4. Faaetaeta i te me
rii i fatata i te pohe ra.
.
II. TE MAITAI
faaama i te faaroo. A
■
ITK
.
ranapana i te mon;
j.y
ruperupej’fe
i te Mesia; fariu ma^^^
pee
O TE TAHl PAE I HOTO
I
TAUA EKALESIA
SARADI RA.
^
1. A hi‘o na i to ratou rahi.
Ua hanere anei ?
taata i ô oe,
e
50?
e
10? Aita ïa. “Te vai
na
râ
e
toofanu
pif j
i Saradi na’’. Too-3 paha, too-4 paha. Nânâ iti haihai rcahi‘
Ua au i na too pili. o losua e Kaleba
; ia Noa mâ, i te tau diluvi; ia Loi'
mâ. Ua au i na taata i
tapa'ohia te rae i lerusalema. Toohîa i roto i tr
ij
tatou pue ekal. nei, tei vai tiamâ roa i
mua i te aro o te Atua?
■VEA'
,
Aita ratou i liaaviioii
)arau
3’
)aoraa;
Ç te
i '
'
>
luda ir.
a
3
Ki‘o na-i to ratou mau tapao faahiuhia.
2. A
a.
PO''R0T ETAN I
%
to ratou
23; te ahu varua.
.
ahu: Te ahu
tino, ia au i te
Üa tura to ratou faaroo, e ta ratou haa-
aita ïa i faahupehupe; aita e fatafataraa o te raau; tei reira te Ora
Mesia.
•
b. Aita ratou iriro ilevaruao teic nei ao. Aita i
teparuraa; aita i taahi i te
vare
i ta’na mau
e‘a aano; te tere noa ra to ratou vaa i te e‘a
U)||) te paieti.
hol
i
:n. TE HANAHANA ITOHU HIA MAI NO TAUA NA TÔÔ-FANU RA.
/. E amui hoê
E‘tia i
liia’lu .ralou i té Mcsia
pihai iho iâ’na; e hï‘o ia’na, e mata e e mata. E paari ratoïi i
tp’na paari.
2. E
*'
:
roaa
Tê ahu teatea!
'
.
'
^
.
iara1du.te,viivii ore o to te rai ra.
Tapa'o ïa' np te mo‘Ï,
porao ore,
^tou parahiraa au: i pihai iho i te mau melahi. .
3. E ore. rqa
ino ore. O te ao 'tq
.
to ratou io’a c. paraÂhia i rotq i te piUa.
.
.
_
J. à. E fa'i liia raiouete Alesia, imuai to’na:Meiua.i e lo’na aioa
iMa rrMu'vïelahi.'
;
,
^ la paroo te hoê i mua i te aro o te hui mana i raro nei, e mea- oaoa
A tae atu ai râ i te fa‘i raa i mua i le
k:
>»
.1
OPANl: E taria to’na ri, a
^'‘riiau Ekalesia ra.
aro o
te
Arii
o
te, mau rArii.
faaroo'oia i la te Varua e parau i'te
H^roaraa, oi vai a‘e té 'ahp i roto i te apoo ihu. '
{Ve'reuie' Metua )'
i'
es:
'
■
‘
A/ R. niauruuru i na oroijietua uo Pueu e no Tâutira,.. e tae rioa’tu i ta raiia piipu taata ( 14 ratou ïa
aiuuihia), o tei fiaçrg mai i Papeete (Heremona) e pâte e e ' parai ,i te faire
Te faaite nei te Peretiteni
no
te -A. R. i to te
£|ni 110 te Paatere no Eleremoiia, na roto i tè’ mana‘o tauhtru nod. 1 té' auo-
fau 0 M. Allegret, aita i nehenehe i to Taiarapu ia haere mai e tauturu ia
Heremona, ia au i tei ra'vehià e té lioé ' pae parbità lïo te'Tuiiaa 1. I teienei
ua tia .mai to'
IJuéu i to Tàütirà, mai'te tinohôê é te aau tae, ô'na ratou
P' i [parai faaoti "uelicnehe'roa i taua fare ralii ra. É riro teie oliipa maitai eï
■oi®‘orna rahi. '
.
' i '■
Ôia’toa te paroita
no
Vairao toi tauturu i te feî' é'ravé rahi, é o Mataç
ta'Ilini tei tauturu i te i'a e rave rahi. no te fàaàniuraa ia ratou.
Mauruuru.
V'EA
POROTETAN4
Te Evanelia i Oteia... -e te mau patii parari
te^
E «lea maere rahi ta te Atua mau ravea i imi no te iiopoiraa i
Evanelia i te hoê mau fenua e vai i ô tatou, i nia i teie nei moane"^
Ratifita. O ite ;np)^ j>ahi hoi Ptei :f aauta hau poa i te mau Eaâpii eva¬
nelia, îta’na ra^vea tumu- Teie râ o “ te mau padji parari ” atoa te®f
tahi ravea taa ê ta’na i imi. - O ta tatou ïa e tuatapapa rii, na roto ,i) :
al
tei,e tau avae.
*
*
*
Na te hjoê pahi painu e te .onirehau, o “Bounty” ihoppi
Evanelia i te “fenua Pitcairn “ (fenua Petania, i te pae o te fenus^^';
itej
Maareva ).
E ere ,hpi te tere o taua pàhi peapea rahi i
te hoê tere evanelia I
taua fenua ra ; e tere tapuni mau to te mau mataro orure hau e to; te mau raatira, e to te tahi mau taata tahiti (tane e te vahiné) teii:,
faauta atoa-hia i niaîho i taua pahi rai te matahiti 1788.
!
to!* g
taiata,^?
Teie râ te parau maere rahi : i mûri a‘e i to ratou tapaeraa, e
ratou taparahi raa ratou ratou iho, no te nounou e te feii e te
toe mai nei hoê noa iho tane, o John Adams (Tihoni Adamu).
I te parari raa o to ratou pahi, oBounty, i nia i te pari, ua
if
roaa^!?
mai i taua taata ra, ja Adamu, “ hoê Bibilia ” e hoê puta pure no teto
Ekalesiaa te arïi i Paratane Oa
E no te mea hpi aita'tu ta’na e puta taloraa i nia i taua fenua moe-'
moe rahi, e no te mea aita’tu hoi e taata, ei faaore raa i te
haumani,|i!
.
taio maite ihora oia i taua na buka
e
piti ra.
ho^a
E inaha, aita i mahia, riro mai nei teie parau a te Atua mai te
hi‘o mata maere rahi, o te faahohoa maitai mai i to’na mau inô.îà
e
to’na huru faufau.
(,
Putapû aéra to’na aau. Ua mauiui roa i te rahi o ,ta’na mau hara, eL
mai te mea ra e te papai noa ra teie Parau mo’a ia’na i te papai dke-ut
rebe. -I reira to’na fariuraa ialesu Mesîa, e to’na faaroo papu
ia’na. Aita’tu e prometua i aratai i tP’na manap maori râ, te Parai/ ■
a tç Atya. /
Birp maite mnifa oia ei pipi itoito no lesu, e ei “ ite ” no to’ni^
arohâ i nia i taua fenua Petania ra, i rotopu i te mau vahiné tahit^j
baapapraapre e te ma‘ua tei toe atoa mai. Ma taua na puta e pit^b
ra, ua tamata oia i te haapii ia ratou, tae noa’tu i te mau tamarü ta
ratou i fanau haere j rpira.
(
E teie te hopea o te parau : i reira te haamataraa o te hoê amui
raa taata faaroo itoito rahi e te haapa'o mau.
raa[|
i
VEA
POROTETANI
Ja ore te ohipa taiata, ua mono hia e te paieti ; ua
arue te mau
tapae i te fenua Pitciairn, i mûri a‘e, i te huru o taua amuii taata : to ratou maru, to ratou aau
aroha, te hau o to ratou faaei i i rare a‘e i te sepeta o te arii o te mau arii, e to ratou haapa'o«re tei
) i i te Ture o te Atua.
î] ohipa taa ê roa ta te hoê pahi parari, e ta te hoê Bibilia i faai taua fenua iti moemoe rabî, i tua roa ï Maareva.
J
j
E mea maere i.ia ta oe mau ohipa, elehova, eita hoi e moê ia‘u.
4. CXXXIX, 14.
(Te vai atura)
Haamaramarama
re ture o te
Ture.
raa
Aitau, e te mau fenua tupuna'
î^’a roto i teie tau te rave haere nei le feia taniuniu a te Hau i
^^ii^ratou ohipa na roto i le mau mataeinaa no Tahiti e tei te
îau fenua Fenua i Raro
te hôe pae o ratou.
ohipa hau roa te reira i Le inaitai, no te mea : o te ravea o-
aaîe e te afaro e papu maitai ai te faaearaa o te taata i nia i to ramau fenua : fe, mau fenua tupuna e te
api mai ia ratou.
te)u ra
oaa
mau
fenua tei
)e-ÿeie râ te tahi parau iti haamaramarama na te Paruru i te feia
ai,^ parahi maoro roa i nia i te hoe fenua e o tei faatia i tcie nei
fe ture 0 te aitau (30 matabiti te faaearaa ) ei ravea no te
oéaluraa i te mau fetü i rapae. Te parau nei te Paruru i a ratou ;
ib, ara.
-
Mal teie te huru ;
i. No te mau fenua aore to ratou e fatn mau ( aore to ratou e
%1'au tomite) e aore
ra,
^®'|feparahi hia na roto i
taua taata
fîua
ra
aita te taata tei parahi noa i nia iho i
te hoe parau faaau
e nehenehe
.
...
ia tamata i te faariro iana ei fatu mau notaua
na roto i te ture o te Aitau.
ra
[2. Teie râ, le mau fenua e tomüe tupuna to ratou, eita ia te taata
parahi
maoro roa
i nia iho e maitai ia faatia i te turé o te
,it|tîiu no’na noa iho, mai te patu i rapae i te mau fetü opu hoê
taapre ra te mau fetü fatata o tetanoatoa i nia i taua fenua ra.
Oiâ mau : e faufaa tupuna- teie fenua; o te vai nei te parau
uijixpiite i
una
hia e taua
te mau fatu
rave
ra,
tupuna ra. O te mau huaai o taua
taua fenua ra,
rioaTu mai ta
no
VE
PO RO TET NI
e,
le parahi tuniu nei te felii i nia i lana fenua ra,
haamaitairaa ia’na. A Laaé noa’i te rahiraa o'te maii hnaa]
rnea
le
rapae, te vai noa ra ta raton mau tiaraa vavalii-ore hia. Ua riiTc
te fetii tei
tupuna
faufaa
maitai neioia i taua tiaau raa ra, na roto 1 tem. p
tanafeuua ta'na e araii nei.
o
A noaa'i'
e
parahi i nia iho mai te tiaau te kuru o taua feni™-'
ra, e te
e
30 matahili
to’na
no
faaearaa i nia
iho, eila c)
maitai
iapatu i te fetii hoe i rapae, na roto i te ture o te ai ta
E riro pahae, no to te mau fetii aroharaa i taua taata
ra, e to’ rj^
vai iho ai raton ia’na i nia i te fenua
tupuna ; eiai^^
faaearaa ra tei faatiahia na roto i te aroha - la riro té
ravea ore i
rà taua
uputa faaereraa' i le mau fetii i ta ratou mau tiaraa
Eila is te ture
o
te ailau
e
tumu,
tano i reira.
Te
tumu.papu e te parari ore o te.hoê fenua: o to’na ia par-jg,
Te opéré nei taua parau faufaa rahi ra i to’na mailaô
i nia i te upoo o te mau huaai atoa. I te mahana e tamata’i ««
hoê felii i te faaino e te haafaufaa ore/ i taua parau tomite ra,
te haamataraa ia o te mau peapea, e te mau enemiraa i rotot
te fetii iho,
e te mau pau rarahi no te mau hororaa.
'™
tomite.
-
....
Eiaha
e na
reira
e
te
mau
fetii e, i ta ou tou faufaa
upootia te hau e te aroha taeae
Tau rata
E
mau
o
no
maitai ai,
tupuna.
-
papai haere hia ia “ VeaPorotetani” e to tat
Tehapoto hiariiei, uo te r-'®
hoa, ei faaite i te hoê mau parau lü api . .
te parau
e
te mau vahi atoa mai-
rahi te mau rata tei
rave
mau,
.
A}
i teienei ava'e.
1. Teie ta
Tapao
- i Hoapiti. Mom-ea.
Topionui fare putuputuraa i Tiaia. Moorea.
»
E oro‘a nehenehe roa tei tupu i te
22 uo Noema 1929. O taua fare ra, ijpj
patuhia ïa i nia iho i te fenua ta te taata rahi tahito, ta Tairapa i hoi'ïtà
a’ena, ei tiaraa fare pnreraa i pihai iho i te mau menema o te mau
tupuiel
roo rahi no taua utuafare ra.
E mea nraoro te fare prtreraa i reira ; i ’aà
matai rahi no 1906 i parari ai — E no te mea te rahi raa o te
taata, tei ^ i
too’a o te rà ia i Maharepa, no reira, ua faataa hia ; ei reira te fare
purer.Sp
—
No 4;e mana’o
vaeliaa fenua ra
taua fare
ra o
maitai rà o te tamaiti
no
te haamoriraa i te
tei toinohia.
Ua rahi te tasita tei
to’na
a
Tairapa, ua vai-.iho noa hia tai
Atua mi roto i te fare putuputuraa. '
tae
mai.
Ua tae'
hoa; e te hôê orometua api mai,
hoa. Na André Vernier
te ao’raa
:
o
mai te Peretiteni
titeni no A. E.i 1
André Têotahitua Vernier, e to’i l
atoa
loane II 11
,
VEA
POROT E 'l'AN 1
t
i 2. Teie ta Tunui m-oni. i Avera. Raïatea.
13! Li Te
paroita no Vaitoare ( Tahaa) : Uaotiaenei i reira hoê fare amuiraa api.
riiBei Haamene. Raveraa popaa ana‘e ; 39 ava’e i te maoro, 16 i te aano. 42
li^ahana i oti ai i te hamaniraa. O Raaiiri a Mâinâte tainuta; e diatonolioi;
;
:d, Peretai to’na hoa;
e
te
amuiraa, te rima taiituru. E
taata rahi teie i te
'î^iiraa i te mau ravea i oti ai taiia ohipa ra. E hoho'a taiio ia Zerubabela.
Ua oti atoa aenei i te toniohia i te 8 no Titema 1929 e na auvaha no te
R. e no te A. T.
Oro’a nebeuelie roa e te mabanahana maitai. Na
.1
—
,
Tjjnitua, tavana i taviri i taua fare ra
.
.
Te obipa matainua, ua haamau o
T^inui i te hoe Bibilia rahi i roto i taua fare ra; e taoa aroha, na.Teriieroo
^'t^ana no Papenoo, Ua riro te reira ei puai no taua fare ra
Na Tunui
.
VA ao'raa : lonne
11‘, Il
3. E rata ‘nu Mehao
.
.
or.
.
.
.
-i Bora-Bora.
JÜa oti na tare amiiiiaa e piti jio
Vwilape e no Amin i te atohia.
Hoê iiiiii mau vau te roa no te tiilii ; boê umi ma ono to te tabi. Ua' tor.i,
'iriobia te fare no Vaitapo ( Fupu IV ) i te 12 no Titema, i te hora 10 A te
ilϤ. Teie to irava: Salamo LXVIII, 19. E mea maitairoa. Te fare no Anau,
-
uç tomo hia i te mahana Fanauraa.
b \4. E rata im Mailu, or. i' Rimatara.
[()| jTe ohipa api tei tupu i roto i te Paroita no Ainaru, o le .tatairaa ïa i ta
injitou faie pureraa. Ua oti roa i teie nei. Te mau vabi i tataihia : te punu,
jpinau ohipa raau, e te peniraa. Area te tino fare, e ofai ïa. I Titema i toih'o fiiahouliia’i
a
na
roto i te
hoê pureraa, O &iona te î‘oa o taua
nehenehe' roa teie
faaapiraahia. E 4000 tara i pau.
5. E rata, na Pan, diatono, auvaha no Tautira i te A.
R.
lai te
au
i tei taiohia a‘enei i roto
i te
Vea matamua
fare ra, E
,
no
te
Ava‘e-no
,^jKnuare, o toi taaitoito i te mau paroita i nia i te mau ohipa faaapu: Oia
U, e
te A. R.! Hou a‘e
ooraa
e
Vea Porotetani i tae mai
o
ai,
ua
putuputu
na
piti: oia hoi te A. fenua (oia te mau Too-5) e te A. Paroita, e
noa’tu i te hoê mau melo itoito roa a‘e i
l fare o te Tavana. E ua riro taua
roto i te hui raatira, i roto i
putuputuraa ra ei mea hanaliana e to
i raro a‘e i te reva o to tatou Hau Metua o Farani, jia roto i te mau
ijjiiaraa o tei hinaarohia e faatupu, ia au i ta Vea Porotetani i faaara a'enei,
oi'jfi hoi i te Tare o te ohipa. I oaoa’i tau aau i teie nei tau
parau e piti, o
l'a
,
farerei te tahi
e
te tahi.
.
.
E
ere
teie nei
niau
opuaraa e
na te taata
i
tupu, na te Fatu râ, o tei imi i te mau ravea e ta ^oô ai te mau mana'o
;e
Hui
mana
\b. II, 14.
o
te fenua,
e
te Hui
mana no te
pae o te Hui faaroo.
Tautira, 15 no Tenuare 1930.
a.
R ÎK
°
U a tae te tau
roto i te hihi matainua note “ Veamaohi”
api 4. teie ta tatou e taionei:
'^Ja faaioroa hia ei oromet-ua itaapii tamarii na roto i te reo tahiti, o Georges
Vff ( Pwn. ) orometua porotetani no Uaapu ( Hliafnne ) ; o Tanroarii a Tu-
VEA
orometua porotctani no
ruru
Maeva
no
( Huahine ).
.
Fe
POROTETANI
Tefarerii, e o Tanniua a Mare, arometîia2)orotetc '1t
1
'
haapii pau teie tau orometua a’o i te mau tamaiii no tai
oire, i te taio e i te papai iroto i te rcotahüi tumu. Na te Hau i faalj
i te mau maliana o au ia ratou ia haapii, mai te faaau maitai hia e: eita t
Oia
! E
mau
mau
_
o to ratou toro’a tumu, oia hoi te toro’a or
metua. üa na reira’toa te Hau i te hoê orometua 'Katolika i te Tuamotu, il
au i te Vea Hau.
toroa
api e riro ei haafiiiraa
E teienei, te oaoa rahi nei matou i te reira mana‘o na te Hau, e te 2)ar
nei matou : ua tae te tau. Eaha te tumu matou i na reira’i ? Teie : Ua a'
matou i te Hau e ia faatia hia te hoê mau orometua e aoi-e ra te h|
(liatono no te hoê mau mataeiuaa, ia haajrii i te mau tamarii i te pai.
i roto i te reo Tahiti. Te tumii ? Aita roa’tu e haapiiraa reo -farani i reii
aena
jnau
aita e tau e haamau hia’i. üa tupu noa te mau tamarii i reira mai te
hère, i roto i te pouri e te ite ore. Teie râ, aita roa’tu ta matou aniraa i faai
hia, i taua anotau ra(1913)
Teie nei, ua tae te tau. Te ite nei to tatou Tavium Rahi e : e mea maiu
a‘e ta tatou mau tamaiii tahiti, ia ite i te taio e te papai i roto i to rai’
reo tumu, i te vai noa i roto i te pouri, mai te tiai i te tau e haapii hia’i i
e
i te
tou
reo
Area râ
farani.
e
ere
raau
farani. Te
Chine
(Asia).
teie
na
^
ohip.a api i te ohipa api i te vetahi mau fenua aihr
reira hia nei i Matatata, i Cameroun (Aferita), In 'â
mau hapiiraa mataeinaa, e liaamatahia te mau tamarii api
(inp
noa’tu i te 8, te 9 o te matahiti ) i te haapii hia na roto i to raii
tumu. Te p. a., pa, te taioraa, te papairaa, te mau niunera, te mau paj®
I roto i te
te 5 tae
reo
parau no te teoterafia, no te tuatapapanui parau, e ua roto hia ïa i te reo
ohi. E arauae rii, ia ta’e i te 9 e aore ra i te 10 o te matahiti, i reira
l’eo farani''e haamatahia’i.
«al
tamarii tere,
e te upoo maramarama, o te tuuli
haapiiraa rarahi reo farani e vai i nia i te mataeinaaia
aore ra i nia i te tuhaa..., E o hiopoahia ratou ia tae i te hopea. E roaa iit
ta ratou mau “brevet” farani. E riro paha to tatou Hau i te taahi atoa na ij
E ite hia i reira te
ïa i roto i te
mau
ïnau
i taua e‘a ra. Na te mahana e faaite, O te mea hau roa ïa i te maitai. Ai!
râ, te oaoa nei tatou i teie ohipa api o te riro ei ravea e ore ai te ma‘ua op‘
tatou mau tamarii, i te mau vahi tei ere i te haapiiraa farani mau.
MONl TAUTURU l TE VEA
A. Goupil, 3 tara. —
Mere Télésio, 4 tara, y
Makemo : Taaroa a Tepea e to’pa hoa, o Tera v., 2 taf*^
Mattra v. e to’na hoa, o Ruatama t., 2 tara. — Vairao : Hamblin, If
Papeete:
Teriitua v., 1 tara. —
vana,
1 tara.
—
Tiva (Tahaa): Teriiopu v., 1 tara. — Makatea : Rua^
v., 1 tara. — Poutoru (Jzhza.) : Faaaj I
Tava'e, 1 tara.— Mahina : Manu
'4 toata.— la amuihia: 16 tara e 4 toafa.
—
Mauruuru
roa.
Imprimerie Elie Juventin. — Papeete, Tahiti.
ji]
i
Fait partie de Vea Porotetani 1930