EPM_Vea Porotetani_193002.pdf
- Texte
-
fe 30
O
te Matahiti
E NIU E TIA I TE
HIA RA,
TAATA’TOA
IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAU
OIA HOI TE Mesia RA O lESU.
HOO I TE MATAHITI HOB
a
tf-*
Hihi 2.
)
MA
LITA’TU
FEPUARE 1930
:
—
I Korinetia 3,
HOE
^1.
TAEA
VERNIER, Directeur-Gérant.
Te Hebedoma Pureraa
OlS
ETa rahi
roa
te
•a|r leie tau hopea
maii
ohipa
roa.
E neheneiie noa i leie nei,
reo e na taala hoê rnilioni i
ro-,.
inaere e
lupu nei i roto i teienei
ao
i
i le hoè taala, ia faaroo liia fca’na
r« le vahi hau
te,taime hoê. Teie
4oa i te inaere— maori ra ; le reo no na taala hoê rnilioni i te
t'aaroo
raa hia e te lioê noa
a‘e taala,
i te taime hoê. E inaha
au
O te ohipa raau ia toi
lupu, ia amui hia hoè rnilioni taata faaroo
ta i roto i teie nei ao, no le pure i te Alua.
E na roto i laua lahoê raa maere rahi, e ere o te reo ana’e
t tei tahoê
o te niau manà'o atoa râ o te aau, oia hoi
te mau
,
O te Semêlo rahi ïa tei tupu na roto i te hebedoma maoi;t|iniua note matahiti api nei.
Te papai mai nei Lo tatou mau orometua tahiti e: Ua haapae
^laitai hia laua hepetoma pureraa i te mau vahi atoa; e ua tupu
oaoa rahi, no te ruperupe e. te mahanahana o taua mau
pu^Hiiputu raa ra. Mai le mea ra e ua riro taua hepetoma taa ê,
ij^.piai te hoê tusia rahi hanahana tei pupuhia e te ekalesia laatoa*
pure.
Tteomuaraa matahiti.
Oia
mau
1 E 43 matahiti i
teie nei to
te
Hepetoma Pureraa
haamauraa hia; ,e te haapao maitaihia nei e te hui faaroo i roto
T teie nei ao taatoa. E mea itoito roa te mau ekalesia tupu api
^-t te fenua. Tinito e i te fenua Tapone, e i Initia hoi, e i Aferita
E'f te haapa'oraà i teie tuhaa ohipa, mai i ô tatou atoa.
3
E leie nei, ia faaroo mai te Atua i te mau^iraa tei faataahia,
f tera pô e i tera pô-, na roto i te tahoê raa o te mau reo, e
|ja faalahe mai oia i te mau raaitai, no ô mai ia’na ra, i nia i te
^au Ekalesia, e te mau utuafare, e te mau fenua, ia ora to te ao.
-
IKAVA P/\f^AU
E papal
oe i
te parau i te melahi
aradira...
te
a
Ekalesia
Apok. III, 1-S.
Ua papaihia fe parau a te Atua ei
haapii’ ei a‘o, ei faatitiaifaro i
mau liaerea. la riro to Saradi i
mutaa ihora ei hioraa no
tatou
teie nei tau
â huru
parau
ti
tatou,||
hopea.
Ahiri lesu i
i
papai mai ia tatou i ie rata i Tahiti nei, e hapehia
ta’na e papai mai e tei papaihia’tu i Saradi.
I. TE. HURU O TE
eKALESIA
I
^
e,
|
h'
;
SARADI
fj
O tei faaite mai i taua
huru ra, oia tei mau i na fetia e hitu i
roto|S
tei hahaere na ropu i na lamepa auro e hitu i,ï
to’na rima atau, e o
kuru arolui raid ïa.
/. E
E 2 vahi i faataahia
te
e
Mesia
no
te huru o taua
|a
|
(Ekal. ir. 1.)
Te huru rapueau u‘e. E io’a
to’na. Oia hoi : e roo maitai;
haere ïa i te pureraa; e
haapao ïa i te mau oro'a e te mau faaueraa.
itoito te mau himene. Ua taio hoi i te
parau na te Atua.
^ra
a.
|
L|^.'
b. Te huru rolo.
Te
pohe
râ ïa ekal.
noa
Mai te
raau
rapae, o tei fatafata i roto. Aita te ora o te Mesia i roto. O ta ratou
haamaitai ta ratou i titau. No teie nei ao
ratou; tei reira to ratou
S.
E kuru atâla rahi aloa ïa.
Inaha !
haapao
Mai te
ore
vai
i Tahiti
hei
E maitai râ ia
rii
to’na ino; 3. E
i fatata i te
e
pohe
taua Ekalesia
"■
ra.
1. Haamana'o i to’na fariiraa: 2.
i te apoo
ara
( ir^iva 3).
ura ra. Oia.’toa te mau ekalew
tiaraa atâta to ratôu ia fâ mai lesu.
faaapihia
E 4 tau vahi i a‘o hia:
i
;
ilij
hinaarj,^
Mai te tare
pue ra.
ma
pohe ô te e‘a
aano;
Tatarahapa.
4. Faaetaeta i te
me
■
ra.
.
ITK
.
ranapana i te mon;
II. TE MAITAI
j.y
ruperupej’fe
faaama i te faaroo. A
i te Mesia; fariu ma^^^
pee
O TE TAHl PAE I HOTO
I
TAUA EKALESIA
SARADI RA.
^
1. A hi‘o na i to ratou rahi.
Ua hanere anei ?
taata i ô oe,
e
50?
e
10? Aita ïa. “Te vai
na
râ
e
toofanu
pif
j
i Saradi na’’. Too-3 paha, too-4 paha. Nânâ iti haihai rcahi‘
Ua au i na too pili. o losua e Kaleba
; ia Noa mâ, i te tau diluvi; ia Loi'
mâ. Ua au i na taata i
tapa'ohia te rae i lerusalema. Toohîa i roto i tr
ij
tatou pue ekal. nei, tei vai tiamâ roa i
mua i te aro o te Atua?
■VEA'
)arau
23; te ahu
fatafataraa
e
tino, ia au i te
tura to ratou faaroo, e ta ratou haa-
tei reira te Ora
o te raau;
•
b. Aita ratou iriro ilevaruao teic nei ao. Aita i
U)||)
te e‘a aano; te tere
to ratou
noa ra
i ta’na
vare
vaa
mau
i te e‘a
te paieti.
TÔÔ-FANU RA.
:n. TE HANAHANA ITOHU HIA MAI NO TAUA NA
/. E amui hoê
E‘tia i
i
liia’lu .ralou i té Mcsia
pihai iho iâ’na;
tp’na paari.
2. E
*'
Üa
varua.
.
ahu: Te ahu
to ratou
aita ïa i faahupehupe; aita
teparuraa; aita i taahi i
hol
tapao faahiuhia.
mau
%
3
Mesia.
Ç te
'
luda ir.
a
)aoraa;
i '
>
ratou
Aita ratou i liaaviioii
a.
3’
Ki‘o na-i to
2. A
,
PO''R0T ETAN I
mata e e mata. E paari
e
'
iara1du.te,viivii
roaa
Tê ahu teatea!
:
hï‘o ia’na,
e
.
Tapa'o ïa'
np
ore o
'
ratoïi i
^
.
to te rai ra.
te mo‘Ï, porao ore, ino ore. O te ao 'tq
^tou parahiraa au: i pihai iho i te
mau
melahi.
.
.
3. E ore. rqa
to ratou io’a c. paraÂhia i rotq i te piUa.
.
à. E fa'i liia raiouete Alesia, imuai to’na:Meiua.i e lo’na aioa
.
_
J.
iMa rrMu'vïelahi.'
;
^ la
hoê i
paroo te
,
mua
i te
A tae atu ai râ i te fa‘i
k:
>»
.1
i
ra.
i le
mua
OPANl: E taria to’na ri, a
^'‘riiau Ekalesia
hui
aro o te
raa
mana
aro o
i
raro
te
nei,
Arii
o
e mea- oaoa
te, mau rArii.
faaroo'oia i la te Varua
e parau
i'te
H^roaraa, oi vai a‘e té 'ahp i roto i te apoo ihu. '
{Ve'reuie' Metua )'
i'
es:
'
■
Te faaite nei te Peretiteni
ijietua
‘
uo
aiuuihia),
£|ni 110 te
fau
M.
Pueu
o
e no
Tâutira,..
no
te -A. R. i to te
no
niauruuru
i
na oro-
( 14 ratou ïa
pâte e e ' parai ,i te faire
tae rioa’tu i ta raiia piipu taata
e
tei fiaçrg mai i Papeete (Heremona)
Paatere
A/ R.
Eleremoiia,
na roto
e
i tè’ mana‘o tauhtru nod.
1 té' auo-
Allegret, aita i nehenehe i to Taiarapu ia haere mai e tauturu ia
Heremona, ia au i tei ra'vehià e té lioé ' pae parbità lïo te'Tuiiaa 1. I teienei
ua tia .mai to'
IJuéu i to Tàütirà, mai'te tinohôê é te aau tae, ô'na ratou
P' i [parai faaoti "uelicnehe'roa i taua fare ralii ra. É riro teie oliipa maitai eï
■oi®‘orna rahi. '
.
' i '■
0
Ôia’toa
te
paroita
no
ta'Ilini tei tauturu i te i'a
Vairao toi tauturu i te feî' é'ravé rahi, é o Mataç
e rave
rahi.
no
te
fàaàniuraa ia ratou.
Mauruuru.
V'EA
POROTETAN4
Te Evanelia i Oteia...
-e
te
mau
patii parari
te^
E «lea maere rahi ta te Atua mau ravea i imi no te iiopoiraa i
Evanelia i te hoê mau fenua e vai i ô tatou, i nia i teie nei moane"^
Ratifita. O ite ;np)^ j>ahi hoi Ptei :f aauta hau poa i te mau Eaâpii eva¬
nelia, îta’na ra^vea tumu- Teie râ o “ te mau padji parari ” atoa te®f
tahi ravea taa ê ta’na i imi. - O ta tatou ïa e tuatapapa rii, na roto ,i) :
al
tei,e tau avae.
*
*
*
Na te hjoê pahi painu e te .onirehau, o “Bounty” ihoppi
Evanelia i te “fenua Pitcairn “ (fenua Petania, i te pae o te fenus^^';
Maareva ).
itej
E
taua pàhi peapea rahi i te hoê tere evanelia I
taua fenua ra ; e tere tapuni mau to te mau mataro orure hau e to; te mau raatira, e to te tahi mau taata tahiti (tane e te vahiné) teii:,
faauta atoa-hia i niaîho i taua pahi rai te matahiti 1788.
!
ere
,hpi te tere
o
to!* g
taiata,^?
Teie râ te parau maere rahi : i mûri a‘e i to ratou tapaeraa, e
ratou taparahi raa ratou ratou iho, no te nounou e te feii e te
toe mai nei hoê noa iho tane, o John Adams (Tihoni Adamu).
if
to ratou pahi, oBounty, i nia i te pari, ua roaa^!?
mai i taua taata ra, ja Adamu, “ hoê Bibilia ” e hoê puta pure no teto
Ekalesiaa te arïi i Paratane Oa
E no te mea hpi aita'tu ta’na e puta taloraa i nia i taua fenua moe-'
moe rahi, e no te mea aita’tu hoi e taata, ei faaore raa i te
haumani,|i!
I te
parari
raa o
.
taio maite ihora oia i taua
na
buka
e
piti
ra.
ho^a
E inaha, aita i mahia, riro mai nei teie parau a te Atua mai te
hi‘o mata maere rahi, o te faahohoa maitai mai i to’na mau inô.îà
e
to’na huru faufau.
(,
Putapû aéra to’na aau. Ua mauiui roa i te rahi o ,ta’na mau hara, eL
mai te mea ra e te papai noa ra teie Parau mo’a ia’na i te papai dke-ut
rebe. -I reira to’na fariuraa ialesu Mesîa, e to’na faaroo papu
ia’na. Aita’tu e prometua i aratai i tP’na manap maori râ, te Parai/ ■
a tç Atya. /
Birp maite mnifa oia ei pipi itoito no lesu, e ei “ ite ” no to’ni^
arohâ i nia i taua fenua Petania ra, i rotopu i te mau vahiné tahit^j
baapapraapre e te ma‘ua tei toe atoa mai. Ma taua na puta e pit^b
ra, ua tamata oia i te haapii ia ratou, tae noa’tu i te mau tamarü ta
ratou i fanau haere j rpira.
(
E teie te hopea o te parau : i reira te haamataraa o te hoê amui
raa taata faaroo itoito rahi e te haapa'o mau.
raa[|
i
VEA
Ja
ohipa taiata, ua mono hia e te paieti ; ua arue te mau
i te fenua Pitciairn, i mûri a‘e, i te huru o taua amuitaata : to ratou maru, to ratou aau aroha, te hau o to ratou faaei rare a‘e i te sepeta o te arii o te mau arii, e to ratou haapa'oore
«re
i
i i
te
tei tapae
i i te Ture o te Atua.
î] ohipa taa ê roa ta te
)
i taua fenua iti
j
J
POROTETANI
4.
hoê pahi parari, e ta te hoê Bibilia i faarabî, i tua roa ï Maareva.
moemoe
mea maere i.ia ta oe mau ohipa, elehova, eita hoi e moê ia‘u.
CXXXIX, 14.
(Te vai atura)
E
Haamaramarama
re ture o te
Aitau,
e
te
mau
raa
Ture.
fenua tupuna'
î^’a roto i teie tau te rave haere nei le feia taniuniu a te Hau i
^^ii^ratou ohipa na roto i le mau mataeinaa no Tahiti e tei te
îau fenua Fenua i Raro
ohipa hau
afaro
te hôe pae o ratou.
te reira i Le inaitai, no te mea : o te ravea omaitai ai te faaearaa o te taata i nia i to rate)u ra mau fenua : fe, mau fenua tupuna e te mau fenua tei
oaa api mai ia ratou.
aaîe
e te
)e-ÿeie
roa
e papu
râ te tahi parau iti haamaramarama
na te Paruru i te feia
maoro roa i nia i te hoe fenua e o tei faatia i tcie nei
fe ture 0 te aitau (30 matabiti te faaearaa ) ei ravea no te
oéaluraa i te mau fetü i rapae. Te parau nei te Paruru i a ratou ;
ai,^ parahi
ib,
ara.
-
i. No
Mal teie te huru
te mau fenua aore to ratou
%1'au tomite) e aore
^®'|feparahi hia
taua taata
fîua
ra
;
na
[2. Teie râ,
parahi
ra,
na roto i
ra
e fatn mau ( aore to ratou e
aita te taata tei parahi noa i nia iho i
te hoe parau faaau
e nehenehe
.
...
ia tamata i te faariro iana ei fatu
roto i te ture
o
mau
notaua
te Aitau.
le mau fenua e tomüe tupuna to ratou, eita ia te taata
maoro roa
i nia iho
e
,it|tîiu no’na noa iho, mai te patu i
maitai ia faatia i te turé
o
te
rapae i te mau fetü opu hoê
taapre ra te mau fetü fatata o tetanoatoa i nia i taua fenua ra.
Oiâ mau : e faufaa tupuna- teie fenua; o te vai nei te parau
uijixpiite i rave hia e taua tupuna ra. O te mau huaai o taua
una ra,
te mau fatu no taua fenua ra, rioaTu mai ta
VE
PO RO TET NI
e,
le parahi tuniu nei te felii i nia i lana fenua ra,
haamaitairaa ia’na. A Laaé noa’i te rahiraa o'te maii hnaa]
rapae, te vai noa ra ta raton mau tiaraa vavalii-ore hia. Ua riiTc
te fetii tei parahi i nia iho mai te tiaau te kuru o taua feni™-'
rnea
le
tupuna
faufaa
tanafeuua ta'na
A noaa'i'
e
maitai neioia i taua tiaau
ra, e te
o
maitai
30 matahili
e
ra, na roto 1
faaearaa i nia
to’na
no
raa
iho, eila c)
o te ai ta
iapatu i te fetii hoe i rapae, na roto i te ture
pahae, no to te mau fetii aroharaa i taua taata
E riro
tem. p
nei.
e araii
ra, e
to’
rj^
i vai iho ai raton ia’na i nia i te fenua
tupuna ; eiai^^
rà taua faaearaa ra tei faatiahia na roto i te aroha - la riro
té
ravea ore
uputa faaereraa' i le
Eila is te ture
fetii i ta ratou
mau
te ailau
o
mau
tiaraa tumu,
tano i reira.
e
Te
tumu.papu e te parari ore o te.hoê fenua: o to’na ia par-jg,
Te opéré nei taua parau faufaa rahi ra i to’na mailaô
i nia i te upoo o te mau huaai atoa. I te mahana e tamata’i ««
hoê felii i te faaino e te haafaufaa ore/ i taua parau tomite ra,
te haamataraa ia o te mau peapea, e te mau enemiraa i rotot
te fetii iho,
e te mau pau rarahi no te mau hororaa.
'™
tomite.
-
....
Eiaha
e na
reira
upootia te hau
E
o
te
rahi te
rave
te
no
mau
fetii e, i ta ou tou faufaa
mau
rata tei
mau
hoa, ei faaite i te hoê
parau
te
aroha taeae
e te
Tau rata
mau
e
mau
e
mau,
maitai ai,
tupuna.
-
vahi atoa mai-
papai haere hia ia “ VeaPorotetani”
lü api
Tehapoto hiariiei,
parau
.
.
.
e
to tat
uo te
i teienei ava'e.
r-'®
A}
1. Teie ta
Tapao
- i Hoapiti. Mom-ea.
Topionui fare putuputuraa i Tiaia. Moorea.
E oro‘a nehenehe
»
tei
tupu i te 22 uo Noema 1929. O taua fare ra, ijpj
patuhia ïa i nia iho i te fenua ta te taata rahi tahito, ta Tairapa i hoi'ïtà
a’ena, ei tiaraa fare pnreraa i pihai iho i te mau menema o te mau
tupuiel
roo rahi no taua utuafare ra.
E mea nraoro te fare prtreraa i reira ; i ’aà
matai rahi no 1906 i parari ai — E no te mea te rahi raa o te
taata, tei ^ i
too’a o te rà ia i Maharepa, no reira, ua faataa hia ; ei reira te fare
purer.Sp
roa
—
No 4;e mana’o
vaeliaa fenua
taua fare
ra o
ra
maitai rà
no
te
hoa;
e
te
tamaiti
te
a
Atua
Tairapa,
mi
ua
vai-.iho
roto i te fare
noa hia tai
putuputuraa. '
tei toinohia.
Ua rahi te tasita tei
to’na
o
haamoriraa i
tae
mai.
te hôê orometua
hoa. Na André Vernier
te
Ua tae'
api mai,
ao’raa
:
o
atoa
mai te Peretiteni
titeni
no
André Têotahitua Vernier,
loane II 11
,
A. E.i
1
to’i
l
e
VEA
POROT E 'l'AN 1
t
i 2. Teie ta Tunui
13!
i Avera. Raïatea.
m-oni.
Te
paroita no Vaitoare ( Tahaa) : Uaotiaenei i reira hoê fare amuiraa api.
riiBei Haamene. Raveraa popaa ana‘e ; 39 ava’e i te maoro, 16 i te aano. 42
li^ahana i oti ai i te hamaniraa. O Raaiiri a Mâinâte tainuta; e diatonolioi;
;
Li
:d, Peretai to’na hoa;
'î^iiraa i
e
te
amuiraa, te rima taiituru. E
te mau ravea i oti ai taiia ohipa
taata rahi teie i te
E hoho'a taiio ia Zerubabela.
ra.
Ua oti atoa aenei i te toniohia i te 8 no Titema 1929 e na auvaha no te
R. e no te A. T.
Oro’a nebeuelie roa e te mabanahana maitai. Na
.1
—
Tjjnitua, tavana i taviri i taua fare
,
T^inui
^'t^ana
ra
Te obipa matainua, ua haamau o
i te hoe Bibilia rahi i roto i taua fare ra; e taoa aroha, na.Teriieroo
no Papenoo, Ua riro te reira ei puai no taua fare ra
Na Tunui
.
.
.
VA ao'raa
lonne
:
3. E rata
11‘, Il
Mehao
‘nu
.
.
or.
.
.
.
-i Bora-Bora.
JÜa oti na tare amiiiiaa e piti jio
Vwilape e no Amin i te atohia.
Hoê iiiiii mau vau te roa no te tiilii ; boê umi ma ono to te tabi. Ua' tor.i,
'iriobia te fare no Vaitapo ( Fupu IV ) i te 12 no Titema, i te hora 10 A te
ilϤ. Teie to irava: Salamo LXVIII, 19. E mea maitairoa. Te fare no Anau,
-
hia i te mahana Fanauraa.
uç tomo
\4. E rata
b
[()|
im
jTe ohipa api
Mailu,
or.
i' Rimatara.
tei tupu i roto i te Paroita
no
Ainaru,
injitou faie pureraa. Ua oti roa i teie nei. Te mau
jpinau ohipa raau, e te peniraa. Area te tino fare,
ih'o fiiahouliia’i
na
nehenehe'
roa
a
5. E
rata,
lai te
,^jKnuare,
na
ooraa
faaapiraahia. E 4000 tara i
Pan, diatono, auvaha no Tautira i
l'a
i
o
:
te punu,
ïa. I Titema i too
fare
taua
pau.
ra,
E
,
te A. R.
Vea matamua
no
te
Ava‘e-no
mau paroita i nia i te mau ohipa faaapu: Oia
R.! Hou a‘e o Vea Porotetani i tae mai ai, ua
putuputu na
piti: oia hoi te A. fenua (oia te
noa’tu i te hoê
l fare
i te
.tatairaa ïa i ta
le
toi taaitoito i te
o
e
hoê pureraa, O &iona
e ofai
te î‘oa
teie
i tei taiohia a‘enei i roto
au
te A.
U, e
roto i te
o
vabi i tataihia
te
mau
Tavana. E
raro a‘e
i te
melo itoito
ua
roa
mau
a‘e i
Too-5)
roto i
te
e te
A. Paroita,
e
hui raatira, i roto i
riro taua putuputuraa ra ei mea hanaliana
e
to
Hau Metua o Farani, jia roto i te mau
ijjiiaraa o tei hinaarohia e faatupu, ia au i ta Vea Porotetani i faaara a'enei,
oi'jfi hoi i te Tare o te ohipa. I oaoa’i tau aau i teie nei tau
parau e piti, o
reva o to tatou
,
farerei te tahi
tupu,
;e
Hui
na te
mana
e
te tahi.
Fatu râ,
o
te
.
.
E
ere
teie nei
tei imi i te mau
fenua, e te Hui mana
o
\b. II, 14.
niau
ravea e
no
opuaraa e
ta
^oô ai te
na te taata
i
mau mana'o
te pae o
Tautira, 15
no
te Hui faaroo.
Tenuare 1930.
a.
R
°
ÎK
U a tae te tau
roto i te hihi matainua note “
Veamaohi” api 4. teie ta tatou e taionei:
oromet-ua itaapii tamarii na roto i te reo tahiti, o Georges
Vff ( Pwn. ) orometua porotetani no Uaapu ( Hliafnne ) ; o Tanroarii a Tu-
'^Ja faaioroa hia ei
Maeva
no
porotctani
orometua
ruru
( Huahine ).
no
.
Fe
POROTETANI
VEA
Tefarerii,
eo
Tanniua
a
Mare, arometîia2)orotetc '1t
1
'
haapii pau teie tau orometua a’o i te mau tamaiii no tai
e i te papai iroto i te rcotahüi tumu. Na te Hau i faalj
i te mau maliana o au ia ratou ia haapii, mai te faaau maitai hia e: eita t
toroa api e riro ei haafiiiraa o to ratou toro’a tumu, oia hoi te toro’a or
Oia
! E
mau
oire, i te taio
mau
_
il
üa na reira’toa te Hau i te hoê orometua 'Katolika i te Tuamotu,
i te Vea Hau.
metua.
au
na te Hau, e te 2)ar
Eaha te tumu matou i na reira’i ? Teie : Ua a'
aena matou i te Hau e ia faatia hia te hoê mau orometua e aoi-e ra te h|
jnau (liatono no te hoê mau mataeiuaa, ia haajrii i te mau tamarii i te pai.
i roto i te reo Tahiti. Te tumii ? Aita roa’tu e haapiiraa reo -farani i reii
e aita e tau e haamau hia’i. üa tupu noa te
mau tamarii i reira mai te
E
teienei, te
nei matou
: ua
oaoa
rahi nei matou i te reira mana‘o
tae te tau.
hère, i roto i te pouri e te ite ore. Teie râ, aita roa’tu ta matou aniraa i faai
hia, i taua anotau ra(1913)
Teie nei, ua tae te tau. Te ite nei to tatou Tavium Rahi e : e mea maiu
a‘e ta tatou mau tamaiii tahiti, ia ite i te taio e te papai i roto i to rai’
reo tumu, i te vai noa i roto i te pouri, mai te tiai i te tau e haapii hia’i i
i te
tou
reo
Area râ
farani.
e
ere
farani. Te
raau
Chine
teie
na
ohip.a api i te ohipa api i te vetahi mau fenua
reira hia nei i Matatata, i Cameroun (Aferita),
^
aihr
'â
In
(Asia).
mau hapiiraa mataeinaa, e liaamatahia te mau tamarii api
(inp
noa’tu i te 8, te 9 o te matahiti ) i te haapii hia na roto i to raii
tumu. Te p. a., pa, te taioraa, te papairaa, te mau niunera, te mau paj®
I roto i te
te 5 tae
reo
parau no te teoterafia, no te tuatapapanui parau, e ua roto
ohi. E arauae rii, ia ta’e i te 9 e aore ra i te 10 o te
l’eo farani''e haamatahia’i.
E ite hia i reira te
ïa i roto i te
aore
ra
ta ratou
tamarii tere,
e
reo
«al
te upoo maramarama, o
te tuuli
haapiiraa rarahi reo farani e vai i nia i te mataeinaaia
E o hiopoahia ratou ia tae i te hopea. E roaa iit
“brevet” farani. E riro paha to tatou Hau i te taahi atoa na ij
ïnau
i nia i te tuhaa...,
mau
i taua e‘a
râ, te
mau
hia ïa i te
matahiti, i reira
oaoa
tatou mau
Na te mahana e faaite, O te mea hau roa ïa i te maitai. Ai!
nei tatou i teie ohipa api o te riro ei ravea e ore ai te ma‘ua op‘
tamarii, i te mau vahi tei ere i te haapiiraa farani mau.
ra.
MONl TAUTURU l TE VEA
Papeete:
Teriitua v., 1 tara.
Mattra v. e to’na
vana,
1 tara.
—
A. Goupil, 3 tara. —
Mere Télésio, 4 tara, y
Makemo : Taaroa a Tepea e to’pa hoa, o Tera v., 2 taf*^
hoa, o Ruatama t., 2 tara. — Vairao : Hamblin, If
—
Tiva (Tahaa): Teriiopu v., 1 tara. — Makatea : Rua^
: Manu v., 1 tara. — Poutoru (Jzhza.) : Faaaj I
Tava'e, 1 tara.— Mahina
'4 toata.— la amuihia: 16 tara
e
4 toafa.
Imprimerie Elie Juventin.
—
—
Mauruuru
roa.
Papeete, Tahiti.
ji]
i
Fait partie de Vea Porotetani 1930