EPM_Vea Porotetani_193001.pdf
- extracted text
-
Te 30
O
te Matahiti
TENÜARE 1930
VEA P0ROTE1
1
l AITA’tU E NIU E TfA I TE TAATA’TOA IA HAAMAÜ MAORI RA O TEI HAAMAU
HIA
RA, OIA HOI TE Mesia RA O lESiT. — I Korinetia 3,11.
HOO I TE MATAHITI
HOÊ:
HOÉ
TABA
C. VERNIER, Directeur-Gérant.
la
'
ora
na' i te Matahiti
Api.
Te faaite nei o Vea Porotetani i to’na aroha i to’na mau hoa, e tae
i noa’tu
i to ratou ra mau utuafarei
Te aroha nei oia i te mau oromètua, e te mau diakono, e te Ekalesia O te Fatu. E te amui atoa nei oia, i roto i taua aroha raa, i te
!
,
||feia taurearea e te mau tamarii.
I Oia’toa te Hiii mana o te fenua tei faatere maite ia tatou i te
i^paeEi0outou
te ture o te fenijav
atoa,na fé aroha
'
(
;
, . ■
mure ore o te Atva,
1 la tau marte Hau no ô mai i teAtua ra i nia ia outou paatoa, i nia
I to outou mau utuafare, i nia i te Ekalesia o te Fatu e i nia i to
■;atou mau fénua Tahiti. la tupu maite te
aroha taeae, e te parau
;ia, e te parau mau, ia au i te Evanelia no lesu Mesia, i rotopu i te
nau taata ; e ia râhi noà te anaanaraa o to tatou faaroo, ei haanaitairaa i te Atua, i ta’na mau hamani maitai ia tatom (Salamo '*3XVI, 12, 13).
V. P.
.
E
nahea
vau
• ■ ■
i teie Matahiî^ api?
taea hia e tatou te matahiti 1930. Ua
ia au i te hoê ahu tahilo, ua otarohia oia i to’na ra
airaa. E teie nei, teie mai nei te matahiti api, tei mua ia tatou i te taravà
Na roto i to te Atua aroha, ua
nairi 1929 i mûri, e,
;|oa raa. E àu ïa i te hoê api parau uouo e te raâ maitai tei ore â i pa-
O
Vl^A
i
POROTETANI
paihia, e tia’i i te taata ia feruri rii i to’na mana'o mai te ui, i te omuateie matahiti
raa o
E nahea
i
Oia
vau.
e:
.
.
i teie matahiti
.
E nahea vau? Teie: E
Eita
api?
rave
au
i le
ohipal
liupehupe noa oi vai a‘e te ao. Eita vau e
parahi noa, mai teie mau taata o te parapole, ta te fatu ô vine i ui e :
caha oulou i lia ohipa ore noa’i i ônei, e mairi noa’lu te mahana.
( mat. 20, 6.) Eita vau e haamâ i te faaapu, mai te taata o te parapole
tei haamâ, i te na o raa c: Eita e lia ia'u ia
faaapu ( Luka XVI, 13).
mau.
vau
taoto
e
li
»
E haamana‘0 râ vau e: te turc O le
ollipa, o te faaueraa matamua ïa a
Atua i nia i te taata. E no reira, i teie matahiti
api, e rave au, mai te
ohipa maitatai atoa, e ruperupe ai ta‘u mau faaapu, e faufaahia’i te fenua nei e te mau taata e parahi i nia iho.
te
itoito, i te
mau
2. E nahea vau i teie rnatahiti. Teie : E taux au i tau mau ohipa iiao.
Ua ite papu vau e:
aita te hoê mau ohipa ta‘u i
rave noa
i te.matahiti
tahito, i afarn maitai.
■
■
Allia aenei tau moni i pau i te mau mea -faufaa ore, e ore ai te tino e
maitai ai, e ore ai te opu e paia’t ! ( Is. LV, 1.) Aue, te mau‘a râhi o
i te hoê
tau taime,
e na
E
ohipa fifi i te matahiti i mairi a'enei; eita vau
mau
reira faahou ! E faaherehere au i te taime, e na te Attia e tauturu
reira : eita
no
vau e
inu faahou
tuK
ta
•th
or
V
mai ia‘u.
i le mau ava taero, tei taparahi P
hoi; e haapae roa vau i taua peu ino rahi, ia vai- ^
tiamâ vau i te mau ino e tupu no roto i taua peu ra, mai ta Paulo i 3e
papai : Eiaha e taero i te uaina e tupu ai te taiata; ia î ra outou i te m
varua
( Eph. V, 13). No reira, e haaputu vau i tau moni no ta‘u mau ta- fti
marii e no to‘u utua-fare: e tamata vau i te tâtâî i to‘u fare, e te hoo i
te maa-fenua api, e tupu ai to‘u tura i te aro o te taata. E na te Atua
te Varua’toa
i te tino
e
e tauturu
mai!
E
ino
^
,
haapae au i te pù'è, no te mea ua matau rii atoa vau i taua ohipa ^
ra.
E
mea au
nei te pere i
ohipa riaria rahi,
E
e
taua
ore
te faatau,
ohipa i te aro o te Atua, no te mea te haapii
te eia, e te inu, e te taiata. E faarue au i taua
e
e na
te Fatu
e
'
tauturu mai.
t(
famue au i la'xi mau peu rii laiva. Ua faatau roa vau i te Sabati,
aita’tura te mahana
o
te Fatu i riro ia‘u ei mahana nio‘a.
Ahia a'enei à
aita hoi i au i to'u torô'a' faaroo! M
Papeete e hoo i ta'u mau tauhaa rii, ua faatano noâ vau i f
te poipoi Sabati no te hoi raa i tou mataeinaa, na nia i te mau auto. E
|F
aita vau i mata'u i to'u parahi noaraa i rotopu i te feia taero, e tei hei I
i te hei tiare
e o tei tuhi noa
E i to'u tapaeraa i to'u fare ma- |
to'u haereraa
la haere
au
i te matete
i te Sapati, e
i
...
.
.
.
VEA
POROTETANl
linaa i (aua Sabati ra, aita vau i
nere
noa
vau
e
taofo,
haapao faahou i te pureraa avatea; ua
rui noa’tu
e
3
...
|I teie nei râ matahiti api, eita vau e na reiia faahou; cita vau e ori
(ere, mai te tumu ore, i te Sabati ; e haapao râ vau i taua mahana mo‘a
I
e
;
ha'ere tuutuuore au i te pureraa, e faaamu i to‘u varua, e tai'o i te
himene i te mau himene arueraa,
e na te Atuaetauturu mai.
irau, e
.
nahea
5. /1
i
vau
leic mataliiii
.
.
api? Teie: e faarujicrupe au i
‘U utuafai'e.
!
'
Eiaha te ruperupe
tino ana‘e ta‘u
e
imi: te ruperupe varua atoa râ, ia
i te reo o te taata paieti ra, o losua: ircw vau, e to‘u atoa ra uluae kaamori ïa matou ia lehova ( los, XXIV, 15
y
j
i
J E haapii au i ta‘u
tamarii i te mata‘u i te Atua, e i te faatura la’na.
mau
‘e faahou.
i’ aapii au ia raton i te e‘a ia haere ra, e ia pa ri ratou ra, eita ïa e
î faaamu
ia ratou
i te û ano'i orè
te Parau.
E faatupu roa
felii i te poipoi e i teahiahi, e e ta-himenehia taua mau
vau
i te pureraa
o
eraa ra, ia au i ta‘u i ite i ta'u mau metua, i mua ra. Eita vau e tuu
ta‘u mau tamarii ia ori noa i le pô, no te mea te hahaere noa nei te
^
(^na uuru i te pô, i te irairaa i te tino e te varua taata. Oia
nei
ââro
au
e
ia tae mai
te ora,
i to‘u utuafare i
mau:
te hi-
teie matahiti, mai ta
j
j^u i parau ia Zakaio: i teie nei mahana ua tae te ora i to oc ra
^afare. E na te Atua e tauturu mai i ta‘u opuataa, e na’na e faatupu
j
aeta mai.
î
E nahea âvau i teie matahiti
.
lau
'
1
ohipa maitatai 0 te faaroo.
ani mai to‘u orometua ia’u
ia
opi? Teie; e amui itoito vau i
e
haere
e
farerei i te tahi ma‘i, e haere
faatupu mai oia i te hoê mau haapiiraa bibilia,
e
tae iho â vau;
jhoro'a mai oia i te tahi tuhaa ohipa na‘u, i r'oto i te mau haapiiraa
^
'
rnarii,
e
farii ia
vau:
e
tauturu
vau
i te
mau
taurearea tei
ï|au a te Atua: e faaineine maitai au i ta‘u mau tuhaa
hiaai
i
te
ohipa i te pae
4e faaroo. E ia mairi noa’tu to‘u taeae i roto i te ino, no te paruparu
to’na mana'o, e haere au e faaitoito
ia'na, e faaara faahou i to’na mata
’
^a, ia noaa te tatarahapa mâu, e ia faarue roa oia i taua e‘a ra. mai te
I j ;a i te rima no lesu, te Faaora. ( Is. LV, 6 ).
j ( : mata na vau i te imi i te Basileia no te Atua e te parau tia na’na.
.
:
i
mai te
mea
otohe ai te
Fatu
e
te ite nei
mau
au
i te hoê mau ohipa iino, e
ino ai te faaroo,
haapaoraa i mûri, eita ia vau e faatia,
tauturu mai.
.
e
patoi râ.
VEA
POROTETANJ
Oia mau! E na reira vau i teie matahiti api; E faaore au i te mau mea
tahito, e e faariro vau i te mau ohipa ei ohipa api ; mai te titau i mua,|
i te paari mau ra. (1! Kor. V, 17; Phil. III, 13.)
.
Te tii rahi
no
Marite i Apatoa.
Ua faaliahia i Marite apatoa
i uta roa i te otia ho na fenual
Argentine, i te-va h i mau tei hau i te teitei no te anai-|
raa mou’a tei
parauhia leu Andes (e 400Ü melera te teitei tauail
vahi ra) te hoê tii iti rahi veo. E to vai te hoho'a tei laaauhiaÿ
Chili
na
e O
roto i taua tii ra? To te P’atu
atan i te
ihoolesu. Te loro ra ta’na rimaf
haaniaitairaa i te fenua, e tei le aui te hoê SaLauro.
I nia i te nlu o taua tii ra, teie te
i
papaihia:
F
leic nei mau mou’a i le matai hou e moê ai i te hu%malira no na fenua néi, te tàpù ta ratou i lapu hua i le
pae
reo
E puehu mau
no
avae^
lesu.
E i te tahi mai pae o Le
I
niu, teie le reo tei ootihia ;
I
Oia hoi to tatou hau o tei faariro ia tatou ei hoê {Eph. II U]
E teie nei, eaha te auraa oteieohipa ?
na
fenua te tahi i te tahi
üa
aenei.
e
raua,
te mat.
na
e
nuu
maro
noa
raiia
na
roto i
no
te
Teie : I feii noa na lauajlT
te paean rahi o-te ui
i mairil’
hoe area fenua rahi nounou hia,-
tei tarava i ropu ia raua, iuta i te" vahi mou’a.
e o
i te avae
te manao
Eperera 1900. 1 reira to te hoe mau taata paietiE
hau, tiaraa i nia, i roto i na fenua e piti mai te faa T
hepo i to Le fenua e ia hau teie peapca ; eiaha e tamai. Riro
ihora te
aau
na
e ua
fenua i te
area
mait('|_,
taatoa, no na fenua nei, ilaua ma-j|^
topa aéra te Hau. Ua ravahi te feia manaâ
te hui raatira
no
itoito rahi,
nao
no
■
.
1899 ua faaineine na fenua no te tamai ; e ua ineine roal)
fenua i marô hia
na
ropu.
E te mau pu-f^
pHhi rarahi fenua, ua faatahe hia ia e ua hamanihia, i te veo rahil
tei noaa mai, taua tii rahi no lesu, te arii o te Hau, tei a'oi
mau
fenua e:
e
aroha outou ia outou
iho. E i te
tef
mahanp i avar]|
hia'i taua tii rahi, i uta, i nia i te mou’a otia no na
fenua, tel
tàpùraa hia te Hau. no te mau ui amuri atu.
[i
l\
POROTETANI
VEA
Haamaramarama
II.
raa
5
Ture.
Te parau tuutuu.
I te avaei mairi aenei, ua faaite papu tatou i na ravea - ture
nehenehe ai i te hoe taata ia horo’a i ta’na mau faufaa i te
ahi taata ê atu.
Teie taua
na ravea e
piti:
1- Te parau
2 - Te parau
E na faataa tatou i te huru
o
te
pûpàraa
tuutuu.
parau pûpùraa e te ravea e
nana’i
oia, maori ràiaravehia i te aro o te Notera tarant mai te
j ae tino roa le taata tho o tei hinaaro e pûpu i ta’na mau faufaa.
teie te tahi ; i reira ra e raana’i te parau pùpù e e ere ai te
atn faufaa i le faufaa
la’na
e
o.~: E mea é roa le farau tuuLuu.
parau tuutuu i te
pârau
pùpù nei.
Teie na vahi tumu e taa ê ai te
pûpùraa :
'1. E nehenehe noa i te hoe taata ia papai
i ta’na parau tuutuu i
^^to’na
iho fare, ino’na
nia i te hoe àpi parau uouo, mai te ta-ite ore
taua
raveraa
ra.
S. I mûri aé i lo’na
:
lè rire ai te
E nehenehe
I.
poheraa e mana’i taua parau tuutuu ra
e
faufaa.
aloa
hoi i te
noiera
farani,
e aore ra
i te mau
a^Tavana i te mau fenua i Raro, ia papai i te ïnau parau tuutuu
te feia te tae tino roa i mua ia ratou no taua
^te mea faahepohia e te Ture.
IR
ohipa ra. E ere rà
*
*■
'
E teie nei
e
mea
au
*
ia faataa maitai tatou i te hohoa tia o te
j^j’paraU tuutuu mau. Teie te mau vahi tei titauhia e te ture, e
^
||aana’i
te hoê parau tuutuu :
1. la
papai
•
roa hia
Le taatoa raa o te parau e te rima iho o te
|atu faufaa e horoa tuutuu nei i ta’na faufaa.
J.ie â.fatuEiaha
roa’tu le tahi rima ê atu ia papai, .eiaha te vahiné o
faufaa ia faatia i te
^
ohipa a to’na hoa mai te papai i nia iho, i
|ehoereomai teie te huru ;« laiohia, e faatiahia»: o te faufaa ère.
3.
Eiaha’toa te
ohipa mai teie te huru : na te tahi rima é e
^‘^“'apai i te lino parau, e na te fatu faufaa e tuu noa i to’na rima
raro
i te parau.
to'i 4 ja faaite maitai hia i roto i te parau tuutuu te mahana e te
'ae e
le matahili i papai
hia’i te parau tuutuu ra. lamairi nea’tu
reira vahi, ua faufaa ore roa
te parau. -
vi<;a
H
i'ürotktani
5. I ni« i le vehi rala, ia
paipai
Imi
atoa hia e ; O la’u paraii tuu-
teie, mai te papai faahou i le io’a i
raro
aé, te mahaiia
e
te
rnatahili.
6. la oli roa taua parau
i tana
))arau i
aore
ra,
rima
no
ilepapai hia, e nehenehe noa ia afai
ô te lioe noiera, ehamau i reira, ia au i te Turc. E
a lapea noa i rolo i le afata, e aore ra a iuuirotoi le
le hoê laata inaitai e te papu o te liai i taua
parau ra.
7. E ia
polie te laata i papai i taua parau tuutuu, na te fetii ( e
taua taata maitai i raau i te
parau ) e afaj i [’apeete
i le Tercl'ié, i le tiripuna.
aore ra
na
.
.
.
1 reira e iritihia’i e e haamana liia’i, ee horoa hia'i te hohoa raau.
8. la
polie le taata. eialu! roa te fetii ia hauti e aore ra ia pa-
haeliae i taUa parau :
na te
Terefié aiiaê taua vahi ra
e
Aita hoi i opaniliia i te lioe laata toi
papai aenei i te
rau tuutuu ia pai])ai faahou oia i te hoe
parau tuutuu
te faaore i
Teie rà,
rave.
hoe pa¬
api, mai
to mua ra.
o
te parau
luiUuu kopca le mana.
E lii‘o hia le mahana, te avaé
teie aloa letalii: te
e
te raatahiti.
parau tuutuu tei papaihia e le mau
haamana noa hia ia i Papeete i te piha
Haarnanaraa: 10 tara. Eita e afai hia io te Terefié.
Tavana i Raiatea
niau
ma e
Te îure
o
te ohipa
No te haamanaoraa te Apooraa rahi i te faaueraa matamua a te Atua
i nia i te taata, oia hoi te ture'O te ohipa, a na o mai ai oia e: « E
amu oe i ta oe maa mai te hou, i nia i to
rae, » e no te hioraa e, ua rahi
te taata i roto i te mau paroita, o tei ore i haamanao i te reira tnre
tvmn, e ua riro to raton faatau ei tumu no to ratou veve e no to ratou
faufaa ore, no reira te ani onoono maite atu nei oia (oia hoi te
apoo¬
raa ) i te mau orometua e te mau diatono atoa i roto i te
mau oire
atoa ra, ia faaitoito maitai atu ratou i te mau tane e te mau vahiné
na roto i te mau paroita’toa ia rave ratou mai te
puai i te mau ohipa
faaapu, e te mau ohipa maitatai atoa e ruperupe ai to ratou mau
utuafare, e e nehenehe apipiti ai to ratou pae tino e to ratou pae varua’toa. O te hoê ïa haapaoraa te reira e mauruuru ai te Atua ia ratou.
( Iritihla no roto i te hoe rata haati na te Peretiteni no te Apooraa Rahi i te 24
Atopa 1884. ).
no
VEA
POROTETANI
Maifiraa diatono
la
i te Tare
haapaoraa api, tei haamanahia e te Apooiaa Rahi i te
no Tenuare nei e faatupuhia’i te maitiraa no te
lê pae, diakono, iroto i te mau Paroita. Te nao néi te Turc api: Pene XIII,
V ( no te inaoro o te toro‘a ) :
I te mau matahiti atoa e faaapihia’i hoê tulma no roto i té pae o te mau
au
tahiti 1928, ei teie ava‘e
K
ooraa
Paroita atoa ra. O te diatono tei liaù te maoro i nia i te toro'a, oia te
mua
i te
t'aaapihia »
Ua haamata teie
raveraa api i
Tenuare 1929: ua faaapiliia i reira te
lïliaa matamua; i teie râ ava'e, te piti o te tuhaa e maitihia’i. E ua faataa
ite te ture i te huru o te rahiraa diatono è t'aaapihia i roto i te mau pata, i teie matahiti, (tai‘o i te Ture, api 10).
la au i te Ture, e nehenehe noa i te feia maiti ia maiti faahou i te diatono
ito, e te maramarama, e te ite i te faatere i to’na .toro'a. E mai te mea e,
hinaaro nei te Paroita i te taui, e i te faaô i te hoê taeae api itoito e te
iljiramarama, e te tino maitai hoi, o te ravea 'ia.
ara’toa
a
iiairi
paroita i te Ture api tei haamanahia i roto i te A- R(Tetepa 1929):
te mau
a‘enei
Ja faatia te A. R. i te
roto i
•aa,
re
na
matahiti
e
mau
taeae maitatai roa,
tei m£j,u i te toro’a faaroo
piti noa iho, e ia tuu atoa hia ratou i roto i te ma-
noa’tu aita ratou i faaea e twu matahiti i roto i te faaroo, ia au i te
tahito. Te tumu o teie ture api : ei ravea ia e navai ai te mau diatono i
d 0 i te hoê mau
paroita tei ore â i navai.
I E mea au roa i te Apooraa Diatono ia feruri maite i te paraît e te huru
aua mau
:a, no
taeae ra, na mua, a tuu
te mea na te
ai ia ratou i roto i te maitiraa o
inanuia nei ratou i roto i te maitiraa
a
faaite
te pa-
Apooraa Tuhaa ratou e hiopo‘a faahou, mai te mea
atoa te Ture i
te
rahiraa
a te
o
te
Paroita.
mau
diatono
(Pene XIII, ir. 3 ). Ua faaauhia 'ia na nia iho i te
e
i te
paroita
rahiraa o te feia
au
Éri, paari,
te tane èmahc(
te vahiné
tei uoaa 18 matahiti
i nia a‘e. E tae noa’tu e 99
diatono
Apooraae Paroita.
i te
149, e 5 diatono': mai te l.oO tae’tu ai i te.
: e 6 diatono. Na reira lioa, ua nia i te 50.
teie nei, ia vai mau te tauturu o te Vanta o te Atua i nia iho i taua
U maitiraa ra; ia
haapaohia te ohipa nei, maite aau pure; ia riro te mau
Btono e maitihia ei ite itoito no lesu-Mesia i nia i te fenua nei, e ei taiituru
U maitai no te mau
orometua, e no te mau ohipa o te Fatu.
a
e
ai te 100 tae
e au
noa’tu i te
Parau rii
1. Ei te ava'e
ie to’na i‘oa: Te
Api.
Tenuare nei, e mahiti ai te hoê Vca Api, i Tahiti nei.
Vea mao!li. E papaihia te taatoa raa o te mau parau na
no
23..NTeo
VE A
4.Oia’to
''(T
POROTETANI
reo niaohi o te ailier,-raau
n^i. Na te Hau e faatere i taua Vea rr
E faaileliia i reiia te iiutu
chipa tumu ua te Hau, i teia ava'e e i tera ava'.
roto i te
te
api no Farani mai, no Tahiti mâ nei hoi, e no tè inau tenu;
papai atoa hia i reira te mau a‘oraa e te mau haapiiraa tumu a tij
Hau i te hui raatira. Te hoo o te
puha, o te vanila, e no te mau tauhaa tumif
O te feniui, tae noa’tu i te ai o te
fenua, te mau aamu rii, i reiia’toa e papaihia’i
niau
parau
ê atoa. E
Te hoo o
taua Vea
ra;
e
2 tara i te inatahiti hoê.
Te poro inauruuru
nei o Vea Porotetani i teie parau api.
papai mai nei o Piirune vahiné i te parau api i mûri nei: « Ua fatat;
roa i te oti i te
papaihia e au te hoé puta tuatapaparaa no te mau parai
atoa no Tihnid Viriamu, te Orometua tuiroo rahi tei haamau i te Evanelia '■
te mau Fenua i Rare. etc. etc.
»
1
E jiuta reo Farani hoi. E hoo mâmâhia i to
Tahiti; e piti tara e te afaj '
Te feia e hinaaro, e papai noa mai ïa i te mau orometua i
Papeete. E
teie
.
tau ava‘e
^
.
i mua e tae mai ai.
te rahi o te parau i te ava‘e i mairi
a'cnei, aita’tura o Vea Porote
tani i faaite i te tapaeraa i Papeete no te hoê orometua Paratane no Rarotoa
o Miti Hi’alst'oi-cl. Ua farerei maitai oia i te hoê
pae o ta tatou mau ohipa
oia hoi te aua orometua i Heremona, te mau
haapiiraa Taiete etc. etc. U
ho‘i oia i teie noi.
te tiaraa fenua i faatiahia te fare
putuputuraa np, te amuira^ f
Rurutu i Papeete. Ua hoo iho nei ratou i taua fenua ra i
Uruhaapuru, e uij
mairi hia to’na i‘oa: o Elima, na roto i te hoê oro‘a tei
tupu .i te pô Sapait i
oro‘a, 3 no Noama. Ua hope mai te mau faatere no Rurutu mâ, e na oroV^
metua hoi.
|ro
papai mai o Tunui, or. i Raiatea e : Ua tautuni faahou te hoê mai^ fn
Paroita no Rare i te fare pureraa no Uturoa, o Betela.
iO
:'). Ua
Mai teie te huru: Vaitoare: 106. tara 3
Tiva: 230 tara. E mea mauruum roa.
toata; Potorn: 41
tara
6. Ua revii mau o Paulu Vermie mâ i Uturoa Raiatea. Tei reira
faaea tumu-raa i teie nei.
7. Ua faaroo a'enei hoi tatou
1 toata •
raua
i
té
t
pi
pohe roa te hoê potii no to tatou hoatfe
orometua o Hoatapu, no Patio
( Tahaa ). Te aroha nei o V. P. ia’na e to’mi
e:
ua
utuafare.
!
8. E oro‘a teifaatupuhia i Papeete, i te G no Titema no te tautururaa i te
rahu o ta tatou Haapiiraa tamahine (aita te tarahu o te fare ofai tei hamani
hia i pee roa) Ua manuia roa taua oro’a ra: Ua noaa mai 3120 tara.
Uii|
tae roa mai te Tavana Rahi e to’na hoa e te taata
Hiopo'a a te Hau e
hanahana i taua oro‘a ra.
T
.
ta^
api^,
faal^
MONI
TAUTURU
I
TE
VEA
Taulira: Pau d“. I toata; Pma:
Ben Chapman, 2 tara
liaroloa, Avariia: Pntu a Tarua, 2 lara e te ata. Papeete: M.
E.f
Marchai: I tara. E. D. ; 4 tara, laamuihia: 9 tara e hitu
■
raera.^
Mauruuru.
Imprimerie Eue Juventin. — Papeete, Tahiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1930