EPM_Vea Porotetani_192912.pdf
- extracted text
-
Te 29
0
Hihi 12.
TITEMA 1929 -
te Matahiti
.;VEA PORO
AITA’TU E NIÜ E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI
HIA RA,
OIA HOI TE Mesia RA O
HOO I TE
P.
HAAMAU
lESU. — I Korinetia 3,11.
MATAHITI HOÊ :
HOE TARA
VERNIER, Directeur-Gérant.
TITEMA
'1929.
i te avae hopea no le matahiti no te Fatu
E avae faatupuraa mana’o teie, no te mea te hio
te
i mua e te hio atoa nei i mûri na roto i teie avae.
Te hi’o nei i mua i te mau oroa rarahi e fatata mai nei, oiahoi te Mahana Fanauraa, te pô matahiti, tae noa’tu i le
1930, ta tatou e tomo ia tia i te Fatu.
Teie râ, te hio atoa nei te raana’o imuri e te taio nei tatou i to
tatou mau mahana ia au i te reo a Mose i roto i ta’na Salanio
Ua tae tatou
nei
mana'o
matahiti
haapii mai ia matou i te taio i to matou pue mahana
i te haapao maitai” Ir. 12.
Mai te mea etaraata tatou i te feruri i te huru no te mau avae
tel mahemo aenei e tia mau â ia tatou ia pii maiia Sainuela:
Ebenezera, oiahoi ua tauturu mai te Atua ia tatou e tae roa mai
90 : “ E
ia riro to matou aau
i
teienei mahana.
Ua
au
roa
ïa parau
i te taata hoê e to’na iho utuafare : ua riro
haapuraa no’nà na roto i te matahiti taatoa.
Ua au atoa ïa parau i ta.tatou mau paroita e tia'i ia tatou
mau
lehova ei
ia
tei faaore i ta tatou mau hapa, toi faaora
i to tatou mau ma‘i, tei faaî i to tatou mau vaLa i te maitai e
O tei taaapi ia tatou mai te aeto ra. Salamo 103, 2-5.
Ua riro te matahiti 1929 ei matahiti hau. Aita e taraairaa,
aita e peapea iino i tupu i te mau fenua popaa; tei te hau te
haamaitai ia lehova o
mau
mana’o tumu te mau
Faaterehau rarahi.
Tahiti ua parahi tatou mai te maitai i
; te pae o te tino e tae noa’tu i pae o te Faaroo. Ua oti ta tatou Apoo-
-
Oiatoa to tatou fenua
\
i')»'»
,
..
1
2
VEà
POROTETANI
Rahi mai te •militai, te î iiei te ana orometua
(e 8 pipi e
vai nei ); te ore maitenei te hoe maii fiti rarahi e te mahiti
noa
nei tehoe mau uputa api no te Evanelia i tera vahi e i tera vahi.
la feruri tatou i taua mau vahi ra, e rahi atu â, ei
raa
K '
.■
i
to tatou
ta'na
no
■
S'
tatarahaparaa
mau
ino e vai
horoa. la
mau
tomo atu ai mai te
nei,
noa
na
manao
api
te itoito i rolo i te tau api e
e
te faaineine ia tatou
'Sï ' V
a
IRAVA P/\RAU
I nauanei hoi i fanau ai te
te cire o Bavida ”
ora
huru. Ua tohu ateahia te
no
outcn
i
roto i
Luka 2, 11.
*
E 4000 matahiti to te taata vairaa i
roto i te
E maramarama rii tei roaa haere
É'
(e Atua
tatou i
V. P.
>(
|y| '9§‘
ei haamaitairaa i
reira
fa ta ta mai nei.
“
e
pô o te varua.
mai, mai te fetia rii, rriai te paD te
te hitiraa mai
aoraa,
7e tiai noa rato te ao nei. E hohoa te
pô
te Mahana Parautia.
o
i pou mai ai te melahi no te
poiri o te varua taata.
1 te tau
.
mau
râ tei
O te reira ïa ta te
haapaohia e
mau
Ekalesia
te Atua
ua
tae mai te ora
lesu e haamana‘0
na
o
to te ap.
net i te Mahana
Fanauraa, oiahoi i te 25 no Titema e fatata.nei.
TUMF
TE fAUFAA FAITO ORE TEI
I
.
ROAA l TO TEIE NEi AO
lESU FANAURAA MAI 1 BETELEHEMA.
li-' 'i'
Eita
/f.
hope ia tatou; e itearii hia râ i te feruri noa raa i to’na liuru
e
'''
te tere i haere mai ai oia i
1. A
I TO
lii‘o
na
raro
e
nei.
i to’na toro^a,
E toro‘a faaora to’na. lesu :
faaora te
Faaora i te poiri: toro‘a
auraa.
peropheta.
Faaora i te
vipii : toro'a tahu'a.
Faaora i te faufaa ore: toro'a Arh.
Aita te tahi i faito ia’na i roto i taua
E ite haihai roa to te mau
mau
toro'a ra,
peropheta tahito.
E viivii to te
E toroa
mau
mure
mau
tahu'a tahito.
noa
ta te
mau
taata.
Arii
o
teie nei
ao
e
horo'a i to ratoU
Faufaa faito ore mâu â to lesu.
A
VEA
2. A hi'o
E
i to’na
na
au
POROTETANl
3
maitai raa i nia iho i taaa tara'a
ra.
haapaohia oia no te reira.
mea
To’na io’a: Mesia
—
faatahinuhia.
To’na i’oa: lesu —faaora.
Te
tohu no’na: Isaia 9:
mau
Tamaiti oia
na
2. A lii‘o
na
i te nehenehe
E
roa
ïa
maraa
nei ia’na. Aita
ao
ora, ora
ia’na.
te
a
6, 7.
te Atua.
raa
te reira toro^a ia’na
o
•
Ite
hope to’na. E manahope to’na: ua oti te
Diaporo ravea i nia iho ia’na. Oia te pu no te
tino, ora varua. Na'na e faaaraara i te mata tino, 'te mata varua.
E mahiti te
uputa o te pohe ia’na.
TUMU
II
UA RIRO El AHA TO lESU FANAURAA MAI I BETELEHEMA RA?
Na te melahi te
pahonoraa.
/. Ua rira ïa ei oaoaraa rahi
la fanau mai te hoê tamaiti
ïa. Aita râ i
te hoê
au
i teienei
roa.
i roto i
oaoaraa.
te hoê utuafare
mea
mauruuru
i nia iho
i
Basileia, e oaoa ïa. Aita’toa i au i te reira.
E oaoaraa rahi
roa
ïa,
no
te mea: te poiri, ua pee; te ma‘i ua ora; te
opani o te tapearaa ua parari ; te pohe,
Te tiria o le ra‘i, ua himene.
2. Ua riro ïa ei oaoaraa rahi
O te
e
la fanau mai te hoê Arii
matahiti ïa
te
o
no
te lubili rahi :
ua
horomiihia i te rê i riro ra;
te taata’toa
ra.
aita te hoê i faaerehia.
Ua ravai te
huru atoa. Te Ati luda ;
te Hereni e te Elene; te hui
Arii e te hui raatira; te taata taoa e te veve; te ite e te mana; tei itoito
e tei paruparu; te ruau e le aruaru; no te Ekalesia e
te taurearea e no
oaoa no
mau
te tamarii hoi.
OPANI:
1. O tei faaroo
anei
no
i te paraa api
oaoa
ra a feruri
e.-^ia’i. E
mea oaoa
tatou iho?
2. O tei farii
mal i taua paraa api oaoa ra, eiaha oia e marna noà.
ê, mai te mau liai mamoe te huru. E mono i te
mau parau rii faufaa ore i taua
parau poupou ra e tia’i.
Parau atu ïa ia vetahi
3. la vai maite to tatoa
atoa e tia’i.
mau
oaoa raa
ia lésa i roto i ta tatou mau
1 te tare pure ra, i te utuafare,
tere atoa.
ehipa
i te faaapu, ia haere i to tatou
UC
VEA
POROTETANl
Auaa te Mori Pata.
Na te pahi vea liopea “ Makiira ” i faahoi mai i talii pae o te
ihitai no te pahi ra o “Bretagne” toi tonio aenei i tua, I
mau
te ava'e no A topa.
Ua hape rü to tatou faaroo raa e, ua tahuri
pahi ra. Aitq i tahuri, ua tonio rà.
Teie ta te laata faatere niuniu paraparau o taua pahi ra ( ua
hoi mai hoi oiu i Tahiti nei ) i faatia mai:
«Ua tupu teie ati, i tepoipoi no te 4 no Alopa i mairi aenei.
Ua faarue to matou pahi i te oire rahi o “Vancouver” (fenua
Paratane, Amerika ) i te lapaparaa i Le fenua Samoa, e ua taea
hia e SOmailei tua, i tupu ai taua atira: ua hl'o matou i te pahi i
taua
IS
te tomo oioi noa
ta’toa e
/'
ravea
raa
no
i rolo i te miti. Aita roa’tn i taa te tumu. Ai-
te imiraa i
te tuniu i tomo
ai oia,
hoê noa iiio
ohipa tei ravehia, o te tuu haapeepee i te mau poti i roto i te
tai. Teie rà te ati api; ua ino haere te mau poti i to raton tuuraahia i raro te tahi na mûri i te tahi. O te poti hopea tei maitai e ta matou i haapao ei haapuraa na matou.
Faarue iho ra matou i te pahi rahi mai te hoe i te fenua Marite tei ore roa i taa te hohoa
I te avatea, ua iii'o matou ia
râ
0
na
tira
aiia'e toi
araa
no
te atea
te hoeraa
Pô ihora
mai
e
no
te tarehu.
“Bretagne” ua huru tomo, maori
i nia
i te moana.
pahi i itea ei tautiiru ia matou. Teie ra.
i
e
te mono noa te
ua
Aita roa’tu hoi
e
faaitoito noa matou
tahi i te tahi.
le toetoe hoi. Te
maororaa o taua
pô ra, ite atura
pahi auahi te lere ra i te atea ê. 1 reira to matou
haapatapata noa raa i te maa mori pata e-vaira ia matou i to
matou i
te ho,è
aniraa i
te tauturu; aita roa rà ta maton mori iti imanuia i reira
noa taua pahi ra.
e
ua
tere
Ua
na
reira alaa te
piti e te toru o te pahi ta maton i ite atoa
pô ra, aini i mau.
A tae râ i te maha o le pahi auahi tei fà mai i te aahiata
( hora
pae) mai te mea ra e ua ite mau ïa oia.i le pataraa o ta matou
mori. No reira paha oia i faaea riiai i to’na haereraa. E ua oaoa
i taua
roa
matou i te hioraa i te reira.
Aita râ i
maoro rahi
i taua
roa’tu ra to matou taiai to matou hi’oraa
pahi ra te haere faahou ra oia i mua. .\o reira ua tiatia
jiaatoa matou i nia mai te pii e te haapatapata noa raa i ta
matou mori pata.
i
POROTETANI
V,EA
E iiiaha, ua tapea faahou te pahi e ua tioi roa mai,, mai te
t'aatano maitai i nia ia matou. Oia maii, to matou ïa oraraa.
Ua tae paatoa matou i nia i te pahi; e pae mahana matou i
■'
'
5
reira, tapae atura matou i Los Angeles (Tarafonia). I reira to matou
faarooraa
haere mai te mau manuâ
e pupuhi i taua pahi
pahi haere pô”.
Auaa te mori pata! Oia mau ! PI hoa e, ua noaa aenei ta oe
raori pata ei turamararaa i to oe tere i roto i teie nei ao poiri?
Tei ia oe anei te Paraît na te Atua ta te Papai Salamo i na'o
e, “ E ramepa ta oe paraît i to’u nei avae, e, e tiarama no to'u
ra
e,
ua
te riro oia ei ati rahi
O
nei mau e‘a ”, Sal.
na
te
mau
119,105. Aita ia oe taua mori, eaha ïa te maoro?
Eaha ta oo e tiai na?
Haamaramarama
Te parau pupuraa e te paraii
raa
Ture.
tuutau; te vahl e taa ê ai raua.
Ua ani faahou matou i te paruru e ia faaite mai oia i te hoê raau
vahi rii taa ê o te ture farani o tei au i te Vea nei ia haaparare haere
ei haàmaramaramaraa i te taata.
Teie
ta’naipahono mai: e mea maitai e ia faaite haapapu te Vea
i te
mau
mea
e rave rahi te mau
vahi
e
taa ê ai te parau pupuraa e te parau tuutuu, no te
hape e tupu noa nei i roto i ta te taata Ta¬
hiti rave raa, faufaa ore atu ai ta ratou mau parau i mua i te aro o
te Tiripuna i Papeete.
la hinaaro noa’tu te hoê taata ia horoa i ta’na mau faufaa, maraa
e
i te tahi taata ê atu, e piti ïa ta’na rave‘a;
te
maraa ore,
a.
Na roto i te parau pupuraa.
b.
e
aore ra, na
roto i te parau tuutuu.
1. TE PARAU PUPU RAA
Na roto i te parau pupuraa, te mau nei te taata no’na te maitai i
pupuhia, i taua faufaa ra i teie nei, noa’tu te ora nei te taata i pupu
atu. Te parau tuutuu râ, e mana ïa i mûri iho i te poheraa no te
taata i tuutuu i ta’na faufaa.
Teie râ te ravea
i
mua
e mana’i te parau pupuraa, maori râ ia raVéhia
i te aro o te Notera farani mai te tae tino roa te taata iho tei
hinaaro e pupu i ta’na faufaa.
I te mau fenua i Raro e i Rurutu mâ paha, ua haamanahia te mau
Tavana, ia au i te mau ture maohi te vai mana noa i reira, e na
^ ratou e papai i te mau parau pupuraa. Teie râ, mai te mea e, e No-
VEA
6
POROTETANI
tera farani e vai nei i taua mau fenua ra, te
taata ia tae â ratou i te aro o taua
â te mau hape i roto i te mau papai raa no te mau Tavana
rave rahi
O
a‘o nei te paruru i te
taata toro ‘a ra, no te mea e '
te riro ei tumu haapariraa no taua mau parau pupuraa ra i te ma-
hana e horohia’i. Te a‘o atoa nei te paruru, mai te mea e na te
Tavana iho â e papai i taua mau parau pupuraa ra, ia tae hua ratou
i te aro o te Tavana Hau e ani i te mau hohoa maramarama e te afaro maitai no te parau pupuraa.
,
Mai te mea e, e raveraa Notera, ei nia ïa i te Notera te utua ia
hape noa’tu ta’na raveraa.
la au i te mau parau i nia nei, e mea faufaa ore roa te mau
parau pupuraa tei papaihia e te l’imâ iho o te taata tei pupu i ta’na
faufaa e o tei haamanahia na rapae, e mai te mana'o o taua taata
ra e, i mûri a‘e i to’na poheraa e mana’i taua parau pupuraa ta’na
i papai. E faufaa ore mau, no te mea aita e parau pupuraa e mana
i mûri a‘e i te poheraa o te taata i pupu ; e mana râ i te taime i pupuhia’i i mua i te aro no te Notera.
( Te vai atu râ te parau tuutuu no te Vea i mua )
Amuiraaa feia taio i te Parau
Ua haamauhia ieienei amiiiraa
o
feia
te
e
Atua i te matahiti 1879 i te fenua popaa ei
na te
Atua.
taio tamau i te Parau na te
faaitoito e ei tauturu i te feia
api i to ratou taioraa i te Pipiria. la amuihia te mau melo tei ô i roto i
taua amuiraa
ua
noaa
ïa i teienei 750.000 e
rahi atu â.
ra: tei Farani, tei Herevetia, Italia, PaAferita, tei Matatata; tei te fenua '1 inito, i Tapone ; tei Marite
Tei te mau vahi atoa taua melo
ratane; tei
atoa e te
mau
1 te mataliitî
fenua eê
e
raverahi.
1927 i haamauhia’i taua amuiraa
melo i te haamataraa ; teie râ te tupu
Teie te
p£rau faaau
no
1. la taio maitehia e te
mau
mahana
e
mau
ra
i Tahiti nei ; aita rea
rii nei i teienei e ua tae roa i Raiatea.
taua amuiraa ra :
melo
o
te amuiraa mai
i tera mahana te irava i faaitehia i nia
te mairi
ore
i tera
i te tapura taioraa o te
amuiraa.
2. E pure te mau
melo tetahi i tetahi i te mau tapati atoa.
No te hi’oraa te hoemau hoa
no
tatou i vai i Farani e, aita taua
taioraa i neneihia i roto i te reo Tahiti
no
tapura
reira ua rave attira ratou i taua
ohipa ra e ua hapono mai ratou i te hoe Tapura iti nehenehe roa maramarama
rahi
e au
note matahiti 1930 taatoa.
V E A
Ua tautini te mau
P 0 R O T 1-: T AN 1
Tapura i tac mai.
NüJ ï Te'amtürua
faaite neitei ohauVea Porotetani
feia’toamaitei ratou
hinaaroi tauai te ô i tapura
roto i
i te maitaii iate ani
roa
noa
.-ite feia tei reira to ratou vai raa, oiahoi o
Uturoa
mau
Pauro
Vernier: vahiné i
Raiatea, e o Charles Vernier orometua.i Paofai, Papeete.
Ei tautururaa i te
haamauaraa tei
mau
maua
te
no
'
neneiraa i feienei
Tapura ua faaauhia te hoe maa hoo iti, oiahoi hoe raera i te Tapura hoe:
A ani
noa
mai ?
( E mea tia roa te mau oromeiua ia haaparare i teic parau )
E aroha
raa na
te
Faaterq hau Rahi i Paris
Ua tae mai ta te Tavana Rahi rata i te Peretiteni
no
te
Apooraa Rahi
ip te ani mai ia’na ia haapararehia te hoe Radio ta te Faaterehau Rahi
i
te
fenua aihuaraau Farani i
teienei ao i hapono mai ia’na i te
% no Novema. Ua riro teienei Radio ei aroharaa no taua Faaterehau-Rahi
no
lana e
mau
vai i
Paris i te aihuaraau Farani i Tahiti mâ nei.
Teie taua parau ra :
I tou
enua
raveraa
mai i te toroa faatere i te
Farani i te atea ê, te faaite atu nei ïa
oia’toa i te feia i raro
ae
ia oe,
no
mau
ohipa na te Hau i te mau
vau i
tou nei tiaturi atu ia oe
te tauturu atu i te tuhaa ohipa o tei
|nro ei hopoia na tatou atoa.
E tia
a i
ia outou i te tiaturi atoa
mau
ta outou
mau
mai i ta‘u tauturu
no
te.haamanuîa
ohipa.
E ore roa e moe i te Hau
Repupirita te mea e, te feia tei araihiâ e te
|ioana e o tei tauturu i te faarahiraa j te mau fenua Farani e oia’toa te
^au nunaa o tei ruru mai i raro ae i te reva Farani ra, o tei riro taatoa ei
Vini maitai
lu ia
ae
na
te Hau Repupirita, e
etia ia’na ia poihere e ia haamaitai
ratou-
Pietri.
"
_
Mm
To tatou Vea Porotetani.
faaite hia aei te mau hoa o te Vea e te neneihia nei i teienei avae
Aalena api o te matahi 1030 e, e haponornauhia ïa i te mau hoa tei
fiîau i te matahiti 1928. Tei ore i aufau i te rnatahiti 1929 eita ïa ta
'««t
Jk-
-''Mi''
'■
8
VEA
POROTETANI
ratou Kalena e tapeahia, teie râ te titauhia nei ratou
e
ia aufau haa- »
peepee mai ratou i taua utua ra i roto i te vimâ o to ratou
orometua/
O te faatae mai i taua moni ra i
te faatere o te Vea.
Tei ore râ i aufau i te matahiti 1928 e
tapu roahia to ratou io’a i
Tei ia ratou râ te haapao. vàve i taua vahi ra. Tei te
mau orometua te mau tapura
haamaramaramaraa.
roto i te puta.
_
Haamana’o maite te mau hoa no te Vea. i taua mau
parau nei mai
te taupupu ore no te mea, ua iti roa te moni
i roto i te pute e aita i
nehenehe i te Apooraa Rahi ia tauturu i te Vea mai
ta’na i mâtau i
aenei.
'
E te ani atoa hia’tu nei te
mua
■
_
,
niau hoa o te Vea ia aufau ratou i teienei
ta ratou utu’a no te matahiti 1930.
.
-
'
E teie te pàrau hopea: no to Pauro
mârevaraa i Raiatea e faaea’tu
ai i reira, tei iâ Charles Vernier atura te
faatereraa mai ia’na i Pa¬
peete nei.
_
Paraii rii
1. No
Api.
pbhe iho -iiei te hoê, .aito roo rahi no Farani o Georges Clémenceau.'.
■
Teie te parau no teie taata ta to tatou
Tavana Rahi i parau aenei e o tei
pinhia i te Fare Rata no Papeete:
“
Te au nei te Ta,vana Rahi no te Aihuaraau
Farani i Oteania nei ia faaite
i to te fenua nei i te
poheraa no te Faiiterehan rahi o Georges Clémenceau.
Te ère nei o Farani e teienei ao taatoa i
te hoê paruru no te
jJarautik e no te.
pàrau mau.
Ua fetii hia to’iui i‘ôa roo rahi e amuri noatu i
te Tamai Ralii e ite rê hanahana i noaa mai i Farani na roto i to’na aravihi e
maréchaux hoi
Moe noa’tu oiii, e vai tamau
te mau ui amuri atu. ”
na
mai te. ora ta’na- mau
roto atoa i to te
mau
ohipa, e tae noa’tu i
2. Te faatitiaifaro nei o Vea Porotetani
i te parau note taahira o Mahuru
Rua tei pohe i Marutea
(Tuamotu, ) mai tei faatiahia i te ava‘e i inairi aenei
Ua ua ô te vea no Novema “ua anoi rii
paha to’na mai, aita i taa maitai”. ■
I teienei râ ua tae mai te
parau haapapu no Marutea mai e ua i^apu atura.
Teie to’na- mai i
pohe ai ; e hua .taviri, mai tahita iho â to’na., e aita i roaa.
la ite mau te mau fetii i teie
a
parau,
3. Ua
ia Vea Porotetani te faaite i to Tahiti nei i te
parau no te hoê
pereoo uira (Auto) faauta ma‘i no te Taiete Tauturu ma‘i tei
parauhia Tatauro üïeuie. E rave rahi a‘enei
te mau ati rarahi ta taua Auto i tii
i'te mau
mataeinaa e ati noa‘e Tahiti taa’to.a. Ua ani mai to
taua Taiete faatereraia
matou e, ia faaite
papuhia i to Tahiti nei e, e tii noa teie nei pereoo i te
mau ati rarahi e to rfi te au
ia faauta
haapeepee i te fare ma‘i, e aore ra i
te fare haafanauraa i
Papeete. Nehenehe noa e ajii i te ao, e i te po. .Eita
taua auto ra e tamonihia. A niuniu noa
mai ia M. Hervé e aore ra ia Bammoe.
bridge.
4. la au i te faaotiraa a te
Apooraa Rahi te tono hia nei o Pauro Verenier
mâ i Raiatea e faatere i te mau Etaretia
no te mau fenua i Raro na roto i
j
teienei mau tau.
t.
Imprimerie Plie Juventin. — Papeete, Tahiti.
—i
r,
■
V'
I
'
Fait partie de Vea Porotetani 1929