EPM_Vea Porotetani_192912.pdf
- Texte
-
Te 29
0
TITEMA 1929
te Matahiti
Hihi 12.
-
.;VEA PORO
AITA’TU
TIA I TE
E NIÜ E
HIA
TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O
Mesia RA O lESU. —
RA, OIA HOI TE
HOO I TE
P.
MATAHITI
VERNIER,
TEI HAAMAU
I Korinetia 3,11.
HOÊ : HOE TARA
Directeur-Gérant.
TITEMA
'1929.
i te avae hopea no le matahiti no te Fatu
E avae faatupuraa mana’o teie, no te mea te hio
te
i mua e te hio atoa nei i mûri na roto i teie avae.
Te hi’o nei i mua i te mau oroa rarahi e fatata mai nei, oiahoi te Mahana Fanauraa, te pô matahiti, tae noa’tu i le
1930, ta tatou e tomo ia tia i te Fatu.
Teie râ, te hio atoa nei te raana’o imuri e te taio nei tatou i to
tatou mau mahana ia au i te reo a Mose i roto i ta’na Salanio
Ua tae tatou
nei
mana'o
matahiti
haapii mai ia matou i te taio i to matou pue mahana
i te haapao maitai” Ir. 12.
Mai te mea etaraata tatou i te feruri i te huru no te mau avae
tel mahemo aenei e tia mau â ia tatou ia pii maiia Sainuela:
Ebenezera, oiahoi ua tauturu mai te Atua ia tatou e tae roa mai
90
:
“ E
ia riro to matou aau
i
teienei mahana.
Ua
mau
au
roa
ïa parau
lehova ei
i te taata hoê e to’na
haapuraa
no’nà
na
iho utuafare : ua
roto i te matahiti taatoa.
riro
i ta.tatou mau paroita e tia'i ia tatou ia
tei faaore i ta tatou mau hapa, toi faaora
i to tatou mau ma‘i, tei faaî i to tatou mau vaLa i te maitai e
O tei taaapi ia tatou mai te aeto ra. Salamo 103, 2-5.
Ua riro te matahiti 1929 ei matahiti hau. Aita e taraairaa,
aita e peapea iino i tupu i te mau fenua popaa; tei te hau te
Ua
au
atoa ïa parau
haamaitai ia lehova o
mau
-
;
mana’o tumu te mau
Faaterehau rarahi.
Tahiti ua parahi tatou
te tino e tae noa’tu i pae o te Faaroo. Ua
Oiatoa to tatou fenua
te pae o
\
i')»'»
,
mai te maitai i
oti ta tatou Apoo-
..
1
2
VEà
Rahi mai te •militai, te î iiei
raa
vai nei
); te
nei tehoe
K '
■
.■
S'
POROTETANI
te ana orometua (e 8 pipi e
maitenei te hoe maii fiti rarahi e te mahiti noa
uputa api no te Evanelia i tera vahi e i tera vahi.
ore
mau
la feruri tatou i taua mau vahi ra, e rahi atu â, ei
tatarahaparaa
i to tatou mau ino e vai noa nei, e ei
haamaitairaa i (e Atua
no ta'na mau horoa. la na reira tatou i
te faaineine ia tatou a
tomo atu ai mai te
api
manao
te itoito i rolo i te
e
fa ta ta mai nei.
>(
“
|y| '9§‘
'Sï ' V
I nauanei hoi i fanau ai te
te cire
Bavida ”
o
*
ora
poiri
noa
te
o
1 te tau
.
mau
hohoa
râ tei
haapaohia
te
pô i
i te 25
te Atua
e
Ekalesia
mau
Titema
no
lesu
na
e
o
te
varua.
te Mahana Parautia.
pou
mai ai te
ua
tae mai te ora
haamana‘0
e
Eita
hope ia tatou;
e
'''
e
lii‘o
na
raro
o
no
te
to te ap.
I
.
ROAA l TO TEIE NEi AO
itearii hia râ i te feruri
te tere i haere mai ai oia i
1. A
melahi
net i te Mahana
lESU FANAURAA MAI 1 BETELEHEMA.
/f.
roto i
fatata.nei.
TUMF
TE fAUFAA FAITO ORE TEI
'i'
i
taata.
O te reira ïa ta te
Fanauraa, oiahoi
pô
te aoraa, te hitiraa mai o
rato te ao nei. E
varua
outcn
no
Luka 2, 11.
mai, mai te fetia rii, rriai te paD te
huru. Ua tohu ateahia
7e tiai
li-'
api e
IRAVA P/\RAU
E 4000 matahiti to te taata vairaa i
roto i te
E maramarama rii tei roaa haere
É'
tau
V. P.
noa
raa
I TO
i to’na liuru
e
nei.
i to’na toro^a,
E toro‘a faaora to’na. lesu
: faaora te auraa.
Faaora i te poiri: toro‘a
peropheta.
Faaora i te
vipii : toro'a tahu'a.
Faaora i te faufaa ore: toro'a Arh.
Aita te tahi i faito ia’na i roto i taua
E ite haihai roa to te mau
mau
toro'a ra,
peropheta tahito.
E viivii to te
E toroa
mau
mure
mau
tahu'a tahito.
noa
ta te
mau
taata.
Faufaa faito
ore mâu
Arii
o
teie nei
ao
e
horo'a i to ratoU
â to lesu.
A
VEA
2. A hi'o
E
mea
POROTETANl
i to’na
au
maitai
haapaohia oia
no
te reira.
na
To’na io’a: Mesia
raa
3
i nia iho i taaa tara'a
ra.
faatahinuhia.
—
To’na i’oa: lesu —faaora.
Te
tohu no’na: Isaia 9:
mau
Tamaiti oia
2. A lii‘o
E
maraa
na
i te nehenehe
nei ia’na. Aita
ao
tino,
ora, ora
E mahiti te
ia’na.
ïa
roa
raa
te reira toro^a ia’na
o
•
Ite
hope to’na. E manahope to’na:
Diaporo ravea i nia iho ia’na. Oia te
te
a
6, 7.
te Atua.
na
Na'na
ora varua.
faaaraara i te mata tino,
e
ua
oti te
te
pu no
'te mata
varua.
uputa o te pohe ia’na.
TUMU
II
UA RIRO El AHA TO lESU FANAURAA MAI I BETELEHEMA RA?
Na te melahi te
/. Ua rira ïa ei
pahonoraa.
rahi
oaoaraa
la fanau mai te hoê tamaiti
ïa. Aita râ i
te hoê
E
au
Basileia,
o
Te tiria
o
oaoa no
Arii
e
e
te
no
te tapearaa ua parari
le ra‘i, ua himene.
2. Ua riro ïa ei
O te
ïa,
roa
te
mau
te hui
o
;
au
e
mea
no
te lubili rahi
mauruuru
i nia iho
i
i te reira.
te poiri, ua pee; te ma‘i ua ora; te
te pohe, ua
horomiihia i te rê i riro ra;
te taata’toa
ra.
aita te hoê i faaerehia.
:
Ua ravai te
huru atoa. Te Ati luda ;
raatira; te taata taoa
tei paruparu;
te hoê utuafare
la fanau mai te hoê Arii
mea:
rahi
oaoaraa
matahiti ïa
i roto i
oaoaraa.
ïa. Aita’toa i
e oaoa
rahi
oaoaraa
opani
i teienei
roa.
te
ruau
e
e
te Hereni e te Elene; te hui
te veve; te ite e te mana; tei itoito
le aruaru; no te Ekalesia
e
te taurearea
e
no
te tamarii hoi.
OPANI:
1. O tei
anei
no
faaroo i te
paraa
2. O tei
farii mal i taua
Parau atu ïa ia vetahi
mau
oaoa
parau
rii faufaa
ore
atoa e tia’i.
paraa
ê, mai te
i taua
3. la vai maite to tatoa
mau
api
ra a
feruri e.-^ia’i. E
mea oaoa
tatou iho?
oaoa ra,
liai
eiaha oia
mamoe
parau poupou
oaoa raa
1 te tare pure ra, i te
tere atoa.
api
mau
te
ra e
e marna noà.
huru. E
mono
i te
tia’i.
ia lésa i roto i ta tatou
ehipa
utuafare, i te faaapu, ia haere i to tatou
mau
UC
VEA
POROTETANl
Auaa te Mori Pata.
Na te
liopea “ Makiira ” i faahoi mai i talii pae o te
pahi ra o “Bretagne” toi tonio aenei i tua, I
te ava'e no A topa. Ua hape rü to tatou faaroo raa e, ua tahuri
taua pahi ra. Aitq i tahuri, ua tonio rà.
Teie ta te laata faatere niuniu paraparau o taua pahi ra ( ua
hoi mai hoi oiu i Tahiti nei ) i faatia mai:
«Ua tupu teie ati, i tepoipoi no te 4 no Alopa i mairi aenei.
Ua faarue to matou pahi i te oire rahi o “Vancouver” (fenua
Paratane, Amerika ) i te lapaparaa i Le fenua Samoa, e ua taea
hia e SOmailei tua, i tupu ai taua atira: ua hl'o matou i te pahi i
IS
pahi
ihitai
mau
te tomo oioi
ta’toa
/'
e
vea
te
no
noa
ravea
i rolo i te miti. Aita roa’tn i taa te tumu. Aite imiraa i te tuniu i tomo ai oia, hoê noa iiio
raa
no
ohipa tei ravehia,
o te tuu
tai. Teie rà te ati
api;
raahia i
raro
tai
matou
ta
e
Faarue iho
rite tei
haapeepee i te
ra
ore roa
i
haapao ei haapuraa na matou.
te pahi rahi mai te hoe i te fenua Ma-
matou i
i taa te hohoa
I te avatea, ua iii'o matou ia
râ
0
na
tira
aiia'e toi
araa
no
te atea
te hoeraa
mai
Pô ihora
matou i
e
ua
i te moana.
ra.
ua
te tarehu.
huru tomo, maori
Aita roa’tu hoi
faaitoito
noa
e
matou
o taua pô ra, ite atura
i te atea ê. 1 reira to matou
mori pata e-vaira ia matou i to
maororaa
pahi auahi te lere
haapatapata
no
tahi i te tahi.
te mono noa te
le toetoe hoi. Te
te ho,è
e
“Bretagne”
i nia
pahi i itea ei tautiiru ia matou. Teie
i
poti i roto i te
poti i to raton tuupoti hopea tei mai-
mau
ua ino haere te mau
te tahi na mûri i te tahi. O te
ra
noa raa i te maa
te tauturu; aita roa rà ta maton mori iti imanuia i reira
tere noa taua pahi ra.
aniraa i
e
ua
Ua
i taua
na
pô
reira alaa te
ra,
A tae râ
aini i
piti
e te toru o te
pahi ta maton i ite atoa
mau.
i te maha
o
le
pahi auahi tei fà mai i te aahiata ( hora
pae) mai te
mea ra e ua ite mau ïa oia.i le pataraa o ta matou
mori. No reira paha oia i faaea riiai i to’na haereraa. E ua oaoa
roa
matou i te hioraa i te reira.
Aita râ i
maoro
rahi roa’tu
i taua
ra
pahi ra te haere faahou
jiaatoa matou i nia mai te pii
matou mori pata.
i
to matou taiai
ra
e
to matou hi’oraa
oia i mua. .\o reira ua tiatia
te haapatapata noa raa i ta
E iiiaha, ua tapea faahou te pahi e ua tioi roa mai,, mai te
t'aatano maitai i nia ia matou. Oia maii, to matou ïa oraraa.
Ua tae paatoa matou i nia i te pahi; e pae mahana matou i
■'
'
5
POROTETANI
V,EA
reira, tapae atura matou i Los Angeles (Tarafonia). I reira to matou
faarooraa e, ua haere mai te mau manuâ e pupuhi i taua pahi
ra
te riro oia ei ati rahi
pahi haere pô”.
pata! Oia mau ! PI hoa e, ua noaa aenei ta oe
raori pata ei turamararaa i to oe tere i roto i teie nei ao poiri?
Tei ia oe anei te Paraît na te Atua ta te Papai Salamo i na'o
e, “ E ramepa ta oe paraît i to’u nei avae, e, e tiarama no to'u
O
na
te
mau
Auaa te mori
nei
mau
Eaha ta
e‘a ”, Sal.
119,105. Aita ia
oe
taua mori, eaha ïa te maoro?
tiai na?
oo e
Haamaramarama
Te parau pupuraa e
te
paraii
Ture.
raa
tuutau; te vahl
e
taa ê ai
raua.
Ua ani faahou matou i te paruru e ia faaite mai oia i te hoê raau
vahi rii taa ê o te ture farani o tei au i te Vea nei ia haaparare haere
ei haàmaramaramaraa i te taata.
Teie
i te
mea
hiti
te
ta’naipahono mai:
mau
vahi
e rave
rave
e mea
maitai
e
ia faaite haapapu te Vea
taa ê ai te parau pupuraa e te parau tuutuu, no te
rahi te mau hape e tupu noa nei i roto i ta te taata Ta¬
raa,
Tiripuna
i
e
faufaa ore atu ai ta ratou
Papeete.
mau parau
la hinaaro noa’tu te hoê taata ia horoa i ta’na
e
i te tahi taata ê atu,
te
maraa
a.
Na roto i te parau pupuraa.
b.
e
ore,
aore ra, na
1. TE PARAU
e
mau
i
mua
i te
faufaa,
aro o
maraa
piti ïa ta’na rave‘a;
roto i te parau tuutuu.
PUPU RAA
Na roto i te parau pupuraa, te mau nei te taata no’na te maitai i
pupuhia, i taua faufaa
ra
i teie nei, noa’tu te ora nei te taata i
iho i te poheraa
atu. Te parau tuutuu râ, e mana ïa i mûri
taata i tuutuu i ta’na faufaa.
Teie râ te
i
mua
i te
hinaaro
I te
e
ravea
e
pupu
no
te
mana’i te parau pupuraa, maori râ ia raVéhia
roa te taata iho tei
aro o
te Notera farani mai te tae tino
pupu
i ta’na faufaa.
fenua i Raro
i Rurutu mâ
paha, ua haamanahia te mau
Tavana, ia au i te mau ture maohi te vai mana noa i reira, e na
^ ratou e papai i te mau parau pupuraa. Teie râ, mai te mea e, e Nomau
e
POROTETANI
VEA
6
tera farani
e
vai nei i taua
mau
fenua
taata ia tae â ratou i te aro o taua
ra,
te a‘o nei te paruru i te
taata toro ‘a ra, no te mea e '
hape i roto i te mau papai raa no te mau Tavana
haapariraa no taua mau parau pupuraa ra i te mahana e horohia’i. Te a‘o atoa nei te paruru, mai te mea e na te
Tavana iho â e papai i taua mau parau pupuraa ra, ia tae hua ratou
i te aro o te Tavana Hau e ani i te mau hohoa maramarama e te arave
O
rahi â te
mau
te riro ei tumu
faro maitai
Mai te
no
mea
te parau pupuraa.
Notera, ei nia ïa i te Notera te utua ia
e, e raveraa
hape noa’tu ta’na
raveraa.
parau i nia nei, e mea faufaa ore roa te mau
tei papaihia e te l’imâ iho o te taata tei pupu i ta’na
faufaa e o tei haamanahia na rapae, e mai te mana'o o taua taata
ra e, i mûri a‘e i to’na poheraa e mana’i taua parau pupuraa ta’na
i papai. E faufaa ore mau, no te mea aita e parau pupuraa e mana
i mûri a‘e i te poheraa o te taata i pupu ; e mana râ i te taime i pupuhia’i i mua i te aro no te Notera.
( Te vai atu râ te parau tuutuu no te Vea i mua )
la
au
i te
mau
parau pupuraa
,
Amuiraaa feia taio i te Parau
Ua haamauhia ieienei amiiiraa
o
te
feia
e
na
te Atua.
taio tamau i te Parau na te
Atua i te matahiti 1879 i te fenua popaa
ei faaitoito e ei tauturu i te feia
api i to ratou taioraa i te Pipiria. la amuihia te mau melo tei ô i roto i
taua amuiraa
Tei te
e
ïa i teienei 750.000
noaa
te
rahi atu â.
vahi atoa taua melo ra: tei Farani, tei Herevetia, Italia, PaAferita, tei Matatata; tei te fenua '1 inito, i Tapone ; tei Marite
mau
1 te mataliitî
fenua eê
Teie te
mau
;
raverahi.
teie râ te
p£rau faaau
1. la taio maitehia
e
e
1927 i haamauhia’i taua amuiraa
melo i te haamataraa
mahana
e
mau
ratane; tei
atoa
ua
e
te
ra
i Tahiti nei ; aita rea
tupu rii nei i teienei e ua tae roa i Raiatea.
no
mau
taua amuiraa ra
melo
o
:
te amuiraa mai
i tera mahana te irava i faaitehia i nia
te mairi
i te tapura
ore
taioraa
i tera
o
te
amuiraa.
2. E pure
te mau melo tetahi i tetahi i te mau tapati atoa.
No te hi’oraa te hoemau hoa
taioraa i neneihia i roto i te
ohipa ra
rahi
e ua
e au
reo
no
tatou i vai i Farani e,
Tahiti
no
reira
ua rave
hapono mai ratou i te hoe Tapura iti nehenehe
note matahiti 1930 taatoa.
aita taua tapura
attira ratou i taua
roa maramarama
V E A
Ua tautini te
P 0 R O T 1-: T AN 1
Tapura i tac mai.
mau
NüJ ï Te'amtürua
faaite neitei ohauVea Porotetani
feia’toamaitei ratou
hinaaroi tauai te ô i tapura
roto i
i te maitaii iate ani
roa
noa
.-ite feia tei reira to ratou vai raa, oiahoi o
Uturoa
Raiatea,
e o
Ei tautururaa i te
Tapura
haamauaraa tei
mau
maa
mea
tia
E aroha
roa
maua
noa
te
'
neneiraa i feienei
raera
i te
Tapura hoe:
mai ?
te mau oromeiua ia
raa na
te
no
hoo iti, oiahoi hoe
A ani
( E
Vernier: vahiné i
Charles Vernier orometua.i Paofai, Papeete.
faaauhia te hoe
ua
mau
Pauro
haaparare i teic
parau
)
Faaterq hau Rahi i Paris
Ua tae mai ta te Tavana Rahi rata i te Peretiteni
no
te
Apooraa Rahi
ip te ani mai ia’na ia haapararehia te hoe Radio ta te Faaterehau Rahi
i
te
no
%
mau
fenua aihuaraau Farani i
teienei
ao
Novema. Ua riro teienei Radio ei aroharaa
no
lana e
vai i
i
hapono mai ia’na i te
taua
no
Faaterehau-Rahi
Paris i te aihuaraau Farani i Tahiti mâ nei.
Teie taua parau ra :
I tou
raveraa
mai i te toroa faatere i te
oia’toa i te feia i
|nro ei hopoia
E tia
a
mau
i ta outou
E
na
raro
e o
ae
ia oe,
no
vau
ohipa
na te Hau i te mau
i tou nei tiaturi atu ia oe
te tauturu atu i
te tuhaa
ohipa
o
tei
tatou atoa.
ia outou i te tiaturi atoa
mau
ore roa e moe
|ioana
^au
mau
Farani i te atea ê, te faaite atu nei ïa
enua
mai i ta‘u tauturu
no
te.haamanuîa
ohipa.
i te Hau
Repupirita te
tei tauturu i te faarahiraa j te
mea e,
mau
te feia tei araihiâ
fenua Farani
e
e
te
oia’toa te
nunaa o tei ruru mai i raro ae i te reva Farani ra, o tei riro taatoa ei
ae na te Hau Repupirita, e etia ia’na ia
poihere e ia haamaitai
Vini maitai
lu ia
ratou-
Pietri.
"
_
Mm
To tatou Vea Porotetani.
faaite hia aei te mau hoa o te Vea e te neneihia nei i teienei avae
Aalena api o te matahi 1030 e, e haponornauhia ïa i te mau hoa tei
fiîau
i te matahiti 1928. Tei
'««t
Jk-
ore
i aufau i te rnatahiti 1929 eita ïa ta
-''Mi''
'■
8
VEA
POROTETANI
ratou Kalena
e tapeahia, teie râ te titauhia nei
ratou e ia aufau haa- »
peepee mai ratou i taua utua ra i roto i te vimâ o to ratou
orometua/
O te faatae mai i taua moni ra i
te faatere o te Vea.
Tei ore râ i aufau i te matahiti 1928 e
tapu roahia to ratou io’a i
roto i te puta. Tei ia ratou râ te
haapao. vàve i taua vahi ra. Tei te
mau orometua te mau tapura
haamaramaramaraa.
_
Haamana’o maite te
hoa
te Vea. i taua mau
parau nei mai
te taupupu ore no te mea, ua iti roa te moni
i roto i te pute e aita i
nehenehe i te Apooraa Rahi ia tauturu i te Vea mai
ta’na i mâtau i
mau
no
aenei.
'
■
E te ani atoa hia’tu nei te
niau hoa
ta ratou utu’a no te matahiti 1930.
mua
_
,
.
te Vea ia aufau ratou i teienei
o
-
'
E teie te pàrau hopea: no to Pauro
mârevaraa i Raiatea e faaea’tu
ai i reira, tei iâ Charles Vernier atura te
faatereraa mai ia’na i Pa¬
peete nei.
_
Paraii rii
1. No
Api.
pbhe iho -iiei
te hoê, .aito roo rahi ■ no Farani o
Georges Clémenceau.'.
Teie te parau no teie taata ta to tatou
Tavana Rahi i parau aenei e o tei
pinhia
i te Fare Rata no Papeete:
'
“
Te au nei te Ta,vana Rahi no te Aihuaraau
Farani i Oteania nei ia faaite
i to te fenua nei i te
poheraa no te Faiiterehan rahi o Georges Clémenceau.
Te ère nei o Farani e teienei ao taatoa i
te hoê paruru no te
jJarautik e no te.
pàrau
mau.
Ua fetii hia to’iui i‘ôa roo rahi e amuri noatu i
te Tamai Ralii e ite rê hanahana i noaa mai i Farani na roto i to’na aravihi e
na roto atoa i to te mau
maréchaux hoi
Moe noa’tu oiii, e vai tamau
mai te. ora ta’na- mau
ohipa, e tae noa’tu i
te mau ui amuri atu. ”
2. Te faatitiaifaro nei o Vea Porotetani
i te parau note taahira o Mahuru
Rua tei pohe i Marutea
(Tuamotu, ) mai tei faatiahia i te ava‘e i inairi aenei
Ua ua ô te vea no Novema “ua anoi rii
paha to’na mai, aita i taa maitai”.
I teienei râ ua tae mai te
parau haapapu no Marutea mai e ua i^apu atura.
Teie to’na- mai i
pohe ai ; e hua .taviri, mai tahita iho â to’na., e aita i roaa.
la ite mau te mau fetii i teie
a
■
parau,
3. Ua
ia Vea Porotetani te faaite i to Tahiti nei i te
parau no te hoê
pereoo uira (Auto) faauta ma‘i no te Taiete Tauturu ma‘i tei
parauhia Tatauro üïeuie. E rave rahi a‘enei
te mau ati rarahi ta taua Auto i tii
i'te mau
mataeinaa e ati noa‘e Tahiti taa’to.a. Ua ani mai to
taua Taiete faatereraia
matou e, ia faaite
papuhia i to Tahiti nei e, e tii noa teie nei pereoo i te
mau ati rarahi e to rfi te au
ia faauta
haapeepee i te fare ma‘i, e aore ra i
te fare haafanauraa i
Papeete. Nehenehe noa e ajii i te ao, e i te po. .Eita
taua auto ra e tamonihia. A niuniu noa
mai ia M. Hervé e aore ra ia Bammoe.
bridge.
4. la au i te faaotiraa a te
mâ i Raiatea e faatere i te
teienei mau tau.
Apooraa Rahi
mau
Etaretia
Imprimerie Plie Juventin.
te tono hia nei o Pauro Verenier
te mau fenua i Raro na roto i
no
j
t.
—
Papeete, Tahiti.
—i
r,
■
V'
I
Fait partie de Vea Porotetani 1929