EPM_Vea Porotetani_192911.pdf
- extracted text
-
Te 29 0 te Matahiti
n^ËA POROTETANI
AITA’TU E NIU E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAU MAOBI RA O TEI HAAMAU
HIA RA,
OIA HOi TE Mesia RA O lESU. —
HOO I TE MATAHITI
P.
HOÊ;
I Korinetia 3, 11.
HOÊ TARA
VERNIER, Directeur-Gérant.
Te Etaretia ruperupe mau
Etaretia ei Etaretia ruperupe e le hinuhinu, ia
i te feia faaroo mau. E tupu te faaroo
mau i roto i te aau no te Etaretia, ia itoito te mau orometua e
te mau diatouo i te raveraa i ta ratou mau ohipa i roto i le mau
nana a te Fatu, Te na ô maira lesu i to’na Metua; « Ua riro roa
vau i te itoito i to tare ».
la na reira atoa te mau orometua e te mau diatono e tia'i.
E n'ro te mau
î taua mau Etaretia ra
ohipa ta ratou e rave, ia riro roa ratou i te
itoito i te Fare no lehova? Teieïa:
1. E a'o ratou i te parau na te Atua mu te tuutuu ore e ma te
itoito i te mau mahana’toa i faataahia no te pure.
Eaha râ le mau
haapii maite ratou i te mau Imi Mana'o i le mau bebee, e faaite papu atu ratou i taua feia imi mana'o ra
e, e ere te tomoraa i roto i te Etaretia te hoê ohipa arearea, e
ohipa teiaha râ o te mana'ona'o rahi.
^
E haapiihia te mau Imi Mana'o api na roto i na ava'e i faa¬
taahia, e,e hi'opo'ahià ratou i mûri a‘e e te orometua e na dia¬
tono; e mai te mea e, ua mauruuru te orometua e na diatono,
e faaôhia te mau Imi Mana'o i roto i te Etaretia.
3. E farerei pinepine te orometua e na diatono i te feia ruau,
te feia ma'i e te feia faaroo paruparu ei faaitoito e ei tamaha-
1'
I'
la
B
I ^
2. E
doma’loa,
nahana ia ratou.
su
VE A
7.E
F.ÜROTETANI
Diaporo e ia tùpu i te rahiraa te Patireia no te Mesia, ia riro te
no te mau pipi no lesu ei l'aaroo papu, iloito e te rave
ohipa, ia faaetaetahia te faaroo no-te foia taupupu ia faarirohia '
faaroo
te feia faaroo
5.
E
faiifaa
lioê
ei fcia faaroo.
ore
faaorc raton i te mau miiroraa faufaa ore. Ploê roa niea
tiiinu; le faaroo ia lesu
roa
tae alu
e
Mesia, te Faaora hoê roa, te, e'a
ai tatou i te Melua
ra.
Tei roto i to tatou rima
to maramaraina, te
Evanelia o lesu Mesia, te tumu no te pape
ti‘a i te pihaaraa e tae noa'tu i te ora mure ore ra. Eiatia
tatou efaaruo i taua tumu pape ora ra, eiaha tatou e
pao i le farii
ora
e
pape no tatou
farii amaha ïa, e ore. e mau te pape i roto.
maiie ratou i le pure fetii mai te taio tamau i te
iho,
6. i: haapa‘0
e
ParaU.
tapea tamau maitc ratou i te autahoê a te Varua i teatira
i te hau.
Te
na ô mai ra Paulo: hoê a tino, hoê hoi Varna, hoê Fa
tu,
Faaroo, hoê Papeiito; ia riro atoa tatou (té mau melo no
te Mesia) ei hoê; mai te mea te tapea maite nei tatou i te vaihoôraa e riro tatou ei feia puai ; mai te mea ra e ua amahama ha e riro i te enerai te rê.
loa. 17, 20-23.
hbê
Na te hoê oromeüia popaa io tatou nei, tei ho‘i i Farani.
IRAVA P)<^RAU
“
e
Maitai rahi to te ture
te ario
E ere ïa
Parau
a
o te
taata atoa o
te Atua.
tei
na
mau
mea
E
to
ao
e
reira i te parau
te
119, 72.
Ua rahi roa
ario ,e te auro.
aore
tei haa.
i nia iho i te
Ua haapoirihia to ratou mana’o,, ua aoaoahia to raton aau.
E tiaturi ratou i
te
to vaha ra ia‘u i na anro
ia rahi noa'tu i te tauatini. ” Sal.
e
i to ratou mana‘o i nia iho
mau
a
ma
iho i te
mau
mea
mo‘e noa
nei, aore i nia iho i
tia i te vairaa.
Davida, oia i faariro i te parau a te Atua ei
Ahiri tatou atoa i
na
popouraa na’na.
reira, eaha râ to tatou maitai !
TUMU
I
TE HURU MAU O TE PARAU NA TE ATUA. “Te
ture a to vaha”i
E parau mana rahi ïa e te hanahana. Aita’tu
parau mana i
1.
nidjp
'
V
V E A
3
P 0 R 0T ET A N 1
îjjjiio i te fenua nei, maori râ e, o te ture. E ture teie, o te ture ïa a leho-'f-À. Te haapii nei taua ture ra i te haapaoraa e au, te mea tia e te niea
|ftïa ore. la haapaohia te ture e tra’i, no te mea e utua tei haapaohia no
(fei ofati e no tei faatia i te ture. 1 parau
2. E ture Atua ïa. “Te ture
a
hia’i e, e parau mana.
to valia. ” E ere i te taata tei
mana’o i te taata:
reira, o te Atua râ. O ta te Atua ïa faaiteraa i to’na
2 Tint. 3, 16; 2 Pet. î, 21.
TUMU
II
TE FAUFAA FAITO ORE O TAUA
“
1. E au te Ture
no
a
faaau i te
TURE RA.
E m.aitai ïa i te ario e te auro”.
te Atua i te aria e te auro.
to’na maitui. Aita’tu minerara faufaa rahi maori
E rave rahi te auraa ;
râ te auro e te ario.
Oia’toa te Ture a te Atua. Sal. 138, 2; no to’na faufaa
ralii, nainai noa’tu
piru mai te rin a nei, e au ïa i te 2000 tara. Oia
atoa te Pi, iria. Puta nainai ïa, e faufaa rahi roa’tu râ to te reira i te mau
ai à te reira. Hoê
maa
puta’toa i roto i teie ne ao. No io’na- viivii ore e te anoi ore.
hanahana. No to’na ino ore. No io’na faufaa ua rau te huru.
2. E maitai rahi roa’tu taua ture ra i te auro e
Aita
e
ora
te Ture
a
te
i roto i te auro. E
mea ora
.Atua; no te tino nei te auro
te ario.
le Parau a te Atua.
e te
No to’na
No te Varna
ario. Eita e tia ia haapae-
ino ia haapaehia. E taoa riro
ore le Ture a leliova; area râ te auro e roaa ïa i te eiâ. E taoa marau orè
te Turc a te Atua. E marau te piru, e mâ te hohoa i nia iho.
hia'tu taua ture ra, area
râ te auro aita e
OPANl.
la haamau maitc tatou i to tatou aau i nia iho i teie nei taoa e maitai ai.
Nounou
atu
Te huru
0 Tilioiii
o
tatou, imi tatou; haapue tatou. E nounou
te
Viriamu
maitai te reira
poheraa o te hoe Aposetolo
tei mâtauhia hoi e tatou
fenua i
Haro {'!8'17) e i Iluruia ma, e i Haroloa hoi e lue noa’lu i te mau
fenua i raro atu û mai ia Hamoa, Fili, Mare etc. Ua pohe oia i
Eromanga (Niu-Hepirili). E poheraa aroha rahi hoi: ua iaparaJiihia oia e ua amuhia oia e (e mau Elenè. Te faatia nei o Vea.
^orolelani i Le huru n la.ua poheraa ra.
U.H l'.oro te tihi e ua nfai mai i te pape haaïi, aore â i huru rata
Fmi, te huru tiatia ra i te atea ê. Ua mu Wiliamu i te pape i afaihia
taua
Apbsclolo
ra
atoa. no. k mea m’na le Evanelia i haamau i te mau pae
mai e
taua taata
veavea mahana.
ra. ua mau hoi au i to’na taupoo i nia
iho, no te
Ua huru mauruuru oia i te taata ia hi‘o, e ua parau
mai oia, no te hamani inoraahia, e te tahi tau pahi i tipae nai
reira,
i ore i rata vave mai ai. Ua ui Miti Kuninagama ia’na i to’na manao
i te haereraai uta, e te ore raa. Ua mana’o vau
e ua na‘o maira oia,
mata'u i te haere i uta, e ua na‘o maira ia’u. t E Tapena, ua ite oe ua hinaaro tatou i te tapao i te fenua, e ia vai iho
tatou i te manaoraa maitai mai ia tatou i roto i te taata o te
fenua,
e ho‘i faahou mai ia tatou e vai iho ai te feia
haapii; ia mauruuru
aore roa o‘u e
tatou i te rave riirii raa i teie nei ohipa ; ua ite oe aore Bebela i
patuhia i te mahana hoê. » Aore oia i mana‘o e vaiiho i te taata
haapii
i teie nei. Ua ui maira Miti Harise e tia anei ia’na ia haere oia i tahatai, e aore anei i tia maitai ia’na ? Ua na ô maira, aore ana e
parau tapea ua tia roa ia’na.
Ua haere atura Miti Harise i uta na
i te tai ; ia tae atu oia ua horo é atu te mau taata
maohi, ua
parau atura Miti Wiliamu ia’na e parahi iraro, e uana reira oia, ua
haere maira te taata i pihaiiho, e ua afai mai i te pape haari
raro
na’na,
e ua
vahi hoi ratou i te haari ia inu oia.
Ua parau maira Wiliamu e, te hi‘o ra oia i te tahi mau tamaroa te
upa haere noa ra, e ua mana'o oia e tapao hau te reira, e aore paha
te taata i mana'o e rave mai. Ua parau atura vau, o to'u atoa ia
mana'o ahiri ra te mau vahiné atoa. e mea maitai roa ia
; no
ia opua i te hamani ino
te peapea ;
ua
tuu ê atu i te
mau
vahiné
o
te mea
vahiné i tahatai. Ua faatoro i to’na rima i te taata e ueue
noa, aore ra ratou i rave mai ; ua, tiaoro mai oia ia'u e afai mai te
tahi tau ahu no roto i te poti, e ua parahi oia i raro e ua tuha na
aore roa
ratou, ma te titau i to ratou mana'o maitai mai ia matou.
Ua haere noa tura na tahatai tootoru atoa Miti Harise na
mua,
Miti Wiliamu, e Miti Kuninagama na mûri i te pee noa raa, Ua ha¬
ere e 50 etaeta
e moe
atura
i te maoro, ua tioi i te pae atau, na
te hiti urnraau
ra^ou ia’u.
Miti Harise â i mua; ua haere atoa vau i tahatai ma te mana'o e,
auhia mai paha e te mata taata. Ua fiai au i te mataro raa o te
ua
poti, a haere ai i tahatai, i te vahi i haerehia e ratou ra ; aore râ
vau i tae hoê hanere iati, ua
pii niai te taata i nia i te poti ia’u, ia
horo vau i nia i te poti.
Ua hi'o atura vau i mûri e ite atura ia Wiliamu raua o Kuninaga¬
te horo maira ; o Miti Kuninagama te horo tia mai i te poti, e
Miti Wiliamu te horo tia i tahatai, e te hoê taata i mûri iho ua fatata roa mai ia’na. Ua ou‘a vau i nia i te poti, toopiti taata ua fatata mai ia’u, aore roa vau i hi'o i mutaaiho. Ua tae Miti Wiliamu i
ma,
0
te miti
tahatai, e vahi teitei o te ofafai, ua hia oia i mûri, e ua tairh
auau ia’na i te raau i te rima, e ua rau te tairi raa ;
mai te taata i
VE-A
ua
.
5
POROTEÏ AN I
haere mai te tahi e ua tairi i ta’ria tairi rua, e
mai te ohe e rave rahi i roto ia'na.
i mûri iho te tahi
ua tea
Ua mauiui roa tau aau ; ia tae au
i nia i te poti, ua tioi i te rei
poti e pono tia ia Miti Wiîiamu, ma te mana'o e tauturu
ia’na, ua te‘a maira to uta i te ohe ia matou, e te hoê ohe ua na raro
i te rima o te tahi hoe poti, é uaputa te iri poti i roto, e mau atura i
roto i te vae poti.
Ua taora atoa mai te ofai i reira. Ua parau mai te hoê poti ia‘u,
e tuu te poti i tai ae. Ua na reira vau, ua ora mai matou i te mau ohe
i tea hia mai. Ua mana’o vau e roaa paha to’na tino, no te mea ua
maoro te vai ihonoa raa hiai tahaü.i. Ua parau atura vau ia puhia
te hoê pupuhi fenua, e paura ana'e toi roto, ei haamata’u raa i te mau
taata ia purara ê, ia roaa ia’u te tino, aore râi horo, ua fâ maira te
taata no uta mai, e ua arato noa atuî'a i te tino, e moe atura i uta.
mua O te
la ora na oe.
R. C. Moregana.
E rata no Maareva mai.
Te papai mai nei
mûri nei no te Vea.
o
Emana, oromelua i Maareva, i te ratà iti i
<9
Itikitea
|
(Maareva), 14 no Tetepa 1929.
api no l,e fenua Maareva nei, maori l'â : ua
i teienei le lura no Le pape aiiri no te mataeinau no Rikitea nei. I leienci e liuru api e te nolienohe e te oaoa tei tupu
Teic tetahi parau
oti
roa
no
teie pape tei opéré hia na te mau hiti purumu.
roaa
mai: ua taa ê matou i te mau pape
■
ï
•
Teie atu ra ïa tei
ôhia i roto i le mau
mâ i teienei.
apoo, e ua inu matou i te pape
E mau rnatahi maoro, ua mairi
raa
no
hoê ahurii maHüiiti te maoro-
teie ohipa, o tei faalerehia e le mau mono Tavana
,
s/'
Hau.
temaufifi no te taupupu e no te mau taria turiraa o
te mau taata, e te rima papa ortï o te paeau rahi o te taata î
nia i te fenua nei.
No te itoito rahi'râ e te aau here mau o. lo matou Tavana
Hau Taote o tei titau e ia oti mau i to'na nei anotau, e no reira
ua manula ta’na opuaraa.
E 0 matou atoa hoi to te Amuiraa Paaroo Evanelia nei, i nia
i te fenua nei. o tei tauturu papn, raai te aau hoê e te auraro
maite i te opuaraa no to matou Tavana Hau, et tapa'o atoa no
to matou au maitai raa i raro a‘e i ie haapii raa o te parau mau,
Ua rahi
i
■
,■
;
li
6
VEA
POROTETANI
mai te aau tialuri i te tauturu
tamau matou i taua
i te otiraa
ra
le Atua.
na
E
reira,
no
ua rave
ohipa nei mai te rohirohi ore e tae roa a‘e
mau.
Hou a'e i oti ai, ua ani mai te Tavana Hau
aniraa: mai te
ia'u,
e
leie ta'na
faatupu vau i tetahi himoneraa, e aore
ïa, i te pureraa i pihai iho i te Tura no le pape i paluliia ra, e
tae mau mai oia e te haapa'o afata a te Hau.
E oia iho à:
mea
e,
e
ia tae i
te mahana
tnahana ta matou i faaoti
oia
te
e
te faatercraa
no
menehia te hoê hirnene
E ia oti
te
faaterehia
e
Atele, oia hoi le
ua tae mau mai
na‘o i nia i
te reira
mana
putuputuraa : Himau...)
tiimu parau
mau
i
i reira:
vau
le Varna
e
(iehova
no
himene, teie te haereraa no te
au
Ua tuu
1.
no
haapa'o afata a le Hau.
E teie te huru
maiti
toru 28
taua pureraa ra,
no
ei
omuaraa
i te i'oa
no
le Atua
Maitai, mai te faahioraa i
te mau tumu
to
Metua, le Tamatoii mau raa-
huru ê ore no te aroha
o
te Torutahi
e
ta’na tauturu i oti ai teienei
ia
Farf^i, e i le Tavana Rahi i Papeete, ei to maton iho Tavana
oltipa.
2. Ua tuu vau i to mau parau haamauruuruaaa i te Hau
Mptua
Hau
e
1
te
Haapao afata a te Han.
3. O matou
atoa to
te
Amuiraa net teie te huru
Uu tupu rahi roa te maiiruuru
i te
no
mea
le
e, ua tae hua
reira,
no
mai
e
te oaoa rahi
o
i
ta'u fàiraa :
roto i
te^aau
tatou i onei. Teie rà le turnu rahi
teienei ïa ohipa nehenehe no.te paiae maitai i oti
iho nei.
E
0
te
mau
tumn atoa ïa
no
to maton anaanatae e le itoito
taraan, e te fiu ore, mai te haaraatarau mai o teie ohipa e tae
roa a'e i teienei^ mahana. E te ite
papu atoa hia nei ta, e ua haaputiihia to matou mana'o i te vahi hoê, mai te auraro maite i
te haapiiraa a te parau mau, e i riro atoa’i teienei
ohipa moê
et rnea ilea papu hia i mua i to talon nei mata.
4. E ia riro ei mana'oraa
le i‘oa
ra
o
no
teienei
ohipa,
ua
tuu matou i
“Beteseda”, uo t(ic pape.
E toru tau vahi ta'u i faataa rii polo i au ai taua i‘oa ra :
1. Ei haamana'oraa i le aroha no te Atua.
2.
Ei haamana'oraa i te aroha no te Hau Metua.
3. Ei haamana'oraa i to matou fariiraa i taua aroha ra.
E ua oti ta'u paraparauraa i reira.
7
POROTETANl
VEA
i te mau parau
puluputuraa ra o tei auvahatiia e
'B. Doom i ropii ;a malou, e mai le faaite mai i to’na raauriiuru
A'ahi no le ohipa l(*i l'aaolihii e matou na roto i te rima o te
tamnla ra o Rauri a Tane, e ti' mau ohipa atoa no te paeaii
faaroo ta matou e rav(' nei i nia, i leieiiei teiuia, ei te paeau aloa
110 le'maii ohipa inai! ;tai i tn lino iiei ra e ua pupu
to’na ile.
E
ua
farii mai le Ta.vana Hau i laua taime ra
.atoa la‘u
E
i tuu i
hotu te
lia
mua
i taua
mruruuiu
i rolo i to’na aau.
E ia oli ta teïavana Hau horeoiaa, na
,
S
i l'arii. mai te ainui i to matou mau
Maitin, auvaha
Paroita,
mana'o i mua i to matou
Tavana Hau l’aote ei fariiraa mau.
ia oli, ua tiinieneiiia te hoè himene 'letu te ora e
taioliia le Salanio 90. 1, 2 e te 'l-2-'17. E ua faaotihia
It
e ua
i
te pure
mau
ora’i...)
na
roto
haamaitaira;; i te Atua, e ua hoi matou i to matou
uiuafaro mai te
oaoa.
iNa to
oe
hoa i le taaroo,
Emana, oromelua.
Tuatapaparaa Parau
Te
matahiti i tae. mai ai te
mau
moana
Tahito
Patifita nei.
1861. Te
mau
(^
^
Evanelia i te
Atopa)
fenua Harorai.
tarava i roto i te area no Hamoa e te reni
(Equateur). Ua na mua te hoê orometua Tatorita
i te haamau i îa’na ohipa i reira i nia i te fenua motu Duc de Clarence,
oia'toa te hoê mau orometua Porotetani no Marite mai; area râ tei te ma¬
tahiti 1861 i haamata mau ai te Evanelia i te tupu na roto i te ohipa a
te hoê taeae diatoiio no Raroto‘a mai, o Elikana te io’a, .^tei painu i taua
fenua ra, oia e te hoê tau pue hoa no’na. Aue te hohonu o te mau ravea ,
a te Alua e! No te hoê vaa painu i tae ai te Evanelia i Rurutu
i te ma¬
tahiti 1820; no te hoè patii painu i tae ai te Evanelia i Haiatea i 1814;
oia’toa i te femia Harorai.
O te mau fenua ïa o te
valiiraa
o
187t
teienei
Papua
Na Tihoni
ao
(Nouvelle
Guinée)
Virianni i opua i te matamua i te hoê mau opuaraa rarahi
oti ia’na. Ua
t vaiihohia e te Atua taua vahi. ra i na orometua e piti o Murray e o Mac
iFarlane. Tei Lifu raua (oiahoi Mare mâ) a faaineine ai raua i taua tere
no
tauâ fenua ra, e pae
ahuru matahiti i mua’tu. Aita râ i
/I
POROTETANI
VEA
s
12..TTee
Bretagne, oia hoi te fenua no te
tehoê orometua popaa no Fiti i faaineine i lâna/
tere ra. E mau haapii Evanelia no Fiti tei tae na roto i to ratou mana'o
j
itoito ; aifa roa’tu i faahepohia, na ratou i haamau i te Evanelia e reira.,
1876, Niu Paratane (Nouvelle
ovin haavare). Na
mau
34.TUeai
( Hopea ).
Parau rii
Api.
papai mai nei o Timui orometua i Raiatea i te rata i mûri nei:
Te faaite nei te Paroita no Uturoa i to’na mauruuru i te Paroita no Opoa
( Raiatea ) oia i faatae i ta’na tauturu no te fare o te Atua o Betela, oia
hoi 152 tara. Ua farii mai oia mai te haamaitai i te Atua no taua paroita ra.
Te faaineine atoa nei te mau paroita e vai i te fenua Raiatea no te tauturu
mai. Te vai ra te hoê i Tahaa, o te Paroita no Tiva. E te vai atura.
E homâ e, e to Raro nei, te tiai atu na matou i to outou mana'o maitai.
A faaitoito e hoa here ê.
papai atoa mai nei te hoê hoa taeae no tatou e vai i Marutea i
aroha i mûri nei : hoê a'enei tamaiti i pohe i Marutea nei, e taravana opupu te haamataraa, e maha noa iho mahana pohe atura. Ua anoi
rii paha to’na ina‘i, aita hoi matou i taa maitai, aita e taote i teienei fenua.
O -Mahuru a Rua to’na i‘oa, no Poutoru, i Tahaa oia.
te parau
E tamaiti aroha
roa
matou, no to’na haehaa iti e te itoito e te haa-
na
paoohiei te mau ohipa e faauehia ia’na; aita oia i mairi i te mau pureraa
e te mau putuputuraa. Ua tanuhia oia mai te tura rahi.
faaite mai tetahi
niuniu tei tae api mai i Tahiti nei e ua tiopa
pahi farani tira toru ra o Bretagne tei mâtauhia i to
tatou mau pae fenua nei no te rahi o te miti e no te hape paha o te faahuri
taere roa te
tomoraa :
reira i
ao
ua
teitei
roa
te
mau
raau
i nia i te tahua ; no
te
hopea no te tere no Alain Gerbault le aito tei îaati i teienei
poti iti o Ffrecrest : ua tavere te hoê manua i taua poti iti
Paris roa na nia i te pape ra o Seine e ua mataitai to Paris taatoa
ua
tae trao roa mai te faaterehau rahi note
farerei roa ia Alain
taua aito Farani ra.
e
e
i nia i to’na
i
ia’na e
ra
faaroo hia
ua
tiopa’i. Aita e taata i pohe, na te hoê pahi auahi i faaora ia ratou.
Gerbault
i nia i to’na
nuu
moana no
Farani
poti, mai le faahanahana i
Moni Tauturu i te Vea
Papeete: Madame A-D., 1 tara; Na te hoê hoa no Mainao, 1
Papeari: Na Teahu vahiné, i tara,— Moerai (liumlu) :
Tnmatauru orometua, 1 tara. — Avcra (Baialea) : H. Hollman, 1
tara.
—
lara.
—
la arauihia
e
a
tara.
MAURUURU.
Imprimerie Eue Juventin. —
Papeete, Tahiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1929