EPM_Vea Porotetani_192910.pdf
- extracted text
-
T
Te 29
0
te Matahiti
—
'ATOPA 1929
Hihi 10
—
AITA’TÜ E NIU E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAU
HI4 RA, OIA HOI TE Mesia RA O lESU. — I
HOO I TE MATAHITI
F.
'
HOÊ
TABA
VJERNIER, Directeur-6réra,zif.
Te
..
HOÊ :
Kormètîa 3,11.
Apooraa Rahi.
Ua tupu mau te mau vahi ta tatou i
tohu i te ava‘e i mairi
i te ava'e no Tetepa.
Ua tae mai te oroinetna api mai Farani mai, q André Teotaliiiuïf Vernier e toTia’toa iioa. Ua tapae raua i Papeete i te mahanS^maha 19 no Tetepa mai te maitai;
I teTàpàti 22 no Tetepa to raua fareréiraa i te pure avatea i
te paroila metua no Papeete. Ua toetoe roa to'na aau i te taime
a'enei
e
o
te tupu
i tia’i oia i mua
i te aro no taua Etaretia rahi
tei faaterehia e
to’na metua i miutaaihor;!, e, i rolo mau i te hiero tei
e
oliipahia
ta’na ibo metua. Na Taie, diatono metua, i farii ia’na na roto
te i’oa 0 taua
I te pô
i
paroita ra.
iho O taua Tapali ra, na’na i faatere i te pureraa popaa
Belela; e rave rahi atoa te mau hoa popaa tei tairuru i taua
puUipuUiraa ra.
o
i te 24 ua îaatere oia i te pureraa omuaraa no te .Àpooraa
i
.
Rahi i Paotai mai te iritihia
ta ua
a’oraa
e to’na
iho
teinp.
Apok. 7, 8.
Te vai
noa
nei te oaoa
tatou hoa tei tae
roo
ta’na
e
te mahanahana i roto i te aaü o to
api mai iô tatou nei i te mau ohipa o tétaa-
mataitai nei i nia i te fenua nei
nei. Teie tô’na mana'o:
haaa
e
mea
hohonu te
e
ta’na efaarooatoa
Haapaoraa e te hàna-
man.
Aitâ te Apooraa
tau àebedoina
i
Rahi Taiete i laataa i ta’na tufaa ohipa; i teie
mua e
faaotihia’i.
:
-
'
V E A
E 0 R 0 T li T A N 1
Ua oli atoa te Apooraa Rahi e ua
purara’tura te paeau rahi o :
Eita roa'tn e moe le hnnahaiia no teie Apooraa |
Rahi Aniiii tei haamafa na rolo i te hoê
te raau auvaha.
pureraa i to pô maliana
e o tei faaolihia na roto i le piti o te pureraa
piti, 24 no Telepa,
«
-Ift Oro'a
Papetitoete Enphari i to pô 27. E taata ili rahi tei
tairurii i roto i Laua
pureraa e pili ra.
pô hopea «a api roa t,e fare i le taata, eita e ô faahou e
ua hanere
tei lia noa i rapae. E 22 lamarii i
papetitohia, e, e ^
taala paari.
Ua apoo le Apooraa Rahi mai le
poipoi 2.7 no Tetepa e tae
noa'tu i te avatea 27; ua tae atoa le mao .Auvaha i
Hereinona i
te ahiahi o taua mahana
hopea ra no le hoê inuraa tî lei faaineinehia i raro a'e i te tare rahi tei hamani
apihia no te orona
I le
inetua faatere ia
le hi'oraa
e
Heremona. Mauruuru rahi to
le mau auvaha i
te
lupu mau nei le ohipa no Heremona tei vaihohia e lo lafoii hon rahi o
-Allegret i rcto i te rima no te raau paroHa Porolehuii i te Aihnaraau nei ia au i te o.rerora.a
faahiahia
la
Manarii, Auvaha
in.U‘ti. E
rave
no
l'ahi te
leTiil'aa 1, i orero i te hopea o taua oro'a
paiau tei ferurihia e te Apooraa Rahi
ei raailai no h‘ Faaroo, no h'
Haapaoraa, no te mau (aatereraa
i te pao lino e i te
pae varua o te Hui i'aaroo e te vaira le raahana e ile ai le mau Paroita. Ua faaite
maramarania toie Apoo¬
raa Rîihi i Le mau auvaiia i le hoê
raa mau no to tatou
haapaoraa i Oteauia tna'toa
nei, e, e niea oana roa te reii'a.
V.
mau
P.
IRAVA PyARAU
Na tê aha e faataa ê ia tatou i te aroha
Kom. 8, 3'j-39.
E pene taoa
reo umere
te Mesia?
rahi teie na te feia faaroo oiahoi te Etaretia a te Atua. E
te tino parau
ia ratou i nia iho i le
no
o
nei
mana
no te mau
o
pipi
a
lesu i te riroraa o te ré
te po.
Eao to teitia’toa taua parau ra i roto i to ratou vaha ! E ao to
tei nounou
ratou iho taua tiaturiraa faahiahia ra !
TüMU
I
TO TATOU ITE
É, ElTA ROA TE FEIA PAIETI MAU E FAATAA
Ê HIA I TE AROHA O TE MESIA
/. A hio na i te faito ore e te
puai rahi
no
te aroha
o
te Mesia
.
r n
j,
To’iia aroha, e niea moti ore: a. hou tatou ra;
I roto i
te hara
Ua tae
''
te viivii; c.
e
b. la tatou i vai
noa
i
I to tatou enemiraa i te Atua.
i te farii mai i te pohe
Satauro! 0 to’na aroha tei urne mai
e ta’na taoa, ia farii mai
i te ati, e te pohe no tatou! Aroha
puai mau e te faito ore!
ia’na i
roa
nei, mai te faarue i to’na hanahana
raro
2. A lii‘o
i ta to’na aroha i faaite mai
na
!oa. 17, 24; ioa.
3. A hi'o
Mesia
i roto iteparauna te Atua.
10, 27; loa. 13, I.
i te hum ê orè o taua aroha no’na
na
ra.
“ Hoê â o lesu
huru, inanahi, i teie nei mahana, e a mûri noa’tu. ”
ra
'
TUMU
HOÊ
TE
II
MAU MEA O TE OITE E FAATAA
Ê I TE FEIA PAIETI
MAU I TE AROHA O TO-RATOU FATU !
1. O te ma'i
aenei^t E ore: loba, Lazaro.
2. O te ahoaho anei? E ore:
o
3. O te hamani itio anei? E
ore:
Pauro i Damaseko;
i
i rotopu i te üona
Ephesia; i lerusalema oi pohe i te rima o te ati luda.
i
Philipi.
i
te
4. O te poia
Pauro raua
Sila i roto
o
i te auri
anei e te veye? E ore atoa. Ua mirioni tei hurihia i roto
Aita râ raton i ere i te aroha o
fare tapearaa e ua poia raton.
mau
Mesia.
te
5. O te o‘e anei? E
tino. Ua mirioni tei
mau
varua
i
raro
ïa. Eita râtou
ore roa
e
rnata'u i tei
pohe no te i’oa no lesu. Ua hi‘o
i te terono
ae
o
taparahi i te
loane i to ratou
te Atua.
o
TUMU III
TE
HOÊ ITE PAPU NO PAULO E TIA’I lA OAOA TE FEIA FAAROO.
Te
tuatapapa nei oia i te hoê mau mea o te ore e faataa ê i te feia
faaroo i te aroha
Mesia.
•
b.
Te ora
c.
Te mau melahi ( orurehau, Tatane )
Te Hui Arii e te mau mea mana
e
to’na
Te
mau
mea
o
f.
Te mau
mea
teitei
a
riaria i reira.
peapea’toa
mau
e.
te- vai nei
e
o
te vai atu â.
e te mau
mea
haehaa
te re ia ratou i taua
mau
mea
(to nia i te rai e to
nei)
1. E riro
mau
enemi atoa. üa
Kraa.
m 2.
te
Te pohe e te mau mea
d.
raro
no
a.
ere
te
mana
o
te
atoa
ra.
Ua vî te
mau
pô. Ua roaa te tapao ia ratou i te hono ratou, o te ore e maheahea.
Ua vai iho hia te hei hanahana
E rê rnhi
roa
te
roaa
ia ratou i reira. Ua vî
roa
te enemi
[varua. Tei roto ratou i te fare taea ore hia e te mau mea pohe.
o
,,
te.
,,
;
VKA-POROÏETANl
3. fî.rôaa taïui rê ra ia raiou'na roto i te arolia
o
te Mesia.
OPANI
1. E homa ê, a oaoa maite tatou i te aroha
o
to tatou Fatii.
\
3'.
Te f(ia faaroo e vare i te ino ra, te faaere nei ia ratou iho i te aro¬
ha q te Mesia. A tae hoi ratou, aifa’tu
haapuraa.
E Parau Fabura.
Ua
i te
i
a’e ia'na i nia i te
raro
le urne
roa
te hoê pauma i te hoê anolau i nia roa ino i roto
! Hi'o haere atura oia i te maa uru raau e te mou‘a
marere
reva
fenua.
e
puai i to’na taura. i\a’o
a
i nia roa i te mau ata anaana
vau
ahiri
e
pat'au atura mai te teoteo e
tura: « A hi’o na rà! E tae
eiaha teie nei taura
onei nei !
fautau
o
e
tae roa’tu i nia i te
te faatutau
noa
rai,
mai ia'u i
Motu ihora te taura, e no te mea aita to te
pauma e pe-
«
ia ma’ue
êpuhia’tura e te mata’i i raro i te miti e puru
a’era! Hiuaaro faahou atura oia i te taura i motu
ra, e ta hol
faahou oia i nia i te fenua. E hoa ino el Eiaha e teoteo noa i
te mau peu o teie nei ao; e rave râ i te Evanelia ei aratai
e ei
tutau no oe i to oe faaearaa.
rerau
roa
Tuatapaparaa Parau Tahito
Te mau matahiti i tae mai ai te Evanelia i temoana
Patifita nei.
ht'o l te Vea no
1841. Tfc
fenua Mare ( lies delà Loyauté ).
mau
Tetepa)
Na te hoê orometua popaa (L. M. S.) o
Murray te i‘oa i haainaü i te olripa i taua mau fenua ra. I to’na taeraa i
reira
ua
ito oia î te lioê taata maohi
te Evanelia
e
o
tei
no le
fenua
Tonga tei malau a'enei i
haapiipii rii i te taata i te Parau na te ALua.
A- hilH a'enei ' matahiti oia t reira.
Tei rà I te
taua fenua
e
0
Talaio,
ra
taeraa a‘e
i
e
o
Murray i reira, ua vaiho oia i nia i
piti tau liaapii Evanelia taata Hamoa o Daniela
eo raua
mau
tei a'o i te Evanelia
i te fenua no Mare
Mare i te reira tau, mea
rahi|
te amu-iaata. Emea maoro roa to Tataio faaearaa i Mare. E
i hôi faahoü niai i Hamoa ua niuiiia te Evanelia e ua
i femalawua. E fenua lifi rahi
o
ia’n4'
tupii.
POROTETANI
VEA
1846. Fenua no te Oviri
■'i
5
(Ile des Sauvages).
Tel te pae no Hamoa teienei fenua ; ua mairi hia oia i teie
i’oa no te oviri rahi mau o te taata i reira. I te matahiti 1830
'
ua
tapae poto noa o Tihoni Viriamu i reira, aita râ i mau.
Teie râ ta te Atüa ravea i faatupu e tupu ai te huero o te Evane-
ria i reira, maori râ te hoe taata iti raaohi no taua
fenua mau
Peniamina te io‘a tei haere mataro noa i Hamoa na nia i
te hoê pahiT3atia i‘a. I lo’na taeraa i Hamoa ua haapii maitehia
ra,
0
oia e t^ mau
ororaetua i roto i te aua pipi orometua no Malua.
ïae ihora i te matahiti 1846
na'na
ua
hoi o Peniamina i to’na fenua
i
haapii i to'na iho mau taata. Ua monohia
râ oia i mûri roa- iho e te hoê taata Hamoa o Pauro, tei riro
mai te hoê Aposetolo i reira.
1848. Te mau fenua Taratoni
(Melanesie)
tumu
e
mau
Na Terevini t. orometua popaa i haamata i te ohipa i reira.
ravea ta’na i imi: ua faauta oia i Niu Tirani te hoê tau
Teie te
taata
api
rnaramarama
Evanelia. 1 mûri a‘e
i taua mau
pae
no
Taratoni ia haapiihia i reira i te
faahoihia ratou i Taratoni ei orometua
ua
fenua ra.
(Te vai atura i mûri iho)
E faatura’tura i to metua tane.
E parau
tumu roa teie e e parau moa ! E raea tia roa ia haapü‘o maitai te u‘i api i teie ture. E parau te faaitehia mai no
te hoê taata ruau i te fenua papaa, te amohia ra e te tamaiti e
hopoi i te fare-raveraa-ohipa o te feia veve. Tae atura raua i te
hoêofai rahi, tuu ihora te tamaiti i i.e metua i niaQho, e parahi
atoa’t.ura oia i
te metua e
i
mûri,
ua
piliaiiho e haapee i to’na rohirolii. Ta‘i noa’tura
naô atura te tamaiti; « A ta‘i noa’tu, eita van e hoi
fin roa vau i te raveraveraa ia oe, e te hopoi nêi au
i te tare vairaa taata .mai iâ oe atoa te huru e vai iho ai ia
Naô atura te metua :
«
oe.
E ta‘u tamaiti, aita vau e ta‘i nei no
te mea te hopoi nei oe ia‘u i
te fare raveraa-ohipa o te feia veve.
i to oe tupuna tane! A piti a'enei ahuru ma
pae matahiti, i teiè nei mahana, to‘u amoraa i to‘u metua tane
na teie vahi e hopoi atoa i te fare raveraa-ohipa, e ua tuu atoa
Ivan ia’na i nia i teie ofai rahi e haapee i to‘u rohirohi ! Ua ta'paru maite mai oia ia‘u ma te oto e faahoi ia’na ei raverave e
te
ta‘i nei, rà vau
6
VE A
PORU'l'l'.']'ANJ
('.i faaai’caieu i lo‘u
iifura
pu'e lamnrii, hopoi roa’îiira van e vai iho
fare-raveraa-oliipa mai to aroha ore ia’na 1 No to‘vi
i ta
m/ma'oraa i
Lo'ti
metua
lane aroha rahi i otoai
..Maorc atura le tamaili
laiio
1
le faia*
mai le
lauiaiü rii i le
le paraa
E liupea
e rave
e
le
liaapii atoa i te
oa
naô oia o, e mea tario roa
o
tahoohia mai le mau ino e
te tahi i iiià i te tnhi.
maorolna to
».
metua.
mau
E.l'aatura’tu
oe na
taata
>>
mailai ta te A tua e horoa mai no le feia e faatufa mai¬
lai i to raton
no
mea
au.
faahou alura oia i le inelua
iiiaitai ia'na
no
la te .Uua e l'aaite mai e
le mailai aloa ta te
«
faahoi
faalura
reira.
aa
e
/
to metua
i
lane, e i lo metua
vahiné; ia haa-
pue maluma i te fenua la lo Atua ta lehova c IwroUi
Exodo 28, 12.
oe
Tomoraa fare Pureraa i Rap3.
E mea mravara roa le maii parou va
Uapta Ici tae mai i Tahiti
i teie tau, c, c fenua aroha rahi mau taua
fenua ra vo te iti o te.
pain te haere vei c farerei i to Itapa. Area râ e parau maio le. hoê
farepureraa ajn i Itapa, ia au i te rata ta tatou c nenei nei,
mau
lai rahi ici tae mai iho nei. maori râ te tomoraa
•
Rapa i te 17 ho Tetepa 1929.
•
Te faaite atu nei matou i te parau api i tupu i to matou nei tau
i Rapa nei, oia hoi te hoê oro'a tomoraa faropure i te mataeinaa ra
i Area.
*,
üa tae mai o Tiitini, orometua
Matieura i te
no
Raivavae i Rapa nei na nia ia
Eperera, i te 14 i te avatea. E ua tairuru
matou i roto i tou iho utuafare. la tae râ i te
pô, ua putuputu ma¬
tou i roto i te fare putuputuraa paroita, e ua, tuu o
Tuterai, diatono,
i t(j h.oé irava i roto ia Isaia 56, 1. E naai reira hoi e 'tae noa’tu i te
Tapati, na Tutini or. te pure avatea. Teie ta’na irava loane 16, 1.
E mai reira mai hoi e tae noa’tu i te 24 i haapaohia’i i tauaoro'a ra,
avae ra
o
j te hora 12. E rave rahi te manihini. Te irava ta’na i a‘o i taua tainre ra :
'I
Genese 2: 1, 2.
E i.a oti taua oro'a ra, ua haere matou i roto i te fare tamaaraa e
ia oti.ta matou tamaaraa, ua ho'i matou i te mataeinaa ra o Ahurei,
la tae râ i te pô, ua tuu o Tamsitinaranore, diatono,, i te tuaroi i
('“
'Il
p-l.i
VEA
POROTETANl
7
‘j roto ia Mataio 11, 4. e ua mana‘ohia e, e hoi ratou i Raivavae i te
125, aita râ i reva, no te mea aita i ineine vave te vahi maa no te
l' revaraa. la tae rà i te 26 i te poipoi ua faarue ratou i te fenua Rapa
V.^reva’tu ai i te vahi no reira mai ratou.
O te huru ia o taua oro‘a ra. . .
'
Pupure, orometua i Rapa.
To tatou Vea Porotetani.
Ua ferurihia te parau o to tatou Vea i roto i te Apooraa Rahi e ua
itehia to’nafaufaa rahi ei haamaramarama i to tatou mauhoa e rave
rahi i nia i te mau parau tumu e noaa mai ai te haapaoraa maîtai.
E te faaitoito nei oia i te feia Porotetani atoa ia mau ratou i te
reira Vea, ia aufau atoa ratou i ta ratou utua mai te taupupu ore e
ia tauturu â ratou i taua Vea ra i te vahi e au, ia ore ia fifî te faa-
tereraa, ia ohie noa râ.
E no reira te ani mau nei ratou i te hoê pae tei ore â i aufau mai
i te matahiti ma 8, e te ma 9, e ia aufau haapee roa ratou i taua
utua ra. E ere i te mea tia e ia farii noa ratou i te Vea mai te tau¬
turu ore. E haamauaraa rahi ta te Vea i te mau ava‘e atoa. Tautu¬
ru mai.
-rgani m î*T|-..Éiinp[. jiiiiat
-T
Parau
la au i tei
rii api
tiaturihia e tei faaite ateahia ua tapae o .4ndré Vernier e io’tja
Papeete i te 19 no Tetepa; e tere maitai roa to raua i tua mai F?rani mai. Ua farerei raua i te Paroita metua no Papeete i te tapati 22
hoa i
Iianahana rahi ; na
na Ch.
Vernier i iriti i ta’na mau aroharaa; na Taie, do, i farii i te io’a e te Paroita.
Tetepa na roto i te hoê piireraa avatea. E pureraa
Mehào te aoraa (Isaia 66. 5). Na Moreau Peretiteni i pupu ia’na;
no
te hoê tere faatupuraa parau ta Tefaaora, orom.,
haapao i Tikehau e i Bairoa; ua na reira’toa o Toofa qrqm. no Tiarei.
Ua tonohia oia e te Apooraa Rahi i Kaukura e farerei i te amuiraa Porotetani
i reira. Ua faaite mai oia ia matou i te huru o to’na faarii raahia e ratoü:
e mea mahanahana roa. Teie atoa te tahi: e rave rahi to te mau faaroo ê
tei haere mai e faaroo i tana mau a’oraa e ua tauturu atoa ratou i te mâu
ohipa no te aroha ta’na i faatupu.
3. Te faatia mai nei no tatou hoa o Moomaui a Tamapua no Rairoa
uamotu) i
hoê ohipa maere tei ravehia i te 2 no Tetepa maori râ ua
2. Ua faatia aenei te vea i
i
rs-
VE.Â
■
POROTETANl
tohia fe hoê poti i roto i te miti na nia i te purumu mai te vahi i hama
nihia’i oia e tae noa’tu i te vahi i mairi ai oia i roto i te miti, hoê tauif'iü
tint e tiahapa metera te roa te vahi i putohia’i.
i
E poti huru rahi : te ta‘ere e 20 ava‘e, o nia 27, e 8 to’na aano, e 2'C;
>
pnaahorofenua te puai o to’na machine, 10 maile i te hora hoê.
Ei tapao teie parau iti api o to tatou hoa e, te haere tia nei te marama
i mua i te
mau
vahi atoa,
4. Ua tamatahia i Farani te hoe manua iti hamani apihia, o “ Verdun”:
teie to’na tere 40 maile i te hora hoe e tiahapa, oiahoi 73 Kilometera i te
hora hoe. Aita’tu e pahi tere i roto i teienei ao. Ua oti iho nei atoa o
“Valmy” (manua atoa). 70 Kilometera i le hora hoe.
.
i
5. Ua faahihi aenei o Vea Porotetani i te parau no te pahi reva na te
hoê taata Marite i Papeete, tei maue haere noa i Papeete i teie mau tau i
i mairi a'enei. Hoê noa iho to’na maueraa i te Tuamotu hou i to’na faa-
hoiraahi'a i Marite.
Teie te huru
o
to’na tere i Rairoa ( Tuamotu
). Ua faarue oia ia Pape
poipoi. Na nia ona i Tetiaroa e
Makatea e ua tapae oia i Rairoa i te hora 8, e, e 45 miniti faarue. No
reira aita i noaa e 3 hora, e inalia! te atea mai Tahiti i Hairoa: 207
maile, oia lioi mea huru faito 400 kilometera.
ete i te 28
no
Atete i te hora 6 i te
1 to’na hoiraa mai i Tahiü nei
e
2
noa
ua iiaaafaro noa oia, no reira üa noaa
iho hora mai Rairoa i Papeete. Teie atoa te tahi : mea téitei roa
to’na maueraa,
mai te
3 kilometera te teitei ( mea haehaa o Orohena ).
Ua faaite mai te feia i
maue te toetoe rahi 'o te matai i
te reira mau
vahi teitei ra, e, eau te fenua rii Tuamotu, e vai noa .i raro, mai te hoê
mau
potaa rii
ereere.
6. Ua oti i teie nei te Taviriraa api
i hamanihia i te avarjhia i Fareute.
pahi matamua tei tavirihia. O te hoê ïa ôhipa rahi
paari e te faufaa ta te Hau i hamani i teie tau.
O “ Manureva ” te
Moni
tauturu i
(Ava‘e no Tetepa
te
Vea
e no Atopa);
Pojjeete : Urarii a Huitoofa 1 tara; na te hoe hoa no Orovini 1 tara; Mere
Thelesio e 4 tara.
Orofara-. Ani a Rere, 1 tara; na te hoe hoa 1 tara;
Rairoa ( Tuamotu ) Moo Maui a Tamapua e 2 tara. Rimatara: Te
tauturu faahou nei te oronietua ra
Fatu-iva (Marquises)
o
.Maitu, 1 tara.
Titifa 1 tara.
la amuihia: 12 tara:
Imprimerie Eue Juventin. —
MAURUURU.
Papeete, Tahiti.
4:
Fait partie de Vea Porotetani 1929