EPM_Vea Porotetani_192910.pdf
- Texte
-
T
Te 29
0
AITA’TÜ
te Matahiti
—
E NIU E TIA I TE
'ATOPA 1929
TAATA’TOA
IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAU
HI4 RA, OIA HOI TE Mesia RA O lESU.
HOO I TE MATAHITI
F.
HOÊ
:
a'enei
e
o
te
I Kormètîa 3,11.
HOÊ
TABA
Apooraa Rahi.
Ua tupu mau te mau vahi ta tatou i
'
—
VJERNIER, Directeur-6réra,zif.
Te
..
Hihi 10
—
tohu i te ava‘e i mairi
tupu i te ava'e no Tetepa.
Ua tae mai te oroinetna
api mai Farani mai, q André Teotai Papeete i te mahanS^maha 19 no Tetepa mai te maitai;
I teTàpàti 22 no Tetepa to raua fareréiraa i te pure avatea i
te paroila metua no Papeete. Ua toetoe roa to'na aau i te taime
liiiuïf Vernier
toTia’toa iioa. Ua tapae raua
e
i tia’i oia i mua
i te
taua Etaretia rahi
aro no
tei faaterehia
e
to’na metua i miutaaihor;!, e, i rolo mau i te hiero
e
ta’na ibo metua. Na Taie, diatono metua,
te i’oa 0 taua
paroita
tei oliipahia
i farii ia’na na roto i
ra.
I te
pô iho O taua Tapali ra, na’na i faatere i te pureraa popaa
i Belela; e rave rahi atoa te mau hoa popaa tei tairuru i taua
puUipuUiraa ra.
o
i te 24 ua îaatere oia i te pureraa omuaraa no te .Àpooraa
.
Rahi i Paotai mai te iritihia
ta
ua
a’oraa
e
to’na
iho
teinp.
Apok. 7, 8.
Te vai
noa
nei te
tatou hoa tei tae
roo
ta’na
e
oaoa
te mahanahana i roto i te aaü o to
api mai iô tatou nei i te
mataitai nei i nia i te fenua nei
nei. Teie tô’na mana'o:
haaa
e
mea
hohonu te
mau ohipa o tétaae ta’na efaarooatoa
Haapaoraa
e
te hàna-
man.
Aitâ te
Apooraa Rahi Taiete i laataa i ta’na tufaa ohipa; i teie
tau àebedoina
i
mua e
faaotihia’i.
:
-
'
V E A
E 0 R 0 T li T A N 1
Ua oli atoa te Apooraa Rahi e ua
purara’tura te paeau rahi o :
Eita roa'tn e moe le hnnahaiia no teie Apooraa |
Rahi Aniiii tei haamafa na rolo i te hoê
te raau auvaha.
pureraa i to pô maliana
tei faaolihia na roto i le piti o te pureraa
Oro'a Papetitoete Enphari i to
pô 27. E taata ili rahi tei
piti, 24
-Ift
«
no
Telepa,
e o
tairurii i roto i Laua
I le
ua
pô hopea
taala
pureraa e
api
«a
hanere tei lia
na
i rapae.
noa
pili
ra.
t,e fare i le taata, eita
roa
ô faahou
e
E 22 lamarii i papetitohia,
e
^
e, e
paari.
Ua apoo le Apooraa
noa'tu i te avatea
te ahiahi
o
27;
Rahi mai le poipoi 2.7
no
ua tae atoa le mao .Auvaha
taua mahana
Tetepa e tae
i Hereinona i
hopea
ra no le hoê inuraa tî lei faarahi tei hamani apihia no te oroinetua faatere ia Heremona. Mauruuru rahi to le mau
auvaha i
le hi'oraa e te lupu mau nei le
ohipa no Heremona tei vaihohia e lo lafoii hon rahi o
-Allegret i rcto i te rima no te raau
ineinehia i
raro
a'e i te tare
roHa Porolehuii i te Aihnaraau nei ia
la
Manarii, Auvaha
in.U‘ti. E
rave
no
l'ahi te
leTiil'aa 1, i
pa-
au
orero
i te
i te
o.rerora.a
faahiahia
hopea o taua oro'a
Apooraa Rahi
paiau tei ferurihia e te
mau
ei raailai no h‘ Faaroo, no h'
Haapaoraa, no te mau (aatereraa
i te pao lino e i te
pae varua o te Hui i'aaroo e te vaira le raahana e ile ai le mau Paroita. Ua faaite
maramarania toie Apoo¬
raa Rîihi i Le mau auvaiia i le hoê
raa mau no to tatou
haapaoraa i Oteauia tna'toa
nei, e, e niea oana roa te reii'a.
V.
P.
IRAVA PyARAU
Na tê aha e faataa ê ia tatou i te aroha
Kom. 8, 3'j-39.
E pene taoa
reo umere
rahi teie
te tino parau
ia ratou i nia iho i le
no
na te
nei
mana
feia faaroo oiahoi te Etaretia
no te mau
o
a
a
te Atua. E
lesu i te riroraa
o
te ré
te po.
TüMU
Ê
pipi
Eao to teitia’toa taua parau ra i roto i to ratou vaha ! E
ratou iho taua tiaturiraa faahiahia ra !
TO TATOU ITE
te Mesia?
o
É, ElTA ROA
ao
to tei nounou
I
TE FEIA PAIETI MAU E FAATAA
HIA I TE AROHA O TE MESIA
/. A hio
na
i te
faito
ore e te
puai rahi
no
te aroha
o
te
Mesia
.
r n
j,
To’iia
I roto i
aroha,
te hara
Ua tae
''
ia’na i
i te
roa
te
2. A lii‘o
3. A hi'o
b. la tatou i vai
i
noa
pohe Satauro! 0 to’na aroha tei urne mai
e ta’na taoa, ia farii mai
tatou! Aroha puai mau e te faito ore!
no
mai i roto iteparauna te Atua.
10, 27; loa. 13, I.
i te hum ê orè
na
o
taua aroha no’na
huru, inanahi, i teie nei mahana,
ra
ra;
I to tatou enemiraa i te Atua.
i ta to’na aroha i faaite
na
!oa. 17, 24; ioa.
Mesia
hou tatou
ore: a.
c.
i te farii mai i te
te pohe
e
viivii;
nei, mai te faarue i to’na hanahana
raro
ati,
moti
e niea
e
“ Hoê â
ra.
lesu
o
mûri noa’tu. ”
e a
'
TUMU
HOÊ
TE
II
Ê
MAU MEA O TE OITE E FAATAA
I TE FEIA PAIETI
MAU I TE AROHA O TO-RATOU FATU !
1. O te ma'i
aenei^t E
i
loba, Lazaro.
ore:
2. O te ahoaho anei? E
ore:
o
Pauro i
Damaseko; i rotopu i te üona
Ephesia; i lerusalema oi pohe i te rima
3. O te hamani itio anei? E
i
Philipi.
i
te
4. O te
poia anei
te veye? E
e
fare tapearaa e ua
mau
o
Pauro
ore:
te ati luda.
Sila i roto
o
raua
i te auri
atoa. Ua mirioni tei hurihia i roto
ore
poia raton. Aita râ raton i
ere
i te aroha
o
Mesia.
te
5. O te o‘e anei? E
tino. Ua mirioni tei
mau
varua
i
raro
ïa. Eita râtou
ore roa
pohe
no
te i’oa
i te terono
ae
rnata'u i tei
e
lesu. Ua hi‘o
no
taparahi i te
loane i to ratou
o
te Atua.
o
TUMU III
TE
HOÊ
Te
ITE PAPU NO PAULO E TIA’I lA OAOA TE FEIA FAAROO.
tuatapapa nei oia i te hoê
faaroo i te aroha
raro
a.
Te
pohe
b.
Te
ora
mau mea o
to’na
Te Hui Arii
e
te
e.
Te
mea
o
te- vai nei
f.
Te
mea
teitei
melahi (
mau
faataa ê i te feia
a
peapea’toa
mau
Te
mau
ore e
•
d.
mau
te
Mesia.
te mau mea riaria i reira.
e
e
te
c.
orurehau, Tatane )
mau
mea mana
e
o
e te mau
te vai atu â.
mea
haehaa
mau
mea
(to nia i te rai
e
to
nei)
1. E riro
mau
enemi atoa. üa
Kraa.
m
no
re
ia ratou i taua
te
mana
o
te
pô. Ua
Ua vai iho hia te hei hanahana
2. E rê rnhi
[varua.
te
ere
roa
te
roaa
roaa
no
atoa
ore
hia
Ua vî te
mau
te tapao ia ratou i te ho-
ratou, o te ore e maheahea.
ia ratou i reira. Ua vî
Tei roto ratou i te fare taea
ra.
roa
e te mau mea
te enemi
pohe.
o
,,
te.
,,
;
VKA-POROÏETANl
3. fî.rôaa taïui rê
ra
ia raiou'na roto i te arolia
o
te Mesia.
OPANI
1. E homa
3'.
ê,
a oaoa
maite tatou i te aroha
o
to tatou Fatii.
\
Te f(ia faaroo e vare i te ino ra, te faaere nei ia ratou iho i te
te Mesia. A tae hoi ratou, aifa’tu haapuraa.
ha q
aro¬
E Parau Fabura.
Ua
i te
i
te hoê pauma i te hoê anolau i nia roa ino i roto
! Hi'o haere atura oia i te maa uru raau e te mou‘a
a’e ia'na i nia i te fenua. e pat'au atura mai te teoteo e
marere
reva
raro
le urne
roa
puai i to’na taura. i\a’o
i nia
vau
ahiri
e
i te
roa
mau
eiaha teie nei taura
onei nei !
«
a
tura:
ata anaana
fautau
o
e
«
A
hi’o
na
rà! E tae
tae roa’tu i nia i te
te faatutau
noa
rai,
mai ia'u i
Motu ihora te taura, e
no te mea aita to te pauma e
pee te mata’i i raro i te miti e puru
roa a’era! Hiuaaro faahou atura oia i te taura i motu
ra, e ta hol
faahou oia i nia i te fenua. E hoa ino el Eiaha e teoteo noa i
te mau peu o teie nei ao; e rave râ i te Evanelia ei aratai
rerau
ia ma’ue
êpuhia’tura
e
tutau
no
oe
i to
oe
ei
faaearaa.
Tuatapaparaa Parau Tahito
matahiti i tae mai ai te Evanelia i temoana
Patifita nei.
ht'o l te Vea no Tetepa)
Te
mau
1841. Tfc
mau
fenua Mare ( lies delà Loyauté ).
Na te hoê orometua popaa (L. M. S.) o
Murray te i‘oa i haainaü i te olripa i taua mau fenua ra. I to’na taeraa i
reira ua
ito oia î te lioê taata maohi no le fenua
Tonga tei malau a'enei i
te Evanelia e o tei haapiipii rii i te taata i te Parau na te
ALua.
A- hilH a'enei ' matahiti oia t reira.
Tei rà I te
taua fenua
e
0
Talaio,
ra
taeraa a‘e
i
e
o
Murray i reira, ua vaiho oia i nia i
piti tau liaapii Evanelia taata Hamoa o Daniela
eo raua
mau
tei a'o i te Evanelia
i femalawua. E fenua lifi rahi
te amu-iaata. Emea
i hôi
faahoü
maoro roa
niai i Hamoa
ua
i te fenua no Mare
Mare i te reira tau, mea
rahi|
to Tataio faaearaa i Mare. E
niuiiia te Evanelia e ua
o
ia’n4'
tupii.
POROTETANI
VEA
1846. Fenua
■'i
Oviri
te
no
5
(Ile des Sauvages).
Tel te pae no Hamoa teienei fenua ; ua mairi hia oia i teie
i’oa no te oviri rahi mau o te taata i reira. I te matahiti 1830
'
ua
tapae poto noa o Tihoni Viriamu i
Teie râ ta te Atüa ravea i faatupu e tupu
reira, aita râ i mau.
ai te huero o te Evane-
ria i reira, maori râ te hoe taata iti raaohi no taua
ra,
te
oia
fenua mau
Peniamina te io‘a tei haere mataro noa i Hamoa na nia i
hoê pahiT3atia i‘a. I lo’na taeraa i Hamoa ua haapii maitehia
0
e
t^ mau ororaetua i roto i te aua pipi orometua no Malua.
ïae ihora i te matahiti 1846
tumu
e
na'na
râ oia i mûri
mai te hoê
mau
roa-
i
ua
hoi
o
haapii i to'na iho
iho
te hoê
e
taata
Aposetolo i reira.
mau fenua Taratoni
1848. Te
Peniamina i to’na fenua
mau taata. Ua monohia
Hamoa o Pauro, tei riro
(Melanesie)
Na Terevini t. orometua popaa i haamata i te ohipa i reira.
Teie te ravea ta’na i imi: ua faauta oia i Niu Tirani te hoê tau
taata
api
rnaramarama
Evanelia. 1 mûri a‘e
i taua mau
pae
no
fenua
Taratoni ia haapiihia i reira i te
faahoihia ratou i Taratoni ei orometua
ua
ra.
(Te vai atura i mûri iho)
E faatura’tura i to metua tane.
E parau
tumu roa teie e e parau moa ! E raea tia roa ia haapü‘o maitai te u‘i api i teie ture. E parau te faaitehia mai no
te hoê taata ruau i te fenua papaa, te amohia ra e te tamaiti e
hopoi i te fare-raveraa-ohipa o te feia veve. Tae atura raua i te
hoêofai rahi, tuu ihora te tamaiti i i.e metua i niaQho, e parahi
atoa’t.ura oia i
te metua e
i
mûri,
ua
piliaiiho e haapee i to’na rohirolii. Ta‘i noa’tura
naô atura te tamaiti; « A ta‘i noa’tu, eita van e hoi
fin roa vau i te raveraveraa ia oe, e te hopoi nêi au
i te tare vairaa taata .mai iâ oe atoa te huru e vai iho ai ia
Naô atura te metua :
«
E ta‘u tamaiti, aita
vau e
ta‘i nei
oe.
no
hopoi nei oe ia‘u i te fare raveraa-ohipa o te feia veve.
te ta‘i nei, rà vau i to oe tupuna tane! A piti a'enei ahuru ma
pae matahiti, i teiè nei mahana, to‘u amoraa i to‘u metua tane
na teie vahi e hopoi atoa i te fare raveraa-ohipa, e ua tuu atoa
Ivan ia’na i nia i teie ofai rahi e haapee i to‘u rohirohi ! Ua tate mea te
'paru maite mai oia ia‘u ma te oto e faahoi ia’na ei
raverave e
6
VE A
PORU'l'l'.']'ANJ
('.i faaai’caieu i lo‘u
iifura
i ta
pu'e lamnrii, hopoi roa’îiira van e vai iho
fare-raveraa-oliipa mai to aroha ore ia’na 1 No to‘vi
m/ma'oraa i
Lo'ti
metua
lane aroha rahi i otoai
..Maorc atura le tamaili
laiio
1
le faia*
mai le
lauiaiü rii i le
le paraa
oe na
iiiaitai ia'na
mea
e rave
».
e
au.
>>
faahou alura oia i le inelua
oa
e o
e
le
liaapii atoa i te
naô oia o, e mea tario roa
tahoohia mai le
mau
ino e
te tahi i iiià i te tnhi.
horoa mai
no
le feia
e
faatufa mai¬
metua.
mau
E.l'aatura’tu
maorolna to
no
taata
liupea mailai ta te A tua
lai i to raton
«
no
la te .Uua e l'aaite mai
le mailai aloa ta te
E
faalura
reira.
aa
faahoi
e
/
to metua
i
pue maluma
Exodo 28, 12.
oe
lane, e i lo metua vahiné; ia haai te fenua la lo Atua ta lehova c IwroUi
Tomoraa fare Pureraa i Rap3.
E
mea mravara roa le maii
parou va Uapta Ici tae mai i Tahiti
fenua aroha rahi mau taua fenua ra vo te iti o te.
mau pain te
haere vei c farerei i to Itapa. Area râ e parau mailai rahi ici tae mai iho nei. maori râ te tomoraa o le. hoê
farepureraa ajn i Itapa, ia au i te rata ta tatou c nenei nei,
i teie tau, c, c
•
Rapa i te 17
•
ho
Tetepa 1929.
Te faaite atu nei matou i te parau api i tupu i to matou nei tau
i Rapa nei, oia hoi te hoê oro'a tomoraa faropure i te mataeinaa ra
i Area.
*,
üa tae mai
Matieura i te
o
Tiitini, orometua
no
Raivavae i Rapa nei
na
nia ia
Eperera, i te 14 i te avatea. E ua tairuru
matou i roto i tou iho utuafare. la tae râ i te
pô, ua putuputu ma¬
tou i roto i te fare putuputuraa paroita, e ua, tuu o
Tuterai, diatono,
i t(j h.oé irava i roto ia Isaia 56, 1. E naai reira hoi e 'tae noa’tu i te
Tapati, na Tutini or. te pure avatea. Teie ta’na irava loane 16, 1.
E mai reira mai hoi e tae noa’tu i te 24 i haapaohia’i i tauaoro'a ra,
j te hora 12. E
nre ra :
'I
avae ra
rave
o
rahi te manihini. Te irava ta’na i a‘o i taua tai-
Genese 2: 1, 2.
E i.a oti taua oro'a ra, ua haere matou i roto i te fare tamaaraa e
ia oti.ta matou tamaaraa, ua ho'i matou i te mataeinaa ra o Ahurei,
la tae râ i te pô, ua tuu o Tamsitinaranore, diatono,, i te tuaroi i
('“
'Il
p-l.i
VEA
POROTETANl
7
‘j roto ia Mataio 11, 4. e ua mana‘ohia e, e hoi ratou i Raivavae i te
125, aita râ i reva, no te mea aita i ineine vave te vahi maa no te
l' revaraa. la tae rà i te 26 i te poipoi ua faarue ratou i te fenua Rapa
V.^reva’tu ai i te vahi no reira mai ratou.
'
O te huru ia
o
taua
oro‘a
ra.
.
.
Pupure, orometua i Rapa.
To tatou Vea Porotetani.
Ua ferurihia te parau o to tatou Vea i roto i te Apooraa Rahi e ua
itehia to’nafaufaa rahi ei haamaramarama i to tatou mauhoa e rave
rahi i nia i te mau parau tumu e noaa mai ai te haapaoraa maîtai.
E te faaitoito nei oia i te feia Porotetani atoa ia mau ratou i te
reira Vea, ia aufau atoa ratou i ta ratou utua mai te taupupu ore e
ia tauturu â ratou i taua Vea ra i te vahi e au, ia ore ia fifî te faa-
tereraa, ia ohie noa râ.
E no reira te ani mau nei ratou i te hoê pae tei ore â i aufau mai
i te matahiti ma 8, e te ma 9, e ia aufau haapee roa ratou i taua
utua ra. E ere i te mea tia e ia farii noa ratou i te Vea mai te tau¬
turu ore. E haamauaraa rahi ta te Vea i te mau ava‘e atoa. Tautu¬
ru mai.
-rgani m î*T|-..Éiinp[. jiiiiat
-T
Parau
rii
api
.4ndré Vernier e io’tja
to raua i tua mai F?Papeete i te tapati 22
no Tetepa na roto i te hoê piireraa avatea. E pureraa Iianahana rahi ; na
Mehào te aoraa (Isaia 66. 5). Na Moreau Peretiteni i pupu ia’na; na Ch.
Vernier i iriti i ta’na mau aroharaa; na Taie, do, i farii i te io’a e te Paroita.
2. Ua faatia aenei te vea i te hoê tere faatupuraa parau ta Tefaaora, orom.,
i haapao i Tikehau e i Bairoa; ua na reira’toa o Toofa qrqm. no Tiarei.
Ua tonohia oia e te Apooraa Rahi i Kaukura e farerei i te amuiraa Porotetani
i reira. Ua faaite mai oia ia matou i te huru o to’na faarii raahia e ratoü:
e mea mahanahana roa. Teie atoa te tahi: e rave rahi to te mau faaroo ê
tei haere mai e faaroo i tana mau a’oraa e ua tauturu atoa ratou i te mâu
ohipa no te aroha ta’na i faatupu.
3. Te faatia mai nei no tatou hoa o Moomaui a Tamapua no Rairoa
uamotu) i
hoê ohipa maere tei ravehia i te 2 no Tetepa maori râ ua
la au i tei
tiaturihia e tei faaite ateahia ua tapae o
Papeete i te 19 no Tetepa; e tere maitai roa
rani mai. Ua farerei raua i te Paroita metua no
hoa i
rs-
VE.Â
POROTETANl
■
tohia fe hoê poti i roto i te miti na nia i te purumu mai te vahi i hama
nihia’i oia e tae noa’tu i te vahi i mairi ai oia i roto i te miti, hoê tauif'iü
tint e tiahapa metera te roa te vahi i putohia’i.
i
E
poti huru rahi : te ta‘ere
pnaahorofenua te puai
i
e
20 ava‘e,
o
nia 27,
8 to’na
e
2'C;
>
aano, e
to’na machine, 10 maile i te hora hoê.
o
Ei tapao teie parau iti api o to tatou hoa e, te haere tia nei te marama
i te mau vahi atoa,
mua
4. Ua tamatahia i Farani te hoe manua iti hamani apihia, o “ Verdun”:
teie to’na tere 40 maile i te hora hoe e tiahapa, oiahoi 73 Kilometera i te
hora hoe. Aita’tu
pahi tere i roto
e
i teienei
“Valmy” (manua atoa). 70 Kilometera i
.
5. Ua faahihi
i
aenei
hoê taata Marite i
Vea Porotetani i te parau no te
o
Papeete, tei
i mairi a'enei. Hoê
noa
Ua oti iho nei atoa
ao.
maue
iho to’na
o
le hora hoe.
haere
noa
pahi
i Papeete i teie
i te Tuamotu hou
maueraa
reva na te
mau
tau i
i to’na faa-
hoiraahi'a i Marite.
Teie te huru
ete i te 28
no
to’na tere i Rairoa
o
( Tuamotu ). Ua faarue oia ia Pape
Atete i te hora 6 i te
poipoi. Na nia ona i Tetiaroa e
tapae oia i Rairoa i te hora 8, e, e 45 miniti faarue. No
reira aita i noaa e 3 hora, e inalia! te atea mai Tahiti i Hairoa: 207
maile, oia lioi mea huru faito 400 kilometera.
Makatea
e
ua
1 to’na hoiraa mai i Tahiü nei
e
2
noa
ua iiaaafaro noa oia, no reira üa noaa
Papeete. Teie atoa te tahi : mea téitei roa
mai te 3 kilometera te teitei ( mea haehaa o Orohena ).
iho hora mai Rairoa i
to’na maueraa,
Ua faaite mai te feia i maue te toetoe rahi 'o te matai i te reira mau
vahi teitei ra, e, eau te fenua rii Tuamotu, e vai noa .i raro, mai te hoê
mau
potaa rii
ereere.
6. Ua oti i teie nei te Taviriraa
api i hamanihia i te avarjhia i Fareute.
pahi matamua tei tavirihia. O te hoê ïa ôhipa rahi
te faufaa ta te Hau i hamani i teie tau.
O “ Manureva ” te
paari
e
Moni
tauturu i
(Ava‘e
Pojjeete
Thelesio
e
:
Urarii
a
no
Tetepa
Huitoofa 1 tara;
na
Vea
te
e no
Atopa);
te hoe hoa
no
Orovini 1 tara; Mere
4 tara.
Orofara-. Ani
a
Rere, 1 tara; na te hoe hoa 1 tara;
) Moo Maui a Tamapua e 2 tara. Rimatara: Te
Rairoa ( Tuamotu
tauturu faahou nei te oronietua
Fatu-iva
ra
o
.Maitu, 1 tara.
(Marquises) Titifa 1 tara.
la amuihia: 12 tara:
Imprimerie Eue
Juventin.
MAURUURU.
—
Papeete, Tahiti.
4:
Fait partie de Vea Porotetani 1929