EPM_Vea Porotetani_192908.pdf
- Texte
-
jmii^.,^W
ii^ijiij
e
29
û
llïA’TU
te
Matajbiti
ATETE 1999
E NIU E ÏIA I TE
TAAyA'TOA IA HAAMAÜ MAORI
HIA RA, oiA HOi TE
Mesia
RA O
HOO I TE MATAHITI
P.
HlWi;-8.
-
Ie8U.
HOÊ
:
—
RA O TEI HAAMAÜ
I Korinctia 3, 11.
HOÊ TARA
VERNIER, Directeur-Gérant
»9“
Te
1 le tahi a'enei ava'e
Tapau U ru
ua
V
faalere matou i te hoê tanuraa ma'i.
polii api no Raro, hoê ahuru ma vau matahiti, tei tae mai i
ipeete nei no te mataitai e inaha! ue mau oia i roto i te mau
larei o te oire rahi nei e
pohe noa’tu.
Haaniana‘0 aéra matou i reira i te hoè
peu tei raâtauhia e lo \
Im-Hiva i teie nei à. la hinaaro raton i te haru i te mau
uupa
i ( kuku ) te tau mai i nia i te
ora, e mata ratou i te tapiri i
a i le mau amaa rii niarô no te oumou i te
maa tapau
uru
i tunuhia na mua ae e ratou
( ia rahi to’na piripiriraa ).
la tau mai taua mau manu rii aroha e te aau haehaa
te piri
au
nei
alara
lo ratou
faahoii,
hiiruhuru pererau
e ia
matara noa’tu
e to te omii.
Eita ratou
e
mai'ri à ratou i raro i te
ma ; hoè â
hopea e haru anaehia ratou e le rima o teimi mant*.
O ta matou ïa i haamana'o i to matou tanuraa i teie
polii api.
Ane hoi e! Ahiri ola i faaea noa i roto i to’na maa
tare ili
i!i)
i
Haro, i Raiatea mà, i roto i te
raarumaruraa
lia
mau
marô oia
i:
o
te
mau
metua. Ahiri oia i
iiraa i te Tapati,
î;
e
e
turnu
ooà ili
anani
haapao
puvaivai, iTaro
i te
tauturu
ae
raa
i
noa i te pureraa e
i te haputuputuraa! aita râ :
tae noa’tü i te mau
Papeete i te oire maramarama e te areaïa uupa iti e ! Tera ! ua mau i nia i te
tapau
haere â i
oia mau, aue
te teata, te mau inuraa,
te taiataraa, te ma‘i tutoo e te
marei mai te reira te huru.
E te leia metua e, e parau rahi teie :
tapea i ta oe mau tatrii i te fenua iho, aita e faufna e tuu ia ratou i
Papeete nei;
pra i te raau tapiri.
V. P.
U
aP .0 R 0. T E T A N 1
V E -AJ.'.-
r^i .t
I t^AVA
“
O
hàaSTa’Toa
4.^0
41,
ejta‘u nei paran, e
ia’nà..
te Tamaiti a te taata nei
•’
v
P/\RAÜ
taata hoi e haamà. ia^u
te
,
.A
■
■■T".
xtlka:.-
...
”
9, 26.
US’^ûpû ia’‘"parâü i rhuri àe i to lesu faaamüraa i ria lauatini ra i ria
na.ri.'a. e piti. Ua opai ê voia ia- ratou ei pure.. Ui atu ra ia
pane e pae e
.
ratou; O vai
tahi
a
au
Elia — Te
parauraa? Petero: O te Mesia
Icane Papetito
nei i ia te taata parauraa:
Peropheta. O vai râ.vau i ta> outou na
t@. jAtua^ra.
-
-A
■
.
—
"
ei .Arii no teiei nei ao, i
haapii ai oia e, E pohe rahi to’na. ir. 22. E polie rahi atoa to te feia.e
pee ia’na, ir. 23. la haapae ta’na inau pipi ia ratou iho eau ai, ir. 24, 25.
E riro e, te
E
pohe
tiaturi ra te maji Apotetolo ia lesü
tei haamâ i te Mesia.
mure ore
TÜMU
I
TE MAU .HURU TAATA TEI HAAMA I TE MESIA. Ua rahi roa;
/.
O ratou la tei
i
ore
Ite noa’i ‘ ratoii i te mau
mai' ia'na. Ua nà reira te
farii mai ia’na ei Mesia mau.
tapa‘o atoa e vai i roto ia lesu, aita ratou i ite
Àti luda i mutaaiho ra. 1 teienei â; Pharisea, Sa-
dukea, Papai parau, Hereni.
Te feia faaroo
ore
atoa
:
mai te feia Atua ore
e
tae
noa
mai i te feia
e
faaro.o .i ...t.e hoê Atua. Ua haamâ ratou i te Mesia.
2. O ratou ïa tei
haapae i ta’na
mau
titauraa
e
to’na
mana.
haapa-o i'ta’na maua'oraa; eita e tiaturi i ta’na mau parau;
eita ^e' màta'ü i tà’na mau faaliaparaa; eita e ite mai i to’na aroha. Ta
ratou e oaoa ra o te poiri ïa, te hâra, te parâu tia ore.
Eita
é
3. O
r^teu noa tei faaau i to ratou haerea i te varua o teie nei ac.
hla,
maira lesu: “ A pee niai ia‘u” “A rave i to Satauro” etc. E
P
ô ratou:.iE;
tial
eit^/.râ e haapao, E-na te atea ê i te pee ia’na: Petero. E mamu
te vaha ia .faainohia mai 4esu.
ratou ïa .tei
i
haapao inaitai ite
faaueraa
ta’na parau.
faT'iâ’na, — Ei ité no’na irotopu i te taata. — Ei hoa no’na, — Ei
taahi'i nia i to’na e‘a.
Ei haere i te mau pureraa etc. O tei ore i haapao
i te reira, ua haamâ ïa i te Mesia.
ore
mau
o
la
5. O
—
jatou ïa tei. ore
mea’toa ei tavini ia’na.
i hinaaro i te pupti ia ratou iho, e ta ratou mau
.
■
TUMU
TE HOPEA
II
È ROAA 1 TE FEIA E HAAMA ï TE MESIA. E
E haamâ atoa te Tamaiti
E haaniâ tei
iieuehia,
a
ïa
te taata nei ^ ia’na ”,
haamâ te ooti. E itehia mai te feia
e
haapae iiia ratou. E faa ô hia teie
2. E haaniâ ïa te Mesia
E
—
to’na
aore
3. E haamâ
e
E hurihia raton i vaho.
haamâ ’oia iâ ratou. E riro ratou
ahu îaaipoipo. E hurihia ïa i vaho ra.
oia ia ratou i te maliana o to’na ra hanahana.
tau no te aroha.
4. E haamâ oia ia ratou ia unu te
1 teie nei mahana aita ïa i unu.
Evanelia
o
te aroha,
—
Te vai nei â te terono o te aroha.
tia
ore ra.
—
Te faaora ei tia no te feia hara.
Area râ i reira; tirara roa te aroha.
feia rave parau
mo’a. E
ia ratou.
ïa to’na aroha ia ratou. E
mure
mai te taata
Te
ere
hopen maitai:
i le
“
3
POROTETANl
VEA
Terono haav'â ana‘e ei faahapa i te
Apok. 21, 8.
OPANl
/. E te
feia faaroo ore nei, atirq oatoii i te haamâ i te Mesia.
A ite mai ia’na— A pee
2. E te
ia’na oi vai a‘e te
ao.
feia faaroo nei, eiaha tatou ia pee i te Mesia na te aléa
Te o’e
maa ore
e!
rahi i te fenua Tinito.
lei faarpohia iho nei,
fenua Tinito e te fenua
Rusia, e ati iti rahi attira ïa to le fenua Tinito, no te mea te
Lupu aloa nei te hoè o’o iti rahi i rotû i hpè rnan tufaa e rave rahi
Mai Le peu e, o parau papu Le parau
oiahoi LeLupu tiei Le Laina'i i rotopu i te
Laua fenua ra, e ua
no
I
mirioni ahniei te taata i polie roa.
i roto i te oireTin Sanian
roto i te inaLaoinaa no Clieu Si e
polie roa i le maa oie i te mahana hoè. Te
api i te taata polie. Te rnau oire rii iia faarueroahia e te taata ao te paimiraa i te maa maa rii e ora'i. Tei
toe i roto i Laua rnau oire faaruohia ra, o te', mau tamarii ïa e
te feia ruuxi te ore e maraa faahou iio te. paruparu o te tino.
Aita Lo te mau raaii o rauere faahou, ua pau i 'te amuhia e te
taata; i teienei te amu nei raton i te paa raau.
Aita e uri faah.ou e te haamata nei te mau iuko taehae i te
torno, mai te taià ore, i roto i le mau oire, e haru i te mau tae
iti
hoè
Le 45 taata lei
maii
marii.
fare
ua
'
^
4
VE A
Te hoo
ai,
piti tuinu i
e
E
te
no
reira
maa
hoo hia’tii nei. Te vetahi
mai le inoni
mau
vahiné
reira’i, maori rà aita
na
mai hoi te lahi
e, e noaa
hoè
ïa
te inau tane i ta raton
lier
tamarii. E
.POROTETANi
e
ta ratou
mau
faaamu
e ravea
faito ili tô popaa i te vahiae
mau
tamarii te horoa
aoa
hia nei
ore.
mea.
ua
tano teie ati i te hoê anotau toêtoê
rahi,
no
(anina ielahi pae
i la raton mau leihaa tare (roi, afatanme, aii'aamaa) no te haamahanahana i lo ratou mau tino; ua
pan aloa te mau ra'o tare, te mon opani raau e te mau haamaua
i te tutuihia.
ramarama
Ua
nafeahia teienei ati ?
tanlurn
te amui nei te
Te tamata
nei- Le Hau
Tinito
i te
Totaiete
faatupuraa parau i roto i
)'a. Te faatae nei ratou i te hoê mau pereoo auahi e
rave rahi i reira tei tomo i te silona, i le faraoa ota e i te
pipi, f
te mau hnru maa atoa.
tana
e
mau
ohipa
Eita rà
fatata i te
e
ravaai
no
te
aiea
pohe.
E ati rahi
mau
te reira. Eaha te hoe tumn
Teie ïa maori rà te
mau
ratou ratou iho i teienei
rue
iti paha te R» mirioni taata tei
ua
roaliia te
mau
tama'i
te fenua. Teie atoa te tahi
aita
;
;
te
mau
teie ati rahi.
Tinito i tama'i
mataliiti i mairi a'enei.
mau
faaapu
mau no
rarahi ta te
silona
e ueneraa
ua
ore.
li', tera te
Te hoè tere iti Evanelia
; ua
Ua
taa-
aihere hia
hopea.
Tuamotu.
i
Ua faaotihia
o Tefaaora, orometua i Paoa, raua o
Toofa, or 'i
Tiarei, no te haere e fareroi i ta tatou mau amniraa
Porotetan^ e vai i Tikehau, i Raima e i Kaukura. No reira ua
rereva raua i te hopea no Tiunu e ua
tapae raua i Tikehau i le
metua i
I
no
Tiurai. Ua farerei
raua
i te i'aatere
o
te
amniraa,
ua
faaoti
i te pure no te farereiraa, e ia tae i te
tou i te tare pure no te hoê tuaroi
parau ei
raua
hanahana ia ratou
Ua faarne
e
na
raua
e na
faaotilha i te hora
i Tikehau i te 2
no
Tiurai
pô ua putuputu ra¬
tauturu e ei haama¬
12 i te pô.
e ua
tae raua i Rairoa
tapae raua i Tiputa.
Ua haere u Tefaaora, or. i uta e fareirei i te faatere o te amuiraa, aita rà le taata i ara e e tae mai le orometua no Tahiti, no
■reira te vai. purara iioa ra ratou i nia i le hamaniraa i te
puha.
V E A
I te 3
no
lae mai
ua
Tiiirai
pahi
faaora i Avatoru iho
e
i te amuiraa i te
raa
huru
ua
maoro
pô atoa
e te
e ua faauta ratou ia Teoia i reira i te faaitoito-
faaafaroraa i te hoê
ohipa ta te Peretiteni^ poroi ia’na.
Ua hoi mai o Tefaaora i Papeete i te 23
te maitai.
ra
Avatoru mai,
no
mau
5
Toofa i Kaukura. 1 taua mahana
reva
ua
te hoê
P O R 0 T E T A N 1
no
mau
Tiurai i te pô mai
0 Toofa râ tei Kaukura à ïa.
‘Tomoraa fare piireraa i
Te faatia mai nei te
orometua
mau
Ua-Pou (Nuu-Hiva).
Nuu-Hiva i te reira parau na
no
^,roto i te mau rata i tae api mai.
Ua tupu ïa oro'a i te !6 no
E
teie te fare
ere
Area râ
ua
roa,
Eperera,
fare tahito
e
riro teie oro‘a ei tahoê
ITïvfi mâ, e ei
i
api
raa
;
no
faatupuraa i te anaanatae rahi
teie râ
ua
faaapi faahouhia.
to tatou mau ta'ata no Nuuo
te pupu taata no te Atua
reira.
Te net'ei nei
o
Vea Porotetani i le rata
Hakahetau
“
Mai
pure.
mua
mai
No te huru
oti taua fare
ua
roa
veve
ra.
(Ua-Pou) i te 17
mai,
î
e
to
te
o
no
Tehaameamea, orometua
Eperera 1929.
Hakahetau j ta ratou fare
noa to
taua fenua
:
ra
i
maoro
ai. 1 teie nef râ
^
Ua tae mai to te
hia
faaineine
ua
rahi rà
Paroita
Hiva-Oa
e no
Tahuata, o tei faataa- ‘
Eperera. Ua farii mauruuru na
piti no Ua-Pou ia ratou, te paroita no Hakahetau o tei faateretatou hoa o Samuela Kekela, e te paroita no Hakaniaii.
mau
hia ei manihini i taua oro‘a
paroita e
na
17
ra
no
i te
16
no
tomohia te fare
pure. Ua himene na amuirap e piti i te
uputa o te fare, hou i tavirihia’i te opani. E mau reo popaâ navenave roa.
la oti na himene, ua iritihia te opani, e ua tomohia te fare.
ua
Na te Peretiteni
o
te
28, 22. E toru tamarii
te rcira.
ua
faatiahia te
Ua tüHiaa te
faaii.emt :;ia
rkai-aneTla
noaa
i
paia,
mai
e
e
:■
mau
laua
Apooraa te a'oraa i roto i te Genese 22, 14.
hoê pntü api haapaoraa ê i papetitohia. la oti
Euphari.
e
manihini i taua taime
paroita
ra e rau te
ra
i
te
mau
huru
maa
atoa
huru. E ohipa vitiviti mau ta to
to Hakamaii.
ua
haamalahia te aufauraa
303 tara 20.
moni tauturu
no
Matinita, E
ua
l te 18
e
orometua
I te
ra,
POROTETANI
VEA
6
te amuiraa
e
19 i te
ahiahi,
mai te aroha rahi
henehe i ravehia
a
nei,
manihini i faua mau paroita otare
te aau, i te Jii'oraa i te mau ohipa ne-
faarue te
ua
te oto o
e
taua
e
mau
tamarii otare
mau
la vai mai â te here
Salamo 90: 17. “
nia ia matou
ohipa
tapa'o ana'e tel faaterehia e ua hàere atoa te mau
himene e faaitoito i te mau taata pohe ma‘i.
irava
mau
ra.
to matou Atua,
o
rima e haamau oe na ïa, te
te ohipa a to matou mau
e
lehova, i
o
to matou rima i rave ta oe e haapapu. ”
la
outou i te Fatu
ora na
Tehaâmeamea, orometua i Puamau.
Te aroha
1 te faarueraa
ua
to tatou
mau
o
a
o
taua Manua ra i to’na
o
pahono to tatou Tavana Rahi i te
fenua aihuaraau nei, e ua
aroharaa i roto i te Vea
te fenua taatoa. Ua neneihia taua na
te Hau. Teie râ te mana‘o
mau
Porapora a fano ai i Hamoa
aroha ( aroha hopea ) i
“ Tourville ” i te fenua
niuniu mai te Tomana
aroharaa
“Tourville” itefenua.
raa no
nei
Vea Porotetani e mauruuru atoa to’na
o
hoa ia ite atoa i te reira parau:
1. Te aroharaa
I te taime
te Tomana.
o
Haapaoraa
faarue ai iiialou, ma te oto i te rnau
Faraiii i Oteania, te tiipu nei tou hinaaro mau i te faaite papu
atii e, e vai tamau noa i rotn i te mana'o o te Tomana, te mau
Baatira
e
vai i
Te
te
e
taito
nruuru
i-aro
mau
ore
Ihitai
no
a‘e i ta
oe
faito
mau tourna
o
faalei'e
ra
ore
e
atoa hoi
ma
i te here
e
te
here
i ta’na
mau
a
mau
fenua,
e
matou
te mutu
au e
i te
ore
teitei.
o
mai i Ma-
tuii hia
fenua i Raro, e oia
pae
ua
popou e le haamaitai e te
faaite papu mai ïa,, ia matou
te
feia Maohi, i te Ai‘a
Le
,•
mau
aau
faaite hua atu
e
mau
matou
tae ore raa
i Raiatea.
i te
huiraalira
Tavana
matou niana‘0 aroha
henehe ia
raa
raa,
Tupuna
Nuu Manua.
ra
Te ani nei
te
furii
te mau
i te mau pae fenua
i rotopu
te nehen'ehe i
no
kiiita, i Tahiti, i Moorea
rima
“Tourville”, i to ralou ma-
te Manua
to raton taeraa
e
e
i
oe
te
i to matou
i te faaea
i
mau
mau
i te
atu
pae
o
te Han
o
Hui-raatira atoa, i to
nounou
haamaoro
i le tahi atu
te feia toroa
mea
e
aita i
ne-
i te fenua, e no to
fenua, le hoê
ra
hoi,
VEA
'
Na nia i
Ihitae
to'u
i’na,
te Marina
o
hia
rave
ra
rahi
maurunrn
te
te
mau
i te
mau
e
ohipa atoa
tipaeraa ei méa popou e
te ïaariroraa i to maton
no
7
e ma te i’oa o te mau Raatira
Tourville ”, to faatae atu nei au
“
tapao o''to maton atoa
i
ROROTETANl
no
rnan
te faahiahia.
Te ani atu
nei
an
faaite.atn i te
e
mau
tapao faatura ia M™®
Ronge,
ma te l'aaite atn ia oe ihoi to’ù maurnnru .faite ore,
iho fariiraa popon ia‘u.
Tomana ABRIAL
ta oe
II Palionoraa
Te
feia toro'a, te mau Tavana
n-,an
fenua nei, o tei farii
in i faatae hia mai e
nnae
mai nei ïa ia'u
Raatira
alo'a
raa
i
e
le
ihitai
mau
manrnnrn
roto i ta
ia faaite
e
here rahi
o
e
te
e
te
mau
varoha, i te
te
ma
oe na
■
anae
Tavana Rahi
te
na
:
Ilniraatira
rnan
no
o
te
mana'o Iroho-
op^parau na te reva, ua ani
Tomana, i te mau
van' i te
an
Manna
i to raton
“Tourville” i to raton
mauruuru
rahi noTe tae-
uiah i te fenna nei, teie Manna hau a'e i te nchenehe.
E vai
ta
ïa, i roto i to raton liran-To, to outou lae
i te fenna nei, e te man haa mauruuru raa e rave rahi
i tun hia mai e oe.
raa
mau
noa
mai
Te oaoa nei hoi
te faahanahana
i te
au
raa
atu
i te here hohonu o'té
Manna,
maitai
O
i te
i
no
raa.
vau
mau
rave
no
raea
e
te mea hoi ia tahoê to
e
ei
te
mau
taurua i rave hia
no
ia onlou, ua riro man ïa ei tapao faaite
fenua nei, i te Aia Metua ,e i to’na Nuu
h.aarnpernpe
raa
raua
mana'o, e riro ai ei haa-
i te fenua nei.
iho nei, te faaite atu nei au i to'u mauruuru, ia oe e
Raatira e i te ihitai o téManua, nota outou mau ohipa
te faa ohie
raa
i teienei amui raa'e i manuia’i.
la pee rnaoti hia’tu outou atoa, e to matou mana'o here e te
vahi i hinaaro rahi hia e matou nei, maori râ ia na roto noa i te
maitai e te manuia te tere o te Manua “Tourville” e tae noa’tu
i te
hopea.
Bouge e o vau iho nei, le faatae atu nei ia
mau tapa'o o to rnaua mau mana'o aroha maitai a'e.
O M™®
rnaua
i te
BOUGE.
Parau rii
1. Te papu noa
Vernier:
e
faarue
nei te
raua
e
api
parau no te orometua ra o André Téotahitua
to’na hoa i .Marseille i te 6 no. Atete na nia
o.
POROTETANI
VEA
8
Louqsor
E mahere paha e e tapae raua i Papeete nei mai te au i
no Tetepa.
2. Ua papai mai o Pailloux, orometua haapii tamarii no te Taiete i Pa¬
peete i mua ê a‘enei c, cita raua e to’na hoa e ho‘i faahou mai i Tahiti
nei, ua opanihia e te taote, e no reira, te aroha faahou nei oia i to’na mau
ta “
te
20
lioa
3.
e
te
tamarii ta’na i mâtau a'enei.
niau
Apooraa Rahi Amui e putupufu i Atete i teie matahiti, i
Eita te
râ. Na te Peretiteni
4. I te 22
e
faafae i te
mau
parau
Tetepa
titauraa.
Me i mairi a'enei ua faatenitenihia i roto i te oire o Spire
te maha hanereraa o to te mau Porotetani pato'i raa i te
no
( i Eiiropa )
Haapaoraa Tatorita. 1 reira te i‘oa Porotetani i te mairiraahia i taua feia
pato'i ra. E Apooraa iti rahi, e 80, 000 taata tei tairuru no te mau fenua
atoa mai, o teienei ao.
Ua faaterehia te hoê pureraa rahi faahanahanaraa
i rapaeau no te navai ore o te tare pureraa.
5. Ua tapae iho nei i Papeete te hoê palii iti ona. E pahi Purutia, o
Bali, no Kiel mai. A tahi roa pahi Purutia i tae mai i Tahiti mai te haamataraa o te taina'i Rahi, oia hoi 15 matahiti i teie nei.
6. 1 te 18 no Me ua paapaa te hoê fare ma‘i, fare tahua pae i Cleveland, ( Marite ). E ohipa riaria rahi mau. Hoê hanere e piti ahuru ma pae
taata i paapaa pohe roa. No te oioi o to te auahi nanearaa, aita te rahi
raa o te feia ma‘i i roaa mai. Te auê noà ra ratou f roto i to ratou ro‘i
mai te ravea ore. E rave rahi te taote e tae noa’tu i te Taote Rahi tei pohe roa.
Te tahi tumu i rahi ai te feia pohe maori râ, ua ano‘i noa te hoê mau
mata'i taero i te auahi
piha ma‘i, mai
raro e
e ua
tau noa taua mata'i taero ra
i roto i te
mau
i nia roa.
7. 1 te 14 no Me ua faarue te hoê pahi rahi reva opupu Purutia i
to’na fenua mai te titau ia Marite ( 6, 500 Kilometera ). Ua haamata oia
i te maue na nia ia Farani e na nia ia Paniora. I to ratou ineineraa i te
mauê na nia i te moana rahi Atlantique, te inoraa e 3 moteurs na nia i
maha. Hoi mai ra taua pahi rahi ra mai te opua e tapapa i to’na iho
tauraa i Purutia. No te puai râ o te mata'i i nia iho i te fenua Farani
na roto i te niuniu e ia faatiahia
nareira hia. Tau atura oia i pihai iho ia
painn atura. Ua ani onoono atura oia
oia
no
te tau i
Farahi iho. Ua
( Toulon ) 600 faehau Farani tei
mai oia mai
mau
i te tauraa o taua pahi ra. E ua tau
te hau.
Ua riro te^s tautururaa na Farani i teie pahi
na te feia Purutia i teie tau.
Purutia
i roohia e te ati
ei hi'oraa rahi
Moni tauturu i te Vea
Papeete: Mere Sanford, i tara; Makatea: Tem v. Matahoi,
orometua, 1 tara,
■1 tara; Itimatara: Haipo,
la amiiilna; e 3 tara.
MAURUURU.
Imprimerie Eue
Juventin.— Papeete, Tahiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1929