EPM_Vea Porotetani_192908.pdf
- extracted text
-
jmii^.,^W
ii^ijiij
e
29 û te Matajbiti
ATETE 1999 -
llïA’TU E NIU E ÏIA I TE
TAAyA'TOA IA HAAMAÜ MAORI RA O TEI HAAMAÜ
HIA RA, oiA HOi TE
Mesia RA O Ie8U. — I Korinctia 3, 11.
HOO I TE MATAHITI
P.
HlWi;-8.
HOÊ :
HOÊ TARA
VERNIER, Directeur-Gérant
»9“
Te Tapau
1 le tahi a'enei ava'e
ua
V
U ru
faalere matou i te hoê tanuraa ma'i.
polii api no Raro, hoê ahuru ma vau matahiti, tei tae mai i
ipeete nei no te mataitai e inaha! ue mau oia i roto i te mau
larei o te oire rahi nei e
pohe noa’tu.
Haaniana‘0 aéra matou i reira i te hoè
peu tei raâtauhia e lo \
Im-Hiva i teie nei à. la hinaaro raton i te haru i te mau
uupa
i ( kuku ) te tau mai i nia i te
ora, e mata ratou i te tapiri i
a i le mau amaa rii niarô no te oumou i te
maa tapau
uru
i tunuhia na mua ae e ratou
( ia rahi to’na piripiriraa ).
la tau mai taua mau manu rii aroha e te aau haehaa
te piri
au
nei
lo ratou
hiiruhuru pererau
e to te omii.
Eita ratou
e
faahoii, e ia matara noa’tu e mai'ri à ratou i raro i te
ma ; hoè â
hopea e haru anaehia ratou e le rima o teimi mant*.
alara
O ta matou ïa i haamana'o i to matou tanuraa i teie
polii api.
Ane hoi e! Ahiri ola i faaea noa i roto i to’na maa
tare ili
i!i) i Haro, i Raiatea
mà, i roto i te ooà ili
puvaivai, iTaro ae
raarumaruraa
lia
mau
te
o
mau
metua. Ahiri oia i
iiraa i te Tapati,
turnu
anani
i te
tauturu
raa
i
haapao noa i te pureraa e i te ha-
tae noa’tü i te mau putuputuraa! aita râ :
Papeete i te oire maramarama e te areaaue ïa uupa iti e ! Tera ! ua mau i nia i te
tapau
marô oia e haere â i
i:
oia mau,
te teata, te
U
marei mai te reira te huru.
î;
mau
E te leia metua e,
trii i te fenua iho,
pra i
te raau
tapiri.
inuraa,
te taiataraa,
te ma‘i
tutoo
e
te
e parau rahi teie : tapea i ta oe mau taaita e faufna e tuu ia ratou i Papeete nei;
V. P.
aP .0 R 0. T E T A N 1 ■
V E -AJ.'.-
r^i .t
■■T".
I t^AVA
“
O
P/\RAÜ
ejta‘u nei paran, e
taata hoi e haamà. ia^u
te
hàaSTa’Toa te Tamaiti a te taata nei ia’nà..
4.^0
•’
41, v
,
.A
xtlka:.-
...
”
9, 26.
US’^ûpû ia’‘"parâü i rhuri àe i to lesu faaamüraa i ria lauatini ra i ria
na.ri.'a. e piti. Ua opai ê voia ia- ratou ei pure.. Ui atu ra ia
pane e pae e
ratou; O vai
tahi
a
.
au
nei i ia te taata parauraa:
Icane Papetito — Elia — Te
Peropheta. O vai râ.vau i ta> outou na parauraa? Petero: O te Mesia
t@. jAtua^ra. -A
E riro e, te
-
■
.
"
tiaturi ra te maji Apotetolo ia lesü ei .Arii no teiei nei ao, i
haapii ai oia e, E pohe rahi to’na. ir. 22. E polie rahi atoa to te feia.e
pee ia’na, ir. 23. la haapae ta’na inau pipi ia ratou iho eau ai, ir. 24, 25.
E
pohe
mure ore
tei haamâ i te Mesia.
TÜMU
I
TE MAU .HURU TAATA TEI HAAMA I TE MESIA. Ua rahi roa;
/.
O ratou la tei ore i farii mai ia’na ei
Mesia mau.
Ite noa’i ‘ ratoii i te mau
tapa‘o atoa e vai i roto ia lesu, aita ratou i ite
mai' ia'na. Ua nà reira te Àti luda i mutaaiho ra. 1 teienei â; Pharisea, Sadukea, Papai parau, Hereni.
Te feia faaroo
ore atoa :
mai te feia Atua ore
e
tae noa mai i te feia e
faaro.o .i ...t.e hoê Atua. Ua haamâ ratou i te Mesia.
2. O ratou ïa tei
haapae i ta’na mau titauraa e to’na mana.
haapa-o i'ta’na maua'oraa; eita e tiaturi i ta’na mau parau;
eita ^e' màta'ü i tà’na mau faaliaparaa; eita e ite mai i to’na aroha. Ta
ratou e oaoa ra o te poiri ïa, te hâra, te parâu tia ore.
Eita
é
3. O
r^teu noa tei faaau i to ratou haerea i te varua o teie nei ac.
hla, P maira lesu: “ A pee niai ia‘u” “A rave i to Satauro” etc. E tial
ô ratou:.iE; eit^/.râ e haapao, E-na te atea ê i te pee ia’na: Petero. E mamu
te vaha ia .faainohia mai 4esu.
la
ratou ïa .tei ore i haapao inaitai ite mau faaueraa o ta’na parau.
faT'iâ’na, — Ei ité no’na irotopu i te taata. — Ei hoa no’na, — Ei
Ei haere i te mau pureraa etc. O tei ore i haapao
taahi'i nia i to’na e‘a.
i te
reira,
ua
5. O jatou
—
haamâ ïa i te Mesia.
ïa tei. ore
mea’toa ei tavini ia’na.
i hinaaro i te pupti ia ratou iho, e ta ratou mau
.
■
TUMU
TE HOPEA
i le
“
È ROAA 1 TE FEIA E HAAMA ï TE MESIA. E ere ïa
E haamâ atoa te Tamaiti a te taata nei ^ ia’na ”,
iieuehia,
e
2. E haaniâ ïa te Mesia
mure
mai te taata
to’na
3. E haamâ
e
E hurihia raton i vaho.
ia ratou.
ïa to’na aroha ia ratou. E
aore
mo’a. E
haamâ te ooti. E itehia mai te feia
haapae iiia ratou. E faa ô hia teie —
haamâ ’oia iâ ratou. E riro ratou
ahu îaaipoipo. E hurihia ïa i vaho ra.
oia ia ratou i te maliana o to’na ra hanahana.
4. E haamâ oia ia ratou ia unu te
1 teie nei mahana aita ïa i unu.
Te
II
hopen maitai:
E haaniâ tei
E
3
POROTETANl
VEA
tau no te aroha.
Te vai nei â te terono o te aroha. —
Evanelia o te aroha, — Te faaora ei tia no te feia hara.
Terono haav'â ana‘e ei faahapa i te
tia ore ra. Apok. 21, 8.
Area râ i reira; tirara roa te aroha.
feia rave parau
OPANl
atirq oatoii i te haamâ i te Mesia.
ia’na oi vai a‘e te ao.
/. E te feia faaroo ore nei,
A ite mai ia’na— A pee
2. E te feia
faaroo nei, eiaha tatou ia pee i te Mesia na te aléa e!
Te o’e maa ore rahi i te fenua Tinito.
Mai Le peu e, o parau papu Le parau lei faarpohia
oiahoi LeLupu tiei Le Laina'i i rotopu i te fenua Tinito e
iho nei,
te fenua
e ati iti rahi attira ïa to le fenua Tinito, no te mea te
Lupu aloa nei te hoè o’o iti rahi i rotû i hpè rnan tufaa e rave rahi
no Laua fenua ra, e ua mirioni ahniei te taata i polie roa.
I roto i te inaLaoinaa no Clieu Si e i roto i te oireTin Sanian
e iti Le 45 taata lei polie roa i le maa oie i te mahana hoè. Te
hoè maii fare ua api i te taata polie. Te rnau oire rii iia faarueroahia e te taata ao te paimiraa i te maa maa rii e ora'i. Tei
toe i roto i Laua rnau oire faaruohia ra, o te', mau tamarii ïa e
te feia ruuxi te ore e maraa faahou iio te. paruparu o te tino.
Aita Lo te mau raaii o rauere faahou, ua pau i 'te amuhia e te
taata; i teienei te amu nei raton i te paa raau.
Aita e uri faah.ou e te haamata nei te mau iuko taehae i te
torno, mai te taià ore, i roto i le mau oire, e haru i te mau ta-
Rusia,
marii.
'
^
4
VE A
.POROTETANi
Te hoo lier te inau tane i ta raton
tamarii. E
ai, e,
vahiné
e ta
ratou
mau
piti tuinu i na reira’i, maori rà aita e ravea faaamu
mai hoi te lahi maa faito ili tô popaa i te vahiae
e noaa
hoè e hoo hia’tii nei. Te vetahi
ïa
mau
mai le inoni
ore.
E
no
ua
reira
ua
te
mea.
mau
tamarii te horoa aoa hia nei
tano teie ati i te hoê anotau toêtoê
rahi, no
(anina ielahi pae
i la raton mau leihaa tare (roi, afatanme, aii'aamaa) no te haamahanahana i lo ratou mau tino; ua
pan aloa te mau ra'o tare, te mon opani raau e te mau haamaramarama
Ua
i te tutuihia.
nafeahia teienei ati ?
tanlurn e te amui nei te
Te tamata
mau
Totaiete
aiea
ua
nei- Le Hau
Tinito
i te
faatupuraa parau i roto i
ohipa )'a. Te faatae nei ratou i te hoê mau pereoo auahi e
rave rahi i reira tei tomo i te silona, i le faraoa ota e i te
pipi, f
tana
te
mau
hnru maa atoa.
Eita rà
e
ravaai no te
iti paha te R» mirioni taata tei
fatata i te pohe.
E ati rahi mau te reira. Eaha te hoe tumn
Teie ïa maori rà te
mau
ratou ratou iho i teienei
tama'i
mau
mau no
teie ati rahi.
rarahi ta te mau Tinito i tama'i
mataliiti i mairi a'enei.
Ua
taa-
roaliia te mau
faaapu ; aita e ueneraa silona ; ua aihere hia
te fenua. Teie atoa te tahi ; te ua ore. li', tera te
hopea.
rue
Te hoè tere iti Evanelia
i
Tuamotu.
Ua faaotihia o Tefaaora, orometua i Paoa, raua o Toofa, or 'i
metua i Tiarei, no te haere e fareroi i ta tatou mau amniraa
Porotetan^ e vai i Tikehau, i Raima e i Kaukura. No reira ua
raua i te hopea no Tiunu e ua
tapae raua i Tikehau i le
rereva
I
no
Tiurai. Ua farerei raua i te i'aatere
o
te
amniraa,
ua
faaoti
i te pure no te farereiraa, e ia tae i te
pô ua putuputu ra¬
tou i te tare pure no te hoê tuaroi
parau ei tauturu e ei haama¬
raua
hanahana ia ratou
e na
faaotilha i te hora 12 i te pô.
Ua faarne raua i Tikehau i te 2 no Tiurai e ua tae
e
na
raua
i Rairoa
tapae raua i Tiputa.
Ua haere u Tefaaora, or. i uta e fareirei i te faatere o te amuiraa, aita rà le taata i ara e e tae mai le orometua no Tahiti, no
■reira te vai. purara iioa ra ratou i nia i le hamaniraa i te
puha.
V E A
I te 3
no
Tiiirai
ua
P O R 0 T E T A N 1
Toofa i Kaukura. 1 taua mahana ra
reva
ua
lae mai
raa
i te amuiraa i te mau
5
te hoê pahi no Avatoru mai, e ua faauta ratou ia Tefaaora i Avatoru iho e ua huru maoro oia i reira i te faaitoito-
pô atoa e te faaafaroraa i te hoê mau
ohipa ta te Peretiteni^ poroi ia’na.
Ua hoi mai
te maitai.
Tefaaora i
o
Papeete i te 23 no Tiurai i te pô mai
0 Toofa râ tei Kaukura à ïa.
‘Tomoraa fare piireraa i
Te faatia mai nei te
orometua
mau
Ua-Pou (Nuu-Hiva).
no
Nuu-Hiva i te reira parau na
^,roto i te mau rata i tae api mai.
Ua tupu ïa oro'a i te !6 no
E
ere
teie te fare
Area râ
ua
roa,
Eperera,
fare tahito ; teie râ
e
riro teie oro‘a ei tahoê
ITïvfi mâ, e ei
i
api
raa
no
ua
faaapi faahouhia.
to tatou mau ta'ata no Nuu-
faatupuraa i te anaanatae rahi o te pupu taata no te Atua
reira.
Te net'ei nei
o
Vea Porotetani i le rata
Hakahetau
“
Mai
pure.
mua
mai
Tehaameamea, orometua :
(Ua-Pou) i te 17 no Eperera 1929.
mai,
faaineine noa to Hakahetau j ta ratou fare
ua
No te huru veve rahi rà o taua fenua ra i maoro ai. 1 teie nef râ
oti taua fare
ua
roa
na
ra.
^
Ua tae mai to te
Paroita
Hiva-Oa
e no
Tahuata, o tei faataa- ‘
Eperera. Ua farii mauruuru na
paroita e piti no Ua-Pou ia ratou, te paroita no Hakahetau o tei faaterehia e to tatou hoa o Samuela Kekela, e te paroita no Hakaniaii.
mau
hia ei manihini i taua oro‘a ra
î
te
17
no
i te
16
no
tomohia te fare
pure. Ua himene na amuirap e piti i te
uputa o te fare, hou i tavirihia’i te opani. E mau reo popaâ navenave roa.
la oti na himene, ua iritihia te opani, e ua tomohia te fare.
ua
Na te Peretiteni
te
Apooraa te a'oraa i roto i te Genese 22, 14.
hoê pntü api haapaoraa ê i papetitohia. la oti
te rcira. ua faatiahia te Euphari.
o
28, 22. E toru tamarii
Ua tüHiaa te
faaii.emt :;ia
rkai-aneT- i
la
noaa
paia,
e
:■
e
mau
manihini i taua taime
laua
paroita ra e rau te huru. E ohipa vitiviti mau ta to
ra
i
te
mau
huru
maa
atoa
to Hakamaii.
ua
haamalahia te aufauraa
mai e 303 tara 20.
moni tauturu
no
Matinita, E
ua
l te 18
e
mau
orometua
e
te amuiraa
tapa'o ana'e tel faaterehia e ua hàere atoa te mau
himene e faaitoito i te mau taata pohe ma‘i.
irava
ahiahi, ua faarue te mau manihini i faua mau paroita otare
mai te aroha rahi e te oto o te aau, i te Jii'oraa i te mau ohipa ne-
I te
ra,
POROTETANI
VEA
6
19 i te
henehe i ravehia
taua
e
tamarii otare
mau
la vai mai â te here
Salamo 90: 17. “
ra.
to matou Atua,
o
o
lehova, i
nei, e te ohipa a to matou mau rima e haamau oe na ïa, te
ohipa a to matou rima i rave ta oe e haapapu. ”
nia ia matou
la
outou i te Fatu
ora na
Tehaâmeamea, orometua i Puamau.
Te aroha raa no “Tourville” itefenua.
1 te faarueraa
ua
to tatou
mau
aroharaa
o
a
o
i to’na aroha ( aroha
ra
tatou Tavana Rahi i te
fenua aihuaraau nei, e ua pahono to
aroharaa i roto i te Vea
te fenua taatoa. Ua neneihia taua na
te Hau. Teie râ te mana‘o
mau
Porapora a fano ai i Hamoa
hopea ) i
“ Tourville ” i te fenua
niuniu mai te Tomana o taua Manua
nei o Vea Porotetani e mauruuru atoa to’na
hoa ia ite atoa i te reira parau:
1. Te aroharaa
o
te Tomana.
Haapaoraa
I te taime <> faarue ai iiialou, ma te oto i te rnau
Faraiii i Oteania, te tiipu nei tou hinaaro mau i te faaite papu
atii e, e vai tamau noa i rotn i te mana'o o te Tomana, te mau
Baatira e te mau Ihitai o te Manua “Tourville”, i to ralou mataito ore
nruuru
e
vai i
Te
i-aro
no
mau tourna
oe
ra
faito
ore
kiiita, i Tahiti, i Moorea
atoa hoi
rima
i te here
e
te
here
i ta’na
mau
a
fenua,
matou
e
mai i Ma-
tuii hia
fenua i Raro, e oia
pae
Nuu Manua.
e
faaite hua atu
i te mau Tavana
matou
tae ore raa
i Raiatea.
mau
raa ma Le aau popou e le haamaitai e te
huiraalira ,• ua faaite papu mai ïa,, ia matou
te mutu ore o te feia Maohi, i te Ai‘a Tupuna
matou niana‘0 aroha
henehe ia
i te
te mau pae fenua
teitei.
te nehen'ehe i
no
e
raa,
furii
Te ani nei au e
te
faalei'e
te mau
mau
ra
i rotopu i
to raton taeraa
a‘e i ta
e
e
i
oe
te
i to matou
i te faaea
i
mau
mau
i te mea
atu
pae
o
Hui-raatira atoa, i to
nounou
haamaoro
i le tahi atu
te feia toroa o te Han
e
aita i
ne-
i te fenua, e no to
fenua, le hoê ra hoi,
VEA
'
Na nia i
Ihitae
to'u
i’na,
te Marina
ROROTETANl
te i’oa o te
e ma
mau
7
Raatira
e
te
mau
“ Tourville ”,
to faatae atu nei au i te mau
tapao o''to maton atoa ra maurunrn rahi no te rnan ohipa atoa
i rave hia no te ïaariroraa i to maton
tipaeraa ei méa popou e
te faahiahia.
o
Te ani atu
nei
an
e
faaite.atn i te mau
tapao faatura ia M™®
Ronge,
ma te l'aaite atn ia oe ihoi to’ù maurnnru .faite ore,
iho fariiraa popon ia‘u.
Tomana ABRIAL
ta oe
II Palionoraa
na
no
Tavana Rahi :
te
Te n-,an feia toro'a, te mau Tavana e te mau Ilniraatira o te
fenua nei, o tei farii nnae ma te varoha, i te rnan mana'o Irohoin i faatae hia mai e oe na roto i ta
op^parau na te reva, ua ani
Tomana, i te mau
■
mai nei ïa ia'u
anae
Raatira
alo'a
raa
e
i
le
manrnnrn
ia faaite
e
ihitai
mau
here rahi
o
e
te
van' i te
an
Manna
“Tourville” i to raton
i to raton mauruuru rahi noTe tae-
uiah i te fenna nei, teie Manna hau a'e i te nchenehe.
E vai
ta mau
ïa, i roto i to raton liran-To, to outou lae
i te fenna nei, e te man haa mauruuru raa e rave rahi
i tun hia mai e oe.
raa
noa
mai
Te oaoa nei hoi
te faahanahana
i te
au
raa
atu
i te here hohonu o'té
Manna,
maitai
no te
mea
raea
e
te mau taurua i rave hia
no
ia onlou, ua riro man ïa ei tapao faaite
fenua nei, i te Aia Metua ,e i to’na Nuu
hoi ia tahoê to raua mana'o, e riro ai ei haa-
ei
h.aarnpernpe raa i te fenua nei.
iho nei, te faaite atu nei au i to'u mauruuru, ia oe e
i te mau Raatira e i te ihitai o téManua, nota outou mau
ohipa
O
raa.
e
vau
i rave no te faa ohie
raa
i teienei amui raa'e i manuia’i.
la pee rnaoti hia’tu outou atoa, e to matou mana'o here e te
vahi i hinaaro rahi hia e matou nei, maori râ ia na roto noa i te
maitai
e
te manuia te tere o te Manua “Tourville”
e
tae noa’tu
i te
hopea.
O M™® Bouge e o vau iho nei, le faatae atu nei ia rnaua i te
mau tapa'o o to rnaua mau mana'o aroha maitai a'e.
BOUGE.
Parau rii
1. Te papu noa
Vernier: e faarue
nei te parau
raua
e
o. to’na
api
no te orometua ra o André Téotahitua
hoa i .Marseille i te 6 no. Atete na nia
VEA
8
POROTETANI
E mahere paha e e tapae raua i Papeete nei mai te au i
Tetepa.
2. Ua papai mai o Pailloux, orometua haapii tamarii no te Taiete i Pa¬
peete i mua ê a‘enei c, cita raua e to’na hoa e ho‘i faahou mai i Tahiti
nei, ua opanihia e te taote, e no reira, te aroha faahou nei oia i to’na mau
ta “ Louqsor
te
20
lioa
3.
no
e
te
niau
tamarii ta’na i mâtau a'enei.
Apooraa Rahi Amui e putupufu i Atete i teie matahiti, i Tetepa
Eita te
râ. Na te Peretiteni
4. I te 22
faafae i te
mau
parau
titauraa.
Me i mairi a'enei ua faatenitenihia i roto i te oire o
Spire
te maha hanereraa o to te mau Porotetani pato'i raa
i te
no
( i Eiiropa )
e
Haapaoraa Tatorita. 1 reira te i‘oa Porotetani i te mairiraahia i taua feia
pato'i ra. E Apooraa iti rahi, e 80, 000 taata tei tairuru no te mau fenua
atoa mai, o teienei ao.
Ua faaterehia te hoê pureraa rahi faahanahanaraa
i rapaeau no te navai ore o te tare pureraa.
5. Ua tapae iho nei i Papeete te hoê palii iti ona. E pahi Purutia, o
Bali, no Kiel mai. A tahi roa pahi Purutia i tae mai i Tahiti mai te haamataraa o te taina'i Rahi, oia hoi 15 matahiti i teie nei.
6. 1 te 18 no Me ua paapaa te hoê fare ma‘i, fare tahua pae i Cleveland, ( Marite ). E ohipa riaria rahi mau. Hoê hanere e piti ahuru ma pae
taata i paapaa pohe roa. No te oioi o to te auahi nanearaa, aita te rahi
raa o te feia ma‘i i roaa mai. Te auê noà ra ratou f roto i to ratou ro‘i
mai te ravea ore. E rave rahi te taote e tae noa’tu i te Taote Rahi tei pohe roa.
Te tahi tumu i rahi ai te feia
mata'i taero i te auahi
e ua
pohe maori râ, ua ano‘i noa te hoê mau
tau noa taua mata'i taero ra
i roto i te mau
piha ma‘i, mai raro e i nia roa.
7. 1 te 14 no Me ua faarue te hoê pahi rahi reva opupu Purutia i
to’na fenua mai te titau ia Marite ( 6, 500 Kilometera ). Ua haamata oia
i te maue na nia ia Farani e na nia ia Paniora. I to ratou ineineraa i te
mauê na nia i te moana rahi Atlantique, te inoraa e 3 moteurs na nia i
maha. Hoi mai ra taua pahi rahi ra mai te opua e tapapa i to’na iho
tauraa i Purutia. No te puai râ o te mata'i i nia iho i te fenua Farani
na roto i te niuniu e ia faatiahia
nareira hia. Tau atura oia i pihai iho ia
painn atura. Ua ani onoono atura oia
oia
no
te tau i
Farahi iho. Ua
( Toulon ) 600 faehau Farani tei mau i te tauraa o taua pahi ra. E ua tau
mai oia mai
te hau.
Ua riro te^s tautururaa na Farani i teie pahi
ei hi'oraa rahi na te feia Purutia i teie tau.
Purutia
i roohia e te ati
Moni tauturu i te Vea
Papeete: Mere Sanford, i tara; Makatea: Tem v. Matahoi,
1 tara,
■1 tara; Itimatara: Haipo, orometua,
la amiiilna; e 3 tara.
MAURUURU.
Imprimerie Eue Juventin.—
Papeete, Tahiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1929