EPM_Vea Porotetani_192903.pdf
- Texte
-
Te 29
0
AITA’TU
te Matahiti
E NIU E TIA 1 TE
—
MATI 1929
TAATA’TOA
HiA RA, oiA HOi TE
Mesia
IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAÜ
RA O
HOO I TE MATAHITI
P.
Hihl 3.
—
Iesu.
HOÊ
:
—
I Korinetia
HOÊ
3,11.
TAHA
VERNIER, Directeur-Gérant.
E ONA ANA‘E TATOU
E riro
paha e, eala rii te tahi pae o to’u mau hoa i to ratou
i leie nei parau: e ona’na’e tatou! Te mana'o net
hoi
tatou ,e, O te feia tao‘a rarahi ana'e te mau ona — ua ore te
taioraa
tao‘a,
ua ore atoa leie nei io‘a ona i te
piri i nia ia tatou. A
hi'opoa maite tatou i teie nei parau.
E ona’na'e tatou paa’toa, tei ralli e tei
iti; eiaha râ tatoue faariroi
te piru ana'e e te ario ana'e ei
tao'a; te mau meaToa râ e faufaahia’i le taatci nei, e tao'a ana'e le reira.
Teie te lioê; te taime. Te mau taata
api, o ratou te mau fatu
no teie nei tao'a. E taime to ratou no
te mau meâ’toa, no
mau
jte briutî, no te parahinoa. no te rave i te ohipa : ia haere te
(taata i te paariraa, te huru apiapi ra to ratou taime. Ua parauhia
[te taime, o te ahu ïa i hamanihia’i to tatou nei oraraa. Tei haamau’a i te taime, ua haamau'a oia f tona oraraa: tei faaherehere i te taime ma te rave i te mau
ohipa e maitai ai oia, e te
taata tupu ra, e oraraa faufaa rahi e te hotu rahi to’na.
E taime rahi tei haamauahia i nia iho i to tatou
mau fenua
maohi nei: te faatau, te mau
ohipa faufaa ore, te mau paraparauraa huru üno, e haamauaraa te reira no te
taime.
f la haapiihia te mau taata apî,
Imaite i te taime. la amuihia te
|mai,
Te
li'aii
e ia amuihia te mau hora,
e tatou atoa nei i te faaherehere
mau
miniti,
e
hora ïa tei
noaa
e mahana ïa, e, e matahiti hoi.
ô maira te hoê taata
paari o Franklin: « ia haapao maitai
te moni rii veo, e
haapao noa te mau tara ia ratou iho. »
na
.
POHOTETANI
V E A
2
l'ahi e te
la te Atua
i te maii ininiti ri), e, e ohipa
To lalou taime nei, e taleni ïa
i tuu mai ia tatou atoa nei, a faanavai maite tatou
taua
ra eiaha roa ia hunania i raro a‘e i le repo ra.
Eiaha atoa e
haamaua
maitai te ofi ia oe
i
taleni
P.
OHIPA HI OHI'O
TE MAU
Te faaroo
tupu haere
hia nei e: te
O
nei te mau ohifja hi‘ohi‘o i Tahiti,
e maere i le reira, no te mea:
faaroo o te pupu taata na te
i te tahi atu a mau vahi. Eita tatou
Satané ïa ravea no te tamataraa i te
i Raro e
ta
Atua.
eiaha e faaroo
Varna ra, i te itea-
i ta loane faaitoitoraa: E au mau here,
atoa’tu i te mau Varua atoa, e tamata râ i taua mau
raa, e no ô i te Atua ra, no te mea e rave
te mau
vare i reva’tu na, na te ao nei. I loa. IV, 1.
Ei faaararaa ia tatou i taua vahi ra, te nenei nei o Vea
te tahi a'oraa na de Pomaret, e o tei iritihia no roto
tatararaa a Pomaret, tei oti iho nei :
E
ara
tatou, ia au
lahi
O te feia
atoa hoi i rave
peropheta haaPorotetani i
mai i te buka iti
i te reira mau peu, efeia
lehova*^ Deuteronomi 18: 12.
teinei parau e te puta taatoa nei e Mose i te
fauîau ïa na
Ua
papaihia
faaitehia i te pene 1 ir. 1.
E vaiho râ tatou i te rahiraa o te parau.
tatou tuaroi parau, o tei na ô e . . . .
mai tei
medebara ra,
E tamata tatou i te feruri i ta
TUMU I
O VAl
O te mau nunaa
MA TE
FEIA E PARAU
etene ïa tei
HIA NEI?
parahi i nia iho i te feuua
Kanaana i te
15, 18-21.
loto i ta tatou i rava parau
nei.
matamua ra.
Ua
faaitehia to ratou i‘oa
O ratou ïa tei parau
i te Genese
hia na
TUMÜ
EAHA TE
MAU PEU A
II
TAUA FEIA RA?
hi‘ohi‘o e te tahutahu.
Na roto i taua mau peu ra te uiui ra ratou i te mau idolo e te
êê hoi, e te mau varua hoi ô te feia pohe. la tupu le hôê ati,
O te mau peu
ïa no te
|
mau atuai
e âpre râj
VE;A
1.
E hoa ino
K
mea
eaha oe?
hâmanihia ïa
mi
2. Na
vau
liiaui te hevane
i
vau.
i liamani?
oe
Na lehova
POROTETANl
i
hamani, tau tino e tau varua; na’na hoi i ha(te raau rai) e te fenua nei, e te n^au mea i nia
te rai, to raro i !e fenua nei.
3.. Eaha le Ilevane ?
E nohoraa ïa lio te
lioi te
E
hoi
ao no
oc
vau i te au
i te mau parau
E itehia mai anei
E itehia
Atua hoi
i
aore
harahia ra, e no te mau
o lesu Mesia, oia-
to toto
no
ia lehova tei harnavi moilai mai ia
haapii ïa
au
5.
Melahi
te Atiia.
Eaha-tu â
i.
mau
taata rnaitatai i faaorahia nei
varua
mai
au
e
oe
ra?
ia’na e to*na hinaaro ia‘u ra ; e rave atoa
atoa e mauruuru mai ai oia ia‘u.
oe
e
lehova?
ana; e
mauruuru
oia no’u, e ei tamaiti hoi
au
hoi
oia ia‘u i reira.; ei
na’na, e hee turau hoi.
to‘u ino.
6. Ëaha’lura 0 Ictu no oe i reira?
O to‘u hoa hoi oia ia vero, e ore hoi oia
mai ia’u e a tau a hiti noa’tu e ahera e atu.
7.
E
i te
Eaha. le lino nei
au
ïa i te apu
ao
nei.
8. Eaha te huru
no
e
faarue tarere
noa
le Varua ?
i te nohoraa
i to te taata
no te varua
oraraa
te
[are tino nei i mûri ae?
parari noa ïa, e e ahâ noa hoi te apu, mea oioi râ te faa[ruoiraa o te tino nei; area rà te taata rolo aore roa ïa e paru[paru ae, to’na îho a to’na iho e to’na iho puai ea tau a hiti noa’lu.
9. E mea polie anei te Varua o te feia
faaroo i paeae nei?
E ore roa’tu ia e pohe. E tia hoi te Vmrua o te feia faaroo
|mau ra i te ao no te Atua, e ore roa ratou e pohe, e ore roa’tu.
o
Ë
.
( te vai atu
Parau rii
1. Te faaarahia nei te
u0(;
rèl
a.
Te
o
oroa
mau
orometua
e
)
api
I
t> teie ava‘e
ra
te
mau
Paroita i
na
Mati nei:
no
te Fâraide Poheraa: ei te 29 ïa
no
Mati.
oro‘a taa ê
POROTETANI
VEA
8
ei te 31 ïa no Mati.
2. Te tere mai nei to tatou hoa here o Ahnne na Farani mai. Ua fatata
e 3 matahiti i teie nei to’na moeraa i te fenua popaa. E faatere faahou oia
i ta tatou haapiiraa tamaroa i Papeete. Mai ta’na i matau i mutaa ê, e
tauturu faahou â oia i te fenua Tahiti na roto i ta’na mau haapiiraa
b. Te
Tapati Tiafaahouraa :
maramarama.
Farani i te hoè
pahi manua o “Tourville” i Tahiti, i to’na haaatiraa i teie nei ao. No
teie nei iho nei to’na otiraa e o te pahi teie tei hau i te tere i te mau
pahi atoa o teie nei ao. E ere i te pahi rahi roa, e ere atoa i te pahi
nainai. Te faarue nei ona ia Farani i te ava'e no Eperera-Me. Na Panama
mai oia. E tapae oia i Nuuhiva na mua, e i mûri iho i Tahiti nei.
4. Ua faaroo atoahia e, e pahi auahi api te tae mai i Papeete i te pae
matamua no Mati na te Taiete ho te Phosphates i Makatea. Na’na e mono
ia “Océanien”, l te 22 no Tenuare to’na faarueraa i te fenua popaa. E
faaroohia nei e, te tono
3. Te
nei te Hau Metua
pahi tere teie.
i te hoê parau api, maori râ: ua itehia
ê no te moua i faatiahia’i te hiero rahi,
te hoê menema tahito roa. I te iritiraahia o taua menema ra te iteraahia
te hoê tino vahiné tei vehihia i te ahu ia au i te mau raveraa tahito roa
no
Aiphiti, e tei mirihia i te mau raau hau‘a noanoa ; te vai ra te hoê
torona piru i nia i to’na upoo, ‘e te afata tei reira to’na vai noa raa ua
pau ïa i te tapirihia i te piru. E otaro parau tei ite atoa hia i roto i taua
afata ra e o tei faatia i te parau o taua vahiné ra, mai teie te huru: teie
vahiné, o le hoê ïa vahiné no te Arii ra o Tôromona, e vahiné Aiphiti, e
te purotu, e te here rahi i te Arii.
A tae râ i te tahi oroa rahi i ninii ai te hoê mau enemi no Toromona
i te hoê uaina taero i roto i te au‘a o te Arii ia pohe te Arii, na taua va¬
hiné i inu i taua uaina ra, e ua pohe iho ra; ua ora râ te Arii.
faatia nei te mau vea popaa
5. Te
1 lerusalema
E
no
ora no
i te hoê vahi iti taa
te oto e te
na, no
aroha rahi o te Arii i taua
reira teie menema taa
vahiné ra tei pupu i to’na
ê roa i hamanihia’i ei faaturaraa
Moni tauturu i te
PAPEETE, Tipaerui: Tupuraa a
ma‘o 1
tara; Manarii
Walker
e
v.
ia’na.
Vea
Lena e 2 tara; na te hoê hoa no MaHui a Teuira 1 tara; M^^. W.
ti■^‘“•hfT1
|
1 tara e te afa;
3 tara.
la amuihia: e 8 tara e
MAURUURU.
te afa.
Imprimerie Eue
Juventin.
—
Papeete, Tahiti.
t
Fait partie de Vea Porotetani 1929