EPM_Vea Porotetani_192902.pdf
- Texte
-
Je 29
te Matahiti
0
-
.
FEPUARE 1929
HiM 2-
-
rn
AITA’TU
b NIU E TIA I TE
TAATA’TOA
IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAU
OIA HOi TE Mesia RA O lESU.
HIA RA,
HOÊ
HOO I TE MATAHITI
P,
haereraa ïa
te
I Korinetia 3,11.
HOÊ
TABA
VERNIHR, Directeur-Gérant.
Te Haereraa
0
:
—
lei haerehia
te Faaroo.
o
e
i te mahana
Aberaharaa
i
mai ai lehova ia’na : haere. è mai oe i to fenua na e to fetii
utuafare o to metua na i te fenua na‘u e faaite atu ia oe na.
parau
e
le
Gen. Xll, 1.
Aita
Aberahama i olohe i mûri: noa'tu
0
te taiâ
i te faarueraa 1 te boê ferma hau roa i te maitai
e
te boê utuafare hau roa i
hia
to’na
aau
( Mesopotamia ).
te boê fenua api ite ore
i te reo o te i rava 4 : haere
te tara, no
attira oia ia au
Haere
e ana.
o
alura Aberahama i ta lehova
i parau mai ia’na ra.
tei aruehia i roto i te EpiHebera, Pene XI, 12. 8 i te na ô raa e, na te Fa¬
0 te haereraa te reira
setole i te
aroo
i
mau
haapae ai
Haamaitai
aito
mau
e
:
haere
o
oc e
te Atua i
rabi
rave
te faaroo
Aberahama....
tatou i
Te haereraa
ia’na
o
o
i te haere, mai
te Faaroo o to
te na na
te mea e,
ua na
reira'toa te boê
te tau à no Aberahama.
Gideona ïa, i to te Atua parauraa
maapuai iti
no oe...
Haere atura Gideona.
te mau pipi ïa no lesu ite ma*
hana i faaue ai oia i ta’na faaueraa hopea ia ratou: haere outou
Teie haereraa hanahana, o to
e
faariro ite
mau
fenua atoa eipipino’u. Mat. XXVllI, 19. Haere
atura ratou,
O te haereraa tei haere atoahia
te
mau
tonohia’i
tau
hopea nei, tei
ore
e
Pipiria Tahiti
; p
mau
orometua tonohia i
i taia i te mau fenua iteorehia i
Noti, orometua matamua,
to Tiho.ni Viriamu le orometua
ratou: o te haereraa ïa no
tei irili i te
te
2
VEA
Rarotoa e no Hamoa, e o tei pau i te
Otomoni no Teahiipoo ; oto Miti Papu
oromçtiia i Hiiahine
; d to na-nrometua TaieteCool?;
e O Jaccard i:ei faai‘ue' i te aVa metua'o Faran! e tei ”hàere roa
mataraua
Raialea,
POROTETANl
uo
no
atnuhia i Eromana ,-^ o lo
mai io
ohipa
tatou nei i
a te
teie mau pae fenua Oleania nei e rave i te
Fatu i rotopu i te mau tamarii e te feia i roohia e te
ati
c. y.
IF^AVA P/\RAU
“E tei te rima atau
Itoma
Vlll, 34.
o
te Aiua ra,
te tia
ra ia tatou ”
^
.
—
Te faaitehia nei te ravea ore na to te rai, e to te fenua nei, e to raro
i ta fenuâ ia. faataa ê'atu i te feia faaroo Tnaü i te' aroha o té A'tùa i rotd
ia teauiMesia.'.."i
Te
wmo,
haapii nei te
-v
> \
-i'j-
i
mataraua
pae
o
■
: i-.
..
te irava i te tumu
faahâpahia’i '
e ore e
te feia faaroo. Te
haapapu nei te pae piti o te irava i taua parau ra na rolo
i te. parau modo' fésii faateiteii*riahia, è ta’na
Oh'iiiâ ' hanàhaha i'nia'i te rài.
E piti attira ta tatou tufaa paraü.
'
''
'
' '
■
TE
■K
;ij
t
“
Ua
/.
:
ih;
I
...;
i te
ae
ui
.
;
'■
-
.
Il K.-
Atna
te
o
)
.
ra.j
[’,
■
.
,
.
-
i
,
>
.
■
O TE MESIA
■
.
tei te rima atau
r,
■
■
TENITËk
:
te reira ia’na i mari
roaa
i ni./;0i.nei.u\.il
TUMU
;
PARAHIRAÂ
HJ ‘
V
■■
..I
'
.
i,
,,
,
i
faaotiraa i ta’na tufaa ohipa
i.
;/
:-.i--
j
^
Ta'tecMetua. tufaa li tuü mai ia’na ra, o te
haapii i to te aô, o te faaanaani. ijte;maramarama i roto i te
poiri; ohipa' peropheta.' là rirb ei ta-
raehara;'.)ohipatahu‘a, na roto i lo’na poheraatusia."Ua oti'roa. Ida. 17, 14.•
lia, Qti Ja’u .te ohipa ta :oe i tuu .iho mai na'uerave ra ”. 'Hebi 1, 3V
Otlsaeraî fa tatou :hara Lite tâmâhia- e ana iho ra,- parahi ihora' i"raro’'j
“
“
te rima atau
.r.
E
o
tapao taua parahiraa teitei
ta’na Eamaiti.
Ua*
te Maria i te vahi teitei
-
-
>
'
'
ra
”.
.
to
ra no
■
te Atua mauruurii
■ i • "
faataipehia i roto la losëpha'o tei haitianîinphia, e,
td’nii màü' taata.
'
’
te vahf téftèUéi tià^o'
^
’
ràhi
>
i
ji
mûri iho tei
VEA
3. Ua
mehai
Ua
rirp to’na faateitei raahia i te rima atau o te utaa ra ei matata’na Atua
o
POROTETANl
roaa
O te matamehai
j-
faahiahia.
hinuhinu ei
te
iho â
noa
i te tjaehaa, te popou
mono
ei
mono
i te ati.
te mea e ite â oia i to’na huaai; e maoro
no
mahana. Sal. 72, 8-20; e tuuhia to’na mau enemi i raro ae i
to’na pue
avae.
tapao te reira e, ua faito oia i te Metua.
4. E
TUMÙ
MAU OHIPA HANAHANA 1 ROTO
TA TE MESIA
RAHIRAA TENITENI NO’NA RA.
/. E tia oia i
“
o
mua
i te
aro
o
7;e tia
te Atua
no
la roohia’tu râ le lioê taata i te
lesu-Mesia,
II
hara,
e
no
ra
tatou. 1 loa. 2, 1' :
tia to tatou tei ô i te Metua ra»
te taata parautia ra. ”
Oia te Taliua Rahi tei tomo i roto mai i te paruru, ma
te
ma
2'
Te
I TAUA PA-
ïa tatou
te toto o te fau-
puta i to’na rima, e te avae, e te aoao.
oia i reira i to’na hinaaro puai ia faufaahia te taata i
poheraa.
fatu o te aua vine ia rù vave i te tapu i te suke maa ore
faaite
ra
ie niaitai o to’na
Eiaha te
“
Vaiho
3. E
noa
matahiti toê ”.
ae
te na reira ijoa ra
ia loba, e ta
tatou
4.
ra
ia hoê
patoi oia i reira i te mau pariraa’toa a Tatane i to’na ra pupu
E riro e,
nao
ae na
E piqm
mau
te diabolo i mua i te aro o te Atua. Haama-
lesu parau ia Simona Petero, Luka 22, 31.
cia na te Aiua i le mau tusia haamaüai aloa a to’na
laata.
OPANl.
Euha râ te hanaliana
ÿ.
E
3.
E
Eaha râ te
maoro
o
o
to te Atua paruru
taua
ohipa
ê!
paruru nana ra
e!
o
te mau tau atoa e te Etaretia taatoa-
la oaoa maüc ratou atoa tei
hoohia i te poheraa o lesu e tia’i.
o te pohe i nia iho ia ratou. '
ere
ao
i te matahiti hoê, area
râ
to ratou aita e mana o te
piti
Faatahinuraa orometua.'
K
hi
mau
tau
oaoa
rahi teie
no
tatou:
e rnau
tau tifairaa i te mau
parai'i i roto i te liiau paroita. I mûri iho i te ma‘i rahi
tei
POROTETANJ
VEA
4
tnpii i Le matahiti 1918,
ahuru
i
tiahapa le inau paroita
raau paroita to ratou
mau aralai. O te hurii ïa no te paroita no Hitiaa-Faai
iti iho nei i te pipi oronietna ra o Toofa a Mare
ua
e
I ieienoi râ anoLau te foaa nei i te
otare,
'A
/V
no’na.
Ua tupu
ma
ma
E
ha
to’na oro'a faataliinuraa i te mahana malia, piti ahuru
Tenuare i Hitiaa iho.
no
rahi te taata tei tapapa i laua oro'a ra, no te mau valii
atoa. E mau amuiraa taatoa tei haere no Teahupoo, no Mataiea,
no Mahaena e to Faaone hoi, to
Papeete e te vai atura. Tei reira
rave
atoa
te
Apatoa
Toraite Ta mau
te
e
noa’tu i hoè
e tae
orometua
mau
Pômare hoi, e t(' feia loro'a a te llau
I te taeraa
te
o
no
manihini i llitiaa,
mau
no
mau tavana e rave
tufaa
te
rahi,
e o
piii
Hinoi
'f'aravao mai.
ua
na
mua
raton i
le
hi'opoa i te face orometua vitivili mau ta to paroita i hamani iho
no te tavini api a le Atua. Ua faaroohia e, o Jean
Nacleaud,
nei
le tamaiti
i
I te otiraa
no
e
te tavana no
na
Hitiaa, te tamuta toi îaaau e tei faatia
mai te tauturnhia e le tamaiti a Pihapiti.
taua tare ra,
Tiarei,
te hoè pure
o
haere tino te
ua
toi purehia i reira
mau
to’na hoa i le tare pureraa.
orometua
Tei reira te
e
o
e
Toofa, orometua
Toofa
mau
a
Mare
raua
taata’toa i le tiai-
raa.
Haamata hia'tura le
manihini le
ohipa mai loi matarohia. Na te
mau
amui¬
himene. Na Moreau, i’c'retiteni, te a'oraa.
Ua faataa oia i roto i taua a'oi’aa ra i na huru rarahi e toru o
raa
te orometua
1.
mau
Evaneria:
—
E taata
2.
—
E ite
3.
—
E liai
ueue
no
mau
(I Pet.
faaroo
to’na
rnea e ua
i te
o.
2)
e
i te Paroita
noaa
2);
;
uiraa, ua aroha
meliia i te pae
oaoa
(Koheleta 11. 6);
lesu-Mesia (“2 Tim. 4.
mamoe
1 mui'i iho i te
hiiero
o
no
Toofa a Mare i ta’na mau
Hitiaa e mai te faaite i
rnaira ia’na taua
toro'a matautau
rahi.
1 te otiraa o te
pae o te varua, haamata’tura te pae o te tino,
oia hoi te tamaaraa tei faanehenehehia i roto i te hoè
tare rahi
Tei faaliahia e le Paroita i uta noa mai i te fare orometua e tei
lamaruhia i te hoê reva farani. E lamaaraa
popaa mau h ie e te
maitai rahi. Te valii
peapea noa iho, maori rh. te raairiraa o le
tavana no Hitiaa o Tu Nadeaud no te ali ma‘i.
-j
VEA
I te oliraa
o
te pae
tino, ua haamatahia te Apoora
Ua tae roa i le liora ono purara
i le l'are pureraa.
manihini, oiahoi te
Te rahiraa râ
no
te
mau
POROÏETANI
man
te
o
orometua
amuiraa taata Tahiti, ua faaea noa ïa
mau
putuputuraa tei faaauhia
Te aroha nei
te mau manihini popaa.
e
no
te pô e o tei manu'ia roa.
Vea Porotetani ia Toofa
o
noa’tu i te Paroi la
e
e
to’na utuafare
P.
E
maa
rata iti leie tei
papaikia mai
nenei nei matou i taua rata
raid
mau
E ila
mau
i roto i te
e
tae
te mataeinaa no Hitiaa-Faaone.
ra
mai le
V.
koê hoa
e le
maurnuru no
no te
Vea. Te
te mea e parau
leie parau e o te au ia tatou le mau metua ia haapa'o.
c au i lo tatou mau tamarii laurearca ia vai noa ratou
haapa'oraa
ore
mai le
mea ra e,
aita le Evaneria i tae
il mai i le fenua nei. A faaipoipo râ eia haapa'o ratou i te Faaroo.
I
X.... i te 15 Tennare 1929.
I
«
Ua parau alura vau i te lioê tamaiti a Charles, ei teie iho â
I oro‘a i
mua nei e bapetizo hia’i to orua pepc iti
Ua parau maira oia ; “Oia mau”.
ï
il
?»
O Charles nei, o te hoè ia tamaiti, tei faaipoipo hia i te hoê
,
paieti. E
I liere rahi la’na i to’na aiu iti. Ua parahi noa ra oia i rapae au
I i te nânà o te Mesia, e aore â te hoêtitau raa i tae i mua ia’na
i e ia tomo atoa oia i roto i te aua,
;l Ua oarau alura vau: «Elta anei oe e hinaaro e na oe iho e afai
!■
to oe pepe iti e bapetizo?
Ua parau mai oia : «O to‘u la hinaaro ».
Ua mataro hia e, o te feia ekalesia ana'e te faatia hia no te
pupii i te tamarii i te oro'a bapetizo raa, e ua ite mai oia e, o
tnmahine niaitai
to'u
mau
e
o
ïa hinaaro rahi. Ua mahorahora
hono oioi mai ai oia
i te
tei l'aatere i to’na utuafare mai te
e
noa
i paafai to'u
râ to’na aau,
"O to'u ia hinaaro”, na‘u iho e
bapetizo raa.
E aparau raa mauruuru rahi e te oaoa ta mana i taua taime
K. Ua horo'a raua o ta’na vahiné i to rau âau ia lesu Mesia. I
aiu
■
VEA
6
POROTETANI
sapati maii i faaô hia’i rana i te Ekalesia i bapotizo’toa hia’i
raua aiii iti. Eoro'a nehenebe rabi tei taua mahana ra iio raua.
te
to
oro‘a raau ra, iia farii atoa
I laua sapati
hia te teina o Char¬
les e ta’na vahiné i roto î te pupn imi niana'o, o ua afai
i to raua aiu iti e bapetfzo, ia oti raua i te faaôbia i
Ekalesia. I mûri ibo i te reira, ua
atoa raua
roto i te
iaaruo te hoê boa o Charles
faaarearea a te taure'are'a, ua faaipoipo oia i le hoê
raua atoa ei Ekalesia niau na te Mesia ; e te vai
nei i roto i to raua aau teopuaraa, e na raua iho e pupu to raua
aiu iti no te Atiia, oia hoi, na raua iho e afai i to raua aiu i le
bapetizoraa.
i te
maii
vahiné,
E
peu
e ua
anei
ere
toru
e
.riro
hoho‘a noheuehe rabi la teie nei tau tamarii too-
e
horo'a nei
na
outou e te feia
faaipoipo api nei !
malaliiti i mniri a'enei, o rave ralii a'enei Le feia a|)i i to
matou fcnua tei faaipoipo liia : te faaaipoipoi'aa rarahi roa ; ua
maiià hoi te faufaa, no te mea, ua inana'o te inaii niotua e, e
I
na
maitai. Teie rà ; no te iti o to raton faaroo, e no te rnea
ratou i ara i te pure,
ordmëiuai
...J
!■■■/<
/•I-*-'
... J
api
î i. Faaafororaa. Ua maere rii te hoê mau hoa no te Vea i te hoê
)iirau'4ei rten'eihià i roto i té Vêa no Atbpa i mâiri aenei. Tei roto taua
|»araufa i te hoê a'ora’a, i te ajJi ‘2. Taua a'ôrââ râ tei hià i tè mau parirâa
raavare a Tatanej teie hoi te tahi
parfraa' tio’nà: “ àita to ’ te'tâatà'Tahiti ’
Ijfaaroo. mau eto, Te na ô‘nei te rrianao o tatia rtiaü hoâ ra ;‘theâ hùrü
10 ae ahiri i papaihia e: “ aita to te mau taata e parahi i
Tahiti ttei e'^^*'
aroo
mau
la au i teie mana’o le pari nei o Tatane i te
|hi nei i Tahiti, eiaha i te taata Tahiti anae.
mau
huru taata’toa
e
pa-
,
papai mai nei te hoê hoa no fatoii' ho 'Hikueru: i te 3 no Tiurai
ièi hoê taata hopu opupu i pohe roa, e mea tafifi to’na taura no te paketè
2. Te
ÿjiiraa pârati. Aita’tura
e
nehertehé ia’na i* hOi faahôy ' ftiai i nia. E ri)-o ‘
lia paha e, e ma‘i iti taa ê atuâ to’ria.
(à te amuiraa Porotetani râ i tanuUa’na.
No'rotd'ona l'tèhoê haâpabraa
• '
..i. i. ui
|3. Parau aroha’toa tei tupu i roto i te hoê
poheroa te vahiné
na
Vehiarii orometua
no
mau utuafare orometua:
Afareaitu (Moorea) e ua
^he te vahine no Mata, orometua no Faaa. Tei roto taua
IfV
te oto.
—
e,
na
utuafare
POROTETANI
8
VEA
E
poheraa nehenehe to raua, mai to te
Papeete,
hunaraa
i te
ore
feia faaroo. Na na orometua no ,
Pneu i faatere i te oro’a hunaraa no Mata v. E '
oto rahi. Ua huru hope mai te mataeinaa no Faaa mai te
hi'ol^
haapaoraa. Hoê â otoraa to te mau taata atoa.
Arue
no
e no
Tevaitoa (Raiatea) e piti tamarii no to tatou hoa oro- |
matahiti) e potii te tahi (14 matahiti). |
nei potii i ta’na mau metua a pohe ai.
i
Ua pohe atoa i
metua
o
Puhiava t. E aiu te tahi (1
Ua faaitoito teie
1 teie nei
hoa i roto i te ati te faaite nei o V. P. i
mau
to’na aroha
4. Ua
hine
nei te hoê orometua
ta tatou haapiiraa lamahine i Papeete. O M"'= Anna Cook.
tapae mai i Tahiti i te 13 no Tenuare
api no
No Farani mai oia
o
|
i
rahi.
no
roto i te hoê utuafare orometua. Te
va-
aroha nei
5. Lia huru
maitài rii atura te arii
papa raua
ia’na
Ua faaue te
einaa haumaru
faatere i te
|
ra
ta’na tau
1
to raton metua. No reira ua taj
faaearii i roto i te hoê mata- -J
Paratane, e no reira i faataahia’i te hoê Apooraa no te : '
mau
mau
a
Paratane. Te ratere
roto i te huru ravea oioi roa no te tau hopea nei.
na
no
no*
lupu ai te ma‘i
a
É
?
Vea Porotetani ia’na i to’na taeraa mai i te fenua nei.
tamarii arii i Aferita
|
taote
ohipa
o
ia haere te Arii
e
e
içi
te Arii na roto i te tau o to’na moeraa.
i nia i to tatou aito rahi o Maréchal Foch
te mau Hau Amui i roto i te tama'i rahi i 1
6. E ma‘i rahi atoa tei tupu
tei faatere i te mau
Ua taia
mairi aenei.
ua
nuu o
roa
te mana‘o
o
te taata
i to’na ma‘i. I teienei rà
topa te hau. Na teie rà ati î faaite mai i te huru o to’na hereraahia i
ao taatoa. Na te mau vahi atoa mai tè mau niuniu no te faa-
roto i teienei
ï
itoitoraa ia’na.
Moni tauturu i te
Papeete:
tama 1
Goupil
3 tara
e
;
vea
Teanau v. e 2 tara; Teuhi
a
Roo-
tara; Turutini White e 2 toata.
Mataiea: Teroonui
a
Terorotua 1 tara.
'I
Uturoa, (Raiatea): Teriiopu v. 1 tara.
la amuihia: 10 tara e
piti toata.
Imprimerie Eue Juventin.
MAURUURU.
—
Papeete, Tahiti.
^4
Fait partie de Vea Porotetani 1929