EPM_Vea Porotetani_192902.pdf
- extracted text
-
Je 29 0 te Matahiti
-
.
FEPUARE 1929 -
HiM 2-
rn
AITA’TU b NIU E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAU
HIA RA,
OIA HOi TE Mesia RA O lESU. —
HOÊ :
HOO I TE MATAHITI
P,
I Korinetia 3,11.
HOÊ
TABA
VERNIHR, Directeur-Gérant.
Te Haereraa o te Faaroo.
0
te
haereraa ïa
lei haerehia
e
Aberaharaa
i te mahana
i
ai lehova ia’na : haere. è mai oe i to fenua na e to fetii
utuafare o to metua na i te fenua na‘u e faaite atu ia oe na.
parau mai
e
le
Gen. Xll, 1.
Aita 0 Aberahama i olohe i mûri: noa'tu
te taiâ o to’na aau
i te faarueraa 1 te boê ferma hau roa i te maitai ( Mesopotamia ).
e
te boê utuafare hau roa i
hia
Haere
e ana.
te boê fenua api ite ore
o te i rava 4 : haere
te tara, no
attira oia ia au i
te reo
alura Aberahama i ta lehova i parau mai
0 te haereraa te reira
o
te faaroo
ia’na ra.
tei aruehia i roto i te
Epi-
setole i te mau Hebera, Pene XI, 12. 8 i te na ô raa e, na te Fa¬
aroo i haapae ai o Aberahama....
Haamaitai
mau
aito
e
tatou i
rave
rabi
te Atua i
te mea e,
i te haere, mai
ua na
reira'toa te boê
te tau à no Aberahama.
Te haereraa o te Faaroo o to Gideona ïa, i to te Atua parauraa
ia’na : haere oc e te na na maapuai iti no oe... Haere atura Gideona.
Teie haereraa hanahana, o to
e
lesu ite ma*
hopea ia ratou: haere outou
te mau pipi ïa no
hana i faaue ai oia i ta’na faaueraa
faariro ite mau fenua atoa eipipino’u. Mat. XXVllI, 19. Haere
atura ratou,
O te haereraa tei haere atoahia
te
mau
tonohia’i
tau
hopea nei, tei
ore
e
Pipiria Tahiti ; p
mau
orometua tonohia i
i taia i te mau fenua iteorehia i
Noti, orometua matamua,
to Tiho.ni Viriamu le orometua
ratou: o te haereraa ïa no
tei irili i te
te
2
VEA
POROTETANl
mataraua uo Raialea, no Rarotoa e no Hamoa, e o tei pau i te
atnuhia i Eromana ,-^ o lo Otomoni no Teahiipoo ; oto Miti Papu
; d to na-nrometua
Jaccard i:ei faai‘ue' i te aVa metua'o Faran!
oromçtiia i Hiiahine
e
O
TaieteCool?;
tei ”hàere roa
e
mai io tatou nei i teie mau pae fenua Oleania nei e rave i te
ohipa a te Fatu i rotopu i te mau tamarii e te feia i roohia e te
ati
c. y.
IF^AVA P/\RAU
“E tei te rima atau o te Aiua ra, te tia ra ia tatou ”
Itoma
Vlll, 34.
^
.
—
Te faaitehia nei te ravea ore na to te rai, e to te fenua nei, e to raro
i ta fenuâ ia. faataa ê'atu i te feia faaroo Tnaü i te' aroha o té A'tùa i rotd
ia teauiMesia.'.."i
wmo,
-v
> \
-i'j-
i
■
: i-.
..
Te
haapii nei te pae mataraua o te irava i te tumu e ore e faahâpahia’i '
te feia faaroo. Te haapapu nei te pae piti o te irava i taua
parau ra na rolo
i te. parau modo' fésii faateiteii*riahia, è ta’na
Oh'iiiâ ' hanàhaha i'nia'i te rài.
E piti attira ta tatou tufaa paraü.
'
''
'
' '
■
TE
■K
;ij
t
“
/.
Ua
TUMU
;
PARAHIRAÂ
HJ ‘
V
■■
..I
ih;
...;
.
)
'■
-
.
i te
ae
.
;
■
.
Atna ra.j [’,
te
o
ui
Il K.-
■
.
tei te rima atau
r,
■
■
i
,
.
-
,
>
.
■
TENITËk O TE MESIA
:
te reira ia’na i mari
roaa
i ni./;0i.nei.u\.il :
I
'
.
i,
,,
,
i
faaotiraa i ta’na tufaa ohipa
i.
;/
:-.i--
j
^
Ta'tecMetua. tufaa li tuü mai ia’na ra, o te
haapii i to te aô, o te faaanaani. ijte;maramarama i roto i te
poiri; ohipa' peropheta.' là rirb ei ta-
raehara;'.)ohipatahu‘a, na roto i lo’na poheraatusia."Ua oti'roa. Ida. 17, 14.•
lia, Qti Ja’u .te ohipa ta :oe i tuu .iho mai na'uerave ra ”. 'Hebi 1, 3V
Otlsaeraî fa tatou :hara Lite tâmâhia- e ana iho ra,- parahi ihora' i"raro’'j
“
“
te rima atau
.r.
o
te Maria i te vahi teitei
E tapao taua
ta’na Eamaiti.
-
-
ra
”.
.
parahiraa teitei ra no to
>
'
'
Ua* faataipehia i roto la losëpha'o tei
te vahf téftèUéi tià^o' td’nii màü' taata.
■
te Atua mauruurii
■
i
• "
ràhi i
>
ji
haitianîinphia, e, ^ mûri iho tei
'
’
’
VEA
to’na faateitei raahia i te rima atau o te utaa ra ei mata-
3. Ua rirp
mehai
Ua
o
POROTETANl
j-
ta’na Atua faahiahia.
roaa
hinuhinu ei
te
O te matamehai
iho â
noa
i te tjaehaa, te popou
mono
ei mono i te ati.
te mea e ite â oia i to’na huaai; e maoro
no
mahana. Sal. 72, 8-20; e tuuhia to’na mau enemi i raro ae i
to’na pue
avae.
4. E
tapao te reira e, ua faito oia i te Metua.
TUMÙ
MAU OHIPA HANAHANA 1 ROTO
TA TE MESIA
RAHIRAA TENITENI NO’NA RA.
/. E tia oia i
“
o
II
mua
i te
aro
no
te Atua no tatou. 1 loa. 2, 1' :
la roohia’tu râ le lioê taata i te hara, e tia to
lesu-Mesia,
o
tatou tei ô i te Metua ra»
te taata parautia ra. ”
Oia te Taliua Rahi tei tomo i roto mai i te paruru, ma te
ma
2'
te
I TAUA PA-
7;e tia ra ïa tatou
toto o te fau-
puta i to’na rima, e te avae, e te aoao.
Te faaite ra oia i reira
i to’na hinaaro puai ia faufaahia te taata i
ie niaitai o to’na poheraa.
Eiaha te fatu
“
Vaiho
noa
3. E patoi oia
E riro e,
4.
ra
vine ia rù
ia hoê
ae
vave
i te tapu i te
suke maa ore
matahiti toê ”.
i reira i te mau pariraa’toa a Tatane i to’na ra pupu
te na reira ijoa ra te diabolo i mua
E piqm
mau
te aua
ia loba, e ta
tatou
nao
o
ae na
i te aro o te Atua. Haama-
lesu parau ia Simona Petero, Luka 22, 31.
cia na te Aiua i le mau tusia haamaüai aloa a to’na
laata.
OPANl.
Euha râ te hanaliana
ÿ.
Eaha râ te maoro
E ere i te matahiti
o
o
to te Atua paruru ê!
taua ohipa paruru nana ra
hoê, area râ
o
3.
la oaoa maüc ratou atoa tei hoohia
E
ao
to ratou aita e mana o te
e!
te mau tau atoa e te Etaretia taatoa-
i te poheraa o lesu e tia’i.
piti o te pohe i nia iho ia ratou. '
Faatahinuraa orometua.'
tau oaoa rahi teie no tatou: e rnau tau tifairaa i te mau
K
mau
hi
parai'i i roto i te liiau paroita. I mûri iho i te ma‘i rahi
tei
POROTETANJ
VEA
4
tnpii i Le matahiti 1918,
ahuru
i
tiahapa le inau paroita
raau paroita to ratou
mau aralai. O te hurii ïa no te paroita no Hitiaa-Faai
iti iho nei i te pipi oronietna ra o Toofa a Mare
ua
e
I ieienoi râ anoLau te foaa nei i te
otare,
'A
/V
no’na.
Ua tupu to’na oro'a faataliinuraa i te mahana malia, piti
ma h a no Tenuare i Hitiaa iho.
ahuru
ma
E rave rahi te taata tei
atoa. E
no
tapapa i laua oro'a ra, no te mau valii
amuiraa taatoa tei haere no Teahupoo, no Mataiea,
mau
Mahaena
atoa
te
to Faaone hoi, to Papeete e
e
Toraite Ta mau
te
e
mau
te vai atura. Tei reira
no
te tufaa piii
orometua
Apatoa
e tae noa’tu i hoè mau tavana e rave rahi, e o Hinoi
Pômare hoi, e t(' feia loro'a a te llau no 'f'aravao mai.
I te taeraa
te
o
manihini i llitiaa,
mau
ua
na
mua
raton i
le
hi'opoa i te face orometua vitivili mau ta to paroita i hamani iho
no te tavini api a le Atua. Ua faaroohia e, o Jean
Nacleaud,
nei
le tamaiti
i
I te otiraa
no
e
te tavana no
na
Hitiaa, te tamuta toi îaaau e tei faatia
mai te tauturnhia e le tamaiti a Pihapiti.
taua tare ra,
Tiarei,
te hoè pure
o
toi purehia i reira e Toofa, orometua
haere tino te mau orometua e
o Toofa a Mare raua
to’na hoa i le tare pureraa. Tei reira te mau taata’toa i le tiai-
ua
raa.
Haamata hia'tura le ohipa
mai loi matarohia. Na te mau amui¬
manihini le mau himene. Na Moreau, i’c'retiteni, te a'oraa.
Ua faataa oia i roto i taua a'oi’aa ra i na huru rarahi e toru o
raa
te orometua
Evaneria:
1.
—
E taata
ueue
2.
—
E ite
lesu-Mesia (“2 Tim. 4. 2);
3.
—
E liai
no
mamoe
1 mui'i iho i te
mau
hiiero (Koheleta
(I Pet. o. 2) ;
uiraa, ua aroha o Toofa a Mare i ta’na mau
i te Paroita no Hitiaa e mai te faaite i
meliia i te pae
faaroo
to’na
rnea e ua
oaoa
i te
11. 6);
e
noaa
rnaira ia’na taua
toro'a matautau
rahi.
1 te otiraa o te
pae o te varua, haamata’tura te pae o te tino,
oia hoi te tamaaraa tei faanehenehehia i roto i te hoè
tare rahi
Tei faaliahia e le Paroita i uta noa mai i te fare orometua e tei
lamaruhia i te hoê reva farani. E lamaaraa
popaa mau h ie e te
maitai rahi. Te valii
peapea noa iho, maori rh. te raairiraa o le
tavana no Hitiaa o Tu Nadeaud no te ali ma‘i.
-j
VEA
I te oliraa
POROÏETANI
o te pae
i le l'are pureraa.
tino, ua haamatahia te Apoora
Ua tae roa i le liora ono purara
manihini, oiahoi te man orometua e te mau manihini popaa.
Te rahiraa râ
no
te
mau
te mau amuiraa taata Tahiti, ua faaea noa ïa
putuputuraa tei faaauhia no te pô e o tei manu'ia roa.
o
Te aroha nei o Vea Porotetani ia Toofa
noa’tu i te Paroi la e te mataeinaa
no
e
to’na utuafare e tae
Hitiaa-Faaone.
P.
V.
E maa rata iti leie tei papaikia
nenei nei matou i taua rata
raid
mau
E ila
mau
i roto i te
ra
mai e le koê hoa no te Vea. Te
mai le maurnuru no te mea e parau
leie parau e o te au ia tatou le mau metua ia haapa'o.
c au i lo tatou mau tamarii laurearca ia vai noa ratou
haapa'oraa ore mai le mea ra e, aita le Evaneria i tae
il mai i le fenua nei. A faaipoipo râ eia haapa'o ratou i te Faaroo.
I
X.... i te 15 Tennare 1929.
« Ua parau alura vau
I
i te lioê tamaiti a Charles, ei teie iho â
I oro‘a i mua nei e bapetizo hia’i to orua pepc iti ?»
ï
il
Ua parau maira oia ; “Oia mau”.
O Charles nei, o te hoè ia tamaiti, tei faaipoipo hia i te hoê
,
paieti. E
I liere rahi la’na i to’na aiu iti. Ua parahi noa ra oia i rapae au
I i te nânà o te Mesia, e aore â te hoêtitau raa i tae i mua ia’na
i e ia tomo atoa oia i roto i te aua,
;l Ua oarau alura vau: «Elta anei oe e hinaaro e na oe iho e afai
!■
to oe pepe iti e bapetizo?
Ua parau mai oia : «O to‘u la hinaaro ».
Ua mataro hia e, o te feia ekalesia ana'e te faatia hia no te
pupii i te tamarii i te oro'a bapetizo raa, e ua ite mai oia e, o
tnmahine niaitai
to'u
mau
e
o
ïa hinaaro rahi. Ua mahorahora
hono oioi mai ai oia
i te
tei l'aatere i to’na utuafare mai te
e
noa
râ to’na aau, i pa-
"O to'u ia hinaaro”, na‘u iho e
afai to'u
bapetizo raa.
E aparau raa mauruuru rahi e te oaoa ta mana i taua taime
K. Ua horo'a raua o ta’na vahiné i to rau âau ia lesu Mesia. I
aiu
■
VEA
6
POROTETANI
sapati maii i faaô hia’i rana i te Ekalesia i bapotizo’toa hia’i
raua aiii iti. Eoro'a nehenebe rabi tei taua mahana ra iio raua.
te
to
hia te teina o Char¬
imi niana'o, o ua afai atoa raua
iti e bapetfzo, ia oti raua i te faaôbia i roto i te
I laua sapati
oro‘a raau ra, iia farii atoa
les e ta’na vahiné i roto î te pupn
i to
raua
aiu
Ekalesia. I mûri ibo i te reira, ua iaaruo te
hoê boa o Charles
i te maii peu faaarearea a te taure'are'a, ua faaipoipo oia
i le hoê
atoa ei Ekalesia niau na te Mesia ; e te vai
nei i roto i to raua aau teopuaraa, e na raua iho e pupu to raua
aiu iti no te Atiia, oia hoi, na raua iho e afai i to raua aiu i le
vahiné, e
ua .riro raua
bapetizoraa.
E ere anei e hoho‘a noheuehe rabi la teie nei tau tamarii tootoru
e
horo'a nei
na
outou e te feia faaipoipo
api nei !
malaliiti i mniri a'enei, o rave ralii a'enei Le feia a|)i i to
matou fcnua tei faaipoipo liia : te faaaipoipoi'aa rarahi roa ; ua
I
na
maiià hoi
te faufaa, no te
mea,
ua
inana'o te inaii
niotua e, e
maitai. Teie rà ; no te iti o to raton faaroo, e no te rnea
aore ratou i ara i te pure, <'ita e roaa e'oiio ava'e i te vetahi,
ua inu atura te tane i te ava e ua faaïue aluni i te valiiiie....
inea
amui
atura i te feia haerea ti‘a ore.
feia faaipoipo apî nei, c ara e a pure hoi, e
mai i te pupu
taata no lesu, a hi‘o i na tamarii tootoru nei, ei reira oe elle ai
i te oaoa raa e te maitai o to oe faaearaa; a afai toa’tu ai oe i
No reira,
horo ê mai i
e te
te feia inu ava e te taiala, a amui
to oe huaai rli i te
bapetizoraa, a pupu atu ai no te Atua, e na
lehova e haaraaitai mai ia oe e to oe atoa ra utuafare.
T. L.
Tomoraa Fare Pureraa i Mahu
(Tupuai)
Moerai, Rurutu, e ua
(Tupuai) i te 30 no Atopa 1928,
i te hora 9 e te afa, i te avatea. Te na ô nei taua rata ra : “ Ua
faaineine to te mau pupu atoa i roto i te faaroo Porotetani. Ua opua
Te papai mai nei o Tumatauru orometua i
tomohia te hoê fare pureraa i Mahu
ê hia na teie fare i te tau no te orometua ra Taputuura, e mea patu
ofai, e mea tapoi i te rau fara. E au no te hitu etaeta te roa, e no
te toru ahuru ma maha ava‘e i te aano, E ua tae i te 30 no Atopa
ua
faaineine to te fenua e tomo. E ua tae mai
tane e te vahiné e te Tavana
no
te Tavana Hau te
Tupuai. Ua himenehia te mau hi-
Si^;
VEA
I nene hanahana no te
POROTETANI
tomoraa e na te Tavana Hau iho
i taviri. E
lia tae Lroto ua faaite-'hia te -huru 0‘ te' tupurâa no teie fàré Opiiafaa
Whito (1918) i t&tau no-Taputuura,' e ua-oti ia Tetepa'1928i"‘Uaiïa^"
j|mauhia te hoê Pipiria i. roto eua mairihia to^B'a i^oa"’“‘‘(}a*lil^a'
If Na Tumatauru^ orometua-no Kurutu, te 'a'oraa; Salamoll8; 22-27;
ta ratou mau vahine no roto mai i te^faaroo eê- E ora'a^hanabaaa
Iilanjp 103, % ja o.ti e.a'ora j ,ua fa ipoipohia nata ta tdrutaise
tei ore â i itehia e to Tupuai. Ai^a.e
la 0
ta i ô; e piti amuiraa têi rapaeau.
huru PQ te jeiaâ tomo;
E ua faaotihia.
;
j
Reva’tura te taata i roto i te tamaru no te tamaaraa. E ia oti ta
tino
ua
tuuhia te hoê irava : 2 Arii 7. 3 v. m. E
ua
haamata te
aroi i te 12"avàtéa é uà'tà'ê 'foa i tè Hôrà dno àhîahi‘.‘“fe ua "faaoti-
a
te ‘putupTituraa ma te
:o
ratou
i
î
mau
haamaitai i té Ata à, ê üà purarâ të'taâ’tà
nohoraa.
'
■
'■
'
'
-
'
■ "'*
"
'
.
.
Na t’o oatou hoâ i te faaroo
1
■
•
‘ Tumataüru, ordmëiuai
‘ ‘
ii
.
.
•
y
.
Pàraù rii
.
.,1
t
J
>
...J
!■■■/<
/•I-*-'
... J
api
î i. Faaafororaa. Ua maere rii te hoê mau hoa no te Vea i te hoê
)iirau'4ei rten'eihià i roto i té Vêa no Atbpa i mâiri aenei. Tei roto taua
|»araufa i te hoê a'ora’a, i te ajJi ‘2. Taua a'ôrââ râ tei hià i tè mau parirâa
raavare a Tatanej teie hoi te tahi
parfraa' tio’nà: “ àita to ’ te'tâatà'Tahiti ’
Ijfaaroo. mau eto, Te na ô‘nei te rrianao o tatia rtiaü hoâ ra ;‘theâ hùrü
10 ae ahiri i papaihia e: “ aita to te mau taata e parahi i
Tahiti ttei e'^^*'
aroo
mau
la au i teie mana’o le pari nei o Tatane i te mau huru taata’toa e
|hi nei i Tahiti, eiaha i te taata Tahiti anae.
pa-
,
papai mai nei te hoê hoa no fatoii' ho 'Hikueru: i te 3 no Tiurai
ièi hoê taata hopu opupu i pohe roa, e mea tafifi to’na taura no te paketè
2. Te
ÿjiiraa pârati. Aita’tura e nehertehé ia’na i* hOi faahôy ' ftiai i nia. E ri)-o ‘
lia paha e, e ma‘i iti taa ê atuâ to’ria. No'rotd'ona l'tèhoê haâpabraa e,
(à te amuiraa Porotetani râ i tanuUa’na.
•
'
..i. i. ui
|3. Parau aroha’toa tei tupu i roto i te hoê mau utuafare orometua:
poheroa te vahiné na Vehiarii orometua no Afareaitu (Moorea) e ua
^he te vahine no Mata, orometua no Faaa. Tei roto taua na utuafare
IfV te oto.
—
POROTETANI
VEA
8
poheraa nehenehe to raua, mai to te feia faaroo. Na na orometua no ,
Papeete, no Arue e no Pneu i faatere i te oro’a hunaraa no Mata v. E '
hunaraa oto rahi. Ua huru hope mai te mataeinaa no Faaa mai te
hi'ol^
E
i te
ore
haapaoraa. Hoê â otoraa to te mau taata atoa.
Tevaitoa (Raiatea) e piti tamarii no to tatou hoa oro- |
matahiti) e potii te tahi (14 matahiti). |
Ua pohe atoa i
metua
o
Puhiava t. E aiu te tahi (1
Ua faaitoito teie nei
1 teie nei
mau
potii i ta’na mau metua a pohe ai.
hoa i roto i te ati te faaite nei o V. P. i
i
to’na aroha |
i
rahi.
4. Ua
hoê orometua vata tatou haapiiraa lamahine i Papeete. O M"'= Anna Cook.
|
aroha nei
|
tapae mai i Tahiti i te 13 no Tenuare nei te
hine api no
No Farani mai oia
o
no
roto i te hoê utuafare orometua. Te
?
Vea Porotetani ia’na i to’na taeraa mai i te fenua nei.
5. Lia huru
maitài rii atura te arii
tamarii arii i Aferita
papa raua
a
no* Paratane.
lupu ai te ma‘i
a
Te ratere
É
ra
ta’na tau
1
to raton metua. No reira ua ta-
ia’na na roto i te huru ravea oioi roa no te tau hopea nei. j
Ua faaue te
mau
taote
faatere i te
mau
faaearii i roto i te hoê mata- -J
i faataahia’i te hoê Apooraa no te : '
ia haere te Arii
e
einaa haumaru no Paratane, e no reira
e
içi
ohipa o te Arii na roto i te tau o to’na moeraa.
nia i to tatou aito rahi o Maréchal Foch
nuu o te mau
Hau Amui i roto i te tama'i rahi i 1
6. E ma‘i rahi atoa tei tupu i
tei faatere i te mau
Ua taia
mairi aenei.
ua
roa
te mana‘o
o
te taata
i to’na ma‘i. I teienei rà
topa te hau. Na teie rà ati î faaite mai i te huru o to’na hereraahia i
ao taatoa. Na te mau vahi atoa mai tè mau niuniu no te faa-
roto i teienei
ï
itoitoraa ia’na.
Moni tauturu i te
Papeete:
tama 1
vea
Goupil e 3 tara ; Teanau v. e 2 tara; Teuhi a Roo-
tara; Turutini White e 2 toata.
Mataiea: Teroonui
a
Terorotua 1 tara.
'I
Uturoa, (Raiatea): Teriiopu v. 1 tara.
la amuihia: 10 tara e
piti toata.
MAURUURU.
Imprimerie Eue Juventin. — Papeete, Tahiti.
^4
Fait partie de Vea Porotetani 1929