EPM_Vea Porotetani_192901.pdf
- Texte
-
1
Te 29 0 te
Hihi 1.
TTNUARE 1929
Matahiti
VEA POROTETANI
i-.
AITA’TU E NIU E TIA I TE
HIA RA,
TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA
Mesia RA O Iesu.-^—
OIA HOi TE
HOO I TE
F.
MATAHITI HOE :
O TEI HAAMAU
I Korinetia 3,11.
HOE TAEA
Directeur-Gérant
VERNIER,
1929
iaorana i te
matahiti api
^
te mau orometua, te mau hoa rave
na te Atua, e tae noa’tu ia outon te mau diatono,
ode nana na roto i leie matahiti. Iaorana outou e
tae noa’tu i te feia taurearea e te mau
te feia maria o te fenua uei. Te faaite nei o Vea
aroha tumu ia outou atoa na. Ei ia outou atoa te
no ô mai i te Atua e no ô mai la lesu Mesia mai teie
e tae noa’tu i te liope'a !
Iaorana outoii
ohipa amui
te mau avei'a
te feia faaroo
tamarii. Iaorana outou
Porotetani i to'na
Hau e te Aroha
alu maliana
Ua tae tatou na
roto i te aroha o te
api 1929.-Ua mahemo te
e-ua-amui .oia i te mau
hou mai.
'
rave
'
rahi to,tatou
matahiti
matahiti 1928 i mûri, ua ôtarohia oia i
matahiti te ore e hoi faa-
to’na vairaa
E
Atua i roto i te
tei taoto i te taoto
hope'a na roto i taua
Atua ia tatou ia
ia haamaitai i
na’na i faakorona
i faa î i to tatou
tatou mai te aeto ra. Sal.
topa i mûri, are'a râ ua faatia te
tomo i roto i te matahiti api nei, e tia’i ia tatou
to’na ra i‘oa. Na’na i faaora ia tatou i te polie,
ia tatou i te hamani maitai e te aroha, na’na
matahiti i
vaha i te
maitai ia faaapi
■103, 2-5.
■
E nafea.talôu i.roto i te
sAtua? Teie:
faahou hia
matahiti api nei i te
haamaitai i te
1.-
23..--
rnaite
itehia te
huero
paieti
ia tatou
nialabiti
tei mau i te toro‘a faarôo, ia anaana
i mua i te aro o te taata ; ia
hoLuraa o to tatou faaroo i te liuero vai taiata oiahoi te
O te aroha, te parau mau e o te parau tla. Eiaha to tatou
i te meaanoi noa e te purepure. la faataa maite râ tatou
iho no lehova e no to tatou Falu o lesu na roto i te
api nei.
E ia hapa.noa’tu te hoê no tatou, e horo â tatou
te pu
aroha e vai i te Alesia, na'na e faaore i ta tatou, mau
Tatou, te feia
â to tatou maramarama
no te
hara.
Te feia taurearea e, a haamaitai atoa i te Atua na roto i te
matahiti api nei, ia riro atoa outou i te aroha o te Atua o tei tono
mai i ta’na tamaiti ia maraa outou i nia. la noaa ia outou te paari,
oiahoi te inata'u i te Atua e te faarue i te mau ohipa o teienei
i
papai hia. Isaia 55, 6-7.
Te mau tamarii e, nafea outou na roto i te
nei? Teie: ia hiaai maite outou mai te tamarii fanau
anoi ore hia ra i te parau, ia paari outou i te reira.
maramarama, haere tuutuu ore i te mau haapiiraa
i te Pipiria, haapa'o i te parau, ta te Atua ïa oaoaraa
mai tei
ao
loa. 4.
O te huru
ïa o ta matou
aroharaa
ani nei.
matahiti api
api i te û
Titau i te
Evaneria, taio
ia outou.
ia outou atoa i te matahiti
V, P.
HVtVA P/\F^AU
Mau papu
râ oe e tae noa’tu
i te hopea
’’ Apok. 2,10
maniiraa mai i nia iho ia
tatou. Ua hohora oia i to’na pererau aroha i nia iho ia tatou i te mau arai te rui, e ua haapee ê oia i te poiri. Ua faaara mai oia i to tatou ma¬
ta i te marama o te mahana nei e te faaara’toa mai nei oia i to tatou mata
Ua ite â tatou
i to te Atua
hamani maitai i te
raa
varua
E tia’i
e
hihi o te mahana - Parautia.
ia tamau maite tatou i to tatou hinaaro
i te mau
te mau
matahiti.
faahope ïa i to tatou mau hinaaro
tatou itoito ei faatupu i to’na patireia i raro nei.
ava'e e te mau
Te mau
ia’na, e to
ia’na na roto i te mau tau,
papu ra,
o te
i nia iho
l
api, i faaauhia e Pômare t. e maha ahurir
4. jtfizira a‘oraa
Te hoo
a'oraa.
5.
hoé tara.
:
7
POROTETANl
VEA
( 1 ô Pômare
v.
)
Zugo anro, oia hoi te mau parau tumu no te HaaEvanelia i faaauhia e Pômare t. ho te pupu imi mana'o.
Te
paoraa
Te hoo: hoê afa.
oia hoi te taioraa .no te mau mahana e
reira’toa te faaiteraa o
6- Kalena 1929,
te
mau
ava'e
no
te matahiti 1929. Tei
poava'e e tae noa’tu i te mau tapati oro'a, etc. etc. Ua
haponohia teie nci Kalena ei taoa faatauaroha na te Vea i ta’na
mau hoa i teie matahiti api.
Teie râ, e hoo noa’hia i te feia î hinaaro
hoê tôata te hoo.
te
mau
Parau rii
''•
1- la au i te hoê àniraa, te.faaite nel o Vea Porotetani i te
Y
mahana
vmau
.
'
'
tapaeraa no te mau pahi vea i Papeete:
vea no Marite mai:
I te mahana maa § no Tenuare; 2 no Fepuare; 2 no
Te
i
pahi
Mati; 27 no Eperera ; 25 no Me; 22 no Tiunu; 20 ho
w
30
I
rai etc... etc,
no
pahi
Te
I te
I
api
1 no
..
vea no
Niulirani mai:
Fepuare; te 4 no Mati; te
Eperera; te 29 no Eperera; te 27 no Me; te 24 no Tiunu;
monire, 7
te 22 no
Tenuare; 4
no
Tiurai etc.
.
.
etc.
no
,
2. Te hoo mai nei te Fare Moni a te Hau i
-
Mati ;
Tiu-
moni ario
no
Teie te huru
Farani
no
e
vai
noa
teie hooraa:
Te tara
Te
Papeete i te
mau
nei i roto i te rima o te taata.
paari, hoê ïa tara e iva raera.
piti toata, e toru ïa toata e ono pene.
Te toata, e toru ïa raera hoê pene.
Te raera, hoê raera e maha pene.
VEA
POROTETANI
3. üa ani te Tavana Rahi i te Peretiteni no te
e
ia faatere te
aufauraa
no
mau
orometua i roto i te
te tautururaa i te ati rahi no
Apooraa Rahi
Paroita i le hoê
te fenna ra o Guade¬
maii
loupe, mai la tatou i faatia aenei. No ô roa mai i te Hau Metua
tete faaueraa. Ua faarii mauruuru te Peretiteni i teie aniraa e te
vai
te mahana e
ra
papai atu ai oia i te mau orometua.
maitihia : tci ia
rarahi e piti i maitihia'i oia e te
rahiraa o te feia maiti: e taata Poroletanl oia e te patoi etaeta i
te ava. Aita o Smith i maitihia no te mea e Talorita oia e ua
hinaaro i te haamaru rii i te ture no te ava i Marite.
4. Ua oti te Peretiteni no te Hau Marite i te
Hoover te rê. Teie
5.
Ua
tumu
na
malara’tura
Carmen
o
Padin
i rapae i te lare a'uri i
Paniora. Aita i raoê la tatou taua vahiné ati rahi tei faatiahia
la’na parau e
te Vea, Ua faautuahia oia e2 malahiti aurinoto’na
parauraa e, e taeae ta lesu ia au i na Evanelia a Mataio e a Luka.
Na te Peretiteni no te Hau Repupirita Farani raua o Briand, te
Faatere hau rahi, i taparu marû i le arii no Paniora e ua faa¬
tiahia.
6. E
nei i
ohipa huru ê rahi ta te hoê popaa Paratane i faatupu iho
Lonedona. Ua ani oia i te fare niuniuraa parau a te Hau
ia tamata oia i te niuniu i te hoê
paraît api i te hoê “ paraMati te i'oa; te tiaturira oia e, e taata tei noho
i roto 1 taua “ paraneta” ra mai te faaite atoa oia e ua ite maitai
oia i te huru o ta ratou reo. Ua faatia te fare niuniu e ua haponohia te parau niuniu i nia i te rai i taua fetia ra. Teie râ te pa¬
rau peapea, aitâ te mau mea ora ( !! ?? ) no taua fetia ra i pahono
mai. Afea râ e pahono mai ai?
neta”
(e fetia)
mau
ira
o
7. Te faaite nei
Charles Maraetefau
o
V. P.
no
i to’na aroha i to tatou hoa here
lo’na ati rahi. Ua
reva
o
hoi to'na hoa i
San Francisco ia
tapuhia oia e te taote i te fare-ma‘i, e inaha !
pohe oia i mûri rii a‘e i taua tapuraa ra. Te faaroohîa nei e e
faautahia mai te tino no Maraetefau v. i nia i te pahi vea te tae
mai i Papeete i te 8 no Tenuare.
ua
Moni tauturu i te
Papeete: Charles Mai’aetefau,
Imprimerie Eue
e
2 tara.
Juventin.
—
vea
MAURUURU
Papeete, Tahiti.
e
tono||
rtia -â
V-
POROTETANl
VEA
E Ui
Paipara
na
te Hui Tupuna.
(A hi‘o i te Yea nOv.Mati
fâ mai ai le Tamaili na te Atuu (i noaa
10. A
Ueihea oei reira?
! i reira hoi aa
1929).
mai'te ora eora’i),
■
E teharae ! e te hara e
■’-i
.■ ■
■ -i
taaviri'Viiri_ai i te pu o
o vau e ta'u raan demoni taehae atoa 'hok E riro hoi
pô i te lahitohito mai ia‘u.
.
11. Eakato te pô i lahitohito mai ai ia oe na?- :!• ■.
,!■ ■
O vau i ite i teienei haapiiraa e teienei faarooraa parau,. aita
rà i haapa‘0. A tae hoi au e!
Te puauau nei-taiu.^au, purafea
maite alu ra hoi; poheraa mamae hopea ore hoi toVu. E lesu,
e lesu a rave mai oe i ta‘u varua, a faaora ia‘u i te,auahi pphe
ore. Aue te ora rahi La‘n i haapae a'eiiei e! Ei ,hea rà Vfure !
1S. Eaha ni te mau fenua aore i ite i le Paipara nei, e aore i
[te auahi
to te
'
haapiihia ?
E
ratou oraraa, aore
niaramarama, aorp i ite i te
feiiua aroha roa’tu ïa, aore i itea to
man
i taea
ratou fenua e le parau
to
pinainai o te ora. Teie te maru polie ïa feia.
13. O vai mû ta le A tua i maili ei haapii alu i taua feia ra i te
J '
parav e ora’i ?
O taua feia ra tei
faaauhia e fehova ei metua no ratoiF; na
lehova te parau i tou mai i roto ia ratou e na iehova te Vairua
'e to ratou mana'o i faaaratai ia itea ta ratou parau.
^
n
11.
O vai mâ
O le
pÿ,-;
mau
teipapai i le paeau lahilo o te Paipara nei?
nahe a‘era: na M'ose, na losua, na
taata maitatai i
Ezera, na Nehemia, na loha, ha Davida, na SoloIsaia, na leremia, na Ezekiela, na Daniela, na Hosea,
na Amosa, na Obadia, na lona, na Mikà, na Naliuma, nâ Habakuka, na Zephania, na Hagai, na Ze'êaria, e na Maiaki,
[Samuela,
mona,
15.
na
na
Na vai te paeau
api
Mareko,
lakobo, na luda.
Na Mataio, na
tero, na
16.
na
AUa,’tu and
te A tua
e
pp'au
te Paipara i papai'?
Luka, na loané, na
na
''
Paüro, na Pe-
rii i haapa'o haere hia ei parau mau
?
parau i haapa.'ohia ei parau na te
Paipara ana'e ra, ta to mau
haapii. Alla tu^
,jp^tu. .. r .
A4-n4Âtf&wi '^ipwmm-Mpdhm
Aita’tn
le
e
o
e
.4tjia,,.^^oj^ rà o
gjgj jjjj/j
?
VEA
6
Aore roa'tu ïa, e parau
Tahu'a 1 tahito
ra, e
POROTETANI
hi'opoa niaitai hia te
reira e te Hui;
hape i itea e':
mai tahito mai â, aore roa e
hoê iti a'e.
Eaha’tura te Paipara
^8.
te parau mau. Ahari e
taua parau ra e tialuri
E
varua
manahope ra.
ia hi‘o a tu 7
ore roa ïa. Ore noa iho hoi tatou i te ite atu la’na, te hi'oj
ra oia ia tatou. Te vai nei oia i ropu ia tatou. Ua api tè rai|
20.
E
mai
e
aita o’na e meumeu, aita o’na[
no’na iho to’na mana'o, e to’na iho huru ei|
ïa. Aita o’na e maoro,
imiraa mana'o;
Atua
na’na mau iho. 0 te iumu oia o|
ite hia te hoê mau hape ra, eita’tura ia|
hia e te taata ei parau maû na te Atua,
Atua?
19. Ealia te
e
nei ?
ïa na te Atua,
E parau mau
E itea and te Atua
te fenua ia’na.
(Te vai afu ra).
Haam'aramaramaraa
A ite i ta outou mau
ture.
tamarii.
i Tahiti nei o tei parauf
Tahiti i te hoê maii|!
parau tumu no te ture Parani tei vai moê noa, e aore ra tei ore i haa-,
pa'ohia e ratou, e ote riro arauae ei tumu peapearaa na ratou, horo¬
mai ai ratou ia matou nei te mau paruru ia tauturuhia.
Ui atura matou ia’na : ahiri, eaha ïa huru parau o te au i ta matoii|
Ua farerei iho
mai ia matou
:
a
nei matou i te hoê paruru
haamaramarama na i te taata
Vea ia faaite.
mai ; te iteraa o te mau vahiné faaii ta ratou mas- tamarii ia fanau mai . Aita e hebedomaj
tuua te farerei noa nei matou i te mau peapea mai teie i mûri nei :
1. E mau fetii na te hoê mau tamarii tei moê i to ratou metua va¬
hiné i te ite ia ratou hou i to ratou poheraa, e, o tei horo i te haavaran»
ia itehia taua mau tamarii ra, noa’tu ua pohe to ratou metua vahiné.
2. E aore ra, e maa fetii no te hoê mau tamarii tei horo i te haa-S
varaa no te patoi i taua mau tamarii eiaha ia itehia.
No reira, teie te a'oraa na taua paruru ra : ia ite iho â te mau me-rf
tua vahiné faaipoipo ore i ta ratou mau tamarii e tia’i.
J,:
Mai teie te huru ; E mea ê te tere no na ite e piti i te Tivira i tel
roahana fanauraa no te faaite e, ua fanau te vahiné ra o mea i te hoêP:
Teie te tahi ta’na i parau
poipo
ore
f
7
POROTETANI
VEA
tamarii e, e raea ê .roa te tere no te metua vahiné iho i te Tivira, i
mûri mai, no te faaite e : te haére mai nei au e ite i te tamarii ra o
mea tei papai hia a Pnei to na i‘oa i roto i teputa Tivira i te mahana
fanauraa.
T reira te Tivira
te metua
e
papai ai i taua parau iteraa ra, mai te tuu atoa
vahiné i to’na rima i rare a'e. E parau mana ïa ; na roto
i
ia pohe noa'tu te metua vahiné e tuhaa ta taua tamarii
ra i roto i te mau faufaa a taua metua vahiné ra. Teie râ, mai te mea
te faaipoipo nei taua metua vahiné raaraua’e iho, eiaha ia moê ia’na
e i to’na hoa faaipoipo i te ani i te Tivira i te faatiamâ i te mau ta¬
marii tei noaa ia raua hou i te faaipoiporaa, noa’tu to ratou iteraa hia.
Ei reira to matou parauraa i te paruru e : e mai te peu e te pphe
nei te metua vahiné i mûri rii noa i te fanauraa mai te ravea ore no
te haere tino roa iô te Tivira. Nafea’tura ïa ? Teie : ia papai oia i te
hoé parau i roto i ta’nà Pipiria e na’na mau teie tamarii, e te ite noa
nei oia i tera tamarii etc... etc... E riro taua parau iti raei tapa'o
mana faufaa rahi i te mah^ma e horo hia’i i te haava no te iteraa
te metua vahiné i taua tamarii ra.
Na reira ïa e homa ! Area râ tei hau roa i te maitai e te peapea ore
no te tamarii ; O te faaipoipo ïa na metua.
taua parau ra,
Parau rii
1. Ua faaroo to
loiahoi te aito
roo
Tahiti taatoa nei
e,
api
ua
pohe roa o Meréchal Foch,
nui tei aratai i te mau Hau Amui i te rê na roto
i te
tania'i rahi i mairi a'enei.
E raatira maramarama
rahi teie tei itehia to’n.r aravihi i tearoraa mata-
(1914Ï. P mûri mai rà, i te vaihoraa o Joffre i to’na toro'a
îaatere rahi no te mau nuu Farani, i reira to te Hau Amui faaauraa ia Foch
ei faatere hoê roa no te mau nuu o te Hau Amui.
Imua no Marne
I
■
Ua itehia’tura te hopea no
teie faaotiraa tano ralii: ua upootia te
Hau
[Amui mai te huri ia Purutia i to’na otia: ua rê roa tatou.
I Area râ e laâta haehaa teie e te .faaroo rahi. O te hoê vahi teie tei faa-
[teniteni roahia etefeia mana tei rnatau ia’na.
I
A aito rahi tei mairi iho nei, e
tia’i ia tatou ia faahanahana ia’na, e,
ia
[faaite i to tatou aroha i to tatou Hau here o Farani. Ua hevahia te mau
[reva i te mau fenua atoa e i Tahiii atoa hoi.
I Ei faahanahana raa ia’na e i to tatou Hau metua here, e i te mau nuu Fa¬
rani
e
ta’e noa’tu i to tatou
mau
tamarii Tahiti tei faatere atoa hia e
Foch,
45..TTee
te opua hia nei te hoê pureraa reo Farani e reo Tahi'i
Ua mana'ohia nei e i te pô 11 no Eperera. E Te teie
no te feia pohe, pureraa râ no te feîa e ora nei.
atoa hoi, i Paofai
i te hoê pureraa,
2. Ua tac mai attira to tatou mau hoa o Ahnne irâ i te mahana toru
13
no
na
to ratou
roa
'
nia ia “Andromède ’. Mea maitii roa /atou, meahanahina'
tapaeraa. E taata rahi tei liai noa i nia i te uahu e te.nau
Mati,
haapiiraa Taiete hoi, e te upaupa’toa no ta tatou haapiiraa tamaroa.
I
I tetapati i mûri iho to ratou fariiraahia e na Paroiia’toa, to Paofai e toBéthel. E teienei, na M. Ahnne iho â e faatere i ta tatou haapiiraa tamaroa
Ua tuu mai oia i te aroha rahi tnmu
te
mau
no
to tatou hoa raKi
Allegret ii’
o
paroita atoa.
3. Ua tapae iho nei i Papeete e ua reva’tura te hoê pahi na te hoêf>
Taiete feia ona no Marile, o “Carnegie” to’na i‘oa. Teie ta’na ohipa: o(i
te imi haereraa i te mau peu rii api e te ite orehia no te moana, e raro
roa i te moana, te mau opape, e te mau peu hoi no te reva,
matai, te|'
mau puahiohio, te taumiraa o te rêvai tera vahi i tera valu etc.
Ua farip^
maitai hia oia.
i
Farani
i te
.
faahouhia nei te hoê ohipa rahi faahiahia ei faufaa no
Paratane, maori râ te hoê e‘a rahi ateatea te ôhia i
opua
e
o
moana ra
o
“ Manche ”
o
tei faataa ê i taua
E riro : aha e mai te 50 kilomètres te roa
hia e no te pereoo auahi ana‘e taua e‘a ra.
la
hou
,
no
fenua ra.
taua e‘a ra. E
na
fenuaj^
raro
a‘e|'
na
v
ua
mana‘o|''
tupu noa’tu taua opuaraa ralii eita’tu ra te mau horopatete e haere faa
nia i te pahi, eita’tura te mau miti rarahi e mata‘u hia, no te meap
na
eita te taata
Ei
e
faarue faahou i te fenua.
tapa'o atoa teie opuaraa no te au maitai o Farani raua o Paratane
i
teie tau.
faaitehia nei
e
te Vea i ta’na
Pipiria nainai, faahiahia rahi ;
haapuupuu. Te hoo; 11 tara.
mau
ere
mau
e mau
hoa e, ua tae
Pipiria
anaana,
api mai te hof j '
tapoi, iripuaâ ere 'il
l
Moni tauturu i
le
Vea
Papeete: Mata v. e iva tara; Tautira: Pan, do, hoê toata.:;l
Orofara; Rna a Taraut^u, e Lôrn tara;
f
Taaoa ( Marquim): Teina, hoê tara;
Ua-pou ( Marquises ):■ i
Samuel
Kekela, hoê tara; Tokohii, hoê lar« ; Tapati, hoê tara ;j 1
Mohonui, hoê tara ; Pertapena hoê tara; Hiiuti, hoê tara; Metua. f
hoê tara; Mamau, hoê tara; Farani, hoê tara.
; f
Hikuer'u (
Rairoa
Tuamotu} ; Tau hoa no te Vea, e piti tara
{Tuamotu): Moo a Muni, hoê tara.
la amuihia; 23 tara 60.
'
Imprimerie Eue Juventin.
e
MAURÜURÜ.
—
Papeete, Tahiti.
pitii toata.t 1'
,
i
1
Fait partie de Vea Porotetani 1929