EPM_Vea Porotetani_192808.pdf
- extracted text
-
■
V
■ ;
J
>
Te 28 0 te )
'
-
ATETE 1928 -
HIA RA, oiA HOi TE Mesia RA O lESU. —
HOO I TE MATAHITI HOB :
P.
Hihi 8.
I Korinetia 3, 11.
HOÈ
T AB A
VERNIER, Directeur-Gérant,
Te lîoè
revaraa
rahi Orümetua
,
putuputuraa rahl faahiahia ta to tatou Taiele Faatupuraa
E
I Parau no Paris 1 faatupu i Paris i te 22 no Tiunu i mairi aenei
I
i raro a‘e i te faatereraa no to tatou hoa rahi o Allégret.
putuputuraa hunahana rahi nëi, maori
pùpù i mua i te aro no le Hui Faaroo no Paris e 23 orometua Taiele tei ineine no te revaraa i te mau fenua etene. O te
revai'aa matumua ïa no te tahi pae; te ho‘i ra hoi te lahi pae i
nia i te ohipa. E 6 tane, 17 vahiné.
Teie te lumu
no taua
râ : e
1 taua putuputuraa ra, e raverahi te mau oreroraa tei^orerohia ;
ta te faatere iho o M. Allégret e ta te hoê plie ororaetua. Parau
rahi lumu no ta raton
mau
a'oraa: o te mau uputa o te Evanelia
nei. Mai te mea ra e, te lupii ra te orama no te
Perophela ra o Ezekiela 37, oiahoi te orama no le mau ivi maro
tel ora faahou na roto i te mana o te Varua; mai te mea raele
tupu nei i roto i teienei ao taatoa te hoê hiaairaa e te hoê poiaraa api, oiahoi te poiai’aa i te Parau na te Atua, tei tohuhia e
Amosa (8, H-12).
la riro teienei parau oaoa rahi ei faaitoito ia tatou e to Tahiti
nei
i te tau hopea n®4 Ua oli te mau Apooraa Tuhaa, e teie¬
nei te fatata roa mai héi te Apooraa Rahi Amui. Teie mai nei ua
haamata hoi te mau auvaha i te tae mai. 1 roto i taua putuputu
raa taa ê, e ferurihia’i te huru e te tupuraa o te Parau ora o te
Atua i to tatou mau pae fenua, E riro atoa teienei apooraa i te
i te tau hopea
-
/
imi â i te
ei pahonoraa
i te mau reo e raverahi o tei
pii mai i taua Apooraa Rahi ra: E fano mai e lauturiiia matou;
niaii
ravea
tono mai i te hoê mau orometua
ia matou nei.
la lîaamaramarama mai te Vania Maitai i le mau auvaha no te
Apooraa Rahi, ia riro mau te Vania no lesu ei tiimu e ei faaoli
taua
no
V. I\
Apooraa ra.
“
TJaitemauhoi aui taua paraunei e, o tei haamata
2
te
ohipa maitai i roto la outou na, na’na ïa e rave
e
tae noa’tu i t& mahana
o lesu
Mesia ra
Phil. 1, 6.
E hapehlà e, 12 matahiti i mûri ae i te haarnauraahia o, te Eiaietia i
Philipi, i papai atu ai o Paulo i teie epi.setole ia raton. Tei roto oia i te
tare tapearaa
i Roma i taua anotau ra.
1. Aroharaa faahiahia ta’na ia ratou
(ir. 2).
2. 'Ua haamana'o maite oia ia ratou
ma
tai i te Atua ia ratou (ir.
te pure
(ir. 4) e mai te haamai-
3).
3. Ua tiaturi oia e, e famauhia te aroha o te Atua
noa’tu i te
TUMU
•
TE
Aita’tu ïa maori râ
Atua
i nia iho ia ratou e tae
hopea
Metua,
e
I
OJitPA MAITAI 1 PARAUHIA NEI.
e, o
te ohipa o te faaroo mau e ora’i
-
ohipa a te
te Tamaiti e te Varua Maitai.
I E ohipa
roto te reira.
E mana‘o te tahi pae e, ia haere mai
ratou i te pure, e ia haapae ê atu
peu rii tia ore, e ia papaihia to ratou i‘oa i roto i te puta Etaretia, ua ora ratou i reira. E ere ïa. E mau tapao hoi te reira no te faaroo
mau. E ohipa roto râ te ohipa e ora’i.
i te
mau
1. E
ohipa ïa o te marama ora i roto i te aau.
2. O te ohipa
ïa o te parau
mau
i roto i ta tatou parau.
3. O te aroha i te haamaruraa i te
4. O te
aau.
ohipa o te mo‘a i te tamâraa i to tatou mau hinaaro.
i te faaapiraa ia tatou.
5. O te ohipa ïa o te aroha mau
//
ohipa ra.
O te Atua anae te tmiu o taaa
1. Ua parau
3
POROTETANl
VEA
mai te Atua ia tatou i ta'na Parau.
2. Ua tiahia tatou i to’na aroha.
Rom, 3, 24.
faaapihia tatou e to’na varua.
Ua faaora oia ia tatou, eiaha no te parautia i ravehia e tatou nei, na
to’iia. râ aroha,~i te horoi ra i te fanauraa api,
'
Maitai ra. ( Tito 3, 5.
3. Ua
“
^
m.
“
.
maitai- roa ïc,
maitai
.O tei haamata i te ohipa
.
au ia
Ua
E ohipa
ra
.
.
.
ohipa
1. 1 ta te mahana i te'.i'aapeeraa
2. f ta’tei faatiamâ i te taata
i te poiri.
t tapeahia ra.
,
i
3. I tei rapaau i te ma‘i ino e ua ora’tu ra.
.
4. I tei
tupu i roto i te taata pohe roa e ua tia faahou.
Ua mairihia ïa i te “ mea tia mau ra ”.
I
E ohipa maitai :
\
1. No
S
3. No to te ao nei;
2. No to tatou mau hoa;
4. No te taime e vai nei;
5, No te
6. No a mûri aiu.
*
tatou iho;
pohe;
E ohipa tapa ni
IV.
E
ra
ere
ïa te faaroo
i te
mau
mari’e ïa i mua.
îaatupu oioi faahope roa hia. Te va
mea
te haamataraa e te haereraa i mua.
V. O lehova te haamata, e tefaaoti i taua ohipa maitai ra-»,
“
e tae
O tei haamata i te
ohipa maitai i roto i a outoîi na, na’na ïa e rave
noa’tu i te mahana
o
VI. E parau papa roa
“
Ua ite
mau
ra ”.
lesu Mesia
te reira.
hoi au i taua parau nei e, o tei haamata i te ohipa
i roto ia outou na, na’na ïa e rave e
maita
tae noa’tu i te mahana o lesu Mesia ra ”.
Teie to tatou ite:
1. E parau
tahemo ore ta te Atua.
2. Te popou ,ra oia
i to’na iho mau taata.
3. Ua faaoti oia i te ohipa maitai
i roto i to’na mau taata mo‘a mai te
matamua mai â.
OPANI. Ua haamata anei te Atua i taua ohipa maitai ra i roto ia tatou?
1. Ua haamata ra, e rohi e
2. Aita i
faaroo
e
ora’i.
faaitoito.
haamata, e ani i te Atua i teie nei mahana ia horoa mai i te
f
POROTETANI
VEA
4
Te hoê tere Evanelia i Tuomotu
Kaukura i te 15 no Me 1928.
Na te Peretiteni
te Apooraa
o
Rahi Amui.
E hoa ino e !
la
orana
oe
i te aroha
no
Te faaite atu nei an ia oe
te Atua.
i te hnru no te mau
ohipa i tupu i
Kanknra, mai te au i te faancraa na
to'u nei aau na<2roto i te tauturu na te
roto i to‘u tere Evanelia i
oe 0
tei firii
oaoa
hia .e
vai^l nia iho ia’u nei. üa faarue au i te uahu i Papeete
piti le 17 no Eperera i te hora toru i te ahiahi. la
tae i rapae, iaoti te tamaaraa, ua ani au i te raatira o te pahi, ia
tia ia oe e faaoti au i te hoê pure fetii no tatou. Ua farii oaoa
Fatu i
i te raahana
roa
te raatira
e
te fnatura i
taua
aniraa ra, mai te parau mai e;
haapa'o oe i taua ohipa maitai ra e tia'i. No reira, ua haapa'o
uhipa ra i le mau poipoi e te mau ahiahi atoa e
tae noa’tu i Kaukura. I te mahana pae, 20 no Eperera, i te hora vau
i te poipoi, ua tapaei Kaukura. Ua haere au i uta. Ua farii mai
na diakono e te amuiraa taato'a iahi mai te oaoa rahi. I te hora
4 i te ahiahi, ua haere maua o Tuaana D° e farerei i te Tavana
i te pô i te hora 7. Ua haapa'o vau i te pure fetii e lo le mahana
pae. Ua hope paatoa mai te amuiraa Paroita e tae noa’tu i te
mau huru
taata’to?: no te mau faaroo êê. Ua mauruuru ratou i
te faarooraa i te parau ora no te Evanelia i roto i taua putupoturaa ra.
I te mahana raaa 21 no Eperera, i te hora 8 i te poi¬
poi, ua haere au e farerei i te Tavana Hau o tei tii mai ia'u no
te vahi tana i hinaaro mai ia’u.
I te montre 23 no Eperera i te
hora 4 i te ahiahi, ua faalere hla te putuputuraa no te Apooraa
Diakono. I te sabati 29 no Eperera ua faatiahia te sabati oro'a.
I te sabati 6 no Me, i mûri a'e i te pure avatea, ua papelizo
vau i te hoê taata, no te hoê haapaoraa ê mai, o tei haere mai
mai Arutua mai ei faaite i to’na mana'o tiimu e hoi oia i roto
i te haapaoraa a to’na mau raetua o tei polie a'enei, ta’na i tale
tamau vau i taua
i roto i te mau matahiti e rave rahi.
va
Ua farii mauruuru ma¬
pô no taua sabati ua faalere hia te aufauraa
nelia mai-te itoito mau e te aau anaanatae.
tou ia’na. I te
I te mahana toru 9 no
no
roto à i te tahi
Eva¬
Me, ua haere mai te hoê vahiné paari
haapaoraa ê, o tei polie ta’na tane, o tei pa-
VËA
POROTETANl
5
petizo hia raua i mutaaiihora i roto i te Porotetani, i mua i to
matou aro i to te Apooraa, mai te faaite mai i to'na mana'o
papu:
hoi faahou mai oia i roto i te faaroo Forotetani, e tae noa’tu
i ta’na tau tamarii tamaroa toopiti. Ua feruri matou e ua faaoti:
e fariihia oia i to’na hoiraa mai....
e
0 te huru ïa
tere,
no
e na oe e
te raau
ohipa i rave hia e tei tupu i roto i to‘u
farii mai, na roto i te tapa'o o to‘u aiiraro ia oe.
To hoa i te faaroo.
—
Toofa Or.
Te hioraa Rê
Te faaite nei
raa
o
Vea Forotetani i teie nei mahana i te
hopea no te hiô-
rê tei haamauhia i roto i te Vea no Tenuare i mairi aenei.
Te mauruuru nei matou i te rahi o te
mau
mau
hoa tei hapono mai i ta ratou
pahonoraa, ua fatata e 40. Teie to ratou mau i‘oa e to ratou mau fenua:
Papeete: Arofamai v. a Mato, Hapai v.; Maaroa v.; Narii t. do.; Roo
a
Tahiri: Teanau v,:
Teariki t.:
mataeinaa o Tahiti: Anapa v. i Papeari; Rauhuri t. oia o
Mahina; Ru v. a Tevaavaaura i Orofara; Teihoariior. i Papenoo;
Teoroi a Maoni i Orofara; Teriifaatau t. i Papenoo; Teura t. do. i Fapara ;
Te
mau
Natua t. i
Vaia
Ropati i Faaa ; Hare Deane i Arue.
»
Moorea: Roura
Vehiarii
or.
a
Tamaitiore do. i
Afareaitu; T^pare do. i Afareaitu;
i Afareaitu.
Makatea: Têtu Seino;'*Tetua do.
Te
Avera
fenua i raro: Paia a Toiroro i Vaitoare (Tahaa); Tearue i
(Raiatea); Tuteao do. i Fare (Huahine) ; Taiu v. i Uturoa (Raiatea).
mau
Rurutu mâ: Teiho a Pita i Moerai.
Maareva:
Emana, or.; Maitia a Maihuri.
Nuii-Hiva mâ: Ai mata or. i Taaoa (Hiva-oa) ;
Farani i Ua-Pou; Moho.
Ua-Pou; Huuti i Ua-Pou; Penapena i Ua-Pou; Tamuera Kekela i
Ua-Pou; Poroiho t. i Fatu-iva; Poroiho v. i Fatu-iva; Tekohutohotika i
Ua-Pou; Tapati i Ua-Pou.
nui i
Rarotonga; Emile Tetiarahi.
Ua hiopoa maite te tomite faatere Vea i te taatoaraa o te mau
pahonoraa,
e
teie ta’na
mau
mana'o
e
tuu
nei:
1.
e
.POROTETANI
VEA
6
I roto i teie nei
20 tei huru faahiahia
noraa tei ore
eaore ra e
rahiraa, oia hoi 39 pahonoraa, te faataa nei matou
te ravai maitai. Teie râ te vaiihohia nei 19 paho¬
e
i tano maitai
mau faaauraa
no
e hororaa parau,
te poto e te etaeta ore; aita
taa ê
roa.
faaitehia te
hau atu
Te vetahi mau pahonoraa e mau mou'a rii huru faufaa ore e te haapiiraa
2. Te tano
ore o
i‘oa mou'a, e aore ra
ore, etc.
.
tetahi
mau
pahonoraa teie atoa ïa: aita i
aita i noaa té ahuru i anihia, e aqre ra ua
.
pahonoraa tei mauruuru maitaihia o te mau pahonoraa ïa
tei faataa maitai 'i te parau rarahi e te mau haapiiraa taa ê no te mau
i parauhia, mai te faaite atoa i te mau irava tauturu.
3.. Te
mau
o
mou‘a
te mau mou‘a tei mana'ohia e te aau: Ararata (te mou‘a o
Moria ( te mou‘a o te faaroo mau); Nebo (te mou‘a o te faaoromai); Siçai (te mou'a o te ture mau) ; Karemela (te mou'a o te faataaraa
mana’o-Bahala? lehova?) Siona (te mou'a mo’a a te Atua); Tabora (te mou’a
o te mau ture o te Patireia) Oliveta (te mou'a no te ali no lesU); Heremona
(te mou’a no te hanahana no lesu); Kalivari (te, mou’a no te arolia e te
tusia no lesu).
4. Teie
mau
te faufaa api);
te faataa nei matou i te mau pahonoraa mai
la au i taua mau parau ra,
teie te huru:
Kekela, Ua-Pou (Marquises) rê hoê, Pipiria
Mâoni, Orofara, rê piti, Aratai Pipiria.
3. Vehiarii, orom. i Afareaitu, rê toru, puta papai.
4. Maitia a Maihuri, Maareva, rê maha, Pipiria nainai.
1. Tamuera
Hahi.
2. Teoroi a
5.
Penapena, Ua-Pou (Marquises) rê pae, hoê puta a'oraa.
(Uturoa) raua o Hare.Deane (Arue), rê ono, hoê puta iti a'oraa.
6. Taiu
Teie to mûri ilîo
7. Emana
(aita râ e rê):
or.
i Maareva.
8. Narii t.
do, i Papeete.
9. Poroiho t. i Fatu-iva, Marquises.
10. Roura t. do. i Afareaitu.
—-
11.
Anapa v. i Papeari.
12. Teihoarii or. i Papeuoo,
13. Mohonui i Ua-Pou
,
,
(Marquises)
14. Tetua Seino i Makatea.
15- Vaia
16.
Ropati i Faaa.
Tapare do. i Afareaitu
17. Aimata
or.
i Taaoa
^
(Marquises)
'18. Emile Tetiarahi i Rarotonga.
19. Natua i Mahma.
20. Teariki i
No te rahi
tei rê hia.
o
te parau
Papeete.
i teie Vea i ore ai i neiieihia’i le mau. pahonoraa
'“
neneihia te Zugo Auro e oe
.....
’
'
O Le puLa ïa ta de i’omaret, oromqtiia, i papai
iraa maiia'o e no te feia’tou o lei liinaaro e haaparau tiiinu o te Faaroo. I roto râ i leienei nenei-
apî,
faananea iiia te lioe inau vahi l’ii:
apî roa maori râ: te pene 3 e te pene 16.
raa
E ail
.
no
na
roa
to ralou
i te
mau
mau
oromctna
pupii
e
ia
poroi faarahi
e
piLi tau
noa
pene
i teie pnta
imi mana'o.
2. Te Aratai Pipiria. Te papai mai nei te tare neneiraa^no
riuiiu i mairi a'enei le rata i mûri nei: “ïe
faaite maurnuru nei matou ia oiitoii ua oti*le Aratai Pipiria i
Farani i te 22 no
lapaa Ina. ! teie tau iriahana i mua uci ,e haponohia^i te mau
te
afata i Tahiti,
diaha oulou e inoino mai i le muoro o to matou
faaotiraa i taiia pnta ra, area rà e ohipa fifi rahi mau la matou
^ no to matou i te ore i Le reo Tahiti.” la au i teie rata te tiaturi
J
nei matou, e tae mau mai te .\ratai Pipiria na nia i te pahi Parani
f mata mua.
Parau rii
Api
1. Ua pohe-roa te tuahine no to tatou Faatere o Allégret i te ava'e
Me i mairi aenei. E poheraa aroha rahi, no te mea te^tamaa ra
oia i te avatea, e inaha! ua mairi tauê noa ofe i rare : üa faarue.
no
Aita ta’na mau tuaane i farerei ia'na mai te ora.
E vahiné tura-rahi e te toro'a hanahana o Léonie
Allegret nei.
Te faatere ra o’na i te hoê mau haapiiraa tamahine rarahi no te Hau
i Paris-Versaiües, e no te manuïarahi o ta’na mau
faatereraa, uatafetia hia o’na e te Hau. E teie te tahi : here rahi ta’na i to tatou fenua Tahiti nei e te hoê mau
potii no Tahiti, ta te Hau i tono i Farani
ia haapiihia i roto i taua mau haapiiraa ra,
2. Ua oti te Tiurai. I te fariiraa o te Tavana Kalîi i te feia tei haere
mai e aroha ia’na i to’na iho Aorai, ua faaite oia i te hoê faavii ii’aa
api, maoi’i râ : eitae haapatehia te mau hapeiha ei.faahanahanaraa '
te Hau note mea cita oia a faainu i te
“champagne” ote mau‘-;
te reira moni. Teie râ, ua horoahia te moni e noaa mai no te hooraa
o taua “champagne”
ra, na te feia aroha no Orofara. Mana'o itoito
e
le tano rahi.
-
VEA
f 8
3. I
POROTETANI
Raiatea, ua faaroohia e, ua rûrû mai te mau mataeinaa no
Raiatea e no Tahaa i Uturoa no te faahanahana i te Hau i te 14 no
Tiurai. E inaha i te Sabati 15 no Tiuraî e pureraa rahi tei faaterehia
i Betela, Ua î i te taata. Na Tunui or., i faatere i te pureraa avatea,
Ua faahanahana oia i te Hau Repupirita e te mau maitai tei noaa ia
tatou i raro a‘e i to’na marumaru. E reva Farani tei vauvauhia i nia
i te aua purupiti.
4. Aita i moe i te mau hoa o te Vea te parau aroha rahi no te pahi
opupu O “Italia ” tei topa i nia i te hoê medebara taratara rahi miti
paari i te Poro i Apatoerau. Ua imi haerehia e te hoê mau pahi reva
e raverahi. Teie atura te huru ; ua itehia to ratou puhaparaa e te
hoê pahi reva Tuete o tei faatia mai e, ua pohe roa te hoê pae i te
toetoe, ua fatifati te melo o te tahi pae, e te ora aéra te tahi pae,
mai te poi^a rahi râ.
Ua tono te hoê mau Hau i te hoê mau pahi ito-
ito no te vavahi i te hoê mau e‘a na roto i te miti paari, e ohipa rave
ata rahi râ te reira ; eita paha e manuïa.
Teie râ te tahi parau aroha maori râ te hoê raatira Farani o Guil-
baud tei tamata’toa i te paimi i te pahi ra o “Italia’, ua moê atoa
mai te taa ore e, teihea oia i te vairaa. E te imi atoa hia nei oia i
—teienei,' -
- *
5. Ua faaroohia e ua tapae o Gerbault i te fenua ra o SainteHélène. O Gerbault nei o te taata iti Farani itoito ta to Tahiti i farerei aenei e o tei opua i te haati i teienei ao . e oia «nae ra . na nia
i to’na poli iti o “Firecrest”. O Sainte-Hélene nei o te hoê ïa motu
iti i ropu jnau i te moana rahi Atelanetita ; i reira o Napoléon rahi i
faauta tiùhia’i e te tParatane, e i reira to’na poheraa. Eita paha e
maoro, e faaroo atu ai tatou e, ua tapae atoa o Gerbault i Farani mai
te faaoti i to’na tere rahi.
6. Ei te 28 no Atete e haamata’i te putuputuraa no te Apooraa
Rahi Amui i Papeete. E tae te parau titauraa i te mau auvaha i teie¬
nei mau mahana.
Moni tauturu i te
Puamau (Marquises)
vea
Aramu, 1 tara.
MAURUURU.
Imprimerie Juventin
frères. — Papeete, Tahiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1926-1928