EPM_Vea Porotetani_192804.pdf
- Texte
-
Te 28
0
te
Matahiti.
■
—
EPERERA 1928
Hihl 4.
VlilA POROTET/iNl
AITA’TÜ
NIU E TIA I TE
HIA RA, OIA
TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O ÏEI HAAMAU
HOI TE Mesia RA O
HOO I TE
P.
MATAHITI
VSRNIER,
lESU.
HOÊ :
—
I Korinetia 3,11.
HOB TARA.
Directeur-Gérant.
SABATI O TE MAU AMAA
FARAIDE POHERAA
{6
no
{1 Eperera);
Eperera) ;
SABATI-TIARAAHOURAA (8 no Eperera).
vai nei, i te fenuu popaa, i nia i'ie uputa o tehoê fare-pureraa
roa, te hoê paî^u.|^i papaihfa i te feo latine, e o tei na ô-em
((ia iritihia ra) :
:jm
E hoa, e teienei ratere, a faaea rii wi i te haere, e a tamata na
-iteferuri e: te vaira aneiiroto i teienei ao te hoê ati eaui
Te
tahito
,
“
'to\i” 1
iC
^
ati varua o te Satauro tei^ç^ro
ma'ihia e to tatou Essora na rptp i te Hebedoma mo‘à. O te hebedoma hoT ta tatou e ibmb jiéî i te Sabati, 1 no Eperera, e tae noa’tu
i te Sabati-Tiafaâholir A, (8 no Eperera),
Eaha ïa ati ? O te
^ tino ïa
e te
fatàtà te mahana e tuuhia'i oia i té rima o
endîtri^Wï faaoti itoito oia i to’nà mana'o: e haere i leru^salema, te oire tei taparahi i te mau perophêta.
I te .raahariïi t^tamua o te hebedoma (Sabati o te amaa) ua tomo
oia i lerusalema, mai te huna ore faahou i to'na toro'a Arii, oiahoi
te Mesia i tohuhia ra. Aue te oaoa o te tiaa rahi taata tei pii : “ Hosana i te Arii
mai te mana'o e, e tae o lesu arauae i nia i ts terono no Davida, e na’na e faatere faahou i te nunaa Ati-Iuda ! A«e’toa
to ratou bape e ! i mana'o ai ratou e : e arii o lesu i te pae o te tino!
E arii mau hoi o lesu. E ere râ to’na basileia mai to te mau arii è to
te mau emepera. Te mana nei oia i nia i te aau o te taata ; e basileia
I to lesu iteraa e ua.
fa’najnau
.1
varuà
to’na. No reira, i taua mahana tomoraa i lerusalema, te faao lesu i'.te. s«peta arii e te hei a.uro ta te nunaa Ati-Iuda e
■tâa ê nei
pupu r§L ia’na ; e, te maiti
roa : te hei tara tara.
itoito
ra
oià i te hoê é‘a ê foa’; e'te hoê hei
ê
I te piti O te mahahà (to tatou
'■
,>.
'
^
■
»
....
monire)
ua
faariro- lesu hte hiero
ei faaearaa no’na,' i. lérusalema. Te tamâ nei oia i te hiero téi fiiafirohia eî ana no te eia haru n-a roto Lte miina‘o nounou moni o te mau
tahua. Te faahapa nei oia, i te vahi taata,
ore i ite faahoju.e : E. 'Ÿarua- te Atua.I te toru
mahana
te
0
e
i te
man
tiai
o te
hiero,
o
tei
tae noa’tu i te maha (to tatou mahana piti
te mau marôraa. Te ite ra
ratou teie ë faahapahia ra e te
te mahanaToru) te ua’na ra te peapea e
e
te
mau
tavana
e
te
rnhu tahü‘a
e :
o
Fatu. Eita e neheflehe ia-ratou ia faaoromai i te reira, o te ore roa
.to.ratou tura.e to ratou mana i te aro o te taata. No reira to ratou
arauiraa! ratou ratou iho, té mau tahu‘a,' te mau Pharisea, te mau
Sadiikea, no te maroraà iaTesu, i te pae uputa o'te hiero, I reira’toa
to lesu faaauraa i to ratou mau hoho'a na roto i te hoê. mau para¬
bole mafamaram'a rahi. .Atae Outôu, e te mau aratai haavare no Iseraela ! Atàe hoi oé e Iferusaléma tei dre i farii i te Hau ! Atae atoa te
hiero mo‘a no te oire mô'a ! E ore outou e paruru faahou hia. E horpahtâ te basileia i te tàhi é ! E ô te mau ëtene i roto i te -fairfaa. E
riro to mûri ra êî mua, E tià te tuàâna ï nia i te îiaraa matahiapo, Auë
to te Fàtu ati e !
;
,
mahana'Xte tatou mahana maha). Ua ite lesu
uàfatataroa inote hora no te au‘a avaava. Aita’toa e peapea ! mai
Ua tae i te pae o te
e,
te mea Q te
,
.la poh'e
rahi roa’i to’na hôtu ! (loane 12, 24)'.
raveà te reifâ ho te qra o to te ao, e mû â ïa oiai
te huero
roa
sitona, ei réii'a
e
râ oia i té tuü, i te a.ro'o ta’na mau pipi e i tà’na Ekalesia
mûri atu, i te hoê tapa'o e itearto te aq e,’tei piltai
'■nôa jh.0 téFutu ia ratou e tâe noa’tu i te h’opea oteienei ao : o te'cro'a
Eilpharfïa. Na te tapa’o o te tino, e te tapa'o oTe toto e taamu i te
«
E
no
na mpa
te mau tau a
mau amaa
i nia ite tumu, é
a
mûri noa’tu.
;
ià mahana. E teie nei tiu Gese.nane te Fatu, i te
atiraa to’na varua i.te maûiui rahi pohe,( Mat. 26'. 33. ■). E faaitoito
to’na Metua ia’na ! Eifarii oia ité utuab te hara o to te ao. Eita oia
.Ua pô-roa’tura
e
otohe !
‘
ono o te mahana [to tatou Faraide poheraa], E mea oioi te
ohipa i te tupuraa. Teie o luda e te m;.u faehau. Teie te mau
Teie te
Il au
'
.
VEA
->
POROTETANl
haavaraa: to te Sunederi, e to Heroda raua o Pilato. Ua avatea, ua
ineine te raau tarava e te hei taratara ! Teie te Arii o te mau Atiluda : ua rîhia i nia i te raau, e te faainohia [Gai. 3„ 13]. Oia râ,
te faaore nei oia i ta ratou
mamoe
roa
iti tei
roaa
hara,
e
te
faahou mai i te
[te eia haru]. Te tia
huru tiaraa? EaHa
ra
to nia i te ra‘i i te hoê
i taua maa taime iti hopea
oaoa ra
ora
noa ra te taata
ïa huru hi'oraa?
i te hi'oraa’tu. Eaha râ ïa
Ua oti ! Ua
i)oiri te ra‘i ! Ua mahae te paruru o te hiero ! ua aueue
pohe o te Mesia i roto i te mato... Teii ore ai oia i tapea’i i te rima o Satani, oiahoi te pohe ?
te fenua ! Ua tuuhia te tino
hea te Atua
Teie ! Aita te Metua i taa ê ! Na’na i
maiti
rave i te Vârua o ta’na Tai haapao. A hi‘o na i to te Tamaiti araraa i te mahana matate hebedoma api! Oia hoi ta te Ahia i faatia aenei, vxi matara
e
mua o
hoi ia’na te tapea ra o te pohe, e ore
roa
hoi oia
e mau
i te reira
[Ohipa 2, 24].
Oiamau ! A
umere na
! A pii haleluia, e to te
ao
! Ua tia
o
lesu
mai te pohe mai ; tapa'o ïa no to tatou iho rê.
E teienei, ia haamaitaihia te Atua
no
to tatou Fa tu ra, no
o
tei horoa mai i te rê
lesu-Mesia ! [1 Kor. 15, 57], I
Puta Himene
no
tatou,
C. V.
Api
Ua oti te puta himene api tei faaaiihia no te mau tamarii, no
te haamaitairaa i te Atua i te haamoriraa. 0 te mau himene ïa
tei
haaputu hia i te raatamua
tei parare te mau
I roto i teie
no
oto
raa reo i
bukaapi,
hia le rahiraa o le mau himene
faaore hia te vetahi, tei ore roa i himene
monohia râ ratou, e ua faanavai hia.
ua tamau
le buka matamua ; ua
faaliou hia; ua
100 himene i roto i le buka
E
e
mauruuru
vai i te
uo
de Foniaret raua o Spelta, e o
roto i te mau paroita Tahiti.
e
mau
api;
le mau tamarii
paroita, ia
le faanavairaa i
te
e
e rave
te
mau
roaa mai taua
mau
rahi te
mau
otoraa api.
amuiraa feia faaroo atoa
buka maitai rahi ia ratou,
himene ta ratou
e
himene nei i te
Sabati, i te pureraa.
Te hoo
0
wometua;
teie buka api;
éhitu raera ïa. Tei Papeete, i ô te
tei Uturoa i ô Spelta, orornetua haapii.
mau
■
P:.OàOTET
VEA
Tuàtapaparaa
Te taeraa
'
0
■
A Nl
parau tahito
Evanelia : i Ruruîu
te
•
Na rôto i te mau ava‘e i
mairïjienei, ua faatia o Veà Porotetani i
te parâu no Auura, te tavana pdinu no
Rurutu, e to’na faahoiraahia
i to’na fenua fanauroa mai te haere atoa te maù
haapü Eva,nel\ano
RaM,tea tei maitihia e Tihoni Viriarnu. E hio tatou z teienei
mahana
i tei tupu i mûri ïho i to raton.ia'eraa i Ruruiu.
.
.
-
E
au. pqha e 3 ava'e i mûri ae i to Auura niâ
faariK'ï'iia i to'
fenua Raiatea, ito ihôra to Raiatea t' leMioêniaa
poli iti i lua roa^
te’hQ.e.inaira i üturoa. Alla i inaoro papii aiura raton i Lo’iià huru
map,i to ratou iii‘o maitairaa i to'na
atoii
mau
ie
:
te
mua
e
to’ha mûri
e
to’na
pahi
mau tora ta ratoli i haîiuirii i te riiatamua
e O'tei faaulaliia i nia i to
pahi tira toru tei afai ia. Auura mà i
Rurutu. Ua taa’tura lo ratou ihana’Q; td 'afai-mairà
tau.a-poti ra
1 te mau
para U ^pi no Auura o nô to ratou. imui hoa Raiatea teitae atôa e o Auura mâ i Rurutu.
o
Horo pupara noa’lura te .laata'i tehat'ai mal- to
hinaaro i te
farerei i te reira mau paraît. Aitâ le
pahi'i
lapaei iià faateitei to
poti i te hoè mau atua raau no Rurutn i nia: o ta ..ratou ïa
pahonoraa matamua i te mau ii ira à na-to te ferma. Na ôvfaahou
te
atura ratou i mûri a‘e:
rahi tei
«
Ua
ora
Rurutu 1
to
tapàr’ahi a'onei i
4eienei i te ma‘i
te lioê pueraa ralii no ratou Ua laninii
ratou i te hbë pue o to ratou mau atua i te
auahU e ur. tuu ntai
ratou i te tahi pae i lo matou rima ia afaitiia
mai.ei'tapa'o i to
outou
e, ua upootia te Evanelia" i Rututu ti.
Teie atoa. te tahi ta ratou i parau mai: « fa matou,
i
ua baaraata to Rurutu i te faatia i te hoè
aro
rêva
mai
fare-p«.reVaa,.e,té'mau-
te
aua no te purupiti o te mau m’ahae anae'ïa ta ratou
te taparahiraa ia rato/u ratou ihona
roto. i ta'ratou
mau tama'i. Area râ ua orometua. Raiatea
tei va.iihbhiai nia i te
fenua. le maitai noa ra è te hamani maitai' iiia ra e le
taata ».
pou no
i maiau
No
no
te^rabi
0 to’na .oaôa, .ua titan o Tilioni Virianiu j. té taata
putuputu i roto i te fare-pureraa. i tâua 'taime ra, ia
faaroô ratou i te Unau parau àpi
poupon rahi tei afailiia mai,
taatoa
mai ô
ta
mai i taua malt fenua;tei
ratou.-i té pô. Aita’tu é fenua
araa
e
i
te moana.
Putuputu ih'ora
nehénehe ai to hoè
putuputuraa
VEA
pô mai tei reira
huru, maori
te
i reira te hoê
noa ra
POROTETANI
i
ra
Raiatea,
fare-pureraa raaitai rahi
maramarania, tei hanere
roa
5'
te
no
e
ta’na
mea
mau
te vai
mori
(e hinu haari i te vairaa i roto i te
apu haari, o te huru ïa o teie mau mori).
Na roto i laua putuputuraa
pô ra, ua hopoi hia mai te mau
idolo no Rurutu, tei faautahia mai e te
poti.e ua tuirhia ratou i
roto i te
purupili ia mataitai mata roa te taata i
to,ratou hohoa.
-
O tei hau i te rahi
taua mau atua
no
ra, o te tahi ïa tei
Rurutu. Ua parau noa
te tupuna mau no te mau taata
Rurutu. E ia hi‘o noa i to'na hohoa, e atua maere rahi miau no
te'nlea te q^iri noa ra te hoè mau atua rii e rave rahi i nia.i
to’na tino, e teie atoa tetahi, te vai mau ra i nia i to’na
tua, te hoê
maa opani iti, eda iritihia taua
opani iti ra. ei reira e taa’i e,
parauhi.a o Aa, o te atua rahi
te feia.pÿari no Rurutu : o Aa
-ua
paoliia laüa atua
ro.lo i
taua apoo
Te énaana
raau ra e
rahi
tumiiïa
te vai
raau
no
4"2
ra e
mau
atua rii fanaua i
ra.
té mata o Tihoni Viriamu i te oaoa, i te hioraa
teie miniau atua, tei ore i faufaa faahou to ratou mana e te
haamana‘0 atua ra oia e, na na taata Raiatea e
piti — e iia taata
ovirilioi i,,te matamua, feia tamaM i mua a'enei— na raua mau
noa ra
i
i .taui i te haamortraa
*orc- 1 le' raau
o
le
reira’toa to’na feruri
fatu ai oia
mau
taata i
Rurutu;
tusia riaria tei matauhia
oramaraa
na raua’toa i faate Rurutu.
e
i le hoê raahana ê atu efano
nia i te hoè
pahi Evanelia mai te tahi oo’a o te poiri
tae iràa’tu i te tahi, mai te haamau i nia i
,tera femme tera fenua
i te. hoê mau liaapii Evanelia maohi mau. '
■
•'
-
■
na
f.
'
■■
.
■
( Te vai
Parau rii api no te
E iTiaù paran mauruuru teie
ratou
niau
hi'oraa
na
ohipa
roa
roa
e‘a ciina. Mea itoito
roa
faaroohia nei
aore ra e opua
paroita
te
nehenehe rahi. Mea iti
mâ
hoê mau Paroita.
te hoê
no
mau
nei. Ua riro ïa
paroita
e
mau parau
ta
ei
tatou.
1. Meâ itoito
mau
nei, e
e rave
e
atu ra )
ta ratou
roa
te
no
mau
Pueu i té
rave
vahi rii toe:
te
faaotiraa i ta’na hiero
purupiti, te
atoa ratou i te aufanraa i ta ratou
fare-pureraa. 1 reira
o
aiia, e te
tarahu, ia tia-
Teriieroo i te tahi aénei tapati i te
VEA
6
faalereraa
raua
POROTE'T ANI
Peapea i te hoê aufauraa no te hiero. E tapa'o nehenehe
hiero i te pae ropu no te matahiti nei.
o
le reira. la tia i teFatu e tomohia teie
2. Mea aroha
roa
“Betela’Me hiero rahi no Uturoa (Raiatea)
te parau no
tei haamauhia to’na niu i te matahiti 1S83 i te tau no Pieti e tei rave i no
hia
roa
e
te mata'i rahi
no
te matahiti 1926. Ua mauiui rahi te paroita ite
hi'oraa i te reira hoho'a oto rahi o to’na Metua. Ua
peapea’toa te feia
mana e
topa, te hiero i te mahana mana'o ore hia. No reira ua putuputu te hoê apooraa rahi no te paroita laato'a no Uturoa i te 14 no matî
e ua faaotihia e, ia tatai mau hia teie hiero, eiaha e huri ia’na i raro, e ia
haamatahia te mau aufauraa i teie nei. Ei te tapati or6‘a no Eperera e
mata'u
ua
te
o
haamata’i note paparaa i te ohipa.
Te papai mai nei o Tunui e: « E tauturu te mau paroita’toa ia “Beteia”
e to te mau fenua atoa. Ua tae au i rotopu i te mau diatono i Avera i te
faahioraa i teie ohipa. Teie ta ratou faaotiraa: e haere pau roa mai ralou
no
te haamauraa i le aufauraa no “ Beteia
3. Tei
Maupiti atoa te parau api. Ua faaoti te Apooraa
fenua atoa i te hoê opuaraa itoito, maori râ ia patuhia te
Maupiti. E
e
papa no tera
mau
le orometua
ra, o Atua, i taua opuaraa ra. E ua ha¬
ohipa i roto i te putuputuraa tei faaterehia
puai te tayana
ua tauturu
amauhia te
Paroita e to te
hoê hiero ofai i
Teraitua. Teie ità 'na tuaroi i reira Zekaria 4, 9 : “Te rima o
o
Zerubabela tei haamau i le niu.
teie fare, e na lo’na rima atoa e faaoti”
o
4. Tei Tiva atoa
(Tahaa) te hoê ohipa iti ta te Vea efaatU nei, maori
haapiiraa a Teriira orometua. Ua tamàtaoia i te opéré 104 irava
i taua haapiiraa ra o tei tamauroahia. Ua hiopoa hia de reira. E 3 vahiné
tei pau maitai ia ralou mai te fifi ore. ( O Parau v., O Nui v. e o Apera v.)
râ te hoê
Ua
mauruuru roa
te orometua
e
diatono tei hàamau i teie nei
na
mau
irava tumu.
E irava a‘o atoa tei
tei
mauruuru roa
operehia. Hoê ahuru ma hitu irava. E piti tau tino
hiopoaraa, oTihoni e o Frédéric a Tutamu.
hia i te mahana
Faaitoito tatou. Te tealea nei te
5. E
mau
hine). Te
mau aua.
fare orometua tei oti iho nei i Patio
opua
nei to Maeva i te
E Parau
rave e le
A‘o Aamu
na
Otomoni
orometua tahito i
«
Ua parau
matra, taua
oplii
^Tahaa) e i Haapu (Huafaaoti i ta ratou fare-pureraâ.
ra
(Orsmond),
Teahupoo.
i te vahiné
■
e ore roa
ot'üa
pohe». Genese 3, 4.
TUMU
E
maa
I
puhi rahi taero tei patia ia Eva i polie ai to te
ao
nei.
e
P(?R0TETAN1
VE A
Aml. E
puM tallüô,
7
maramonoi no Turi:
e
parauhia no raro, no, Raîateà; ua tâe
E ua parauhia na’na i pâpâhia te tnau
to‘a i Tahiii nei i laiiito e ra; e riri to’na i le hoê làu taata i’ii
tei parauhia e- tau unie rii ; na raini i here i té avae o laua arii
ra 0 Turi,. No reira oia i hopu ai ua raro i te moana, i tu‘i ai i
te to‘a na raro i te niili e t.ae noa'tura i Papehee, roaa’lura taua
pue taata rit ra, popohia ihora to raua rae, riro atura ei u-ifie.
Te niono'i rà o taua arii ra, na mara ïa le initi, rii’o atura ei
m.ea ta.pro,.Taero, atura te i‘a, U' puhi peto. te inau i'a’toa, le haputu, pnrauliia’i o hâpuLu taerh no Faraatara (tei Teahupoo taua
valu ra), e maramonoi no Turi, no te taata mea rau.
' ■
Oiatoa, e homa, teie pulii e parauhia i roto i teienei irava ;
puhi fatia4tiii na Eva.Ua rlro ei maimoa na’na ; aita taua. plihi
ra i ite fie parau taata taé roa aéra i le luahana i tomo ai te Dia¬
bolo i roto i'taua ])ui)i ra, inaha ! parau taata maira taua puhi
ra ia Eva, No Le aha oia i parau taata’iu ai ia Eva? Üa taero taua
puhi, ra i te uujFai^if''>oi no taua Diabolo ra. No reira.'alta tâua
puhi i mata'u, parau noa’tu ra oia i té mau parau atoa ho lo’na
0 Turi nei
mai i
Taiiiii
e
An'i oiii i
liei i tahito'
ra.
,
Taeih.
J
■
-
^
Mai te hoê taata-,
c
taata manuthu, e taata parau ind ore.i te
i Le parau popaa. la ta-
Taata, e te Uilii ore, (• taaia ile ore atoa
mata
î)ia
ra,
râ .taua taata
ra
i te
ainu
i te hoè tau au‘a ava e ia taero
paraii haere noa'tura oia i le mau parau atoa: te tuhi e te
ê faaVoo
parau ino, e ua parau haere atoa i te. parau popaa ; e ore
mai ia avauhia’lu no'te -mea ua taero.
Na
puhi taero
taua
.
ra
i taero ai' to te
ao
taa’toa nei. A hi'o
l''2; 9.
Apokàlupo
Aajaa, 2. Epuhi lahüo
no roloroa
maiik io‘ü u/ii/'u ( to‘a rearoap.
TUMU II
Teraau i ora'i le Utero iio Eva i liama'i to te ao nei.
.-Vmaa
\. Tona iho huaai,
,
îesu ei- huaai uo te vahiné. Na te vahiné i fanau, faiiaii
;ra,i’G ae i te,'ture. Gai. 4. 4. No'na i -polieai le taero 0 te Diabolo,
tiamah to te ao na roto i to’na poheraa.. (1 Timo. “2. 14 lo).
üa riro
i
i
Ama.a 2.. Te Evanelia
no
(esu e ta’na parau.
.4maa-3. Te ord'a -Eupliari e; te
OPAN1
—
puhi taero.
E le
rnau
papeliloraa nei.
vahiné, atira
na
tatou i te
patiahia
(Tritihia)
e
te
1.Ua
23..UEa
8
Parau rii
faaroohia
e
Api
te reva mau nei to tatou Tavana
Rahi
o
M. Solari i Farani
Eperera nei. Ei(a oia e tiai i te Tavana Rahi api, o M. Siâdoiis.
Ua faaroo atoa hia e te tare mai nei te Faaterehau api, maori râ o M. Bouges
i teie nei ava‘e
e to Tahiti. Teie atoa te tahi: ua faarirohia o M. Cadet,
haava, ei auvaha ture i “ Basse - Terre” (Guadeloupe).. I Tiurai roa paha
téi matauhia aenei
ona e
reva‘i.
mauiui rahi,
parareroa i teie nei te hnê ma‘i huru peapea e te
maori râ te ma‘i mata vare. Ua ino roà'te mata o te vetâhi mau laata. No
te mau fenua e te mau mataeinaa aita to reira e taote teie te au ia rave: e
tunu
Mai te
e e
mea
raau vareau e aore ra
ïa i te maitai. Eiaha râ e
mau
ati rii peapea
e
“acide borique” te roaa, liau roa’tu
faarahi i te raau vareau.
râ te parariraa no
Moorea”. Ua faauta’toa mai te pahi
tei tupu i te Tuamotu maori
ra o “Tiare Vareau” e o “Tamarii
o te Hau o “Mouette” i te hoê vahiné
te fare ma‘i oia.
na
mata i taua pape ra ( ia
mâ te rima o te feia raverave.
haapihaa. i te pape, e a faarari pinepine i te
puinahana). E paruru i te mata i te niahana. la
pahi
tei pau i te ma‘o i Apataki. Tei
Apocraa Tuhaa tei oti iho nei i roto i na tuhaa e toru (TahitiMoorea). Ua faataahia i reiia te mau mahana no te mau aufauraa faatupuraa
parau, etaenoa’tii i te aufauraa api no “ Heremona” te faatupuhia i te pae
hopea no te matahiti nei. 1 roto i te Apooraa Rahi e faataa maitaihia'i teie parau.
5. Ua haamauhia te tuati vahiné api no Orofara, oia hoi o Emma Ponçon
i nia i ta’na tufaa ohipa i Orofara na roto i le noê oro‘a iti nehenehe ro^,
Tei reira o Sasportas te taote no Orofara e to’na'toa hoa, e tae npa’tu i na
orometua Taiete. Tei reira atoa te feia mana e na orometua no na mataeinaja
tapiri. Ei pahonoraa i te hoê oreroraa na te taote i mua i te aro o te feia
ma‘i atoa, ua faaite o Emma i to’na oaoa i te taviniraa i te mau ma‘î, mai
le hi‘o -ore i te huru o to ratou haapaoraa ; e amut oia ia ratou paatoa f roto
i to’na aroha. 1 te pae râ o te'faaroo, ia ore’ rii ta’na mau ohipa luatiraa,
eC haapao iho â onâ i to’na pae. O ta’na atoa ïa i faaite i mûri ae, i roto
4. E toru tau
i te" fare pureraa no
Orofara'.
I mûri iho i te reira, ua
araa i Papenoo.
titau o Teriieroo i totaua tere ra
j te hoê tama-
aroha i tupu i Papara i te 4 no mati, tapati oroa: ua pohe roa
Te faaite nei, o Vea Porotetani i to’na aroha i to tatou hoa
o Manarii t. e to’na utuafare taatoa na roto i teie ati rahi. Ua faaroohia
poheraa oioi roa.
6. E parau
P
Manarii
rahi
e, e
v.
Moni tauturu i te vea
Rarotoa mâ ) ; Kare orometua, e 8 tara 90 , Papeete
Debrie, 1 tara; na te hoê hoa no Tipaerui: 1 lara. Rairo.! (Tuamotu),
vaearai a Vaiho; 1 tara, la amuihia: 11 tara 90.
MAURUURU
Puka-Puka (
Imprimerie
JuvËNTiN frères.— Papeete, Tahiti.
M'i®
Te*
Fait partie de Vea Porotetani 1926-1928