EPM_Vea Porotetani_192804.pdf
- extracted text
-
Te 28 0 te Matahiti.
■
—
Hihl 4.
EPERERA 1928
VlilA POROTET/iNl
AITA’TÜ
NIU E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O ÏEI HAAMAU
HIA RA, OIA HOI TE
HOO I TE
P.
Mesia RA O lESU. — I Korinetia 3,11.
MATAHITI
HOÊ :
HOB TARA.
VSRNIER, Directeur-Gérant.
SABATI O TE MAU AMAA {1 Eperera);
FARAIDE POHERAA {6 no Eperera) ;
SABATI-TIARAAHOURAA (8 no Eperera).
Te vai nei, i te fenuu popaa, i nia i'ie uputa o
tahito roa, te hoê
,
tehoê fare-pureraa
paî^u.|^i papaihfa i te feo latine, e o tei na ô-em
((ia iritihia ra) :
:jm
E hoa, e teienei ratere, a faaea rii wi i te haere, e a tamata na
-iteferuri e: te vaira aneiiroto i teienei ao te hoê ati eaui
“
'to\i” 1
iC
Eaha ïa ati ? O te ^ tino ïa e te ati varua o te Satauro
^
tei^ç^ro
ma'ihia e to tatou Essora na rptp i te Hebedoma mo‘à. O te hebedoma hoT ta tatou e ibmb jiéî i te Sabati, 1 no Eperera, e tae noa’tu
i te Sabati-Tiafaâholir A, (8 no Eperera),
I to lesu iteraa e ua. fatàtà te mahana e tuuhia'i oia i té rima o
fa’najnau endîtri^Wï faaoti
itoito oia i to’nà mana'o: e haere i leru-
^salema, te oire tei taparahi i te mau perophêta.
I te .raahariïi
t^tamua o te hebedoma (Sabati o te amaa) ua tomo
oia i lerusalema, mai te huna ore faahou i to'na
toro'a Arii, oiahoi
Aue te oaoa o te tiaa rahi taata tei pii : “ Hosana i te Arii
mai te mana'o e, e tae o lesu arauae i nia i ts terono no Davida, e na’na e faatere faahou i te nunaa Ati-Iuda ! A«e’toa
to ratou bape e ! i mana'o ai ratou e : e arii o lesu i te pae o te tino!
E arii mau hoi o lesu. E ere râ to’na basileia mai to te mau arii è to
te Mesia i tohuhia ra.
te mau emepera. Te mana nei
oia i nia i te aau o te taata ; e basileia
.1
varuà to’na.
No reira, i taua mahana tomoraa i lerusalema, te faa-
■tâa ê nei o lesu i'.te. s«peta
pupu r§L ia’na ; e, te maiti
arii e te hei a.uro ta te nunaa Ati-Iuda e
itoito ra oià i te hoê é‘a ê foa’; e'te hoê hei
ê roa : te hei tara tara.
,>.
'
^
I te piti O te mahahà (to tatou
■
»
....
monire) ua faariro- lesu hte hiero
nei oia i te hiero téi fiia-
ei faaearaa no’na,' i. lérusalema. Te tamâ
'■
firohia eî ana no te eia haru n-a roto Lte miina‘o nounou moni o te mau
tahua. Te faahapa nei oia, i te vahi taata, i te man tiai o te hiero, o tei
ore
i ite faahoju.e : E. 'Ÿarua- te Atua.-
I te toru 0 te mahana e tae noa’tu i te maha (to tatou mahana piti
e
te mahanaToru) te ua’na ra te peapea e te mau marôraa. Te ite ra
te mau tavana e te rnhu tahü‘a e : o ratou teie ë faahapahia ra e te
Fatu. Eita e neheflehe ia-ratou ia faaoromai i te reira, o te ore roa
.to.ratou tura.e to ratou mana i te aro o te taata. No reira to ratou
arauiraa! ratou ratou iho, té mau tahu‘a,' te mau Pharisea, te mau
Sadiikea, no te maroraà iaTesu, i te pae uputa o'te hiero, I reira’toa
to lesu faaauraa i to ratou mau hoho'a na roto i te hoê. mau para¬
bole mafamaram'a rahi. .Atae Outôu, e te mau aratai haavare no Iseraela ! Atàe hoi oé e Iferusaléma tei dre i farii i te Hau ! Atae atoa te
hiero mo‘a no te oire mô'a ! E ore outou e paruru faahou hia. E horpahtâ te basileia i te tàhi é ! E ô te mau ëtene i roto i te -fairfaa. E
riro to mûri ra êî mua, E tià te tuàâna ï nia i te îiaraa matahiapo, Auë
to te Fàtu ati e !
;
,
Ua tae i te pae o te mahana'Xte tatou
mahana maha). Ua ite lesu
uàfatataroa inote hora no te au‘a avaava. Aita’toa e peapea ! mai
e,
to te ao, e mû â ïa oiai .la poh'e
sitona, ei réii'a e rahi roa’i to’na hôtu ! (loane 12, 24)'.
te mea Q te raveà te reifâ ho te qra o
roa
,
te huero
E na mpa râ oia i té tuü, i te a.ro'o ta’na mau pipi e i tà’na Ekalesia
te mau tau a mûri atu, i te hoê tapa'o e itearto te aq e,’tei piltai
'■nôa jh.0 téFutu ia ratou e tâe noa’tu i te h’opea oteienei ao : o te'cro'a
«
no
Eilpharfïa. Na te tapa’o o te tino, e te tapa'o oTe toto e taamu i te
mau amaa i
nia ite tumu, é a mûri noa’tu.
.Ua pô-roa’tura ià mahana.
;
E teie nei tiu Gese.nane te Fatu, i te
atiraa to’na varua i.te maûiui rahi pohe,( Mat. 26'. 33. ■). E faaitoito
to’na Metua ia’na ! Eifarii oia ité utuab te hara o to te ao. Eita oia
e otohe !
' ‘
[to tatou Faraide poheraa], E mea oioi te
ohipa i te tupuraa. Teie o luda e te m;.u faehau. Teie te mau
Teie te ono o te mahana
Il au
.
VEA
->
POROTETANl
haavaraa: to te Sunederi, e to Heroda raua o Pilato. Ua avatea, ua
ineine te raau tarava e te hei taratara ! Teie te Arii o te mau Atiluda : ua rîhia i nia i te raau, e te faainohia [Gai. 3„ 13]. Oia râ,
te faaore nei oia i ta ratou hara, e te oaoa ra to nia i te ra‘i i te hoê
roa
iti tei
faahou mai i te ora i taua maa taime iti hopea
[te eia haru]. Te tia noa ra te taata i te hi'oraa’tu. Eaha râ ïa
mamoe
roaa
huru tiaraa? EaHa ra ïa huru hi'oraa?
Ua oti ! Ua i)oiri te ra‘i ! Ua mahae te paruru o te hiero ! ua aueue
te fenua ! Ua tuuhia te tino pohe o te Mesia i roto i te mato... Teihea te Atua i ore ai oia i tapea’i i te rima o Satani, oiahoi te pohe ?
Teie ! Aita te Metua i taa ê ! Na’na i rave i te Vârua o ta’na Tamaiti e i haapao. A hi‘o na i to te Tamaiti araraa i te mahana matamua o te hebedoma api! Oia hoi ta te Ahia i faatia aenei, vxi matara
hoi ia’na te tapea ra o te pohe, e ore roa hoi oia e mau i te reira
[Ohipa 2, 24].
Oiamau ! A umere na ! A pii haleluia, e to te ao ! Ua tia o lesu
mai te pohe mai ; tapa'o ïa no to tatou iho rê.
E teienei, ia haamaitaihia te Atua o tei horoa mai i te rê no tatou,
no to tatou
Fa tu ra, no lesu-Mesia ! [1 Kor. 15, 57], I
Puta Himene
C. V.
Api
Ua oti te puta himene api tei faaaiihia no te mau tamarii, no
te haamaitairaa i te Atua i te haamoriraa. 0 te mau himene ïa
tei
haaputu hia i te raatamua e de Foniaret raua o Spelta, e o
oto raa reo i roto i te mau paroita Tahiti.
I roto i teie bukaapi, ua tamau hia le rahiraa o le mau himene
tei parare te mau
no le buka matamua ; ua faaore hia te vetahi, tei ore roa i himene
faaliou hia; ua monohia râ ratou, e ua faanavai hia.
100 himene i roto i le buka api; e rave rahi te mau otoraa
E
e
mauruuru
vai i te
uo
mau
api.
le mau tamarii e te mau amuiraa feia faaroo atoa
paroita, ia roaa mai taua buka maitai rahi ia ratou,
le faanavairaa i
te
mau
himene ta ratou e himene nei
i
te
Sabati, i te pureraa.
Te hoo 0 teie buka api; éhitu raera ïa. Tei Papeete, i ô te mau
wometua; tei Uturoa i ô Spelta, orornetua haapii.
■
VEA
■
P:.OàOTET A Nl
Tuàtapaparaa parau tahito
Te taeraa 0 te Evanelia : i Ruruîu
•
Na rôto i te mau ava‘e i
mairïjienei, ua faatia o Veà Porotetani i
Auura, te tavana pdinu no Rurutu, e to’na faahoiraahia
i to’na fenua fanauroa mai te haere atoa te maù
haapü Eva,nel\ano
te parâu no
'
RaM,tea tei maitihia e Tihoni Viriarnu. E hio tatou z teienei
mahana
i tei tupu i mûri ïho i to raton.ia'eraa i Ruruiu.
.
.
-
E
au. pqha e 3 ava'e i mûri ae i to Auura niâ
faariK'ï'iia i to'
fenua Raiatea, ito ihôra to Raiatea t' leMioêniaa
poli iti i lua roa^
te’hQ.e.inaira i üturoa. Alla i inaoro papii aiura raton i Lo’iià huru
map,i to ratou iii‘o maitairaa i to'na
atoii
mau
O'tei
e
ie :
mua
e
to’ha mûri
e
to’na
te
pahi mau tora ta ratoli i haîiuirii i te riiatamua
faaulaliia i nia i to pahi tira toru tei afai ia. Auura mà i
o
Rurutu. Ua taa’tura lo ratou ihana’Q; td 'afai-mairà
tau.a-poti ra
te mau para U ^pi no Auura o nô to
ratou. imui hoa Raiatea teitae atôa e o Auura mâ i Rurutu.
1
Horo pupara noa’lura te .laata'i tehat'ai mal- to
hinaaro i te
farerei i te reira mau paraît. Aitâ le
pahi'i
lapaei iià faateitei to
poti i te hoè mau atua raau no Rurutn i nia: o ta ..ratou ïa
pahonoraa matamua i te mau ii ira à na-to te ferma. Na ôvfaahou
te
atura ratou i mûri a‘e:
rahi tei
« Ua ora to Rurutu 1
4eienei i te ma‘i
tapàr’ahi a'onei i te lioê pueraa ralii no ratou Ua laninii
ratou i te hbë pue o to ratou mau atua i te
auahU e ur. tuu ntai
ratou i te tahi pae i lo matou rima ia afaitiia
outou
ua
mai.ei'tapa'o i to
aro
e, ua
upootia te Evanelia" i Rututu ti.
Teie atoa. te tahi ta ratou i parau mai: « fa matou,
i rêva mai
baaraata to Rurutu i te faatia i te hoè
pou no
i maiau
mau
te aua
fare-p«.reVaa,.e,té'mau-
te purupiti o te mau m’ahae anae'ïa ta ratou
no te taparahiraa ia rato/u ratou ihona
roto. i ta'ratou
no
tama'i. Area râ
fenua. le maitai
No
ua
noa ra
orometua. Raiatea tei va.iihbhiai nia i
te
è te hamani maitai' iiia ra e le taata
».
te^rabi 0 to’na .oaôa, .ua titan o Tilioni Virianiu j. té taata
taatoa
ta
putuputu i roto i te fare-pureraa. i tâua 'taime ra, ia
faaroô ratou i te Unau parau àpi
poupon rahi tei afailiia mai,
mai ô mai i taua malt fenua;tei araa i te moana.
Putuputu ih'ora
ratou.-i té pô. Aita’tu é fenua e nehénehe ai to hoè
putuputuraa
VEA
pô mai tei reira
POROTETANI
5'
huru, maori ra i Raiatea, no te mea te vai
fare-pureraa raaitai rahi e ta’na mau mori
maramarania, tei hanere roa (e hinu haari i te vairaa i roto i te
te
i reira te hoê
noa ra
apu haari, o te huru ïa o teie
Na roto i laua putuputuraa
mori).
ua hopoi hia mai te mau
idolo no Rurutu, tei faautahia mai e te
poti.e ua tuirhia ratou i
roto i te
purupili ia mataitai mata roa te taata i to,ratou hohoa.
O tei hau i te rahi
-
no
mau
pô
ra,
taua mau atua
raau
ra, o te
tahi ïa tei
parauhi.a o Aa, o te atua rahi tumiiïa no Rurutu. Ua parau noa
te feia.pÿari no Rurutu : o Aa te
tupuna mau no te mau taata
Rurutu. E ia hi‘o noa i to'na hohoa, e atua maere rahi miau no
te'nlea te q^iri noa ra te hoè mau atua rii e rave rahi i nia.i
to’na tino, e teie atoa tetahi, te vai mau ra i nia i to’na
tua, te hoê
maa opani iti, eda iritihia taua
opani iti ra. ei reira e taa’i e,
-ua paoliia laüa atua raau ra e te vai ra e 4"2 mau
atua rii fanaua i
ro.lo i taua apoo rahi ra.
Te énaana noa ra té mata o Tihoni Viriamu i te
oaoa,
teie miniau atua, tei ore i faufaa faahou to ratou
haamana‘0 atua ra oia e, na na taata Raiatea e
i
ovirilioi i,,te matamua, feia tamaM i
i .taui i te haamortraa
*orc- 1 le' raau
o
le
mau
i te hioraa
mana
e
te
piti — e iia taata
a'enei—
mua
taata i
tusia riaria tei matauhia
Rurutu;
e
na
raua
mau
na raua’toa i faa-
te Rurutu.
reira’toa to’na feruri
oramaraa i le hoê raahana ê atu efano
fatu ai oia na nia i te hoè pahi Evanelia mai te tahi oo’a o te
poiri
tae iràa’tu i
te
i te. hoê mau
■
f.
•' ■ '
-
■■
.
tahi, mai te haamau i nia i ,tera femme tera fenua
liaapii Evanelia maohi
■
mau.
( Te vai
'
atu ra )
Parau rii api no te hoê mau Paroita.
E iTiaù paran mauruuru teie e faaroohia nei no te hoê mau
paroita e ta
ratou
niau
ohipa e rave nei, e aore ra e opua nei. Ua riro ïa mau parau ei
hi'oraa na tatou.
1. Meâ itoito
roa
te
nehenehe rahi. Mea iti
mau
mâ
paroita
roa
te
no
mau
Pueu i té rave faaotiraa i ta’na hiero
vahi rii toe:
te
purupiti, te aiia, e te
e‘a ciina. Mea itoito roa atoa ratou i te aufanraa i ta ratou
roa
ta ratou fare-pureraa. 1
tarahu, ia tiareira o Teriieroo i te tahi aénei tapati i te
POROTE'T ANI
VEA
6
faalereraa raua
o
Peapea i te hoê aufauraa no te hiero. E tapa'o nehenehe
i te pae ropu no te matahiti nei.
le reira. la tia i teFatu e tomohia teie hiero
2. Mea aroha roa te parau no “Betela’Me hiero rahi no Uturoa
(Raiatea)
tei haamauhia to’na niu i te matahiti 1S83 i te tau no Pieti e tei rave i no
hia
roa
e
te mata'i rahi
no te
matahiti 1926. Ua mauiui rahi te paroita ite
hi'oraa i te reira hoho'a oto rahi o to’na Metua. Ua peapea’toa te feia mana e
hiero i te mahana mana'o ore hia. No reira ua putuputu te hoê apooraa rahi no te paroita laato'a no Uturoa i te 14 no matî
e ua faaotihia e, ia tatai mau hia teie hiero, eiaha e huri ia’na i raro, e ia
haamatahia te mau aufauraa i teie nei. Ei te tapati or6‘a no Eperera e
ua
mata'u o te topa, te
haamata’i note paparaa i te ohipa.
Te papai mai nei o Tunui e: « E tauturu te mau
e
to te mau fenua atoa. Ua tae au i
faahioraa i teie
paroita’toa ia “Beteia”
rotopu i te mau diatono i Avera i te
ohipa. Teie ta ratou faaotiraa: e haere pau roa mai ralou
te haamauraa i le aufauraa no “ Beteia
no
3. Tei Maupiti atoa te parau api. Ua faaoti te Apooraa Paroita e to te
fenua atoa i te hoê opuaraa itoito, maori râ ia patuhia te hoê hiero ofai i
Maupiti. E ua tauturu puai te tayana ra, o Atua, i taua opuaraa ra. E ua ha¬
amauhia te mau papa no tera ohipa i roto i te putuputuraa tei faaterehia
orometua o Teraitua. Teie ità 'na tuaroi i reira Zekaria 4,
e le
9 : “Te rima o
Zerubabela tei haamau i le niu. o teie fare, e na lo’na rima atoa e faaoti”
4. Tei Tiva atoa
(Tahaa) te hoê ohipa iti ta te Vea efaatU nei, maori
Teriira orometua. Ua tamàtaoia i te opéré 104 irava
i taua haapiiraa ra o tei tamauroahia. Ua hiopoa hia de reira. E 3 vahiné
tei pau maitai ia ralou mai te fifi ore. ( O Parau v., O Nui v. e o Apera v.)
râ te hoê haapiiraa a
Ua
mauruuru roa
te orometua
e
na
diatono tei hàamau i teie nei mau
irava tumu.
E irava a‘o atoa tei
tei
mauruuru roa hia
operehia. Hoê ahuru
ma
hitu irava. E piti tau tino
i te mahana hiopoaraa, oTihoni e o Frédéric a Tutamu.
Faaitoito tatou. Te tealea nei te mau aua.
5. E mau fare orometua tei oti iho nei i Patio ^Tahaa) e i Haapu (Huahine). Te opua nei to Maeva i te rave e le faaoti i ta ratou fare-pureraâ.
A‘o Aamu na Otomoni (Orsmond),
orometua tahito i Teahupoo.
E Parau
«
Ua parau
matra, taua
oplii ra i te vahiné
■
e ore roa
ot'üa e
pohe». Genese 3, 4.
TUMU
E maa puhi rahi
I
taero tei patia ia Eva i polie ai to te ao nei.
P(?R0TETAN1
VE A
7
Aml. E puM tallüô, e maramonoi no Turi:
0 Turi nei
e
parauhia no raro, no, Raîateà; ua tâe
An'i oiii i
mai i Taiiiii liei i tahito' ra. E ua parauhia na’na i pâpâhia te tnau
e ra; e riri to’na i le hoê làu taata i’ii
parauhia e- tau unie rii ; na raini i here i té avae o laua arii
ra 0 Turi,. No reira oia i hopu ai ua raro i te moana, i tu‘i ai i
te to‘a na raro i te niili e t.ae noa'tura i Papehee, roaa’lura taua
pue taata rit ra, popohia ihora to raua rae, riro atura ei u-ifie.
Te niono'i rà o taua arii ra, na mara ïa le initi, rii’o atura ei
m.ea ta.pro,.Taero, atura te i‘a, U' puhi peto. te inau i'a’toa, le haputu, pnrauliia’i o hâpuLu taerh no Faraatara (tei Teahupoo taua
valu ra), e maramonoi no Turi, no te taata mea rau.
' ■
Oiatoa, e homa, teie pulii e parauhia i roto i teienei irava ;
puhi fatia4tiii na Eva.Ua rlro ei maimoa na’na ; aita taua. plihi
ra i ite fie parau taata taé roa aéra i le luahana i tomo ai te Dia¬
bolo i roto i'taua ])ui)i ra, inaha ! parau taata maira taua puhi
ra ia Eva, No Le aha oia i parau taata’iu ai ia Eva? Üa taero taua
puhi, ra i te uujFai^if''>oi no taua Diabolo ra. No reira.'alta tâua
puhi i mata'u, parau noa’tu ra oia i té mau parau atoa ho lo’na
to‘a i Tahiii nei i laiiito
tei
-
,
Taeih.
J
■
^
Mai te hoê taata-, c taata manuthu, e taata parau ind ore.i te
i Le parau popaa. la tai te hoè tau au‘a ava e ia taero
Taata, e te Uilii ore, (• taaia ile ore atoa
mata
râ .taua taata
ra
i te
ainu
î)ia ra, paraii haere noa'tura oia i le mau parau atoa: te tuhi e te
parau ino, e ua parau haere atoa i te. parau popaa ; e ore ê
mai ia avauhia’lu no'te -mea ua taero.
Na
faaVoo
puhi taero ra i taero ai' to te ao taa’toa nei. A hi'o
taua
Apokàlupo l''2; 9.
Aajaa, 2. Epuhi lahüo no roloroa maiik io‘ü u/ii/'u ( to‘a rearoap.
.
TUMU II
Teraau i ora'i le Utero iio Eva i liama'i to te ao nei.
\. Tona iho huaai,
.-Vmaa
,
üa riro îesu ei- huaai uo te vahiné. Na te vahiné i fanau, faiiaii
i ;ra,i’G ae i
i tiamah
te,'ture. Gai. 4. 4. No'na i -polieai le taero 0 te Diabolo,
to te ao na roto i to’na
Ama.a 2.. Te Evanelia
no
poheraa.. (1 Timo. “2. 14 lo).
(esu e ta’na parau.
.4maa-3. Te ord'a -Eupliari e; te papeliloraa nei.
OPAN1 — E le
puhi taero.
rnau
vahiné, atira
na
tatou i te patiahia
(Tritihia)
e
te
1.Ua
23..UEa
8
Parau rii
Api
faaroohia e te reva mau nei to tatou Tavana Rahi o M. Solari i Farani
i teie nei ava‘e
Eperera nei. Ei(a oia e tiai i te Tavana Rahi api, o M. Siâdoiis.
Ua faaroo atoa hia e te tare mai nei te Faaterehau api, maori râ o M. Bouges
téi matauhia aenei e to Tahiti. Teie atoa te tahi: ua faarirohia o M. Cadet,
haava, ei auvaha ture i “ Basse - Terre” (Guadeloupe).. I Tiurai roa paha
ona e
reva‘i.
mauiui rahi,
parareroa i teie nei te hnê ma‘i huru peapea e te
maori râ te ma‘i mata vare. Ua ino roà'te mata o te vetâhi mau laata. No
te mau fenua e te mau mataeinaa aita to reira e taote teie te au ia rave: e
haapihaa. i te pape, e a faarari pinepine i te mata i taua pape ra ( ia
puinahana). E paruru i te mata i te niahana. la mâ te rima o te feia raverave.
Mai te mea e e raau vareau e aore ra e “acide borique” te roaa, liau roa’tu
tunu
ïa i te maitai. Eiaha râ e faarahi
na
o
te
mau
ati rii peapea tei
i te raau vareau.
tupu i te Tuamotu maori râ te parariraa no
pahi ra o “Tiare Vareau” e o “Tamarii Moorea”. Ua faauta’toa mai te pahi
o “Mouette” i te hoê vahiné tei pau i te ma‘o i Apataki. Tei
te Hau
fare ma‘i oia.
4. E toru tau Apocraa Tuhaa tei oti iho nei i roto i na tuhaa e toru (Tahiti-
Moorea). Ua faataahia i reiia te mau mahana no te mau aufauraa faatupuraa
faatupuhia i
maitaihia'i teie
parau, etaenoa’tii i te aufauraa api no “ Heremona” te
te pae
hopea no te matahiti nei. 1 roto i te Apooraa Rahi e faataa
parau.
5. Ua haamauhia te tuati vahiné api no Orofara, oia hoi o Emma Ponçon
i nia i ta’na tufaa ohipa i Orofara na roto i le noê oro‘a iti nehenehe
ro^,
Sasportas te taote no Orofara e to’na'toa hoa, e tae npa’tu i na
orometua Taiete. Tei reira atoa te feia mana e na orometua no na mataeinaja
tapiri. Ei pahonoraa i te hoê oreroraa na te taote i mua i te aro o te feia
ma‘i atoa, ua faaite o Emma i to’na oaoa i te taviniraa i te mau ma‘î, mai
le hi‘o -ore i te huru o to ratou haapaoraa ; e amut oia ia ratou paatoa f roto
i to’na aroha. 1 te pae râ o te'faaroo, ia ore’ rii ta’na mau ohipa luatiraa,
eC haapao iho â onâ i to’na pae. O ta’na atoa ïa i faaite i mûri ae, i roto
Tei reira
o
i te" fare pureraa no Orofara'.
I mûri iho i te reira, ua
araa
i
titau o Teriieroo i totaua tere ra j te hoê tama-
Papenoo.
aroha i tupu i Papara i te 4 no mati, tapati oroa: ua pohe roa
Manarii v. Te faaite nei, o Vea Porotetani i to’na aroha i to tatou hoa
rahi o Manarii t. e to’na utuafare taatoa na roto i teie ati rahi. Ua faaroohia
e, e poheraa oioi roa.
6. E parau
P
Moni tauturu i te vea
Puka-Puka ( Rarotoa mâ ) ; Kare orometua, e 8 tara 90 , Papeete M'i®
Debrie, 1 tara; na te hoê hoa no Tipaerui: 1 lara. Rairo.! (Tuamotu), Te*
vaearai a Vaiho; 1 tara, la amuihia: 11 tara 90.
MAURUURU
Imprimerie
JuvËNTiN frères.— Papeete, Tahiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1926-1928