EPM_Vea Porotetani_192712.pdf
- extracted text
-
Hihi 12.
TITEMA 1927 -
:
tATa. TOA IA HAAMAU
HIA RÀ, OIA HOi TE Mesia
R:^o Iesu. — I Korinetia 3,11.
HOO I TE MATAHITI HOE :
P. VERNISR,
MAORI RA O TEI HAAMAU
HOE
TARA
Directeur-Gérant.
Titema
Te àva‘e hopea teie o te matàhiti 1927 nei.
tei matarohia i roto i te mau faretôa, ia tae i te hopea matahiti, e tamata tatou i te taio i tei ,
noaa mai e i tei pau ia tatou na roüo i teienei matahiti tei
la a,u 1, te hoê chipa
fatata i te mahemo.
Tei pau : e rave ,rahi te mau orometua tei hoi i te fenua
popaa i teie matahiti, mai
te mono-ore-hia ratou e tae roa
tuati vahiné no
-fflâî' i^iêfïS'n te'Orapietuatno Raiatea, na
Ôrofara, o Pailloux vahiné, o màdêmoiselle Benoit ; aitâ o
Ahnne ma i hoi mai no te mai rahi o to raua tamâiti.
Ua pohe atoa te hoê mau hoa no tatou i te fenua nei, oia
hoi o Orsmond Walker tei amo, mai te puai i te opuaraa no
Heremona ; o Samuela orometua no Rimataratèi maupapu
e tae noa’tu i te hopea.
Teie atoa tetahi, maorirâ ; tê hoê pae feia faaroo tei hoi
i mûri i te mau ohipa o teienei ao mai te faarue i to ratou
tiaraa faroo.
Einau pau ana'e te reira o tei faatupu i teoto i roto i
aau e te faahaeha‘araa hoi.
Teï noaa mai : e tano ia tatou ia haamaitai i te Atua no
tti’na i horo'a mai ia tatou : o te matahiti teie i tupu ai te
F 0 R 0 '1' 1-: '
V i<: A
a
i opuaraa
itoito o to tatou Faatere, oia hoi o Heremon
!amô te mau Paroita no Oteania taatoa, e te amo noa
^
i ’taua opuaraa ra. la tia i te^ Fatu e pee roa te tar£
no Heremona Mou
hopea matahiti nei.
Te matahiti teie i mana’i te Ture
Tupiu Ap^a to tat
Faatere raua e te Hau Farani i faaau'ei maitai no ta tatc
mau Paroita a mûri nei. O te tahoeraa rahi teie i raro
ai
i te faatereraa no te Apooraa Kahi Amui.
Te matahiti teie i mahiti ai e i faatahinühia’i tootoru
pipi orometua. E parau mauruuru rahi te reira. no te mea
te navah rii maite nei ta tatou mau Paroita i te orometua.
■ê
■
'
■
Te matahiti teie i rahi ai te mau pipi
api tei hinaaro e
haere mai i Heremona. Na te Apooraa Rahi e feruri i taua
parau ra.
E ei pahohoraa i te mau orometua popaa tei reva
aenei,
teie mai nei na tuati api no Orofara e te hoê mau orome¬
tua haapii tamarii, ua fatata i te t&e mai.
No reira liaamaitai tatou-i te Atua o-tei tauturu mai ia
tatou e tae roa aeneî i teienei mabana. Ebene Ezera
IF^AVA P/\RAU
HOELA
to
la haamaitai hia te Atuai niai te rai
teitei, eï hau
teienei ao, e ia ite-au-hia mai te taata nei”
Luka. 2. 14.
Ua
na
ô
mai
te
hoê taata e, e
piti tau oroa rarahi
popou na te mau
melahi :
1. Te otiraa i te Atua te
ohipa o na mahana c oiio, e Adamu hoi ; o
tei riro êi tapa‘o no to’na
manahopc e to’na paari
2. To lesu fanauraa mai i roto i teienei
ao,
hope.
ei hoo i te taata hara no
j^oto i te pohe.
îita râ
Ja,
e
no
au
te
i to
mea
te rai
no
anae
ia
oaoa
tatou i fanau
Jèla. Amui hoê tatou e to lesu
mau
raa’tu ia lehova no ta’na horo'a e ore
e
i
te reira
mai ai
mahana; tei ia tatou
lesu,
e
taata i teienei
tia ia parau ra.
i riro ai
oia
çi
mahana, i te arue-
v-i'. A'
,3 ^
t’ORÜT ET AN i
3. O te faaroQ ïa i ta’na ra Paraa. Aore roa e mea au ©re rahi na
[ te Diabolo, maori râ o te Parau a te Atua. Ta lesu ïa parau i roto i te Me1 debara. Mai te opani
rahi taua paruru ra.
(
4. O te faaroo ïa i ta’na faafaa aroha i fafaii mai ia tatou net.
5. O te faaroo ïa i te Vanta Maitai. O tei î i te Varua Maitai ra,
eaha ia’na ia mata‘u atu ? Ua tapoihia oia i te hoê paruru taea orehia. Te
mau Aposetolo i te mahana Penetekose. Tetephano.
TUMU
.
II
TE MAU IHE AUAHf E POHE I TAUA
O
Ua
PARURU RA
tE FAAROQ.
parauhia ihe auabii no te mea e mea veavea rahi ia puta — e mea
ophi veavea.
taero mai te hohonî
Ua
rau
tuahine
e
te hury
gWa te orometua te tahi pae e te mau taeae e te mau
te mau matono.
1. Na ihe auahi, e
te’ahia mai i nia iho i te mau tavini o te Atua.
O te mau ihe atoa i haapa'ohia no te mau taeae, e te tahi atu â mau ihe taa êra.
a.
Aita i mânuia maitai la oe mau a‘oraa.
b. îa a‘o oe i tera parau, e inoino
c.
^
ïa te taata.
E ere te toro'a orometua i te toro’a faufaa rahi.
1^ d. E toro'a teiaha roa te toro'a orometua, e le mata'u rahi. E vai iho
lia te
tahi.
Auaa te faaroo ra, ua puta
te mau orometua!
Vetahi mau ihe auahi e te'ahia mai i nia iho i te mvu diatono e
•
te mau taeae e te mau
a.
E feia
tuahine.
ohipa rahi outou
e
te mau diatono. Eaha ta outou faufaa i
reira! E tavini noa iho.
b.
E’ mea navenave maitai le mau arearea o teie nei ao.
c.
E
mea
haumani ia haere i te pureraa.
noa’tu te pure fetii ?
i te Evanelia?
î. O vai tei ite e, ua papaihia outou i te ao?
•d. .Eaha te mo ore
'e.
Eaha te faufaa ia haapao
TUMU III
NAHEA RA TATOU I TA TATOU,NEI PARURU E MAITAI AI?
'
7. Mau maitai tatou i mari
mai i taua paruru ra. Eiaha ia hahi ê.
Faafariu atu tatou i ta tatou, paruru i te mata o to tatou enemi nei.
roa tatou ia faarue i ta tatou nei paruru. E utua rahi to te
reira, ,Heb. 10, 5.
/
Ta' le^jaiiiÉL vahioe Hereni i ta’na tamaiti ia haere i te tama'i : la hoi
2.
3. Eiaha
maij
ei
raro
o,e .i4o paruru.
I
VEA
4
POROTETANI
Tuatapaparaa Parau
Tahito
Te mau matahiti i tae mai aite Evanelia i te moan]
Patifita nei.
(A hl‘o i te veauo Tiurai 1929.)
1821.
Te
fenua
Rarotoa. Na Tihoni Viriamu i
fenua ra. Ua na rnua oia i te
tapae i Aitutaki e ua vaiho oia i reira i na aito e piti no Raiatoa mai: o Eapeiha e o Vahapata, Te vai oviri noa ra te taata
i Aitutaki i te reira tau; paraihia raton i te re'a e ua nana'ohia
mau
afai i te Evanelia i fana mau pae
to raton
atoa
mau
tino mai te
ava'e
Tihoni Viriamu i laua
0
e
tae nooTu
inalahiti
ra
i
i te upoo.
Üa tae
Mangaia, Atiu e i
Rarotomja.
1822. Tonga. Na te Taictc faatupuraa parau no Loiiedona i
haainau i te Evanelia i
reira. E repo paari roa, aita i manuia
ohipa; e rave rahi te mau.orometua tei pohe roa i reira.
1830. Hamoa. Na Tilioni Viriamu â i haamau i le Evanelia
vave
le
i taua ferma rahi, raua
MiT Papu Melua no Huahine. Na
pahi Evanelia o te “Veao te Hau", tei hainanihia e Tihoni
amu i Raroloa, i faauta ia raua i reira.
1835.
o
te
Te fenua Fiti. Na te hoè Taiete porotetani ê i afai
i te Evanelia i reira i te matamua. Te fenua te reira o te amu
taata, e te taata mata huru ê rahi. Ua tupu atft te ohipa i reira,
paari rahi atoa te
1839. Niu
rahi tei tarava
reiro.
Hepiriti. (Nouvelles Hébrides) E mau fenua ranoa
i pihai iho
i te
mau
te râ. Na Tihoni Viriamu i opua i
mea aile â hoê popaa i tapae i taua
G
fenua TaratoniT te hiti
teie tere atâatâ rahi no le
fenua o le taata oviri e te
taata. No reii'a oia i faakieine maite ai i taua tere ra.
O ta’na ïa ohipa tiimu rahi e aita’tu i aino i to’na oraraa taatoa.
Na nia oia i te pahi Evanelia o Camdea i te haere, oia e te hoê
amu
mau
orometua
maohi
no
Hamoa é
no
Rarotoa,
Ua
faarue
oia
t te hoô pae no taua mau
haapii Ev.rnelia ra i Itotuma e te tahi
pa^ i Tanii, e ua fano lia oia i Eromanga. Ua ite paatoa tatou
i te hopea riaria no taua tore ’ra; maori r<i ua
taparahihia oia
^na roto i te hoê ohipa haavare e ua arniihia to’na tiiio. Ua ite’toa
tatou
i te
ohipa ta to’na Hau i rave i to faarooraa
parau api: ua tono mai oia i te
un tanuiiia
o
.Ifcie {i tau.
i te reira
Mani^^i^üwiyuy||||||Mu^oivi e
V*
VEA
O
POROTEXANl
Petero
ra, e taata tamuta, e no
aitaoiai faaherehere noaa'e i ta’na faul;aa. na to’na fetii rii. Haere atura oia i to’na haereraa mai te maFna‘o-ore i te l’avea i noaa’i te maa na ratou e ati atura ta’na vahi¬
né iti itoito i te imi raa i- te faufaa na ratou. Hoê roa ra tamarii ta
Petero i here, maori râ O ta’na tamahine iti o Nele, o tei haere e
hii i te 'tamarii ote tahi maù taata maitatai î te tahi ê fare. E méa
manao rahi oia i te reira tamahine iti mai mutaa mai â, e ua faa-
E taata inu
ava o
Petero i mutaaiho
>’na hiaai rahi i te ava,
rii oia ia’na i te maa mai te mana'o-ore i te tahi pae.
mu
I tei mûri iho râ anotau, taa ê atura raua, e haere noa’tura o
Petero i te ino, hoo atura i ta’na ra^u tauihaa tamuta no te ava e
rahi.atura te peapea o te feia i te utüafare. Tae atura i te hoê ma-
hana, ua hoi iriâ noa oia i te fare e haere atura mai te tuhi i to’na
x'oi ; roohia’tu te tiai hîa ra é te vahiné mai te peapea, e o te
naô e : hoê parau iti peapea i tae mai nei e Petero, ua pohe o
Nele iti i te fiva'. Pee atura to Petero taero e ui papû atura oia
mai te haapao ore i to’na teoteo e te poiri, mai te naô noa ia’na iho
ra
ta‘u tamahine iti here e! O Nele iti te pohe i te
mai te Atua ia‘u e ani au
i.i’iia i te ora no Nele iti. Eita râ e nehenehe, e taata ino roa vau !
e,
Àue
oe e
fiva ? Ahiri au i ite i te pure, e e faaroo
Aue e ta‘u here iti e ! Aue hoi au e !
Nele, e
maitai
roa hia ; faafatata iho ra te metua i te tamahine e ati atura oia i te
peapea ! Te huti rii noa ra o Nele i to’na aho ua toetoe rôa te rima
Haere noa’tura e tae roa a‘era i te fare i
parahi hia
roohia’tu te tiaihia ra e te hoê vahiné tiai ma‘i,
e te avae rii.
e
e mea rave
Ite atu ra oia i to’na metua tane o te rave roa e tauahi
ia’na mai te oto rahi, e ani atura o
Nele ia haere ê to’na tiai ; toe
atu râ raua, ana‘e ra.
Naô ihora o Nele, « E Papa e ! Ei onei oe, te reva nei au, eita râ
e matara vave no to‘u mana'o rahi ia oe. E pure na taua
to‘u varua
e
Papa iti e ! i to taua metua.i te ao ra ! »
o Petero. « Eita e nehenehe » ! e autâ noa’tura i te
Naô atura ra te tamahine ; « E pure e Papa e, eiaha e
taiâ, o lesu to taua hororaa, e na’na oe e tauturu ». Na reira rii
noa’tura oia i te parau e faatia ihora ce metua i te hinaaro o te ta¬
mahine o te faafatâta i to’na paparia iti i to’na, e naô atura. « E te
Atua e,
hara nei ! » E no to’na ati i te
Naô atura
peapea rahi.
,
peapea|||||^^^^^^^^^^^H|É||kmai te ani i te ora no raua o Noie
te
rahi. E i te hope
VEA
P'OROTET ANl
av^
te pure, ani atura te tamahine ia faarue te metua i te inu
te naô e « E Papa, ia reva ê au ra mahere paha to‘u varua
mana'o raai âia oiitou i. te utuafare ra, e etia anei ia oe te haai|
faahou mai ta tatou i ite a oaoa noa’i tatou i to tatou nohora^
mutaa iho ra ? ” Naô atura te metua : “ A e ! Ua tiaroa ia‘u, ia ii
turu hia mai au e to taua metua i te ao ra ! ”
Marû roa’tura te mana'o o te tamahme, e faaearii atura raua mî
te oaoa rahi. Iti roa a‘era te aho o Nele
e
,pàruparu roa’tura to’na
rima rii, tautau atura te upoo i nia i te tapono o te metua, eits atura’’
oia e ua reva te varua o to’na trmahine here !
Maoro noa’tu ra o Petero i te otoraa i te tamahine, e aita i haere
vave e
im,i i te ohipa. Tae atura râ i te
hoê mahana, faaitoito atura
atura e ani i te ohipa mai te faaite i ta Nele parau rii i to’na
e haere
fatu, e te ani i te tahi tau mojai rii ei hoo faahou i ta’na mau tauihaa
lamuta. E no te
maere o
to^'a fatu i ta’na mau parau, na‘o atura
mai te hiro taroau i to’na mata ; A hi‘o maitaimai naia'unei. »
ore e huru rii maoro, na ô ihora
A e ! Tera te moni, a hoo m^ai i ta oe mau tauihaa, e
tera te ohipa, inaha a mau e ia ora oe i te Atua. » Haere ihora o Pe¬
tero e haapoa'o maite atura i ta'na parau i tapu i te tamahine, aita
Hi‘o atura o Petero mai te tafti
to’na fatu ; «
i haapoa'o noa a‘e i to’na hiaai ava, rave atura i te ohipa mai
te itoito, e oaoa’tura ta’na vahiné e te utuafare atoa. Arue atura te
taata i matau i te tuhi e i te faamo i te Atua, i te i'oa moa o lesu..
roa oia
Taîararaa !rava rii fifi
Te fenua tamaru pererau : Isaïa XVIII,
'UJ.
rahi o teie tohu, o to te fenua Etopia ïa fai;lie-raa ia lehova.
Te parau
rima o lehova;
pauraa maçre ei faafaruiraa i to Etiopia (pô te fenua tamaru
pererau) ia lehova, e e hopoi ratou i te ô na’na ,i lerusalema (Sal. 68. 31 ;
E
e
tupu ia parau i mûri iho i te pauraa no Arura i te
riro ïa
Zeph. 3. 10).
Te tau i tupu
Ua tupu ïa
no
Arura) i roto i tebasüeia no luda, e haapeapea ia lerusalema (Mat 700).
Te arii
aihua
n
ai teie parau.
tohu i te anotan i tcmo mai ai te nuu no Senakerika (Arii
ra
o
raau
taua tuhaa
Sabatoka i nia i te basileia rahi no
no
ra/'o
Etiopia
Etiopia, lia riro o Aiphjji
reiraj^y||É||||||||||H^H^^^^BÜLt€i faatere
ILA
121..-—
POROTETANI
Snatahiti i ineine ai te pipi orometua ra o Tcméchu a lloita oia
^a, no Hiiiaa, pipi no Makalea râ. E ua oli te parau i te Apooraa
Mnkalea iho â te faataliinuraa, ei haatnahanahana i te Amuiraa
E na Moreau, Peretiteni no te
ApooÆ Rahi te faatere i taua ohipa
Re tautiiruhia e na orometua ra : o ùwkiraana, no Tautira, no te
Te Tamau; e o Vehiarii, no Afareaitu, no te Apooraa Rahi; e o
Tutea,
llahiti,e o Fanauarii, no Pimaauia; e o Teihoarii no Papenoo. No te ^
i mahi ai o. Puaila, no
hinaaro rahi hia e to Makatea.
i?. faarue matou i Papeete i iiiqKÊm Océanien, pahi no te Taiete, i te
'noJMoema i te poipoi, e i te pmflJPj’e, i tapac ai matou i Makatea.
I te po mahana pae”, te 11 no
Noema, hora 7, haamata te taata i te haaputuputu i roto i te tare pure i Jemao. Ua hope tè feia Porotetani, e tae ..
.
.
Papa||J|fctei
noa’tu i te Amuiraa Kanito no te femia o tei riro ei hoa na tatou. Aita i
maoro, î roa te tare, e ua apiapi, e ua rahi â te taata i te pae
opani e i te
pae haamàramarama, o tei mataitai e'tef faaroo noa.
1 retra, i ô mai ai te pupu
orometua, na feia toroa no te Apooraa Rahi,
è i mûri mai, te pipi orometua c to’na ra
hoa, i mûri mai, te tino oro¬
metua Qitei taé mai.
Te parau i taiohia; 1 Tim. 3: 1-7 e2 Tim. 4: 1-5.
Tuaroi parau : 1 Tim. 6: 11 e 2 Tim. 4: 5:
-
“Area oe, e te taata o te Atua ipi,
atoa na; e faaoromai â i te ino, e rave i te
rave faahope roa i to toroa na”.
.
.
..
fa^itoito oe i te mau mea
ohipa a te haapii Evanelia, e
e
I.— TE HAAPAORAA E AU IA
OE, TE TAATA NA TE
I TE MAU MEA NO TEIE NE! AO.
Faaitoito oe: E ara i te mau
tumu
^
mea e
au
ia
hara, e mau tumu faaturoriraa) ;
oe
i te
ATUA,
haapaeroa: (e mau
EjLra, eiaha te mau' mea np^ téie nei ao ia' upootia ia oe.
Faaoromai i te ino: Oia hoi i teT.jau’hiiru ati atoa e
tupu mai, ma
te tiatQiiu inaite to mata ia lesu Mesia, te Raatira, a-riro ai oe ei
tapao, ei
hi'oraa,
ia
c a
mana’i to a‘oraa. "
II. — TE RAVEA E NOAA MAI TE VAHI API IA OE.
oe no
Rave oe i te ohipa a te haapii Evanelia.
Faahope i to toro'ar Na roto i te haapae ia oe iho, e te pûpü atu
te Amuiraa taato'a.
OPANI: 1 Tim. 4: 16.
Ma te rima i nia i te Bibilia, ua tuu te pîpî-oromctua ite turi i raro e ua
faatia mai oia i te mau poroiraa atoa no te Tavini mau na te Atua. Na Mi^
himana te pure faatahinuraa. 1 reira to te mau orometua tuuraa i to
ratou^
rima i nia i te tavini api no te Fatu. (la tia teie i nia, e ua faaiteoia i
to’i;
oaoa rahi i taua mahana ra.
’
Na Vehiarii te pure faaotiraa.
e iiaamaitai i ta’na
pue tavini api i roto i ta raûa toT
nia iho i taua, tuhaa ohipa ra. Na’na e faaitoito mai ia raua
ra, e e_
uruuru mai ia raua na roto i te faalioturaa i ta raua ra
Na te Atua
ohipa.
.
.»
PÔROTETANr
VEA
“
A ueue, —
Tei la’na te hopea, — Tel la’na te tnanaiaraa^
la poipoi a‘e ua haere faahou matou i nia ia “ Océanien ”, e i
1? no Noçma, î té aahiata,^ tapae ai matou i Papeete, ma te peî
a' te haaniaitai i te Atua o^i tiai* mai ia matou'i taua tere ja.
E
XU
atoa hoi
ulkji
e faaite iiàacauj.
c
i^"4natou mauruuru t^hi i'WPaoti
au
clU
aiua
uui. u.
*
v'».-*.
«av/i,*
Taiete, no to’na farii maitai roa/aa^nai ia matou ei manihini noa t d
ta’na pühi, e i nia i te fenua’toa, e Wna tauturu |aa'i ta mato
matou ohiilT
roto i te haapotoraa i te mau
horc^IBliia i te maliana faatahinuraa e
tï^^Hre,
pui-ej|Bpipî
ine
te taata. E ua faatia atoa
e tauturu mai oia ia tatou
te îare orometua e no te tare
tei opuania mai.
-E te faaite atoa’tu nei matou i to matou mauruun%ia Aroma, te Râatira
O tei farii mai ia matou ma te maitai, e mai te mea e, e mau hoa
no’na ra.
J
•
O- MOREAU
I^i,
•
Parau rii api.
1. Ua ite hia te hoê ravea
api no te haamouraa i te iore : o te Raiicide
ravea rà, teie râ, na te taote hamani raau
na te Hau, (i te Fare mai), o M. Liot, i faanavai i tâua raau
ra, i Ta^iiti nei.
E ere teie raau haamou iore i te mea peapea e teatâtanote taata e no te
maw manu o te utuafare; i nia noâ iho râ i te mau iore to’na tano maîtâi
Liot ïa. No
raa.
E
noa
i te
Eiaha
mai i Farani taua
O
te iore tei amu i taua
raau ra, oia’toa te mau iore tei amui
iore tei amu aeneî i taua jaau ra, e mou atoa ïa.
mai te mea ra e, e parare oioi noa taua pohe ra i nia i te
mou
mau
râ
mau
iore o te
mea
e, e
mataeinaa, i te taime hoê; cita râ e ore i te parare, mai te
mau vahi e te mau taime c faaamuhia, i te
mau iore, i te mataeinaa hoê.
E ere teie raau haamou iore i te raaa laero, mri te mau raau haamou
iore tei matau hia; e mau manu rii hu‘a roa râ teie e faataero nei i te toto
o
faaau maitai hia te
te iore. E hoo oti-noa-hia teie raau iô Armand Hervé
te mau fare toa rahi i
e aore ra
i roto i
Papeete.
Te hiiru o te raveraa : Haapi. ..^^fle îaraoa ( tapu faahu'a hia
) i teie raau.—
I te ahiahi, e tuu ai te faraoa i te vahi i mana'o hia. Eiaha râ ia rari i te
ua ; eiaha’toa e tauai i te vahi niahana.
Ua amu ana'e te iore, e mou
.
.
—
maite ratou i te
mau
mahana rii i mûri iho.
Ua mana‘o hia e: e piti punu (mori) no teie raau, e e 40 kilo îaraoa,
navai ïa no te hoê area rahi fenua mai te au i te 10 e aorera i te 15 ta.
2- Te faatupu nei te Hau i teie tau i te hoê aufauraa no te
faatiaraa i
Paris i te hoê fare imiraa raau e pohe ai te mau
.
e
manu^’ fa^o i te mau
faaapu. Ua mairi atoahia to’na io‘a: te fare no Berthelot ei 'haamana'oraa i
le taata rahi paari e
te ite no Farani tei iini e tei itê i te hoê mau raau
faufaa rahi. Ua aufau aenei te hoê mau mataeinaa. Te toe nei le vetahi.
Ua ite matou e te tautnrn puai nei to tatou mau orometua.-i taua aufaup
maitai
na
te Hau. Na reirâ itio à.
1 te 28 ho
Atopa ua torno hia i Papeete nei te hoê fare na te Hau
^haafanauraa i te mau vah.ne e no te haapao maitai raa i te mau aiu
atou ’vai aruaruraa. E fare faufaa rahi teie
e
te -mâ
maitai ! E tautu-
^Tte mau vahiné veve te ore e maraa ia ratou te utua a te taote.
faaineine-t^ia-nei te Kalena no te matalhti
1928. E haponohia ïai
iiiâül^a jio Vea Poçotetani tei aufau aenei i te matahiti 1927.
Imprimerie Juventin frères. — Papeete, Tahiti.-;
Fait partie de Vea Porotetani 1926-1928