EPM_Vea Porotetani_192609.pdf
- extracted text
-
AITA»'TU E NIÜ E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI
HIA RA, oiA HOi TE Mesia RA O lESU.
HOÊ:
—
I Korinetia
HOÊ
Directeur-
Ore noàt’tu te rahvraa 6 te raau parau no to
Miti AUégret, to
^tou Faatere i-ahi tei tae mai i Papeete,
mai tei
i
te tino o teie Vea, te aroha
tumu nei
ia’nà i teienei mahan?, e te pal
tuatapa^flliia rot0
ojSmPoroPikmi'
LU nei oûîr^^i^ : ‘‘la orà'oia o tei haere mai ma te io‘a
'o lehova
,
!
Sala!mo^i5;,-26r4a4iaan}aitai mau te Atua ia'na
i to’na faaearaa i nia i te fenua nèp!
la oaoa to’pa aau i te
farereiraa i ta^naj mau tamarii e ia iîmhanaha'na atoa oia i
te mataitairaa i te tppuraa no te mau ohipa o te faarbo, ia
faatitiaif-a-o atoa oiâ i te mau vahi rii pio, ia rabi rda’tu te
hotu ! E riro ia to’na faaearaa iô tatou nei ei anotau haumaru. E ia niinii mai te Atua i to’na Varua i nia i le mau
Ekalesia no teie mau paeau fenua na roto i teie tau.
Teie te hoê nanairaa no te mau ohipa tei
opuahia,;|,to
tatou hoa :
T
1. E faaoti i te mau parau no te faataaraa i te mau Eka¬
lesia i te Hau i Tahiti nei mai tei ravehia aenei i Farani i
te matahiti 1905.
„
.
hiopoa haere i te mau haapaoraa Taiete i Tahiti nei.
E hiopo'a i te haapiiraa orometua.
farerei maite i te mau Paroita.
’na farereiraa i te mau fenua i rarç9(10 mahana).
faatereraa i te Apooraa Rahi Taiete.
,
eTaatereraa i tç Apooraa Rahi no Tahiti-Moorea e.te
.
vai atùra.
-
'
V.
P.
Pororaa
Na te
to tatô
na
Orometua, na te
mau
Diakono, na. te mau melo «o te mau
mau
Ekalesia Tahiti, e tae noa’tii i te mau taurearea e te mau tamarii.
taeae, e au mau tiiahine, e au mau tamarii here
outou i roto i te Mesia.
E au
mau
Mai mua
roa
mai, to te mau feia faaroo no te
mau
e.
•
♦
laorana
Ekalesia e vai i Fa-
rani, matauraa ia outou. e te hereraa hoi. Hou te maliana i ani ai te mau
liaapao ià outou, mai te hoê metua vahiue tei
liaapao i tâ’na ra mau tamarii, mai reira mai â to
orometua Paratane ia ratou e
ani i
tuahine
ta’na
e
ratou hereraa ia outou.
Mai te mahana i tamaru iiia’i tcie mau pae fenua e te reva no
metua here o Farani,
te Atua i
na
to tatou
i riro ai outou i taata Farani, ua ite papu matou e ;
pûpû mai ia outou i» matou j no reira, a pili maü atura to
outou riroraa ei tamarii maiTna matou.
_
pinepine to tatou Tôtaiete. Faatup^^Parau no Paris, o tei
hoê Apooraa Raiii no te maiî taata
i Farahi, i te tuu
Ua hinaaro
riro mai te
jAiai i te hoê tapa'o taa‘e roa nô to’na here ia
ia’na hou te.ie mahana. I teienei
ia ourou,
râ,
ua Tia
ia‘u
e
mai te tonohia mai
outoiii.^lto»râ i nehenehe
hae^-ffiai e
'
i te raa(i poroiraa aroha no te feia faaroo taatoa e
Farani, e te liacre/mai nei au e faaite ia outou i tô ratou hinaaro
rahi, maori râ; ia maitai roa ta outou mau EIcalesia, tae noa’tu i te nunaa
Tahiti, tei haamaitai mau hia e te Atua, na roto i te hoê mau horoa faahiaTe afai mai nej ap
vai i
hia rahi, e na roto hoi i te hoê fenua ruperupe
la haamaitai te Atua i ta outou
mau
to
te
mau
maitai taatoa
i te
mau
ora
~i
outou
nunaa;
ia
vai
e
mau
mau!
-
Ekalesia, e te nunaa Tahiti taatoa. la
tupu oi.V i te rahiraa; ia faahotu mai oia
ia’na; e ia apiti atoa hia i te reira,
i roto
maitai taa‘e tei au i te Evanelia
e
i te Hau Metua o Farani ia faa¬
hotu mai i roto ia’na.
E riro ia ei
mau
oaoa
rahi
na‘u, te farerei haére ia outou i
Ekalesia, e ta outou mau tamarii i
roto i ta outou
roto i te'mau
haapiiraa; e te îeruri
Apooraa Rahi, i te mau vahi e au ia tatou ia .rave,
e tere ai i
mua, ta outou mau Ekalesia, tae noa’tu i to outou
maite hoi i roto i te
..
ei
ravea
mau
nunaa.
E au
no
mau
here e,
ia oaoa outou i te
te Atua - e Atua aroha e
te
mca
e: ,e mau
tamarii ana‘e tatou
liaapao - o tei parau ia tatou, i to roto i te
poufr, ia tae i ta’na ra raaramarama umerehia. O'tei haamata i le oliipa mai-
Wf
2.
"V'J'î"lW-"''"e îe
iHuhia ia'i to mato. Aila
7,.
avme ore.
e
i
ravea
te
ofai
pnpuhi r te
lyiatlti ^a’nii, e te vai pue. e te are miti. Eita e noaa t te uputa o
îade.
TÜMU Ift.
TONA
I
TE
TAAT4
PAIETI
RA
MAU
FAUFAA
TAUTuRU
OR ARA A.
E noaa ia’na te mau maitai no te pat lino e no tepac varua’toa.
1.
.
To
—
NEI
Ei maa, e te aliii, e te tare, o te taata faaroo; na te Atua ia e
liaapao. Ei
hanpao.
2.
Eila
maa, c te ahii, e
e ore
Na le Fatn
o
la.ua. maitai
te
te tare o te varua; na te Atua ia e
ra
i te horoahia mai. '
mea’toa
mau
e
horoa mai. Fiaamana'o i to’na
liamani maitai, lo’na parmi mau, to’na liaapao.
matin,
OP.iNI: F, te feia paieti ra, a liio na tatou i to tatou mau maioaoa tatou e.tia’i,
’
'
lai fa a Ilia Ilia. la
F. V.
^
Hiôpoaraa îamarii i Raro
1 roto i to matou tere Evaiielia i te Me i mairi aeriei
i te
hia mai te mau tamarii i
raa
hiopoa matou
faaroo nei. I tera paroita e i tera paroita ua tuu
tamarii i te pae
mau
mua
ia matou
e
ua
ua
ui hia ratou i te hoê mau ui-
bibilia.
Te tahi
paroita ua nahonaho maitai, te tahi paeau râ aita ia i papû
ore. la riro
iltau teie parau ei faaitoitoraa no tei mairi
haere ra, no te anotau a mûri atu. Teie te mau tamarii tei noaa mai i na
re e ono tei faataa hia no te reira ohipa:
mai
no
mau
te ineine
RE MATAMUA: Hoê Bibilia,
Rère
v.
—
Terii t. — A.re v. —
a
Ori
a
Naehu — Sara
tehau
—
—
no
no Avera.
Ra‘i a Ori
Taputu
Puura a Toofa .— Terai a Raanui — Teioa v.
Raanui
Terai t. a Pai
no.Opoa.— AniaTerii-
Vaitape.
a
Tetuà a Matoha
RE PiTI; Hoê^ buka
—
—
—
—
~
no
—
Patio.
himene.
Raymond =— no Avérai — Tariu t. — Rii v.— Hana v.— Haà!^
no Vaitape. — Tinita a Hoatapu — Nui a Tehahe Eru -r- Terii a Raanui
no Opoa. — Nui v. a Terii — Teroro v, a T.eama :—. no Patio.
V E’I
RE TORU : Hoê
monamona
îarani
Roo V. — Tehauroa t. — Arorii v. — Pepe v. — Faatau t. *
pff't
no Avera. — Miri v. — Tu 4. —
no Vaitape. — Teehu v. a NBho —
Piaura v. a Hoatapu — Maria a Paruparu — no Opoa, — Tehea v,
Teriitehaii — Teuri v. a Tua — Teroro v. a Teihotaata — no Patio.
RE MAHA: Hoê mohina inita vareau.
Peta V.
Vetea t. —
Mana
Mctua a Teui
—
tuanui,
no
—
Patio.
RE PAE: Hoê
Matea
v.
—
peni tara marû.
Rei v. — no Avera.
tape. Tu a Paiani v.
Teura
Adamu
—
a
RE
—
Vetea a Tane
Avi a Nie —
no
no
Tara t.
Mareta v. — no VaiTeriitua
Tehaamea a
Nuria Y. a Tetuanui
Rota v. a
Rebeca
Tamanua —
—
—
Avera. — Taaroa t., no Vaitape. Tetiia v.
Hauti a Tanc — no Opoa. — Taaroa v. a Te-
no
—
a
Opoa.
—
—
—
Patio.
Hoê ponao paran tapiri.
Fahurua a Marama
Maruhi a Tautu
—
a
—
Tehapai. Tu a Eru — Tai a'.'Eru
—
—
Arii
v.
Tane a Faatau —
a
Tu
no
—
Toto v. a
Opa.
-Te vai atura te rahiraa aita rai taea maitai hia i te faiîo inau o te ite e
i nia i te Parau na te Atua. Faaitoito rà, outr)U hoia te mau
tarnarii, outou atoa râ e te mau metua, outou ihoa à te mau orometu ; i tei
au
to tatou
haapii i
mauarenio rii i te Parau Ora,
R. ,L.
Moni tauturu i te Vea
Poroiho, Fatu-Iva (Matuita) e 2 Jpa. ~-'t ehàariiêâflTêa^^-OfônîetuiT'^amau (Matuita), 1 tara — nrf^efî fave
ohipa i Papeète 1 tara e te raera: (Rono t.
1
1
te
toata; Terei 1 toata; Peretau 1 toata; Minu 1 toata; Arii 1 toata; Mima
raera).— Mauriahura a Tamarino, (Rimatara), l tara. la amuihia : 5 tara e
raera.
MAURUURU.
Parau rii
E parau rii
api
api tei tae mai, mai Nuu-Hiva mai, maori râ
te itoito rahi
Ekalesia i reira i teie tau. Ua
faatupu o Tehaameamea, orometua
i Puamau, i te hoê tere Evanelia i
Fatu-Iva, Ua-Pou, i Ua-Huna e i roto
i te hqè mau faâ no Hiva-Oaiho. E mea manuia roa
taua tere ra, mai teie
te huru: 10 taata paari i
papetitohia (mea taa'e ïa te mau aiu i papetitohiaf*
e rave rahi te mau
faaipoiporaa e uaaufau atoahia mai te moni tauturu no
te faatupuraa i te Patereia o te Atua i roto
i teienei ao. Oia’toa to tatou
tau pue hoa o Aimata, no Taaoa e o Tiaihau i
Vaitahu; mea manuia ta
O
te
mau
ohipa e te tere jnau nei te Evanelia i mua. Teie te tahi, ua tautnru te
Ekalesia no Vaitahu i te ati i tupu i Raiatea
-mâ, e ua hapono oia i na moni
_e^5 tara ia M. Lo^, of. i Raiatea. Teie atoa te tahi,-ua^pbhe te hoê ta13 to tatou hoa o Tiaihau. Te faaite nei o
Porofètani i to’na aroha
raua
rafïïi te tavini no t^Atua.
to’na
utuafare,(loane XVI, 1).
Imprimerie Juventin i?RÈRE§. — Papeete, -Tahiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1926-1928