EPM_Vea Porotetani_192609.pdf
- Texte
-
AITA»'TU
E NIÜ E TIA I TE
TAATA’TOA
HIA RA, oiA HOi TE
Mesia
IA HAAMAU MAORI RA O TEI
RA O
lESU.
HOÊ:
—
I Korinetia
HOÊ
Directeur-
Ore noàt’tu te rahvraa 6 te raau parau no to
Miti AUégret, to
^tou Faatere i-ahi tei tae mai i Papeete,
mai tei
i
te tino o teie Vea, te aroha
tumu nei
ia’nà i teienei mahan?, e te pal
tuatapa^flliia rot0
ojSmPoroPikmi'
LU nei oûîr^^i^ : ‘‘la orà'oia
'o lehova
,
o
tei haere mai
Sala!mo^i5;,-26r4a4iaan}aitai
ma te
io‘a
!
mau te Atua ia'na
i to’na faaearaa i nia i te fenua nèp! la oaoa to’pa aau i te
farereiraa i ta^naj mau tamarii e ia iîmhanaha'na atoa oia i
te mataitairaa i te tppuraa no te mau ohipa o te faarbo, ia
faatitiaif-a-o atoa oiâ i te mau vahi rii pio, ia rabi rda’tu te
hotu ! E riro ia to’na faaearaa iô tatou nei ei anotau haumaru. E ia niinii mai te Atua i to’na Varua i nia i le mau
Ekalesia no teie mau paeau fenua na roto i teie tau.
Teie te hoê nanairaa no te mau ohipa tei
opuahia,;|,to
tatou hoa :
T
1. E faaoti i te mau parau no te faataaraa i te mau Eka¬
lesia i te Hau i Tahiti nei mai tei ravehia aenei i Farani i
te matahiti 1905.
„
E
.
.
hiopoa haere i te mau haapaoraa Taiete i Tahiti nei.
hiopo'a i te haapiiraa orometua.
farerei maite i te mau Paroita.
’na farereiraa i te mau fenua i rarç9(10 mahana).
faatereraa i te Apooraa Rahi Taiete.
,
eTaatereraa i tç Apooraa Rahi no Tahiti-Moorea e.te
vai atùra.
- '
V. P.
Pororaa
Na te
Orometua,
mau
to tatô
na
na
te mau Diakono,
na.
te mau melo
«o
Ekalesia Tahiti, e tae noa’tii i te mau taurearea e te mau tamarii.
taeae, e au mau tiiahine, e au mau tamarii here
outou i roto i te Mesia.
E
mau
au
Mai
mai, to te mau feia faaroo no te
mua roa
mau
Ekalesia
e.
e
te mau
•
♦
laorana
vai i Fa-
rani, matauraa ia outou. e te hereraa hoi. Hou te maliana i ani ai te mau
liaapao ià outou, mai te hoê metua vahiue tei
liaapao i tâ’na ra mau tamarii, mai reira mai â to
orometua Paratane ia ratou e
ani i
tuahine
ta’na
e
ratou hereraa ia outou.
Mai te mahana i tamaru iiia’i tcie
metua here
te Atua i
na
mau
pae
fenua e te reva no to tatou
ua ite papu matou e ;
no reira, a pili maü atura to
Farani, i riro ai outou i taata Farani,
o
pûpû mai ia outou i» matou j
outou riroraa ei tamarii maiTna matou.
_
pinepine to tatou Tôtaiete. Faatup^^Parau no Paris, o tei
hoê Apooraa Raiii no te maiî taata
i Farahi, i te tuu
Ua hinaaro
riro mai te
jAiai i te hoê tapa'o taa‘e roa nô to’na here ia
ia’na hou te.ie mahana. I teienei
râ,
Tia ia‘u
ua
e
outoiii.^lto»râ
hae^-ffiai e
mai te tonohia mai
ia ourou,
i nehenehe
'
i te raa(i poroiraa aroha no te feia faaroo taatoa e
Farani, e te liacre/mai nei au e faaite ia outou i tô ratou hinaaro
rahi, maori râ; ia maitai roa ta outou mau EIcalesia, tae noa’tu i te nunaa
Tahiti, tei haamaitai mau hia e te Atua, na roto i te hoê mau horoa faahiaTe afai mai nej ap
vai i
hia rahi, e na roto hoi i te hoê fenua ruperupe
la haamaitai te Atua i ta outou
ora
~i
to
mau
outou
ia
nunaa;
te
mau
maitai taatoa
i te
mau
maitai taa‘e tei
vai
e
au
mau
Ekalesia,
mau!
e
te
-
nunaa
Tahiti taatoa. la
tupu oi.V i te rahiraa; ia faahotu mai oia
ia’na; e ia apiti atoa hia i te reira,
i roto
i te Evanelia
e
i te Hau Metua
o
Farani ia faa¬
hotu mai i roto ia’na.
E riro ia ei
mau
Ekalesia,
oaoa
e
maite hoi i roto i te
..
ei
ravea
mau
e
rahi
ta outou
tere
na‘u, te farerei haére ia outou i
mau
roto i ta outou
tamarii i roto i te'mau
haapiiraa; e te îeruri
Apooraa Rahi, i te mau vahi e au ia tatou ia .rave,
ai i mua, ta outou mau Ekalesia, tae noa’tu i to outou
nunaa.
E
no
au
here e,
mau
te Atua
-
e
ia
oaoa
Atua aroha
poufr, ia tae i ta’na
e
te
outou i te
liaapao
-
mca
o
e: ,e mau
tamarii ana‘e tatou
tei parau ia tatou, i to roto i te
oliipa mai-
ra raaramarama umerehia. O'tei haamata i le
Wf
2.
"V'J'î"lW-"''"e îe
iHuhia ia'i to mato. Aila
lyiatlti ^a’nii, e te vai pue.
e te are
7,.
avme ore.
e
i
ravea
ofai
te
miti. Eita
pnpuhi
te
r
e noaa t te uputa o
îade.
TÜMU Ift.
TONA
I
1.
.
E
noaa
To
—
NEI
TE
TAAT4
PAIETI
RA
FAUFAA
MAU
TAUTuRU
OR ARA A.
ia’na te
mau
maitai
no
te
pat lino e no tepac varua’toa.
Ei maa, e te aliii, e te tare, o te taata faaroo; na te Atua ia e
liaapao. Ei
hanpao.
2.
Eila
ahii,
maa, c te
e ore
Na le Fatn
o
e
la.ua. maitai
te
te tare o te varua; na te Atua ia e
ra
i te horoahia mai. '
mea’toa
mau
e
horoa mai. Fiaamana'o i to’na
liamani maitai, lo’na parmi mau, to’na liaapao.
matin,
OP.iNI: F, te feia
lai fa a Ilia Ilia. la
paieti
ra, a liio na tatou
tatou e.tia’i,
oaoa
i to tatou
mau
mai-
’
'
F. V.
^
Hiôpoaraa îamarii i Raro
1 roto i to matou tere Evaiielia i te Me i mairi aeriei
i te
tamarii i te pae
mau
hia mai te
mau
i
ia matou
mua
e
ua
hiopoa matou
i tera paroita ua tuu
e
ui hia ratou i te hoê
mau
ui-
bibilia.
raa
Te tahi
mai
no
nahonaho maitai, te tahi paeau râ aita ia i papû
iltau teie parau ei faaitoitoraa no tei mairi
te anotau a mûri atu. Teie te mau tamarii tei noaa mai i na
faataa hia no te reira ohipa:
mau
paroita
te ineine
haere ra, no
re
tamarii
faaroo nei. I tera paroita
ua
e ono
tei
ore.
ua
la riro
RE MATAMUA: Hoê Bibilia,
Rère
a
Ori
a
Naehu
tehau
—
—
v.
—
no
—
Terii t.
Vaitape.
Sara
Tetuà
a
RE PiTI; Hoê^
no
no
a
—
A.re
Raanui
Matoha
v.
Puura
—
—
~
—
a
no
Terai t.
no
Avera.
Toofa
a
.—
Pai
—
Terai
—
Ra‘i
a
a
Ori
Raanui
—
—
Taputu
Teioa
v.
no.Opoa.— AniaTerii-
Patio.
buka himene.
Raymond =— no Avérai — Tariu t. — Rii v.— Hana v.— Haà!^
Vaitape. — Tinita a Hoatapu — Nui a Tehahe Eru -r- Terii a Raanui
Opoa. — Nui v. a Terii — Teroro v, a T.eama :—. no Patio.
V E’I
RE TORU
Hoê
:
monamona
îarani
Roo V. — Tehauroa t. — Arorii v. — Pepe v. — Faatau t. *
pff't
no Avera. — Miri v. — Tu 4. —
no Vaitape. — Teehu v. a NBho —
Piaura v. a Hoatapu — Maria a Paruparu — no Opoa, — Tehea v,
Teriitehaii — Teuri v. a Tua — Teroro v. a Teihotaata — no Patio.
RE MAHA: Hoê mohina inita
a
Peta
Mana
tuanui,
—
Vetea t. —
Mctua a Teui
no
Patio.
V.
—
RE PAE: Hoê
Matea
tape. Tu
Teura
Adamu
v.
peni tara marû.
Rei
Paiani
a
—
—
v.
v.
a
Tamanua
Vetea a Tane
Avi a Nie —
RE
Maruhi
no
no
Tara t.
—
Rebeca
—
Opoa.
—
a
Eru
—
—
Patio.
—
—
Mareta v. — no VaiTeriitua
Tehaamea a
a Tetuanui
Rota v. a
—
a
Nuria Y.
Hoê ponao paran tapiri.
Fahurua a Marama
Tautu
a
Tehapai. Tu
Avera.
no
—
—
—
vareau.
Avera. — Taaroa t., no Vaitape. Tetiia v.
Hauti a Tanc — no Opoa. — Taaroa v. a Te-
no
—
Tai a'.'Eru
—
Tane
—
a
Arii
Faatau
v.
—
a
Tu
no
—
Toto
v. a
Opa.
-Te vai atura te rahiraa aita rai taea maitai hia i te faiîo inau o te ite e
i nia i te Parau na te Atua. Faaitoito rà, outr)U hoia te mau
tarnarii, outou atoa râ e te mau metua, outou ihoa à te mau orometu ; i tei
au
to tatou
haapii i
mauarenio rii i te Parau Ora,
R. ,L.
Moni tauturu i te Vea
Poroiho, Fatu-Iva (Matuita) e 2 Jpa. ~-'t ehàariiêâflTêa^^-OfônîetuiT'^amau (Matuita), 1 tara — nrf^efî fave
ohipa i Papeète 1 tara e te raera: (Rono t.
1
toata; Terei 1 toata; Peretau 1 toata; Minu 1 toata; Arii 1 toata; Mima
a Tamarino, (Rimatara), l tara. la amuihia : 5 tara e
te raera.
MAURUURU.
1
raera).— Mauriahura
Parau rii
E parau rii
api
api tei tae mai, mai Nuu-Hiva mai, maori râ
te itoito rahi
Ekalesia i reira i teie tau. Ua
faatupu o Tehaameamea, orometua
i Puamau, i te hoê tere Evanelia i
Fatu-Iva, Ua-Pou, i Ua-Huna e i roto
i te hqè mau faâ no Hiva-Oaiho. E mea manuia roa
taua tere ra, mai teie
te huru: 10 taata paari i
papetitohia (mea taa'e ïa te mau aiu i papetitohiaf*
e rave rahi te mau
faaipoiporaa e uaaufau atoahia mai te moni tauturu no
te faatupuraa i te Patereia o te Atua i roto
i teienei ao. Oia’toa to tatou
tau pue hoa o Aimata, no Taaoa e o Tiaihau i
Vaitahu; mea manuia ta
O
te
raua
mau
ohipa
te tere jnau nei te Evanelia i mua. Teie te tahi, ua tautnru te
Vaitahu i te ati i tupu i Raiatea -mâ, e ua
hapono oia i na moni
_e^5 tara ia M. Lo^, of. i Raiatea. Teie atoa te tahi,-ua^pbhe te hoê ta13 to tatou hoa o Tiaihau. Te faaite nei o
Porofètani i to’na aroha
Ekalesia
e
no
rafïïi te tavini
no
t^Atua.
to’na
utuafare,(loane XVI, 1).
Imprimerie Juventin i?RÈRE§.
—
Papeete, -Tahiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1926-1928