EPM_Vea Porotetani_192608.pdf
- Texte
-
Te 26
0
AITA’TU
te Matahiti
—
E NIU E TIA I TE
HIA
RA, OIA
HÔI
ATETE 1926.
TAATA’TOA
TE
Mesia
P.
IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAU
RA O
HOO I TE MATAHITI
Hihi 8.
—
Iesu.
HOÊ
:
—
I Korinetia 3,11.
HOÊ
TARA.
VERNIER, Directeur-Gérant.
Te
no
Faatere Rahi
ta tatou Totaiete Metua
/
Mai te
au
no
Paris
—
i tei faaitehia i roto i te Vea
no
Tiurai i mairi
aenei, te tiai maite nei tatou i to tatou hoa rahi, te Faatere
te Totaiete Metua no Paris, i te 21 no Atete. la tia i te
Fatu, e tae mai oia i taua mahana maa ra, rîa nia i te pahi
ra O “ Maunganui
Ua fatata roa te mahana e farerei tino
ai tatou ia’na, e e parau atu ai tatou ia’na è ; “la ora oia
no
O
tei haere mai ma te i‘oa o lehova?”
Eaha mau te huru o to’na tere i ô tatou nei ?
Teie ïa : te haere mai nei oia e farerei ia tatou, to Tahiti
nei, e te huru o te mau ohipa ta te Hau Evaneiia i faatupu i ô tatou nei. Ua oti aenei ia’na te farerei i te mau
ohipa o te faaroo ta te mau Orometua-Taiete i rave i Aferita (Gabon, Cameroun, Sénégal). Na’na i haamau i te mau
ohipa Evaneiia i Congo i te matahiti 1888 : E teienei, te
tere mai nei oia i ô tatou nei, e i Taratoni. No te mau ohi¬
pa tuiroo ta’na i rave, i Aferita, e i Farani hoi na roto i té
tau tamai, ua haamauruuru te Hau ia’na, mai te tafetia
ma
ia’na.
la tia i te Fatu, na’na e peretiteni i te Apooraa Rahi.
Eita e ore, e tamata oia i te farerei i te hoê mau Ekalesia
i Tahiti-Moorea, e i Raro, tae noa’tu i te mau ohipa Evanelia tei rave hia i ô nei.
E faaineine paatoa tatou no taua farereiraa râ.
POROTETANI
VE A
2
IRAVA PARAU
\
E ore hoi te taata nei e
a‘e
rare
i
te
tutui i te lamepa a tuu ai i
farii, ei nia râ i te vairaa..
.
Mat. V, 15.
E
pipi
lesu, oia hoi: Tei haehaa te aau, tei oto, tei marû, tei hiaai i te maiaroha i vetahi ê, tei mâ te aau etc.. . . O taua îeia ra te miti o te
te mararnarama o teienei ao, te oire faatialiia i nia i te mou'a.
faahiahia te
mea
mau
a
tai, tei
îenua,
mau
parau
i faaite mai i te mati huru no te mau
Eiaha'ratou ia huna i te mararnarama ora;
I. TE MAU ?4EA E
1. la tuuhia ra.
Te
e
HOÊ LAMEPA El MEA FAUFAA?
mori, aita e faufaa ia
Rahi noa’tu, nehenehe noa’tu ïa
ia tutuihia. Eita râ e
ore
RIRO Al TE
ei nia râ i te vairaa eau ai!
tutui ia’na ilio;
o
to’na Fatu tei na reira.
pipi mau a lesu, o taua lamepa ra ïa. Eita e hamani ia’na iho;
: o te Atua na‘e te îutui, i ta’na Parau, i to’na Varua.
eita
tutui ia’na iho
2. la tutuihia i nia
Eiaha i
raro
toro haere te
no
i te vairaa.
i raro a‘e i ie farii, i te vahi teitei râ, ia
utuafare. Te pipi tei ore i faatoro i te hihi
te mori ïa i raro a‘e i te farii. Eaha te faufaa i
a‘e i teamuraamaa;
hihi i rotopu i te
lesu i nia i te
taata, o
reira? E taleni i roto i te repo.
paruruhia i te matai. Aita i parnruhia râ, e farara haere noa te
mori, e pohe hoi. ta paruruhia e au ài ; ia opanihia te haamaramarama
opani o te aau, eiaha te mau ino no teienei ao ia ô i reira. O te ama
3. la
ama
e
te
te pohe hoi,
faai pinepinehia i te mori. '
la pau, e faaî faahou e tia’i. E na reira noa’tu e ao a‘e te rui.
Te pipi a lesu râ, aofe te mori no roto ia’na iho, tei to’na Fatu te vairaa. Ua au oia i te tiarama, e hitu farii fa Zekaria i ite-oram,a (tV, 3) hoê
olive i te tahi pae, hoê olive i te tahi pae, no reira te mori o taua tia¬
rama ra. Te vairaa mori o te lamepa varua nei (no te pipi a te Fatu) o
huru ê
e
4. la
lesu ïa
e
5. la
te Varua
Maitai.
faaorehia te mau mea e mohimohi ai.
la rehuhia te uiti e ia
e
ooti
t
poiri te hi‘o, eita e anaana maitai ; e
Ua rahi te
hoi, te
mea
panapanahia. E faaore i te ino e tia’i, ia ore ïa
II. O VAI TEI
1.
horoi i te hf‘o
ïa ê anaana mai ai.
feia faaroo tei rehurehuhia te uiti, tei viivii te hi‘o, tei ore i
te uiti, e panapana
mohimohi taua mori ra.
FAUFAAHIA 1 lE LAMEPA IA
Tefatu iho no te lamepa.
TUTUIHIA RA?
'*
I roto i te
tavitii.
utuafare, tei reira te fatu
hoi
Mauruuni
2. ' Te taata’toa
te Fatu mori
ati
e
o
te mori,
e
te tamarii hôi e te tnau
ia m’aramarama
lé'tamepa. (ir. 16).
a‘e.
noa
To te utuafare atoa. Te fetii atoa, te
tamarii, te
mau
tavini, te mani-
hini, te taata tupu, te taata’toâ. '
O teienei
reira. la ite
È
nei
te
i
te utuafare
ta ratou
mau
Ekalesia, te aha
na
o
'
te Atua. la
parau,
anaana
ïa te'
maitatai.
mau
mori
faarqo i
-■
tatou i roto i to tatou toroa lamepa i roto i teie
poiri?
lamepa paatoa tatou no te Atua i raro nei e maitai ai !
ao
Ei
•
ao
F. V.
Na taviri
Mai te
ai te
aau
mea ra
e, e
îoru
e
a
te Atua
toni tau taviri tumu ta te Atua, e mahiti
o>te taata.
(e taviri piru) : O te aroha ïa. O t:e taViri
Ludia, i te oire i Philipi. Na_ te aroha
te Fatu i haamahorahora i to’na aau, ia haapao oia.i te parau
parauhia e Paulo. (Ohipa XVI, 141, Bapetitohia’tura oia. O te
Te
taviri
matamüa;
ïa i mahîti ai te aau no
0
i
oho matamua o Ludia note mau vahiné tei faaroo i te
Alesia,i
Europa,
Te
taviri piTi:
(e fàviri ario); O te riaria ïa. Tau mahana noa
papetito raa-hia, i-Philipi, inaha: ua ta'p'ea.
i mûri iho i.to Ludia
hia
0
Paulo
raua o
Sila,
e ua
huri hia i roto i te l'are-auri,
e ua
haamau te liai no te fareTaiiri r to raua av.ae i roto i te raau.
Aita't'eie taata i
maru
i to
raua marne
i to
raua mau
himene.
Teie
râ,;teie to’na iteraa i te aueueraa fenua; e to te tare aiiri pitaataaraa,' lae noa’tu i to’na niu e, te mau opani i te iritiraahia.
i reira te tahi -alu^â opani i te iritiraa hia, te opani o to’na aau,
na te taviri o te-riaria taua ohipa ra i rave (Ohipa XVI, 30).
..
(e.taviri auri): O Ü ati ïa. L taviri iti rahi e
Kita;^.hoi te Atua e mauruuru i taua taviri ra ;
teie râ e haapao â ola i-tATeiVa taviri ia ore te iiputa ia mahiti
i na taviri i mua nei (Ezek.'XVIFl, 32).
E hoa ino e,.ciaha oe e liai i te toru-o le taviri ! (lleb. IV, 7).
Te taviri TORü:
te teiaha
mau.
4
VEAPOROTETANI
üa
roa
mauruuru
te üri-taata.
'
I roto i té tahi aenei “Tiarama ” ua faatiatiahia te hoê parau iti
Teie ïa ; ua apoo te uri-taata i te hoê apooraa rahi e ua pa-
arearea.
i nia i te hoê haapaoraa no te fenua popaa. Taua haate hoê ia pupu taata téi faaore i te Bibilia i roto i to ra¬
tou mau utuàfare i te naôraa e : “Ua hape te faaiteraa Bibilia, aore
roa hoi te taata no roto mai oia ia Adamu ; no roto maira i te uri-taa¬
raparau ratou
paoraa
ta te
Ua
râ
o
mai ’’ E parau
hape rahi teie, e no taua parau hape ra
faaoti ratou i to ratou paraparauraa na ô
“ I to tatou hi'oraa e, te puhipuhi nei te taata i te hoê auau-
roaaraa
apoo te
uri-taata
e ua
maira :
ahi ne one‘o i roto i to ratou
y
ratou i te hoê
mau
i to tatou hi'oraa
e
i to tatou hi'oraa
e
e no
mau
e
te inu nei
pape veavea e te ereere (taofe) e te rearea (ti),
te amu nei ratou i te hoê mau pape auahi (ava)
te horomii nei i te hoê maâ
te mea hoi aore roa tatou
e amu
faaite atu nei,tatou i to teienei
auraa
vaha. i to tatou hi'oraa
ao
fêtii. Eiaha roa’tu te taata
e
i te reira
e, aore roa
faufaa [puaa maohi]
mau huru maa : te
tatou
mana'o faahou
e
farii i te reira
e, no
roto mai oia
ia tatou’’. Faaoti hia’tu ai taua paraparauraa ra i reira.
Teie râ aita hoi o “Tiarama” iti i faahope maitai i te parau. la
oti te reira apooraa, ua faaoti faahou te mau uri-taata e e tono ra¬
tou i te hoê auaha na roto i teienei ao e hiopoa maitai i taua parau
oia i te raau-totoo
piti matahiti to’na
i Marite atoa hoi.
Aferîta e ua apoo
faahou te mau uri-taata ei faaroo i ta’na faatiatiaraa i te parau api.
Teie ta’na i faatia i rèira ra, naô atura : “E homa, nO roto mai au
i te mau fenua popaa i te purutia-haere i tera vahi e i tera vahi. Ua
ra,
ua rave
e ua
reva
oia
e
moêraa i te fenua popaa, ua haere oia i Europa e
la hope to’na tere, ua, hoi atu taua auvaha ra i
maoro
rii to‘,u, hi'o haere i te taata i fera tuhaa e i tera tuhaa e'inaha
vau i te tahi tau oire i Europa, ua farerei au i te hoê mau
ia tae atu
tatou i roto i te taata ”. Pii maira to te apooraa
i te'naô¬
haapii mai i te haavare”. Faatoro atura
te auvaha i to’na rima atau i te naôraa e : “ E homa a fàaoromai rii
na i to outou inoino e hope a‘era tou parau. No'rèira ia oti to Europa
i te farereihia e au [ua iti roa hoi ratou i reira] fâno atura vau i te
fenua Marite, i reira, ua huru rahi taua fetii no tatou. Teie te mea
i papu ai ia‘u e fetii ratou no tatou nei, mi^ori ra e, aore roa ratou
fetii rii
raa e :
e
puhipuhi i te
aore
oe e
avaava
(maori ra' teupuhipuhi tapuni haere noa)
atoa ratou e inu i te taoïe e te ava e te
(maori
,
no
“Atira, eiaha
maohi
uaina,
aore roa
ïa,
tei inu moê haere noa) aore atoa ratou e amu i te puaa
(maori ra tei amu rii noa i te vahi moêmoê) e teie te
ra
VEA
tahi,
5
POROTETANI
liapao raton i te Sabati mahana hi... ” ei reira ua tia
paatoa niai taua tiaa rahi uri-taata ra, ma te oàoa e te pii raa’tu
e: Huro! Huro! te vai mau ra to tatou fetii i raro
nei, a raua'e
ua
to tatou
mootua
o to tatou mau hina-rere e riro atoa’tù ai
Hoî atura ratou i roto i to raton mau ana mato
mau
ei uri-taata”.
mai te
oaoa
e
te
ralii.
mauruuru
R. L.
Omuaraa
Te
mau
ohipa
a
te
Buka
mau
Aposetolo.
O te hoê buka tuatapapa teie tei faaite maramarama roa i te huru
0
te
mau
ohipa tei ravehia
e te mau
Aposetolo tei tonohia
mûri iho i to’na revaraa i nia i te ra‘i.
Te irava auro, tei riro ei upoo no te puta taatoa, o te
te
e
lesu, i
ira va 8 ïa,
no
peneT, tei na ô e ;
a] Ei ite hoi outou no ‘u i lervsalema nei.
b] E ludea atoa hoi e ati noa’e, e Samaria;
e] E tae noa’tu i te hopea o tefenua.
O te
mau
faaueraa ïa
Eiaha râ,
taime hoê
mai te
tapapâhia
na roto
:
Aita ïa ! E tia
I. TAU HOE
ita
Aposetolo i tamata i te haapao.
faatupu ratou i teie mau faaueraa i te
ia tatou ia parau e ; E hitu tau tei tua-
te
mau
mea ra e, ua
ra
i teie puta.
O te.poroi ïa (Pene I). O te tau ïa i tuu mai ai te
Patu i ta’na faaueraa rahi hopea i nia i ta’na mau Aposetolo, e i tiai
ai ratou, ma te pure, i te taeraa mai o te Varua inaitai.
;
IL *ÏE PITI O TE TAU
:
To te
mau
ite haamataraa i te
ohipa i
lerusalema, (Penell-V). No te itoito rahi no loane e no Petero, te
riro nei te hoê pae Ati luda ia lesu, ta ratou i taparahi iho nei. Te
haamauhia nei te Ekalesia-Metua i te mahana Penelekose. Te tupu
atoa ra te hamani ino i nia i te Ekalesia.
III. TE TORU O TE TAU : (VI-VIII) Te tupuraa te Evanelïa
ludea ei Samaria roa. Ua riro te ati hamani ino ei ravea na te Atu
e
ai te Evanelia na roto
IV. TE MAHA O TE TAU :
parare
nelia tupuraa i ô te mau
f aatiahia i reira :
i te fenua no ludea e Samari
(IX-XII) Te haamataraa o
Etene. E piti tau ohipa rahi faahiahiahia i
a] To Petero haapii-orama-ra^-hia e te Mesia, e au atoa te ora i te
Etene (X, 34-35).
mau
VRA
6
P0ROTETANI
b] To Paulo maitiraahia e te Me'sia, ei farii no te Evanelia i ô te
Etene (IX, 15). Aita te tahi pae Ati-Iuda*-faaroo i farii papa i
taua faatereraa api : O to lerusalema ïa. Area râ, ot:ei farii maüruuru i te faatereraa api, o te feia faaroo ïa no Anetiohia,e ua parau
hia ratou Cherisetiano (XI-26) Na reira’tura to te Evanélia pararemau
raa
i ô te
mau
Etene.
V. TE PAE O TE TAU (VIII-XV) Te mau tere faaticpvj'ua; Evanelia i te haamauraahia. Ua na mua të mau Aposetôlo i t,e vauvrai
i te Evanelia i te mau Ati-Iuda ta ratou i farerëi haere i roto i te mau
oire i haerehia
raa,
e
i -feriu ai te
;
;
:
(i Kupero, i Asia-Iti) ; no to ratou râ farii-ore
Aposetolo i te mau Etene.
ratou
mau
Teie atoa te tahi ati
no taua tau ra : ua mârô te Ekalesia i lerusa^
Etene tei fariu mai i te Evanelia ; maori râ ia haapao
atoa ratou i te mau ture a Mose. Ua faaoti ra te Apooraa Rahi i le^
rusalema e : 0 te ora e vai i roto i te aroha o te Mesia, o te mea tia
lema i te
ïa.
mau
(XV, 11).
VI. TE ONO O TE TAU
(XV, 36 - XIX ; 20) Te Evanelia i Eu-Aita i tia i te Varua e ia vai noa o Europa i roto i te pouri : o
Europa hoi te riro araua'e ei pû no teienei ào taatoa, i té pae o temararaarama e o te paari ; o Europa te faatere i te mau nunaa’toa.
No reira to Paulo iteraa i te hoê orama i Teroa, e to’na fanoraa i
Makedonia (XVl, 9).
VIL TE HITU O TE TAU (XIX, 21 >feVIII). To te Evanelia tae ' '
raa i Roma. Mai ia lerusalema tei riro ei pû no te Ekalesia, oia’toa
o Roma, i te reira tau : ua riro oia ei pû no te hoê Basileia rnana rahi,
te Basileia no Kaisara. No reira, i roto i to te mau Aposetolo hi‘o-, ’
raa, ia tae mau â te Evanelia i Roma ron, e tia’i ; e ua haau ana'e teEvanelia i reira ra, na te reira e faaoti i te ohipa ta te Fatu i faaue
i ta’na mau Aposetolo [1: 8]. Enate mau ite api, no'temau ui faa-, ■
roo no amuri atu, e haapao i te mau nunaa, note mau fenuâ ê. E'ua •
U
haapao mau hia.
'
’
O te hopea ïa o teie buka.
ropa.
,
,
.
E Fenua
-
2.
E
o
Huahine
no
(A hî‘o i te Vea,
te Parau
no
-Faahiahia
Tinpai api hopéa)
piti lïiu fare-pureraa ta .matou i vavahi. To Haapu e to ^Fare.
parari ia fare-pureraa i te veto i tupu aenei. To Haapu ua haaniau hia i
te inatahiti 1892, na te arii vahiné o Tehaapapa i haamau. To Fare ua haamau hia i te ava'e Me, matàhiti 1820, na te arii ra o Mahine
(e Diakono
lia
—
VEA
*
'7
POROTETAm
oia; te Diakono matamua roa) raua o Miti Bapu (Barf) oia tetupuna mau
Paru Diakono, te reira ohipa i rave. Te vai ra te parau tei haapapu i te
a
ohipa.. Te piti o te haamauraa niu tei te matahiti 1875, na te arii ra
Tehaapapa ma te tauturuhia e Teururai, Faatere Hau e na orometua popaa o Tirini (Green) Pieti (Pearse) Beretane raua e o Miti Ch. Vienot, oro¬
metua Farani, na ratou teie ofai piti i haamau, te faaite hia riei i reira e,
i te taime i haamau piti hia’i te niu fare-pureraa, te vai tutau hiara te pahi
orometua o “Tihoni Wiliamu” i roto i te ava no Fare e tei nia atoa o Ta-
reira
O
Turpie i te ohipa' haatnauraa niu.
te hoê taata popaa i pohe iho nei, Ua haere
mai oia, i te orometua mai te titau e ia papetitohia oia i ta tatou haapaoraa, e ua rave hia taua ohipa ra i roto i te fare orometua ; na Toofa, oro¬
metua i bapetizo atu.
pena
3. Hoê tamaiti pope na
4. Ua
pau
no
e
tupu aenei te hoê oroa tau rearea
piti (e tane e te vahiné) i roto
-na
i Fare, e i te hora. 9 i te pô, ua
ta ratou uaina. Na te hoê Diakono no Fare iho tei tiai i te uaina oroa
te Fatu, aita râ oia i te fare i te reira pô; tomo huna atura na taurearea
i to te Diakona fare, e eia atura raua i.
mohina uaina oroa e ono, inu atura raua
i taua taihaa mo‘a ra, maa
E ere anei mai
te mea ra, e ua tairihia raua. Te hitimaue nei to te fenua i te reira parau
e te na‘o ra te feia taurearea ratou ratou iho e: « Eiaha ihoa e hauti i te
taime iti maoro i
reira tauhaa
mûri mai, pohe roa’tura raua, tanuhia a‘era.
».
5. Ua faataa o
Temarii, tavana no Haapu, i te hoê tiaraa
fare-pureraa
api i nia iho i to’na fenua, e te opua nei to Flaapu i to ratou fare no teie
iho nei matahiti. Oia’toa to Fare, e aufauraa taa‘e roa to raton i teie matamatahiti no to ratou fare-pureraa; area râ, eita e oti vave mai te mea e, eita
te mau hoa no teie Oteanià taatoa nei e tauturu mai. E fenua itolto o Huahine e e fenua hoi no te parau faahiahia rahi. Faaitôito tatou no te tauturu
i te ati faito ôre e tei pii aue ia oe tei taio i teie nei vea i teienei mahana.
R. L.
Parau rii
api
ip.ai iô tatou" nei, na orometua-taietc e piti, o Miti
Seigneur te tahi, e o Miti Nissolle te tahi. E liitu mahana raua
e to raua utuafare i Papeete. Na M. Seigneur i faatere i te pureraa avatca i Paofai e na M. Nissolle te pureraa popaa i liaa'1. Ua tapao'
pao,
iBetela, mea maitai roa e te mahanahana.
8
VE A
TJa
reva
2. Ua
PO RO T ET A NI
raton i Taratoni
faaroohia
e
i Mare.
te vai
ra te mahana fatata, e
tapae mai
ai le hoêaito Italia, o Colonel de Pinedo i ô tatou nei. Te faati
nei oia i teie nei ao tàatoa na nia i te hoô pahi reva ralii.
e;
E faaruê oia i Roma
(Italia) i te ava'e
no Atete: E maue oia
Atelanelita. E tapae oia i Marite Apatoa; e na reira mai oia ). Tahiti, mai te maue na nia i
to tatou moana rahi Patitifa. E tapae oia i Rapa Nui e i Maana
nia ia Aferita
E
reva.
na
c
te
moana ra
o
Tahiti atu oia i Samoa. Na te
i l'aauta i ta’na “benzine ” i Maareva
3. Ua
ore
atura te tamai
ta tatou fenua raua
tamai là.
n
pahi
ra o
“Moana”
i_Rapa Nui.
ra i Maroc (Aferita). Ua
e
i le fenua
Paniora. Ua amui hoi
raua
na
re
roto i taua
—
Te faautahia nei
o Abd-El-Rrim, .1^ aito rahi faatere i te
pae
enemi, i Matatata, mai te hoô tîtî te luiru.TTe rahiraa o ta tatou
mau faehau i pohe roa i roto i taua tamai ra: 1200 ïa.
4. Ua iteahia œ ravea i teienei, e tae roa’i te mau opupu i ra¬
re roa i te moana, mai te au i te 75 etaeta, mai te ino ore te
taata i roto i te opupu. Na’na iho to’na matai e faatupu ; oia’toa
te maramarama la’na e turama nei i nia i te mau pahi tei vai
parari noa i rare i te moana.
No taua ravea api ra i noaa mai ai te taatoaraa o te mau faufaa moni tei vai noa i roto i te hoô pahi rahi Paralane (75 milioni tara) tei paremo na roto i te tau tamai. E parau rahi te pa-
no teie opupu api.
5. Ua faaroohia e: i te 3
rau
no
.4tete
e
peretitenihia
i te Ha U
mau
e te Tavana Oire ia roaa
Metua. Te faaroo’toahia nei e
faatupuhia te hoê oroa te
mai te tahi moni tauturu
tara ta to Punaauia i horoa.
Te
Farani
mau
e
tae noa’tu i te
Farani hoi i te inatamua
hoê
—
tei
na
haamata aenei te hoê
ua
raataeinaa i te aufau haere: mai te
mea
ra
reira nei te
tufaa fenua ê
ore roa
ê, hoê tausani
mau
aihuaraau
(Canada)—no
i nioê ia raloute
mau
mai-
lai ta Farani i horoa ia raton.
Moni tauturu i te Vea
Tony Bamhridge e 2 tara; Mme Thomas Ellacott, 1 tara;
a Paroo, 1 tara (Faaa).
M.4URUURU.
Tuariitahi
Imprimerie Juventin frères.
—
4
Papeete, Tahiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1926-1928