EPM_Vea Porotetani_192608.pdf
- extracted text
-
Te 26 0 te Matahiti
—
ATETE 1926.
Hihi 8.
—
AITA’TU E NIU E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAU
HIA RA, OIA HÔI TE
Mesia RA O Iesu. — I Korinetia 3,11.
HOO I TE MATAHITI
P.
HOÊ :
HOÊ
TARA.
VERNIER, Directeur-Gérant.
Te
no
Faatere Rahi
ta tatou Totaiete Metua
/
no
Paris
—
Mai te au i tei faaitehia i roto i te Vea no Tiurai i mairi
aenei, te tiai maite nei tatou i to tatou hoa rahi, te Faatere
te Totaiete Metua no Paris, i te 21 no Atete. la tia i te
Fatu, e tae mai oia i taua mahana maa ra, rîa nia i te pahi
ra O “ Maunganui
Ua fatata roa te mahana e farerei tino
ai tatou ia’na, e e parau atu ai tatou ia’na è ; “la ora oia
no
O
tei haere mai ma te i‘oa o lehova?”
Eaha mau te huru o to’na tere i ô tatou nei ?
Teie ïa : te haere mai nei oia e farerei ia tatou, to Tahiti
nei, e te huru o te mau ohipa ta te Hau Evaneiia i faatupu i ô tatou nei. Ua oti aenei ia’na te farerei i te mau
ohipa o te faaroo ta te mau Orometua-Taiete i rave i Aferita (Gabon, Cameroun, Sénégal). Na’na i haamau i te mau
ohipa Evaneiia i Congo i te matahiti 1888 : E teienei, te
tere mai nei oia i ô tatou nei, e i Taratoni. No te mau ohi¬
pa tuiroo ta’na i rave, i Aferita, e i Farani hoi na roto i té
tau tamai, ua haamauruuru te Hau ia’na, mai te tafetia
ma
ia’na.
la tia i te Fatu, na’na e peretiteni i te Apooraa Rahi.
Eita e ore, e tamata oia i te farerei i te hoê mau Ekalesia
i Tahiti-Moorea, e i Raro, tae noa’tu i te mau ohipa Evanelia tei rave hia i ô nei.
E faaineine paatoa tatou no taua farereiraa râ.
POROTETANI
VE A
2
IRAVA PARAU
\
E ore hoi te taata nei e
tutui i te lamepa a tuu ai i
a‘e i te farii, ei nia râ i te vairaa.. .
Mat. V, 15.
rare
i te mati huru no te mau pipi
lesu, oia hoi: Tei haehaa te aau, tei oto, tei marû, tei hiaai i te maitai, tei aroha i vetahi ê, tei mâ te aau etc.. . . O taua îeia ra te miti o te
îenua, te mararnarama o teienei ao, te oire faatialiia i nia i te mou'a.
Eiaha'ratou ia huna i te mararnarama ora; ei nia râ i te vairaa eau ai!
E
mea
mau
faahiahia te
mau
parau i faaite mai
a
I. TE MAU ?4EA E RIRO Al TE HOÊ LAMEPA El MEA FAUFAA?
1. la tuuhia ra.
Rahi noa’tu, nehenehe noa’tu ïa
ia tutuihia. Eita râ e tutui ia’na
ore
mori, aita e faufaa ia
ilio; o to’na Fatu tei na reira.
taua lamepa ra ïa. Eita e hamani ia’na iho; eita
Atua na‘e te îutui, i ta’na Parau, i to’na Varua.
Te pipi mau a lesu, o
e
tutui ia’na iho : o te
2. la tutuihia i nia i te vairaa.
Eiaha i
i teamuraamaa; i raro a‘e
raro a‘e
i ie farii, i te vahi teitei râ, ia
faatoro i te hihi
no lesu i nia i te taata, o te mori ïa i raro a‘e i te farii. Eaha te faufaa i
toro haere te hihi
i rotopu i te utuafare. Te pipi tei ore i
reira? E taleni i roto i te repo.
i te matai. Aita i parnruhia râ, e farara haere noa te
mori, e pohe hoi. ta paruruhia e au ài ; ia opanihia te haamaramarama
e te opani o te aau, eiaha te mau ino no teienei ao ia ô i reira. O te ama
huru ê e te pohe hoi,
4. la faai pinepinehia i te mori.
'
la pau, e faaî faahou e tia’i. E na reira noa’tu e ao a‘e te rui.
Te pipi a lesu râ, aofe te mori no roto ia’na iho, tei to’na Fatu te vai- '*
raa. Ua au oia i te tiarama, e hitu farii fa Zekaria i ite-oram,a (tV, 3) hoê
olive i te tahi pae, hoê olive i te tahi pae, no reira te mori o taua tia¬
rama ra. Te vairaa mori o te lamepa varua nei (no te pipi a te Fatu) o
3. la paruruhia
ama
lesu ïa e te Varua Maitai.
5. la faaorehia
te mau mea e mohimohi ai.
la rehuhia te uiti e ia poiri
e
te hi‘o, eita e anaana maitai ; e horoi i te hf‘o
hoi, te mea ïa ê anaana mai ai.
Ua rahi te feia faaroo tei rehurehuhia te uiti, tei viivii te hi‘o, tei ore i
ooti
t te
uiti,
e panapana
panapanahia. E faaore i te ino e tia’i, ia ore ïa mohimohi taua mori ra.
II. O VAI TEI
1.
FAUFAAHIA 1 lE LAMEPA IA TUTUIHIA
Tefatu iho no te lamepa.
RA?
I roto i te
tavitii.
utuafare, tei reira te fatu o te mori, e te tamarii hôi e te tnau
hoi te Fatu mori ia m’aramarama lé'tamepa. (ir. 16).
Mauruuni
2. ' Te taata’toa
ati noa a‘e.
e
To te utuafare atoa. Te fetii atoa, te
tamarii, te mau tavini, te mani-
hini, te taata tupu, te taata’toâ. '
O teienei ao te utuafare
reira. la ite i ta ratou
•
o
'
te Atua. la anaana ïa te' mau mori
faarqo i
parau, maitatai.
-■
È te Ekalesia, te aha na tatou i roto i to tatou toroa lamepa i roto i teie
nei ao poiri?
Ei lamepa paatoa tatou no te Atua i raro nei e maitai ai !
mau
F. V.
Na taviri
Mai te
mea ra
e, e toni
e
îoru
a
te Atua
tau taviri tumu ta te Atua, e mahiti
ai te aau o>te taata.
(e taviri piru) : O te aroha ïa. O t:e taViri
oire i Philipi. Na_ te aroha
0 te Fatu i haamahorahora i to’na aau, ia haapao oia.i te parau
i parauhia e Paulo. (Ohipa XVI, 141, Bapetitohia’tura oia. O te
Te taviri
matamüa;
ïa i mahîti ai te aau no Ludia, i te
oho matamua o Ludia note mau vahiné tei faaroo i te
Alesia,i
Europa,
Te
taviri piTi:
(e fàviri ario); O te riaria ïa. Tau mahana noa
i mûri iho i.to Ludia papetito raa-hia, i-Philipi, inaha: ua ta'p'ea.
hia 0 Paulo raua o Sila, e ua huri hia i roto i te l'are-auri, e ua
haamau te liai no te fareTaiiri r to raua av.ae i roto i te raau.
Aita't'eie taata i maru i to raua marne i to raua
mau
himene.
Teie
râ,;teie to’na iteraa i te aueueraa fenua; e to te tare aiiri pitaataaraa,' lae noa’tu i to’na niu e, te mau opani i te iritiraahia.
i reira te tahi -alu^â opani i te iritiraa hia, te opani o to’na aau,
na te taviri o te-riaria taua ohipa ra i rave (Ohipa XVI, 30).
..
(e.taviri auri): O Ü ati ïa. L taviri iti rahi e
Kita;^.hoi te Atua e mauruuru i taua taviri ra ;
teie râ e haapao â ola i-tATeiVa taviri ia ore te iiputa ia mahiti
i na taviri i mua nei (Ezek.'XVIFl, 32).
E hoa ino e,.ciaha oe e liai i te toru-o le taviri ! (lleb. IV, 7).
Te taviri TORü:
te teiaha
mau.
4
VEAPOROTETANI
üa
mauruuru
roa
te üri-taata.
'
I roto i té tahi aenei “Tiarama ” ua faatiatiahia te hoê parau iti
Teie ïa ; ua apoo te uri-taata i te hoê apooraa rahi e ua pa-
arearea.
raparau ratou i nia i te hoê haapaoraa no te fenua popaa. Taua haapaoraa râ o te hoê ia pupu
taata téi faaore i te Bibilia i roto i to ra¬
tou mau utuàfare i te naôraa e : “Ua hape te faaiteraa Bibilia, aore
roa hoi te taata no roto mai oia ia Adamu ; no roto maira i te uri-taa¬
ta te roaaraa mai ’’ E parau hape rahi teie, e no taua parau hape ra
U a apoo te
uri-taata e ua faaoti ratou i to ratou paraparauraa na ô
maira : “ I to tatou hi'oraa e, te puhipuhi nei te taata i te hoê auauahi ne one‘o i roto i to ratou mau vaha. i to tatou hi'oraa e te inu nei
y
ratou i te hoê mau pape veavea e te ereere
(taofe) e te rearea (ti),
(ava)
i to tatou hi'oraa e te horomii nei i te hoê maâ faufaa [puaa maohi]
i to tatou hi'oraa e te amu nei ratou i te hoê mau pape auahi
te mea hoi aore roa tatou e amu i te reira mau huru maa : te
faaite atu nei,tatou i to teienei ao e, aore roa tatou e farii i te reira
e no
auraa
fêtii. Eiaha roa’tu te taata e mana'o faahou e, no roto mai oia
ia tatou’’. Faaoti hia’tu ai taua paraparauraa ra i reira.
Teie râ aita hoi o “Tiarama” iti i faahope maitai i te parau. la
oti te reira apooraa, ua faaoti faahou te mau uri-taata e e tono ra¬
tou i te hoê auaha na roto i teienei ao e hiopoa maitai i taua parau
ua rave
ra,
oia i te raau-totoo e ua
reva
oia e piti matahiti to’na
moêraa i te fenua popaa, ua haere oia i Europa e i Marite atoa hoi.
la hope to’na tere, ua, hoi atu taua auvaha ra i Aferîta e ua apoo
faahou te mau uri-taata ei faaroo i ta’na faatiatiaraa i te parau api.
Teie ta’na i faatia i rèira ra, naô atura : “E homa, nO roto mai au
i te mau fenua popaa i te purutia-haere i tera vahi e i tera vahi. Ua
maoro
rii to‘,u, hi'o haere i te taata i fera tuhaa e i tera tuhaa e'inaha
ia tae atu vau i te tahi tau oire i Europa, ua farerei au i te hoê mau
fetii rii no tatou i roto i te taata ”. Pii maira to te apooraa i te'naô¬
raa e :
“Atira, eiaha oe e haapii mai i te haavare”. Faatoro atura
te auvaha i to’na rima atau i te naôraa e :
na
“ E homa a fàaoromai rii
i to outou inoino e hope a‘era tou parau. No'rèira ia oti to Europa
i te farereihia e au
[ua iti roa hoi ratou i reira] fâno atura vau i te
fenua Marite, i reira, ua huru rahi taua fetii no tatou. Teie te mea
i papu ai ia‘u e fetii ratou no tatou nei, mi^ori ra e, aore roa ratou
e
puhipuhi i te avaava (maori ra' teupuhipuhi tapuni haere noa)
,
atoa ratou e inu i te taoïe e te ava e te
uaina, aore roa ïa,
(maori ra tei inu moê haere noa) aore atoa ratou e amu i te puaa
maohi (maori ra tei amu rii noa i te vahi moêmoê) e teie te
aore
VEA
5
POROTETANI
tahi, ua liapao raton i te Sabati mahana hi... ” ei reira ua tia
paatoa niai taua tiaa rahi uri-taata ra, ma te oàoa e te pii raa’tu
e: Huro! Huro! te vai mau ra to tatou fetii i raro
nei, a raua'e
to tatou
mootua
o to tatou mau hina-rere e riro atoa’tù ai
Hoî atura ratou i roto i to raton mau ana mato
mau
ei uri-taata”.
mai te
oaoa
e
te mauruuru ralii.
R. L.
Omuaraa
Te
mau
Buka
ohipa a te mau Aposetolo.
O te hoê buka tuatapapa teie tei faaite maramarama roa i te huru
te mau
ohipa tei ravehia e te mau Aposetolo tei tonohia e lesu, i
mûri iho i to’na revaraa i nia i te ra‘i.
Te irava auro, tei riro ei upoo no te puta taatoa, o te ira va 8 ïa, no
0
te peneT,
tei na ô e ;
a] Ei ite hoi outou no ‘u i lervsalema nei.
b] E ludea atoa hoi e ati noa’e, e Samaria;
e] E tae noa’tu i te hopea o tefenua.
O te
mau
faaueraa ïa ita te mau Aposetolo i tamata i te haapao.
Eiaha râ, mai te mea ra e, ua faatupu ratou i teie mau faaueraa i te
taime hoê : Aita ïa ! E tia ra ia tatou ia parau e ; E hitu tau tei tua-
tapapâhia na roto i teie puta.
I. TAU HOE ; O te.poroi ïa (Pene I). O te tau ïa i tuu mai ai te
Patu i ta’na faaueraa rahi hopea i nia i ta’na mau Aposetolo, e i tiai
ai ratou, ma te pure, i te taeraa mai o te Varua inaitai.
IL *ÏE PITI O TE TAU :
To te mau ite haamataraa i te ohipa i
lerusalema, (Penell-V). No te itoito rahi no loane e no Petero, te
riro nei te hoê pae Ati luda ia lesu, ta ratou i taparahi iho nei. Te
haamauhia nei te Ekalesia-Metua i te mahana Penelekose. Te tupu
atoa ra te hamani ino i nia i te Ekalesia.
III. TE TORU O TE TAU : (VI-VIII) Te tupuraa te Evanelïa
ludea ei Samaria roa. Ua riro te ati hamani ino ei ravea na te Atu
e
parare ai te Evanelia na roto i te fenua no ludea e Samari
IV. TE MAHA O TE TAU :
(IX-XII) Te haamataraa o
nelia tupuraa i ô te mau Etene. E piti tau ohipa rahi faahiahiahia i
f aatiahia i reira :
a] To Petero haapii-orama-ra^-hia e te Mesia, e au atoa te ora i te
Etene (X, 34-35).
mau
VRA
6
P0ROTETANI
b] To Paulo maitiraahia e te Me'sia, ei farii no te Evanelia i ô te
Etene (IX, 15). Aita te tahi pae Ati-Iuda*-faaroo i farii papa i
taua faatereraa api : O to lerusalema ïa. Area râ, ot:ei farii maüruuru i te faatereraa api, o te feia faaroo ïa no Anetiohia,e ua parau
hia ratou Cherisetiano (XI-26) Na reira’tura to te Evanélia pararemau
raa i
ô te mau Etene.
V. TE PAE O TE TAU (VIII-XV) Te mau tere faaticpvj'ua; Evanelia i te haamauraahia. Ua na mua të mau Aposetôlo i t,e vauvrai
;
;
:
i te Evanelia i te mau Ati-Iuda ta ratou i farerëi haere i roto i te mau
oire i haerehia e ratou (i Kupero, i Asia-Iti) ; no to ratou râ farii-ore
i -feriu ai te mau Aposetolo i te mau Etene.
Teie atoa te tahi ati no taua tau ra : ua mârô te Ekalesia i lerusa^
raa,
lema i te mau Etene tei fariu mai i te Evanelia ; maori râ ia haapao
atoa ratou i te mau ture a Mose.
Ua faaoti ra te Apooraa Rahi i le^
rusalema e : 0 te ora e vai i roto i te aroha o te Mesia, o te mea tia
ïa.
(XV, 11).
VI. TE ONO O TE TAU
(XV, 36 - XIX ; 20) Te Evanelia i Eu-Aita i tia i te Varua e ia vai noa o Europa i roto i te pouri : o
Europa hoi te riro araua'e ei pû no teienei ào taatoa, i té pae o temararaarama e o te paari ; o Europa te faatere i te mau nunaa’toa.
No reira to Paulo iteraa i te hoê orama i Teroa, e to’na fanoraa i
Makedonia (XVl, 9).
VIL TE HITU O TE TAU (XIX, 21 >feVIII). To te Evanelia tae ' '
raa i Roma. Mai ia lerusalema tei riro ei pû no te Ekalesia, oia’toa
o Roma, i te reira tau : ua riro oia ei pû no te hoê Basileia rnana rahi,
te Basileia no Kaisara. No reira, i roto i to te mau Aposetolo hi‘o-, ’
raa, ia tae mau â te Evanelia i Roma ron, e tia’i ; e ua haau ana'e teEvanelia i reira ra, na te reira e faaoti i te ohipa ta te Fatu i faaue
i ta’na mau Aposetolo [1: 8]. Enate mau ite api, no'temau ui faa-, ■
roo no amuri atu, e haapao i te mau nunaa, note mau fenuâ ê. E'ua •
U
haapao mau hia.
'
’
O te hopea ïa o teie buka.
ropa.
,
,
.
E Fenua
-
2. — E
o
Huahine no te Parau -Faahiahia
(A hî‘o i te Vea, no Tinpai api hopéa)
piti lïiu fare-pureraa ta .matou i vavahi. To Haapu e to ^Fare.
parari ia fare-pureraa i te veto i tupu aenei. To Haapu ua haaniau hia i
te inatahiti 1892, na te arii vahiné o Tehaapapa i haamau. To Fare ua haamau hia i te ava'e Me, matàhiti 1820, na te arii ra o Mahine
(e Diakono
lia
VEA
*
'7
POROTETAm
oia; te Diakono matamua roa) raua o Miti Bapu (Barf) oia tetupuna mau
Paru Diakono, te reira ohipa i rave. Te vai ra te parau tei haapapu i te
a
reira ohipa.. Te piti o
te haamauraa niu tei te matahiti 1875, na te arii ra
Tehaapapa ma te tauturuhia e Teururai, Faatere Hau e na orometua popaa o Tirini (Green) Pieti (Pearse) Beretane raua e o Miti Ch. Vienot, oro¬
metua Farani, na ratou teie ofai piti i haamau, te faaite hia riei i reira e,
i te taime i haamau piti hia’i te niu fare-pureraa, te vai tutau hiara te pahi
orometua o “Tihoni Wiliamu” i roto i te ava no Fare e tei nia atoa o TaO
pena Turpie i te ohipa' haatnauraa niu.
te hoê taata popaa i pohe iho nei, Ua haere
oia, i te orometua mai te titau e ia papetitohia oia i ta tatou haapaoraa, e ua rave hia taua ohipa ra i roto i te fare orometua ; na Toofa, oro¬
metua i bapetizo atu.
3. Hoê tamaiti pope na
mai
4. Ua tupu
aenei te hoê oroa tau rearea i Fare, e i te hora. 9 i te pô, ua
ta ratou uaina. Na te hoê Diakono no Fare iho tei tiai i te uaina oroa
no te Fatu, aita râ oia i te fare i te reira pô; tomo huna atura na taurearea
pau
piti (e tane e te vahiné) i roto i to te Diakona fare, e eia atura raua i.
mohina uaina oroa e ono, inu atura raua i taua taihaa mo‘a ra, maa
taime iti maoro i mûri mai, pohe roa’tura raua, tanuhia a‘era. E ere anei mai
e
-na
te
mea
e te
ra, e ua
na‘o
ra
reira tauhaa
tairihia raua. Te hitimaue nei to te fenua i te reira parau
ratou iho e: « Eiaha ihoa e hauti i te
te feia taurearea ratou
».
5. Ua faataa o
Temarii, tavana no Haapu, i te hoê tiaraa fare-pureraa
api i nia iho i to’na fenua, e te opua nei to Flaapu i to ratou fare no teie
iho nei matahiti. Oia’toa to Fare, e aufauraa taa‘e roa to raton i teie matamatahiti no to ratou fare-pureraa; area râ, eita e oti vave mai te mea e, eita
te mau hoa no teie Oteanià taatoa nei e tauturu mai. E fenua itolto o Huahine e e fenua hoi no te parau faahiahia rahi. Faaitôito tatou no te tauturu
i te ati faito ôre e tei pii aue ia oe tei taio i teie nei vea i teienei mahana.
R. L.
Parau rii
api
iô tatou" nei, na orometua-taietc e piti, o Miti
Seigneur te tahi, e o Miti Nissolle te tahi. E liitu mahana raua
e to raua utuafare i Papeete. Na M. Seigneur i faatere i te pureraa avatca i Paofai e na M. Nissolle te pureraa popaa i liaa'1. Ua tapao' ip.ai
pao,
iBetela, mea maitai roa e te mahanahana.
8
VE A
PO RO T ET A NI
TJa reva raton i Taratoni e i Mare.
2. Ua
faaroohia e; te vai ra te mahana fatata, e
tapae mai
ai le hoêaito Italia, o Colonel de Pinedo i ô tatou nei. Te faati
nei oia i teie nei ao tàatoa na nia i te hoô pahi reva ralii.
E faaruê oia i Roma
nia ia Aferita
(Italia) i te ava'e no Atete: E maue oia
o Atelanelita. E
tapae oia i Marite Apatoa; e na reira mai oia ). Tahiti, mai te maue na nia i
to tatou moana rahi Patitifa. E tapae oia i Rapa Nui e i Maa-
na
E
reva.
na
c
te
moana ra
Tahiti atu oia i Samoa. Na te
i l'aauta i ta’na “benzine ” i Maareva
pahi ra o “Moana”
i_Rapa Nui.
3. Ua ore atura te tamai i le fenua ra i Maroc (Aferita). Ua re
e
ta tatou fenua raua n Paniora. Ua amui hoi
tamai là.
raua
na
roto i taua
—
Te faautahia nei o Abd-El-Rrim, .1^ aito rahi faatere i te pae
enemi, i Matatata, mai te hoô tîtî te luiru.TTe rahiraa o ta tatou
mau faehau i pohe roa i roto i taua tamai ra: 1200 ïa.
4. Ua iteahia œ ravea i teienei, e tae roa’i te mau opupu i ra¬
re roa i te moana, mai te au i te 75 etaeta, mai te ino ore te
taata i roto i te opupu. Na’na iho to’na matai e faatupu ; oia’toa
te maramarama la’na e turama nei i nia i te mau pahi tei vai
parari noa i rare i te moana.
No taua ravea api ra i noaa mai ai te taatoaraa o te mau faufaa moni tei vai noa i roto i te hoô pahi rahi Paralane (75 milioni tara) tei paremo na roto i te tau tamai. E parau rahi te pano teie opupu api.
5. Ua faaroohia e: i te 3 no .4tete e faatupuhia te
rau
hoê oroa te
peretitenihia e te Tavana Oire ia roaa mai te tahi moni tauturu
i te Ha U Metua. Te faaroo’toahia nei
haamata aenei te hoê
e ua
raataeinaa i te aufau haere: mai te
tara ta to Punaauia i horoa.
ra ê, hoê tausani
Te na reira nei te mau aihuaraau
Farani
mau
mau
e
tae noa’tu i te
hoê
mea
tufaa fenua ê
(Canada)—no
Farani hoi i te inatamua — tei ore roa i nioê ia raloute mau mai-
lai ta Farani i horoa ia raton.
Moni tauturu i te Vea
Tony Bamhridge e 2 tara; Mme Thomas Ellacott, 1 tara;
a Paroo, 1 tara (Faaa).
M.4URUURU.
Tuariitahi
Imprimerie Juventin frères. — Papeete, Tahiti.
4
Fait partie de Vea Porotetani 1926-1928