EPM_Vea Porotetani_192311.pdf
- Texte
-
4
VËA
tiis
POROTETANI
Mahana Maha
IV O V E M A 1 9 2 3.
haapao hia'’i i Papeete le
IV O
1
T E
I
ei reira
e
Hutiraa Numera
no
Taviriraa tao^a horoa i rolo i te
le
no te
uluafare apî
Haapiiraa a le mau Tamarii Tamaroa,
aliu, taura hoê ; Vauvau ro‘i liitihiti ( faito Matatàtâ ) ; Pereoo taa( Peugeot )’ ; e Tâ hamani hia,. e rave rahi te ô i te tàraa hoè. — E e rave rau atu â te mau rê e
hope ia tautau atu. Te ahu, te rnau tao’a e au no te utuafare e no te tare tutu. — E te vai atu râ.
\
Teie hoi te
mau
rê
no
te reira
:
Aiirl
au
taahi vahiiie
ore e
.
.
lana mahana ra, le hooraa rii hiiru
lo‘elo‘e,te faraoa monamona, Okùoa
peu rii factarearea eVupula moni e ma-
E lupii atoai
rau: Te pape
hoi le
mau
nuia roa'i le opuaraa.
E
no
reira, le lilau hialu nei le iiiau hoa aloa no leie
loii
ohipa hanahana ia lairiirii paaloa ana‘e mai rai laua mahana ra no le laulururaa ma le pipiri
ore
i la raloii
nei
pa
ei
mau
laleni rii, ia riro hoi leie nei ohi¬
mea ruperupe
ele holu rahi.
.U
P 0 R 0 T E T- A N I
V E A
atoa
raau
Farani nei. No to raton faaroo e, e tupu
ra i’o nei, i aroha mai raton ia taton nei,
no
atoa taua ma’i
papai mai i te
e na
rata i mnri nei
no te mau
Ekalesia Po-
rotetani i Tahiti-ma nei.
*
E hoa ino
Peneia’e ontou i faaroo e, no te mea
i te aroha o te Mesia, e te oto nei to raton
i roohia
te
e
oovi,
na
faatnpu te hoê
i
Orofara,
Ua faaroo atoa
ra.
e
imi mai te Tomite i
na
Teie te toru
amâ
ua
rana
rana
pohe i taua ma’i rahi
e
tuu i to
rana
Te haere mai nei
rana ra ;
oraraa
no
tei
patia i
tamahanahana ia
raton f te pae varna, e, e rapaau i to raton ra tino.
Mauruuru roa matou, to té Tomite ia rana, no te ohipa
ta rana e opua i te haapah i reira.
to
rana
ra.
puhapa i pihai iho ia raton
Ua farii mai te Han ia
oia i to
rana
rana e
ra,
ei Tuati
Orofara. E
no
au-
tere, e horoa hia'te hoê moni iti tantum ia
faauta hia’tu te mau raau fare i reira. Na ma¬
rana
rana, e e
tou râ te hoo i te raau, patu i te faré e te hoo i te mau tauhaa fare e te mau mauhaa e au i to rana toroa. No reira
matou i faatia’i e, e ani hia te feia faaroo i Farani e tan¬
Teie râ, te mana’o nei matou e, e au maitai
hoi, e, e
mea tia roa’toa te faatae atu i te aniraa ia
outou, ia amo
•atoa mai outou i teie nei ohipa aroha. E ere anei
e, ua opua
hia ei faamaitai i to outou iho
fetii, ta outou-mau
tapea hia te ma’i, eiaha e
tupuraa i te rahi, e ere anei e, e maitai te
tamarii ? E mai te
haere
noa
E hoa ino
Eiaha ia
te
e
•
tou na !
tahi
Na te
mau
ra.
:
oovi ia outou
E pure i te Atua
atu outou i te
tou
no
ua.
na ;
Eiaha ratou ia
ratou
ra.
o
moe
Faatae
ia
ou-
pinepine
tapao no to outou ra aroha ia ra¬
Ekalesia atoa, e orometua, e diakono, e
apî
no
te mata-
no
fenua,
te
i
e
te
te Ekalesia.
Teie te piti : Tauturu
hi maitai i to tatou pue
mai outou ia matou i te haaparatuahine Tuati. Na matou te paeau rahi o te moni e pau, ei tapao no to matou aroha i to
outou mau fetii pohe i tera ma‘i. Na outou atoa râ e faaitoito i te faatupu i te aroha.
E
ere na
matou
e
ohipa. Na to outou
éa outou e rave ra,
e ma
E
te aroha
mea
faaue atu ia outou i ta
aau e
faaite mai. Te
e rave ma te aau
outou
mau mea
atoa,
te
ma
tuhaa
ato* râ
oaoa
mau.
ma e,
E
:
rave
i te fare parahiraa
tuahine Tuati i Orofara
I reira, e. riro taua
ei hoa
ohipa
no
no
to tatou
ra.
fare ra ei tapao
poroiraa
onoono na
te To¬
:
“
arà i te ma’i
ra
i te lepera, ”
moe
pahuruhuru
aha roa’tu ! Eiaha
ra.
e
faarue atu ia ratou
ra ma
te etaeta !
Faatupu râ outou i te aroha. Aroha, aroha mai outou
to outou
mau
ramarama
e
taeae i roto i te ati ! la riro râ ei aroha
te
roa 110
hia te
roa.
I itea’i
te
ma‘i, haamata outou i
ma‘i i te taime
ra.
Eiaha
mau
roa
mau
tapao matamua
te rapaauraa. la rapaau '
i haamata’i, peneia’e, e maitai
râ ia toaruaru to outou
aau.
Ua tia matou i nia, e aro, ma te tauturu o te
teie ma‘i riaria,
Tauturu mai ia
Tatou atoa i te
mat^u
aro
atu
-
Atua, i
nei !
:
ei hoa
rave
ohipa outou no ma>
ohipa' no outou
tou mai ia matou atoa e.riro ei hoa,rave
na.
Na te Atua tatou
e
tauturu mai !
la
ra ;
te tiaturi atoa nei matou
na.
ora na
outou i te io’a
Na to outou
o
te Fatu
o
lesii Mesia.
taeae i te
faaroo,
Papai hia : Baron de Neufville, - Merle d’Aubigné, Oro¬
metua, - Lambert, Orometua,
Emma Seydoux, - Mar¬
guerite Monod, - B. Mende, - Baron S. de B., - E. Allegret, te hoê no te mau Faatere i te Taiete Orometua, Ph. Delord, Orometua, Papai parau no te Tomite tautu¬
ru i te Oovi ( e o tei hapono mai i te raau maitai roa
no
te Oovi. oia hoi te Aiouni ), H. Cruze, - te Taote rahi
00
0 L- Gaillard.
mau
-
Ua farerei a’ènei te
Auvaha i te Apooraa
Rahi e
Ekalesia,no Papeete i taua ra1;a nei. Ua iriti hia’tu ia
ratou ra. I teie nei, te faaite hia’tu nei i te taata atoa e,
hoa no teie néi Vea, te taata Porotetani atoa no Tahit'
ma, e hope roa’ei teie nei mau Fenua Farani.
E teie tei faaite hia’tu i reira :
mau
te
tii i
-
Ei tauturu mai ia tatou nei, e i
pohe i tera ma’i,
i Farani
e
te
to tatou
mau
fe¬
aufau mai to tatou Taietè Metua
Tomite Tauturu i te Oovi, i te. moni rahi, e
ua
$ 4000.
no te aroha
o
te
mau
i
ma-
te mana’o atoa.
E teie te maitai
1.
tano ïa ia riro outou atoa
matou i roto i te paturaa
pue
te ahu
ou¬
mau
tâeae, e papai pinepine atu i te rata i te oovi
i to
mau
ia outou
Te tuu atu nei matou i to
einaa ra, e faaite atu i te parau
aroha
te aniraa
o
Te tiaturi nei matoula’na
Teie te aniraa matamua
raua
ia outou iho â, ia itea te mau tapao haavare
ore no te ma‘i lepera i nia iho i te hoê taata, eiaha outou
ia taupupû, Faataà êia’nara. Faataa ê rii ià’na mai ^e
peu e, aita i nehenehe e faataa ê roa’tu, Teie râ, e hoa
ino ma e, Eiaha outou ia faaino atu ia ratou ra, Eiaha, ei¬
fenua taatoa ?
tou taata tupu
ia tomo
Ei paruru
mau
mea e, ua
E toru ta matou aniraa ia outou
E
ia outou e, e riro te hoê mau haapaoraa e
ohipa faufau, ei iritiraa i te uputa no te
ma‘i lepera, E ua na reira atoa hoi te mau fare hupehupe,
te hoê
te taata
mai.
tum
ra.
Deut. XXIV, 8.
O te-hoê ïa parau na Mose i to’na ra nunaa, te Nunaa
0 Iseraela, O to tatou atoa ïa poroiraa onoono ra.
i to tè Atna tiaororaa ia
i te liinaaro
Faaroo
taata faaroo
tapea hia
Tuati faaroo e piti
na
Tuati
na
tamaru
Ekalesia Tahiti i faaineine ei
mau
mite tauturu i te oovi
Tahiti ma, e i te feia ma’i i
to
no
te
no
riro raton
aan i te feia
Farani i te lioê TOMITE E TAUTURU I TE OOVI.
Ta raton opnaraa, Haamarn é, ia tia i te Atna, faaiti i
terahiraa o to raton mauini i te pae tino e i tepae varna.
Ei tantnru i
nohoraa
ma e,
na
man
Farani nei ia outou. E riro atoa ïa ei
fare apî, e oaoa raua i te mana’o e; ua farii mai ou¬
tou ia raua ei fetii mau no outou na.
Ekalesia Pofotetani Tahiti,
man
no
ta te feia Faaroo
raua
Paris, i te 5 no-Me 1923.
Na te
Ekalesia
3
Ua faatia mai te Apooraa Rahi, e tauturu na nia i ta’na
4
3.-0
afata i
e
POROTETANI
VEA
$ 1000. Na
uta’tu i te
te Hau i horoa mai i te pereoo e
tauhaa hamani fare
mau
navai maitai te moni i
mai,
faa-
i Orofara. Eita râ
te
rahi
e
tahi mana'o
te
■<
haapaoraa Tuati i tera
reira, na te taata atoa na tatou tei aroha i
te taata i tapea hia i Orofara, na’na e tauturu mai ia tatou
nei, e oti maitai ai te ohipa ra.
2. Haamana’o outou e, peneia’e e tamarii ta outou i
reira, e aore ra, e taeae, e tuahine, e metua, e hoa faaipoipo, Eita anei tatou e tauturu atu ia ratou atoa ra ? Peneia‘e te vai nei te mahana è roohia atoa tatou e taua ati ra.
Te
Eita anei tatou
tuura'a hia.
mau mea
roaa
no
mea,
ua
ia faaineine nô te
e au
huru ma’i. No
-
e mauruuru
te feia ora ia tatou nei ?
mai te
“ E
te
mea
e,
ua
mau mea
aroha
mau
atoa ta outou i
aroha, hapono mai i ta outou moni ia’na
atu ia’na ra e. No te Oovi.
4. -.Eiaha to outou mau'fetii
hia ia
i te
moe
ra e
atoa i ta ratou tuhaa moni
hoo i te
ta te Hau i
maitai
roa
i
tapea
ia outou na, e homa ! Hapono atu ia ratou
mau avae
ia ratou
ro
te taata tupu
e
teie,
pota e tunu
maa
horoa’tu ia ratou
na ratou ra
! I te
ra
ei
e
e
tauturu
ra
atu
ta ratou puaatoO te maa au
maa.
mau avae
atoa, hapono
ia ratou i te hoê afata parau uouo t te vehî rata, te
tuira é“ te inita, e aore ra, te penitara, I te mau hebedo-
"atu
atoa, hapono atu i te taata puhipuhi avaava, i' ta’na
ma
eiaha oia ia faaere hia, no te
mea ua haumani !
ÿ
mea e, aita to fetii e to taata tupu i ere i
taua
mau mea ra, hapono noa’tu oe : te \ai noa la te taaia ta
to fetii i ite, e feia veve roa, aita e fetii toe, aita e hoa,
avaava,
E mai te
vai noa ! Eiaha ia moe te hapono atu
taime, i te paraitete mahanahana. Te
vai ra te pô toetoe i Orofara ! Te mau huru ahu atoa, ma
te mea nehenehe no te mau potii apî, e no te mau tama¬
rii, ia mauruuru ratou ia oè. Na oe, te fetii, na oe, te taa¬
ta faaroo, e papai ia ratou i te mau hebedoraa atoa, e ao¬
re ra, i na hebedoma e piti ra.
5.
Na oe, e te Orometua, e aore ra, te Diakono Faate¬
re, i te haamana’o i to pue mamoe i tapea hia i roto i taua
peho ra ! Eiaha oe ia mairi i te papai atu ia ratou, to to
Paroika, i te mau aVae atoa ra, ma te faaitoito ia ratou,
aita
e
moni. E
mea
tera taime e tera
-
t^lluu i te irava, te tuatapapa i te
va
parau, pene parau,
i te paroika e i te
la ino ta ratou Bibilia,
arai i ropu
ati
e
ra.
ia
mono
ha ia
moe
hia hoi. E ia tae
i te haere
e
parau no ratou
oe
mau mamoe
i roohia
oe
e
ei
taua
faaite i te Paroika,
i Papeete, e parahi rii, eia¬
na oe e
farerei atu ia ratou ra," ei tamaha'
nahana’tu. E ite ai ratou e, “ Te aroha mau o te
itea mai nei ïa ” na’roto ia oe, te Orometua, e
ua
( ira-
haapiiraa sabati, etc. ) la riro
Atua
aore ra
diakono faatere. Tei ore e haapao, e
mahana, i te parau e, “ E haere ê
outou..., I ma’i hia na vau, e i roto vau i te tapearaa, e
aore outôlc i haapao mai ia'u ! ” Mat. XXV, 41-43.
la tia i te Fatu, te vai ra te mahana e faaite hia i te
to oe ra mono, te
faaroo ïa oia i te tahi
faatupu maite i te aroha ia ratou
ra ma
>-
mau
21
tuaroi parau. no te mau paroika otare.
Atopa
no
:
Te ora i te tapearaa hia, e aore ra, i te
Taioraa
Mareko
VIII, 31- IX, 1 ; Tuaroi :
VIII, 35.
no Atopa : E roo haavare. - Tai»raa : Apok. III,
; Tuaroi : ir 1 p. h.
-
:
Mareko
28
1-13
TABULA HAAPIIRAA SABATI.
( Mai
faaite
ra, ma te
te
‘
7 no Atopa : Te tumu no t6 tatou tiaturiraa. - Taioraa :
Salamo XX ; Tuaroi : ir. 7.
14 no Atopa : Tei faai hia e te Fatu. - Taioraa : Lu¬
ka I, 39-56 ; Tuaroi : ir. 55.
hinaaro ia vetahi ê ra, e na
reira atoa’tu outou ia ratou.”’
Mataio VII, 12.
Miti AHNNE, to tatou Faatere tei haapao i te
faatereraa i taua ohipa ra. No reira, te taata atoa i opua
i te faataa i te tuhaa no te Atua, i nia iho i teie nei ohipa
no
te tia maitai.
4
te 4 e tae noa’tu i te 25 no Noema
19231.
E tuuraa
upe‘a inanuia roa, e e Lepera
V, 1-16 - ir. tam. : 8-11 - ( Itoitoraa i
te raveraa i te ohipa ; Auraroraa i te Fatu ; Ilaehaa o te
pipi faaroo tapetepete. - Te nia’i lepera [ hoho’a no te
hara ] ; te pure a taua taata ra ; to’na taamâraa hia ).
II no Noema : To lesu Mesia faapraraa i te hapepa. Luka V, 17-26-ir. tam. 19-22 - Te tapoi Tare ; E taata
hara e faatiamà hia ; E mana’o huna tei faaite hia ; Ua
ora te hapepa.
18 no Noema
lesu Mesia raua o Levi. - Luka V, 2739
ir. tam. 27-32.
Te tiaororaa i te Telona, ir. 2728 ; Te tiaororaa i te feia hara, ir. 29-32 ; Te mau ati
raa hape, ir. 33-39.
25 no Noema : lesu Mesia e te haapaoraa pharisea o
te sabati.
Lukd VI, 1-11 - ir. tam. 9-11. - E amu te
taata i te maa, noa’tu e sabati, ir. 1-5 ; E faaoi a i te ma’i,
noa’tu e sabati, 6-11.
Noema
no
i faamâ hia.
-
:
Luka
-
-
-
Parau rii api no te Apooraa Rahi e no
te f^pooraa Orometua.
hi’opoa hia, e ua farii hia mai e te Apooraa, ia riro raua ei Orometua. No Raidtea ma raua,
o PUHIAVA t., tei opua hia no Tahaa, eo HOATAPU t.,
tei opua hia no Tevaitoa. Na te Atua raua e tauturu mai
Too
pïti Pipi,
ua
i roto i te faatereraa i te Ekalesia
to
raua
rima. Na te Varua Maitai
maramarama, e, e
.i ta r^ua
e
tuu hia’tu ai i roto i
raua e
tauturu,
aratai atu. E faatahinu hia
raua
e
haa-
i roto
Ekalesia apî.
Ua.farii hia mai hoê
Pipi apî i roto i te Haapiiraa Pipi.
te tauturu atu i ta
tatou Fare Haapiiraa Tamaroa apî i te faaoti roa-hia. E
2.760 tarâ i pûpû hia no te reira ohipa, no te ite papu e,
e au ia faaoti oioi hia taua fare ra, ei hamani maitai i ta
Ua faatia mai te A^ooraa Rahi i
tatou mau tafnarii ra.
IMPRIMERIE
•
DE
L’OCÉANIE
-
RUE
DES
ÉCOLES
Te 21
O
te matahiti
N°
t
S8S88S8SgS888®8S8SS888g88SSæ8S88888S^æ88S8®888S88888S88888S888SæSg8®S88SS®S®S8Sg8S8a
0. MOREAU* Directeur.
E. AHNNE* Oéras&t.
Hç)0 i te matahiti hoe: 1 tara
^ssssssssssss&sÿssssssssssssæssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssses
Aufaii latou i la lalou inoni Vea.
Ua rahi roa te mau hoa o tei ore âi aufau mai i tetaimeiio ta ratou Vea no teie matahiti 1923 — 1924. Eiaha ia
moê ia tatou e, i te 1 no Tiurai 1921, i haamata faahou ai ta tatou Vea i te nenei hia. E no
reira, e haere atu ai te
moni e aufau hia, mai te 1 no Tiurai, e tae noa’tu i te 30 no Tiunu. I te 1 no Tiurai
1923, i haamata’ihoê matahiti
apî, 0 tei ore â i aufau hia mai. E pae avae i teie nei : no reira, haapeepee tatou atoa i le aufau ita tatou taraiti. Atai
noa mai ia AHNNE, i PAPEETE, e aore
ra, i te mau Oromètua, e te mau Diakono Faatere, e na ratou e faatae atu ia
AHNNEra.
Te
Naho*a J^ahi.
-jagga
**Hebera Xlly t
> -■
ohipa no outou
rave
tauturu mai !
ra ;
te tiaturi atoa nei matou
na.
ora na
outou i te io’a
Na to outou
o
te Fatu
o
lesu Mesia.
taeae i te
faaroo,
Merle d’Aubigné, Oro¬
metua, - Lambert, Orometua, - Emma Seydoux, - Mar¬
guerite Monod, - B. Mende, - Baron S. de B., - E. Allegret, te hoê no te mau Faatere i te Tajete Orometua, Ph. Delord, Orometua, Papai parau no te Tomite tautu¬
ru i te Oovi ( e 0 tei hapono mai i te raau maitai roa
no
te Oovi. oia hoi te Aiouni ), H..Cruze, - te Taote rg
Papai hia
0
mau
Baron de Neufville,
-
E- Gaillard.
Ua farerei a’enei te
mau
Auvaha i te
Apoorg
Ekalesia nb Papeete i taua rata nei. Ua iri^
ratou ra. I teie nei, te faaite hia’tu nei i te^
hoa no teie nei Vea, te taata Porotetanij
ma, e hope roa’ei teie nei mau Fenua
E teie tei faaite hia’tu i reira :
1.
Ei tauturu mai ia tatou nei,
tii i pohe i tera ma’i, ua aufau maj|
i Farani e te Tomite Tauturu i,
te
$ 4000.
o
tauturu
atu : ei hoa rave
-
ïa ia riro outou atoa
tuahine Tuati i Orofara
e
aro
Na te Atua tatou
la
to matou aroha i to
te aroha mau.
matou i roto i te
pue
e
te mata-
outoujnau fetii pohe i tera ma‘i. Na outou atoa râ
itoito i te faatupu i te aroha.
E
ra¬
Ekalesia.
te
Teie te piti : Tauturu
hi maitai i to tatou pue
au
parau
aroha ia
la rapaau
haamata’i, peneîa'e, e maitai
rapaauraa.
râ ia toaruaru to outou
rpai ia matou atoa
ou¬
ratou
tapao matamua
mau
ma‘i riaria.
ia outou
atu outou i te
aroha
te taime mau i
Te tiaturi nei matoula’na
E toru ta matou aniraa ia outou
ra.
ma‘i i
i
ma-
Tauturu mai ia matou nei !
feiiua taatoa ?
tou taata tupu
I itea’i te
roa.
ma‘i, haamata outou i te
Ua tia matou i nia, e aro, ma te
atoa mai outou i teie nei
tou
te
roa no
! la riro râ ei aroha
te mana’o atoa.
te taata ra. Eiaha roa
turu' mai.
tou na !
e
E teie te maitai
tau-
No reira
toroa.
raua
Faatupu râ outou i te aroha. Aroha, aroha mai outou
Ua faatia mai te Apooraa
3.-0
afata {
4
$ 1000. Na
e
uta’tu i te
te Hau i horoa mai i te pereoo e
mai,
roaa
ia faaineine
e au
no
te mea,.
no
te
te taata i
2.
tapea hia i Orofara, na’na
oti maitai ai te ohipa ra.
rahi
e
te feia
mai te
e mauruuru
ia tatou nei ? “ E te
ora
tamarii
outou i
ta
mea
e,
ua
mau mea
aroha
mau
atoa ta outou i
Miti AHNNE, to tatou Faatere tei haapao i te
faatereraa i taua ohipa ra. No reira, te taata atoa i opua
i te faataa i te tuhaa no te Atua, i nia iho i teie nei
ohipa
aroha, hapono mai i ta outou moni ia’na ra, ma te faaite
4.
mau
fetii
te taata tupu
e
tapea
ia outou na, e homa ! Hapono atu ia ratou ra
avae atoa i ta ratou tuhaa moni e tauturu atu
hoo i te maapota
;a
ratou
ro
ta te Hau i
maitai
ra
roa
e
teie,
e tunu e ta ratou
horoa’tu ia ratou
na ratou ra
! I te
ei
e
te-inita,
e aore ra,
puaato-
maa.
O te
maa au
mau avae
atoa,
hapono
ra
atu ia ratou i te hoê afata parau uouo e
taira
i
moe
mau
te
te penitara, I te
vehî rata, te
hebedo-
mau
atoa, hapono atu i te taata puhipuhi avaava, i ta’na
eiaha oia ia faaere hia, no te mea ua haumani !
E mai te mea e, aita to fetii e to taata tupu i ere i taua
ma
avaava,
mau mea
ra,
hapono noa’tu
oe : te
vai
noa la te taata
ta
t'o fetii i ite, e feia veve roa, aita e fetii toe, aita e hoa,
aita e moni. E mea vai noa ! Eiaha ia moe te hapono atu
e tera taime, i
te paraitete màhanahana. Te
pô toetoe i Orofara ! Te mau huru ahu atoa, ma
te méa nehenehe no te mau potii apî, e no te mau tama¬
rii, ia mauruuru ratou ia oe. Nâ pe, te fetii, na oe, te taa¬
ta faaroo, e papai ia ratou i te mau hebedoma atoa, e ao¬
re ra, i na hebedoma e piti ra.
5.
Na oe, e te Orometiia, e aore ra, te Diakono Faate¬
re, i te .haamana’o i to pue mamoe i tapea hia i roto i taua
peho ra ! Eiaha oe ia mairi i te papai atu ia ratou, to to
Paroika, i te mau aVae atoa ra, ma te faaitoito ia ratou,
^ i te irava, te tuatapapa i te parau no ratou ( irapene parau, haapiiraa sabati, etc. ) la riro oe ei
^i te paroika e i te mau mamoe i roohia e taua
ta ratou Bibilia, na oe e faaite i te Paroika,
tera taime
vai
ra
faatupu maite i te aroha ia ratou
ra ma
tuaroi parau no te mau paroika otare.
mau
Atopa
Te.tumti no to tatou tiaturiraa. - Taioraa :
ïiiaroi : ir. 7.
14 no Atopa : Tei faai hia e te Fatu. - Taioraa : Lu¬
ka I, 39-5() ; Tuaroi : ir. 53.
21 no Atopa : Te ora i te tapearaa hia, e aore ra, i te
tuuraa hia. Taioraa ; Mareko VIII, 31- IX, 1 ; Tuaroi :
Mareko VIII, 35.
28 no Atopa : E roo haavare. - Taioraa : Apok. III,
1-13 ; Tuaroi : ir 1 p. h.
no
:
Salamo XX ;
-
-<
^
TABULA HAAPIIRAA SABATI.
.( Mai
te 4
e
tae noa'tu i te 25
no
Noema 1923 ).
No te Oovi.
e.
Eiaha to outou
-
hia ia
i te
ra
Te
7
e
hinaaro iavetahi ê.ra, e na reira atoa’tu outou ia ratou. ”
Mataio VII, 12.
atu ia’na
te
no
te tia maitai.
tauturu mai ia tatou
reira, e aore ra, e taeae, e tuahine, e metua, e hoa faaipoipo, Eita anei tatou e tauturu atu ia ratou atoa ra ? Peneia‘e te vai nei te mahana e roohia atoa tatou e taua ati ra.
Eita anei tatou
tahi mana'o
te
tera
tatou tei aroha i
na
e
Haamana’o outou e, peneia’e
-
ua
haapaoraa Tuatî i
huru ma’i. No reira, na te taata atoa
e
faa-
tauhaa hamani fare i Orofara. Eita râ
mau
navai maitai te moni i
mau mea
nei,
POROTEÏANI
VEA
te
-
yioi.'E ia taeoe i Papeete,
e parahi rii, eia-
farerei atu ia ratou ra, ei tamaha“ Te aroha mau o te Atua
^la roto ia oe, te Orometua, e aore ra
jere e
ratou e,
^ono faatere.
Tei
ore
e
haapao,
e
jahana, i te
e
parau e, “ E haere ê
i roto vau i te tapearaa, e
/ ” Mat. XXV, 41-43.
tmahana
e
faaite hia i
4
Noerna
E tuuraa
upe‘a inanuia roa, e e Lepera
V, 1-10 - ir. tam. : 8-11 - ( Itoitoraa j
te raveraa i te ohipa ; Auraroraa i te Fatu ; Haehaa o le
pipi faaroo tapetepete. - Te nia’i lepera [ hoho’a no te
hara ] ; te pure a taua taata ra ; to’na taamâraa liia ).
11 no Noema ; To lesu Mesia faaoraraa i te hapepa. Luka V, 17-26 - ir. tam. 19-22 - Te tapoi fare ; E taata
hara e faatiamà hia ; E mana’o huna tei faaite hia ; Ua
ora te hapepa.
18 no Noema : lesu Mesia raua o Levi. Luka V, 2739
ir. tam. 27-32.
Te tiaororaa i te Telona, ir. 2728 ; Te tiaororaa i te feia hara, ir. 29-32 ; Te mau ati
raa hape, ir. 33-39.
25 no Noema : lesu Mesia e te haapaoraa pharisea o
te sabati.
Luka VI, l-H - ir. tam. 9-11. - E amu te
taata i te maa, noa’tu s sabati, ir. 1-5 ; E taaoia i te ma’i,
noa’tu e sabati, 6-11.
no
i faamâ hia!
-
:
•
Luka
'
-
-
-
-
Parau rü api no te Apooraa Rahi e no
te Rpooraa Orometua.
Too
hi’opoa hia, e ua farii hia mai e te Aei Orometua. No Raiatea ma raua,
o PUHIAVA t., tei opua hia no Tahaa, eo HOATAPU t,
tei opua hia no Tevaitoa. Na te Atua raua e tauturu mai
piti Pipi,
ia riro
pooraa,
ua
raua
i roto i te faatereraa i te Ekalesia
e
tuu hia’tu ai i roto i
to raua rima. Na te Varua Maitai raua e
tauturu, ^ haa-
aratai atu. E faatahinu hia raua i roto
i ta raua Ekalesia apt.
Ua farii hia mai hoé Pipi apî i roto i te'Haapiiraa Pipi.
Ua faatia mai te Apooraa Rahi i’ te tauturu atu* i ta
tatou Fare Haapiiraa Tamaroa apî i te faaoti roa-hia. E
2.760 tarâ i pûpû hia no te reira ohipa, no te ite papu e,
e au ia faaoti oioi hia taua fare ra, ei hamani maitai i ta
maramarama, e, e
tatou
mau
tamarii
ra.
te
IMPRIMERIE
DE
L'OCEANIE
-
RUE
DES ECOLES
,
Fait partie de Vea Porotetani 1923