EPM_Vea Porotetani_192311.pdf
- extracted text
-
VËA
4 tiis
POROTETANI
Mahana Maha
IV O V E M A 1 9 2 3.
ei reira e haapao hia'’i i Papeete le
1
T E
I
IV O
Hutiraa Numera
uluafare apî
no le
Taviriraa tao^a horoa i rolo i te
no te
Haapiiraa a le mau Tamarii Tamaroa,
Teie hoi te
mau
rê
no te reira : Aiirl au aliu,
taura hoê ; Vauvau ro‘i liitihiti ( faito Matatàtâ ) ; Pereoo taa-
( Peugeot )’ ; e Tâ hamani hia,. e rave rahi te ô i te tàraa hoè. — E e rave rau atu â te mau rê e
hope ia tautau atu. Te ahu, te rnau tao’a e au no te utuafare e no te tare tutu. — E te vai atu râ.
\
taahi vahiiie
ore e
.
.
lana mahana ra, le hooraa rii hiiru
rau: Te pape lo‘elo‘e,te faraoa monamona, Okùoa
hoi le mau peu rii factarearea eVupula moni e ma-
E lupii atoai
nuia roa'i le opuaraa.
E no reira, le lilau hialu nei le iiiau hoa aloa no leie
nei ohipa hanahana ia lairiirii paaloa ana‘e mai ra-
mahana
le laulururaa ma le
pipiri
loii
i laua
ore
i la raloii mau laleni rii, ia riro hoi leie nei
ra no
pa ei mea ruperupe ele holu
rahi.
ohi¬
.U
P 0 R 0 T E T- A N I
V E A
raau
atoa no Farani
nei. No
atoa taua ma’i ra i’o nei,
e na
*
to
raton faaroo e,
tupu
e
i aroha mai raton ia taton nei,
papai mai i te rata i mnri nei no te mau Ekalesia Po-
rotetani i Tahiti-ma nei.
3
Ekalesia no Farani nei ia outou. E riro atoa ïa ei
nohoraa
no
na
Tuati
Paris, i te 5 no-Me 1923.
mite tauturu i te oovi
i roohia e te
Deut. XXIV, 8.
man
taata faaroo
Farani i te lioê TOMITE E TAUTURU I TE OOVI.
Ta raton opnaraa, Haamarn é, ia tia i te Atna, faaiti i
terahiraa o to raton mauini i te pae tino e i tepae varna.
Ei tantnru i to Tahiti ma, e i te feia ma’i i
tapea hia
i Orofara, na imi mai te Tomite i na Tuati faaroo
ra.
e
piti
e
Ua faaroo atoa rana i to tè Atna tiaororaa ia rana ra ;
ua
amâ rana i te liinaaro e tuu i to
rana
oraraa
pohe i taua ma’i rahi ra. Te haere mai nei
rana e
patia i
pihai iho ia raton ra, tamahanahana ia
raton f te pae varna, e, e rapaau i to raton ra tino.
Mauruuru roa matou, to té Tomite ia rana, no te ohipa
ta rana e opua i te haapah i reira.
no
Orofara. E au-
oia i to rana tere, e horoa hia'te hoê moni iti
rana, e e
tantum ia
faauta hia’tu te mau raau fare i reira.
Na
E hoa ino ma e,
ma¬
haa fare e te mau mauhaa e au i to rana toroa. No reira
matou i faatia’i e, e ani hia te feia faaroo i Farani e tan¬
au
maitai hoi, e,
tia roa’toa te faatae atu i te aniraa ia outou, ia
mea
•atoa mai outou i teie nei ohipa aroha.
e
amo
Ei paruru
aha roa’tu ! Eiaha e faarue atu ia ratou ra ma te etaeta !
Faatupu râ outou i te aroha. Aroha, aroha mai outou
ramarama
tapao no to outou ra aroha ia ra¬
ra. Na te mau Ekalesia atoa, e
orometua, e diakono, e
mau
tâeae, e papai pinepine atu i te rata i te oovi no te mataeinaa ra, e faaite atu i te parau apî no te fenua, e i te
aroha o te Ekalesia.
Teie te piti : Tauturu mai outou ia matou i te
haaparahi maitai i to tatou pue tuahine Tuati. Na matou te
pae-
moni e pau, ei tapao no to matou aroha i to
outou mau fetii pohe i tera ma‘i. Na outou atoa râ e faate
itoito i te faatupu i te aroha.
E ere na matou e faaue atu ia outou i ta
outou
tuhaa
ohipa. Na to outou aau e faaite mai. Te mau mea ato* râ
éa outou e rave ra,
e ma
e rave ma te aau atoa, ma
te
oaoa
te aroha mau.
E mea tano ïa ia riro outou atoa
matou i roto i te paturaa i te fare
pue tuahine
e
te mana’o atoa.
E teie te maitai
roa.
I itea’i
te
mau
tapao matamua
te ma‘i,
haamata outou i te rapaauraa. la rapaau '
hia te ma‘i i te taime mau i haamata’i, peneia’e, e maitai
roa 110
ra.
Eiaha roa râ ia toaruaru to outou aau.
-
Ua tia matou i nia, e aro, ma te tauturu o te Atua,
teie ma‘i riaria,
Tauturu mai ia
i
mat^u nei !
Tatou atoa i te aro atu
:
ei hoa
rave
ohipa outou no ma>
ohipa' no outou
tou mai ia matou atoa e.riro ei hoa,rave
na.
Na te Atua tatou e tauturu mai !
ia outou na.
ia outou ua. Eiaha ratou ia moe ia ou! E pure i te Atua no ratou ra. Faatae pinepine
o
i
to outou mau taeae i roto i te ati ! la riro râ ei aroha ma-
la ora na outou i te io’a o te Fatu
parahiraa no
no
to tatou
Tuati i Orofara ra.
I reira, e. riro taua fare ra ei tapao no te aroha o te
lesii Mesia.
Papai hia : Baron de Neufville, - Merle d’Aubigné, Oro¬
Emma Seydoux, - Mar¬
guerite Monod, - B. Mende, - Baron S. de B., - E. Allegret, te hoê no te mau Faatere i te Taiete Orometua, Ph. Delord, Orometua, Papai parau no te Tomite tautu¬
ru i te Oovi ( e o tei hapono mai i te raau maitai roa
no
te Oovi. oia hoi te Aiouni ), H. Cruze, - te Taote rahi
00
0 L- Gaillard.
metua, - Lambert, Orometua, -
Ua farerei a’ènei te mau Auvaha i te Apooraa
Rahi e
Ekalesia,no Papeete i taua ra1;a nei. Ua iriti hia’tu ia
ratou ra. I teie nei, te faaite hia’tu nei i te taata atoa e,
hoa no teie néi Vea, te taata Porotetani atoa no Tahit'
ma, e hope roa’ei teie nei mau Fenua Farani.
E teie tei faaite hia’tu i reira :
te
1.
ei hoa rave ohipa
o
Na to outou mau taeae i te faaroo,
tou taata tupu oovi
rahi
lepera i nia iho i te hoê taata, eiaha outou
taupupû, Faataà êia’nara. Faataa ê rii ià’na mai ^e
peu e, aita i nehenehe e faataa ê roa’tu, Teie râ, e hoa
ino ma e, Eiaha outou ia faaino atu ia ratou ra, Eiaha, ei¬
Te tiaturi nei matoula’na ra ; te tiaturi atoa nei matou
E toru ta matou aniraa ia outou na ;
au
arà i te ma’i ra i te lepera, ”
ia
Teie te aniraa matamua : Te tuu atu nei matou i to ou¬
tou
:
ia outou iho â, ia itea te mau tapao haavare
te ma‘i
ore no
fenua taatoa ?
atu outou i te tahi
“
te ahu pahuruhuru ra.
e
E ere anei e, ua o-
i to outou iho mau fetii, ta outou-mau
tamarii ? E mai te mea e, ua tapea hia te ma’i, eiaha e
haere noa te tupuraa i te rahi, e ere anei e, e maitai te
na
i to
mau haapaoraa e
ohipa faufau, ei iritiraa i te uputa no te
ma‘i lepera, E ua na reira atoa hoi te mau fare hupehupe,
pua hia ei faamaitai
• tou
raua
mau
te taata
mai.
Teie râ, te mana’o nei matou e, e
ia tomo
Eiaha ia moe ia outou e, e riro te hoê
te hoê
tou râ te hoo i te raau, patu i te faré e te hoo i te mau tau-
tum
E
O te-hoê ïa parau na Mose i to’na ra nunaa, te Nunaa
Iseraela, O to tatou atoa ïa poroiraa onoono ra.
0
tei
no
to rana puhapa i
Ua farii mai te Han ia rana ei Tuati
ra.
Teie te toru o te aniraa : E poroiraa onoono na te To¬
E hoa ino ma e,
Peneia’e ontou i faaroo e, no te mea na riro raton
i te aroha o te Mesia, e te oto nei to raton aan i te feia
faatnpu te hoê
Faaroo
fare apî, e oaoa raua i te mana’o e; ua farii mai ou¬
tou ia raua ei fetii mau no outou na.
raua
Na te man Ekalesia Pofotetani Tahiti,
oovi, na
tamaru
ta te feia Faaroo no te mau Ekalesia Tahiti i faaineine ei
-
Ei tauturu mai ia tatou nei, e i
to tatou mau fe¬
tii i pohe i tera ma’i, ua aufau mai to tatou Taietè Metua
i Farani
e
te Tomite Tauturu i te
Oovi, i te. moni rahi, e
$ 4000.
mau
Ua faatia mai te Apooraa Rahi, e tauturu na nia i ta’na
4
3.-0
POROTETANI
VEA
afata i e $ 1000. Na te Hau i horoa mai i te pereoo e faauta’tu i te mau tauhaa hamani fare i Orofara. Eita râ e
tahi mana'o no te faatupu maite i te aroha ia ratou ra ma
navai maitai te moni i
■<
mau mea
e au
roaa
mai, no te mea, ua rahi te
haapaoraa Tuati i tera
ia faaineine nô te
huru ma’i. No reira, na te taata atoa na tatou tei aroha i
te taata i tapea hia i Orofara, na’na e tauturu mai ia tatou
nei, e oti maitai ai te ohipa ra.
2.
Haamana’o outou e, peneia’e e tamarii
ta outou i
reira, e aore ra, e taeae, e tuahine, e metua, e hoa faaipo-
te tia maitai.
‘
>-
Te mau tuaroi parau. no te mau paroika otare.
7 no Atopa : Te tumu no t6 tatou tiaturiraa. - Taioraa :
Salamo XX ; Tuaroi : ir. 7.
14 no Atopa : Tei faai hia e te Fatu. - Taioraa : Lu¬
ipo, Eita anei tatou e tauturu atu ia ratou atoa ra ? Peneia‘e te vai nei te mahana è roohia atoa tatou e taua ati ra.
ka
Eita anei tatou e mauruuru mai te mea e,
tuura'a hia. - Taioraa : Mareko VIII, 31- IX,
te feia ora ia tatou nei ?
ua aroha mau
“ E te mau mea atoa ta outou i
hinaaro ia vetahi ê ra, e na reira atoa’tu outou ia ratou.”’
Mataio VII, 12.
Miti AHNNE, to tatou Faatere tei haapao i te
faatereraa i taua ohipa ra. No reira, te taata atoa i opua
i te faataa i te tuhaa no te Atua, i nia iho i teie nei ohipa
1 ; Tuaroi :
VIII, 35.
28 no Atopa : E roo haavare. - Tai»raa : Apok. III,
1-13 ; Tuaroi : ir 1 p. h.
Mareko
TABULA HAAPIIRAA SABATI.
( Mai te 4 e tae noa’tu i te 25 no Noema 19231.
aroha, hapono mai i ta outou moni ia’na ra, ma te faaite
atu ia’na ra e. No te Oovi.
4. -.Eiaha to outou mau'fetii
hia ia
i te
moe
e
ta te Hau i
atoa i ta ratou tuhaa moni
horoa’tu ia ratou ra ei
maa.
atu
O te maa au
mau avae atoa,
hapono
ia ratou i te hoê afata parau uouo t te vehî rata, te
mau
hebedo-
atoa, hapono atu i te taata puhipuhi avaava, i' ta’na
avaava, eiaha oia
ia faaere hia, no te
mea
ÿ
haumani !
ua
E mai te mea e, aita to fetii e to taata tupu i
ere i
taua
hapono noa’tu oe : te \ai noa la te taaia ta
to fetii i ite, e feia veve roa, aita e fetii toe, aita e hoa,
mau mea
ra,
aita e moni. E mea vai noa ! Eiaha ia moe te hapono atu
tera taime e tera
taime, i
te paraitete mahanahana.
Te
vai ra te pô toetoe i Orofara ! Te mau huru ahu atoa, ma
te
mea
4 no Noema : E tuuraa upe‘a
tapea
tauturu
e
tuira é“ te inita, e aore ra, te penitara, I te
ma
i
hoo i te maa pota e tunu e ta ratou puaato-
maitai roa teie, na ratou ra ! I te
"atu
te taata tupu
ia outou na, e homa ! Hapono atu ia ratou ra
mau avae
ia ratou ra
ro
e
nehenehe no te mau potii apî, e no te mau tama¬
rii, ia mauruuru ratou ia oè. Na oe, te fetii, na oe, te taa¬
papai ia ratou i te mau hebedoraa atoa, e ao¬
i na hebedoma e piti ra.
5.
Na oe, e te Orometua, e aore ra, te Diakono Faate¬
re, i te haamana’o i to pue mamoe i tapea hia i roto i taua
peho ra ! Eiaha oe ia mairi i te papai atu ia ratou, to to
Paroika, i te mau aVae atoa ra, ma te faaitoito ia ratou,
I, 39-56 ; Tuaroi : ir. 55.
no Atopa : Te ora i te tapearaa hia, e aore ra, i te
21
inanuia roa, e e Lepera
i faamâ hia. - Luka V, 1-16 - ir. tam. : 8-11 -
( Itoitoraa i
Auraroraa i te Fatu ; Ilaehaa o te
pipi faaroo tapetepete. - Te nia’i lepera [ hoho’a no te
hara ] ; te pure a taua taata ra ; to’na taamâraa hia ).
II no Noema : To lesu Mesia faapraraa i te hapepa. Luka V, 17-26-ir. tam. 19-22 - Te tapoi Tare ; E taata
hara e faatiamà hia ; E mana’o huna tei faaite hia ; Ua
ora te hapepa.
18 no Noema
lesu Mesia raua o Levi. - Luka V, 2739
ir. tam. 27-32.
Te tiaororaa i te Telona, ir. 2728 ; Te tiaororaa i te feia hara, ir. 29-32 ; Te mau ati
raa hape, ir. 33-39.
25 no Noema : lesu Mesia e te haapaoraa pharisea o
te sabati.
Lukd VI, 1-11 - ir. tam. 9-11. - E amu te
taata i te maa, noa’tu e sabati, ir. 1-5 ; E faaoi a i te ma’i,
noa’tu e sabati, 6-11.
te
i te ohipa ;
raveraa
-
-
-
ta faaroo, e
re
Parau rii api no te Apooraa Rahi e no
te f^pooraa Orometua.
ra,
-
t^lluu i te irava, te tuatapapa i te parau no ratou ( iraparau, pene parau, haapiiraa sabati, etc. ) la
riro oe ei
paroika e i te mau mamoe i roohia e taua
ati ra. la ino ta ratou Bibilia, na oe e faaite i te Paroika,
e ia mono hia hoi. E ia tae oe i Papeete, e parahi rii, eia¬
ha ia moe i te haere e farerei atu ia ratou ra," ei tamaha'
va
arai i ropu i te
nahana’tu. E ite ai ratou e, “ Te aroha mau o te Atua
itea mai nei ïa ” na’roto ia oe, te Orometua, e aore ra
ua
to oe ra mono, te diakono faatere.
faaroo ïa oia i te tahi mahana,
outou..., I ma’i hia na vau, e
Tei ore e haapao, e
i te parau e, “ E haere ê
i roto vau i te tapearaa,
e
i haapao mai ia'u ! ” Mat. XXV, 41-43.
la tia i te Fatu, te vai ra te mahana e faaite hia i
te
aore outôlc
Too pïti Pipi, ua hi’opoa hia, e ua farii
hia mai e te A-
ia riro raua ei Orometua. No Raidtea ma raua,
PUHIAVA t., tei opua hia no Tahaa, eo HOATAPU t.,
pooraa,
o
tei opua hia no
Tevaitoa. Na te Atua raua e tauturu mai
i roto i te faatereraa i te Ekalesia e tuu hia’tu ai i roto i
to raua rima. Na te Varua Maitai raua e tauturu, e haamaramarama, e, e aratai atu. E faatahinu hia raua i roto
.i ta r^ua Ekalesia apî.
Ua.farii hia mai hoê Pipi apî i roto i te Haapiiraa Pipi.
Ua faatia mai te A^ooraa Rahi i te tauturu atu i ta
tatou Fare Haapiiraa Tamaroa apî i te faaoti roa-hia. E
2.760 tarâ i pûpû hia no te reira ohipa, no te ite papu e,
e au ia faaoti oioi hia taua fare ra, ei hamani maitai i ta
tatou mau tafnarii ra. •
IMPRIMERIE
DE
L’OCÉANIE
-
RUE
DES
ÉCOLES
Te 21 O te matahiti
N°
t
S8S88S8SgS888®8S8SS888g88SSæ8S88888S^æ88S8®888S88888S88888S888SæSg8®S88SS®S®S8Sg8S8a
0. MOREAU* Directeur.
E. AHNNE* Oéras&t.
Hç)0 i te matahiti hoe: 1 tara
^ssssssssssss&sÿssssssssssssæssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssses
Aufaii latou i la lalou inoni Vea.
Ua rahi roa te mau hoa o tei ore âi aufau mai i tetaimeiio ta ratou Vea no teie matahiti 1923 — 1924. Eiaha ia
moê ia tatou e, i te 1 no Tiurai 1921, i haamata faahou ai ta tatou Vea i te nenei hia. E no
reira, e haere atu ai te
moni e aufau hia, mai te 1 no Tiurai, e tae noa’tu i te 30 no Tiunu. I te 1 no Tiurai
1923, i haamata’ihoê matahiti
apî, 0 tei ore â i aufau hia mai. E pae avae i teie nei : no reira, haapeepee tatou atoa i le aufau ita tatou taraiti. Atai
noa mai ia AHNNE, i PAPEETE, e aore
ra, i te mau Oromètua, e te mau Diakono Faatere, e na ratou e faatae atu ia
AHNNEra.
Te
Naho*a J^ahi.
-jagga
Te feia paroo o le Bibilia, o tei riro ei mauhaa maitatai i roto i te rima no te Atua, e feia FAAROO ïa.
0 ratou te mau rave ohipa ua te Atua. Ua riro ratou ei
nah(>‘a rahi hoê, o ratou e o te feia faaroo atoa e tae roa
mai i teienei.
I, — O vai
ma
te
nalio^^a rahi tei haaati
mai ia tatou nei ?
1.
O te Jeta
taliito no te Bibilia.
ia ratou ra, o ta ratou ïa i farii
noa mai, mai te feaa ore lo ratou ra aau. TaTia mau faaue
raa ua haapa‘o maite hia ïa. Ta’na i parau no a mûri
atu,
—
Ta te Atua i parauatu
ua
tiaturi hia ïa mai te aueue ore. Ua tahitohito hia taua
feia faaroo ra, e aore roa i turori ! Ua- roohia e te
mau ati maere, mai ia Aberahama. raua o loba, e inaha
aore te faaroo i tarapape.
Ua hamani-ino-hia e ua haapo-
**Hebera Xlly t e 2.”
> -■<.
msmcs.
'■
faatia oia i te hoê mau taata itoifo roa o tei huri atu i raro
i te farii no nia mai i te ramepa.
I reira, ua anaana
roa
te maramarama no te Evanelia, e
ua rahi te
tei faarue atu i te
roto i te pouri.
i taua
mau
2.
O te feia faatoo
i pee alu i te Parau na
te Atua, noa'iu te haofifiraa.
1 roto i te Haapaoraa Katolika, ua haapouri roa hia to
teienei ao. Ua huna ratou i te Parau na te Atua, e aita i
faatia ia ite te taata ia’na no te mea^ ua huri ratou i te
Haapiiraia faaroo, e ua rahi ta ratou mau peu etene i faaô
i roto i ta ratou ra Haapiiraa. Aita rà i tia i te Atua e u**
—■
ratou
i
te
haapohe atu ia ratou. E te feia atoa i ati i te Bibilia na
te Atua, e o tei ho‘i atu i te Haapaoraa na te mau Aposetolo, ua hamani ino hia. Ua tausani e ua tausani ta taua
Ekalesia Katorika
henehe ia parau !
ra i haapohe i te pohe riaria, eita e neUa mau taua feia ra, e aita e faufaa ta
te Ekalesia Katorika tamata
maramarama o
maramarama
3.
-
te Evanelia
noa raa
ra.
i te tinai faahou i te
No reîra, i tae
mai ai té
ia tatou nei.
O to tatou iho mau metua
o
tei riro ei feia faaroo
mau.
i vî, ua piri i te
paeaii no te Atua, mai te mana‘o e, e maitai a‘e te pohe i
reira i to te parahi i roto i te oaoa haavare o teie nei ao.
Ua riri roa te Pope, e ua faaino noa ratou
taata maitai roa ra, e ua tamata
mau
he hia mai te mau Peroplieta ra, e aore
taata o
Haapaoraa hape, te Haapaoraa tapea t
Eaha te mea i faatia i nia i to
tatou mau
tupuna mai
O te Eva¬
roto mai i te maru pohe o te haapaoraa Etene ?
nelia tei haapii hia mai ia ratou ra. Aita taua Evanelia ra,
parahi ana’e â tatou i te pô ! Tei haapii hia’tu râ e te
Fatu, eita roa’tu oia e pouri faahou !
e
Ua tamata hia to tatou
mau metua i te mau ravea atoa
ho‘i faahou i te ino e i te viivii, faarue i te faaroo,
haapae i te ohipa aroha, amui i te Haapaoraa Katorika. Up
mairi te tahi pae iti o tei ore i haamau hia i nia i te
ra e
nelia. To tatou râ mau metua, aita, ua
Eva¬
mau
! Ei ite
ra-
\
VÈÀ.
2
POROTETANI
tou no te mana e no te aroha o te Atua i roto ia lesu Me-
sia.
II.
Italia ta taua nahoa rahi ra e haapii
mai ia tatou nei ?
—
1. - O lesu Mesia ta to tatou mata
mu, e ei faaoti
e
tîatonu mai te ei tu-
i to tatou faaroo.
I roto i te hororaa, ia hinaaro oe ia roaa mai te rê ia oe,
eiaha ia moe ia oe tê tapao ta oe e nenei. ü te ravea hoê,
eiaha ia hapei to tatou haerea, eiaha ia faaroroa i te e’a,
eiaha ia haafifi ia tatou
iho â, Eita e taupupu te aau to
lesu, no te mea e hope te ite paE fâ mai to’na aroha ia tatou nei. E haa¬
pii hia tatou i tehaarho’a ia tatou iho, e i te riro mai la¬
tei tiatonu to’na mata ia
puraa la’na ra.
’na
ra
te huru.
Eiaha tatou ia faatia i te tahi mea i te tae
i ropu la’iia e ia tatou, e moe ïa
to’na ra mata ia tatou
nei, mai ia Mamona, e tae noa’tu i te nounouraa fenua, e
tae noa’tu i te viivii o te aau, e tae noa’tu i te mau, idolo
o te Pope e ta ratou puea ivi tupapau ! O
lesu Mesia râ,
te Fatu no te Ora,
ta tatou e tiatonu maite, e ta tatou e
pee atura.
2. - Horo tamau maite tatou i te hororaa i mua ia tatou
nei.
ro, i te faaoromai e te marû. la oti te faatahinuraa, ua
pahono mai te tavini apî i te hoê mau parau maitatai e te
haehaa e to’na ra hinaaro rahi. Ua mauruuru roa to Pa¬
tio e to te mau ratere atoa no taua oroa
e
faufàa te taata faaroo
tau hia e horo atu : Patoi i
te ino i
roto
ia tatou iho ;
haapae atu i te mau mea e hara’i tatou nei, e haaparuparu hia’i to tatou faaroo, e faaturori hia'i te taata rii e
â, foaafaço.tatoui to tatou oraraa ma te faaau i
te aroha. Imi haere tatou i tei
moe ra, tamata i te faafariu mai ia ratou i te Tiai
Mamoe Maitai. Haafatata pinepine tatou i te Terono o te Aroha na roto i te pure haehaa ia noaa mai ia tatou te puai
apî i te mau mahana atoa ra. Haamana’o maitai : Eiaha
Teie
e
ma¬
rahi
te
aroha
i to’na
faito ore no taina mau tamarii i te ao nei. Poipoi
a‘e i te
monire, ua hoi te mau orometua i roto i to ratou mau pa¬
roika ; area râ to Maupiti, to Bora-Bora e to Huahine, ua
faaea rii ratou i Patio i te hepetoma taatoa.
A tae atu ai i te Sabati, oia hoi i te 14 no Atopa, ua pu- ’
tuputu paatoa faahou mai te mau orometua e te mau au¬
vaha i te oire rahi o Uturoa nei, no te faatahinuraa o to
tatou hoa o Puhiava t, Hoê â huru te nehenehe o teie nei
to Patio. Too-iva orometua tei tae i reira. I te ho-
oroa e
10 i te poipoi te. haamataraa.
ra
Teie te ira va parau ta te"
orometua i faahiti i reira maori râ e, o tei papai hia e
te
Peropheta ra o Isaia XLIII, 2 te vahi mat., i te na ô raa e,
“
la haere oe
i te moana ra, tei pihai iho
na raro
”. la oti te faataaraa hia
oe.
o
te
ia
oia i
vau
tavini apî, ua tia
nia,
e ua ite tatou e, e hohoa mau no te tavini teie.
E huru faatura to’ua ; e marû e e haaputapû e te nave-
o
hoi
atoa
te aau o te
parau.
rua
to’ua
aau o te
reo.
Ua
puta
horiria hoi
e ua
taata’toa i te faarooraa i ta’na mau
Ua ite tatou i reira i te tapao haavare ore o te Va-
Maitai i nia iho ia’na ra. E tiaturiraa rahi ta
taua tavini
tatou i
apî ra tei haamaitai hua hia e to’na ra Metua
i te ao ra.
te feia no rapae.
te haehaa e te parautia e
Atua mau
reira. Ua faaite faahou mai te
nave
parahi noa e te faatau !
Eita te ohipa e oti ia’na ra. Teie te hororaa ta tatou e tiAita
mo‘a ra. E
hana no te oaoa, no te hau, e no te marainarama
|
la pinai te haamaitai ia lehova e atbnoa'e te fenua;
puroro te reo oaop,
ne.
ia
ia umere ma te haamaitai i te hime¬
Salamo XCVII, 4.
r. l,
Taviriraa.
haere maite, e horo maite !.
OPANI
:
I Korinetia IX, 24.
a'enei, i te 1 no Novema, i te hora 1 o te tapemahana, te oroa rahi hutiraa numera o tei faatupu
hia e te Taiete Haapiiraa Porotetani no Papeete.
Ua rave hia taua ohipa ra i roto i te mau piha nahonaho e te ateatea maitai no te fare haapiiraa apî. E e nahoa
rahi roa tei putuputu mai no te mau vahi atoa, o tei pa¬
Ua
v. P.
oti
raa
Inaha, teie au ; o vau ta oe e tono !
I te avae topa
i mairi a'enei, e piti Tavini apî tei faa-
taa hia i te mau pae au Fênua i Raro nei no te
taviniraa
i te Fatu.
Tei" Patio, te hoê mataeinaa no te fenua ra o Tahaa, te
oroa
ua
rahi matamua, i te 6 no Àtopa, te mahana maa o ta¬
faatahinuraa
ra,
Ua tairuru mai
na
orometua e
vau
i reira e
na
atoa, mai te mau paroika otare mai. E mahana
rahi
e
te ruperupe atoa hoi o taua mahana ra,
mata hia te ohipa i te bora toru i
nave
roa
te
i te
faaotiraa. Ua
hoê
pehe upaupa
( Mais .‘illaise ) o tei faaoto hia mai e te mau pipi a Tema-
tahi
Pirae,
no
o
tei tauturu hia e te mau hoa no Papee¬
te, i raro a'e i te faatereraa vitiviti a Louis Drollet tane
Ua tae atoa mai to tatou Tavana Ra¬
auvaha
hi
ta tatou oroa i te Reva marumaru o Farani Rahi.
üa
haa-
te mau himene no te mau pupu e tae noa’tu i. ta
te mau tamarii. Teie atura te parau ta te orometua i
tuu
râ e, o
tei^ papai hia i roto i te I Timoteo VI, 11 i te na ô raa e :
Area oe, e te taata o te Atua na, e maue ê oe i te reira,
e tapi râ i te-parautia, i te paiéti, i te faaroo, .i te hinaa¬
“
ra
haamata hia teie nei oroa na roto i
poupou
te ahiahi. E mea nave-
i roto i te aau o to tatou hoa o Hoatapu t. maori
rahi tamau maite mai e tae noa’tu
e
te Tavana Oire,
ei faaiteraa ia tatou e,
Ua huti hia te mau^numera i raro
te hoê auvaha na te
20!000 numera
Teie te
Rê 1
:
mau
o
ua
tapoi hia
a'e i te hiopoaraa
a
Hau, ia au i te Ture o te fenua. E
tei faaau hia i na rê 1,150,
feia o tei roaa ia ratou te rê rarahi :
Auri au ahu, tei te vahiné ïa a Martial lorss ;
Rê 2 : Ahu vauvau raraa, tei te
hoê taata no Pueu ;
Rê 3 : Pereoo taataahi vahiné [ Peugeot ], tei te tama.
hine a Mere Vaihi ;
1, 6,
VEA
Rê4
:
POROTETÀNI
Tâpopaa, tei te hoê tamaiti maiaro pahi no Ma-
nühoê O Tonia to’na i'oa.
5
1. - I te pae tino nei, e mea maitai
Teie hoi te mau numera e rê ta ratou :
24, 50, 65, 164, 178, 187, 190„ 250, 219, 221, 251,
258, 275, 364. 409, 406. 433. 511. 526. 534. 539. 542. 563.
I reira e haamarû ai te tino rohirohi ; i
hia’i te mau ohipa iino e te haamâ.
2. - I te pae varua, e mea inô ana’e ïa.
paruparu hia, a pohe roa’tu ai.
1225. 1244. 1271. 1280.
te hara.
1281.
1309.
1236.
1337. 1354.
1369, 1378. 1380. 1390. 1407.
1408.
1418.
1431.
1433.
1435. 1487. 1511, 1561. 1576.
1577.
1578.
1580.
1585.
1588. 1591. 1592. 1603.
1631.
1709.
1720, 1729.
1745.1785.1807.1852.1876.1880.
1902,
1915.
1971.
1608.
1981, 1996,
2055. 2110. 2151.
1918.
2192. 2216.
2226. 2241. 2242. 2245.
2249.
2250.
23037
2312.
2393.2406. 2426.2434.
2436.
2451.
2498.
2499.
2576. 2699. 2600. 2606. 2607. 2637. 2638. 2648.
2649.
2664. 2674. 2722. 2762. 2771. 2772. 2775. 2788.
2841
2879.2880.2888. 2897. 2899. 2962.-2972. 2982. 2988
3000. 3011. 3012. 3040. 3044. 3063. 3065. 3067.
3093.
3112. 3115. 3116. 3124, 3171. 3296. 3304. 3307.
33143383. 3414. 3446. 3447. 3462. 3465. 3507. 3508.
3544.
3547. 3567. 3583. 3609. 3649. 3746. 3846. 3876.
3947.
3953. 3980. 4017, 4018. 4021. 4073. -4094. 4101.
4108
415w7. 4185. 4193. 4195. 4197. 4215. 4270. 4278.
4280.
4294. 4308. 4312. 4319 4326. 4343.
4445. 4053, 4469. 4476. 4477. ' 4503.
4373.
4415.
4416.
4507.
4516,
4534.
4548. 4549. 4551. 4579, 4586.
4614.
4656i
4669.
4706.4721.4734.
4759.
4605.
4700.
4787.
Ua faàorehia te ohipa
II.
-
maitai, tapea hia te taata, haaO te
mana o
ino
te
e
no
Te MARAMARAMA,
1. - O lesu Mesia te tumu
'
mau
no
te maramarama,
Aita roa’tu e pouri to roto ia’na ra, E vî râ te
’na ra na roto i te faaite mai i te rahi faito ore
o
pouri iate aroha
te Metua.
no
2.
2368.
2522.
reira atoa râ i
rave
594. 616. 646. 647. 659. 756. 784,798. 817. 842. 849. 905.
967. 968. 1039. 1046. 1066. 1089. 1113. 1171. 1185. 1191.
1947.
hoi, e mea ino atoa
hoi !
O te Parau na te Atua, te ravea e
-
haaparare ai ta-
ua marama ra.
Haapii mai.ia tatou, iriti i to tatou mata, faaanaana
mai i te arolia no te Atua, Afai atu ia tatou i te
III.
-
satauro^
Tei tae i te maramarama ?
1.
Ua riro ei " tamarii no te maramarama'. ”
Eiaha e faaoromai i te pouri, patoi râ. Tiaturi ia Issu
-
Me¬
ei tumu no te maramarama e ora’i te taata.
2. - Eiaha e faaea noa.
sia
Eita te tamarii o te maramarama e vare i te taoto
va¬
; e ara oia, e rave noa oia i te ohipa e au : e
haapao
rua
maitai oia.
3. - Haaparare i te maramarama.
O outou te maramarama no teie nei ao. ”
Opani
4800.4864.
:
I Korinetia IV, 6.
'
'
'
'
4863. 4892. 4901-. 4902. 4949. 4953. 4977. 5 '24. 5030.
5080. 5089. 5094. 5103. 5l2l 5171. 5249. 3297. 5334.
5350-. 5353. 5359. 5337. 5540. 5343. 5356. 5406.
Te mau Haapiiraa faaroo
5415.
5444.5454.5457.5458.5483 5498 5514. 5530.5531.
5533. 5579 5583. 5599. 5626. 5631. 5644.
6686.5732.
5770. 3789. 5798.5800. SSII. 58i5. 5820. 5874.
5885.
5891. 5899. 5902.5909. 5938. 5946. 5955. 5980.
5985.
6004. 6006. 0007. 6908. 6026. 6034. 6054. 6056.'6063.,
6076. 6129. 6133. 6155. 6159. 6171. 6172. 6231.
6272
6342. 6360. 6393. 6443.6465. 6501.
6306. 6310. 0.333
6515. 6517. 6521. 6524. 6547. 6597. 6672.6674.
6693,
6694. 6710.6718. 6727. 6738. 6759. 6744 6758.
6770.
6771. 6786. 6808. 6810. 6844 6852. 6854. 6911. 6926.
rmo. 6936. 6942. 6957. ()'.)6 4. 6976.6979. 7026.
7052.
7084. 7166.
7439.
7r84. 7245. 7266. 7:J60. 7397. 7400.7430.
7452.
7500. 75.33. 7547. 7574. 7594. 7605.
7623 7626. 7659.7066. 7095. 7096. 7706. 7717. 7735.
7762. 7765. 7770. 7826. 7852. 7856. 7880. 7881. 7905.
7966 8000
Ei roto i le vea i
hia’la ai te mau numei’a’toa.
mua
nei
e
faahope roa
Irava parau
POUR!
-
MARAMARAMA.
-
I Tes.
IV, 13
-
V, 11.
E te mau Orometua e, e te
roika otare,
E fenuaapî maitai roa ta te Fatu i tuu mai
no
outou.
Aitâ i apiapi i te aa ailier.^, Ta’na e titau mai
ia outou na,
la haapao hia e ia haamarû hia, e ia tanu hia i
te
or a
-
Te
AURAA 0 TE POURI,
huero
maitai.
Taua fenua apîra,
o
ta tatou ïa tamarii,. Na vai i haa¬
pao i roto i to Paroika ? I te tahi
vahi, ua itea hia e, ua
tuu noa-hia’tu i te rima o te tahi taeae
te tahi Diakono ruau
e
te paruparu.
noa, e aore
Ahiri râ ua
ra no
taua
taeae ra e taua Diakono ra ia
Akuila, e aore ra ia ApoLO, na hoa no te Àposetolo ra o Paulo, aita ïa e
peapea.
au
E mea tano roa ïa. Teie râ, na vai raua
e
haamaramarama’tu i taua toroa rahi no raua ra ? Aita !
Ua faaue
noa hia te taata, e ua farii noa
oia, ma te
te mauruuru
taupupu râ, e
ore.
( Parau mau, e mau paroika, te vai
ra, i maiti hia’i te
taata faaroo maramarama e te itoito au
maitai e tautuni i
te orometua i taua vahi ra. Te
mauruuru noa nei te mau
metua e te mau tamarii ia ratou, e te
haere hoi te Haapüraa i mua. Te mata’u noa hia ra râ o te varavara
taua
),
E ia ore te ohipa ia rave hia ma te
aau anaanatae, ci¬
mau
Irava parau : I Tes. V, 5 e 6.
I.
Diakono Faatere Pa-
mau
'
paroika
ra
ta e manuia manuia. Te hi’o oioi
ua
nei
haumani ta ratou mau orometua
te mau tamarii e,
haapii faaroo, aita i
4
P 0 R O T E T A N I
V E A
tae mai i te hora mau ; te tahi mau mahana, ua mairi
roa, I reira, 6 £iu te tamarii i te haere mai. Te.tahi maharia, haere mai, te tahi, eita. E ia tae mai, hauti noa ratou, aita i faaroo,
Te
oia i mairi i te
i ta’na huero
ara
maitai ra r^ te Enemi, e
aita
haapohe. Aore rea iti
iho, ua apiapi i te aihere. Eaha ? E roaa mai anei te umara mai
ueue
roto mai i te raau taratara? E te vanira mai
mai i te
raau
faahou niai te Haapaoraa Porotetani Mo’a i te anotau ruperupe o lesu e o te mau Aposetolo.
ite e te maramarama ? Mai roto
haapao maitai, te tiaraa mâ e te
nounou
Ei tauturu 1 te faaipoiporaa
i te Evanelia ?
0 TO TATOU MAU TAMARII
Eita roa’tu ïa !
Eaha râ te tumu no taua paruparu ra ? E
riro
e,
ua
i te tahi pae aü faatere e, efavfaa hau ae no te Eka-
lesia e no te paroika hoi,
ta’na ïa mau tamarii, mai te
aiû, e tae noa’tu i te tamarii paari.
Peneia’e-iia moe atoa ia ratou e, o te hoè inhaa rahi e te
“
Ei haerea nehenehe to tatou. ” Rom. XIII, 13. - “ la
haamaitai hia te faaipoipo i te taata atoa ra. ” Heb. 13:4.
mau
nehenehe ?io te toroa orometua, te haapiiraa i te
te faaroo i
teie nei pa¬
roto
mai i te taiva ê, e te hauti, e noaa mai anei te faaroo, t'e
moe
katorika.
E te Vea Katorika e, e parau haavare anei
rau tahito ?
R. L.
hau’a ino ra ? Mai roto mai i te haapii ore
hia raa, e iioaa anei te
'
»
Florimond de Rémond,
Parau no
ta tatou mau tamarii.
I mûri iho ïa tatou e tamata’i i te ite i
ravea ia ma-
te
nuia te faatereraa i taua vaehaa ra no te toroa
ira.
orometua
V. P.
Ua tamata a’e na teie nei Vea i te
auraa
i ropu ia’na
faatupu i te hoê faai te mau Orometua e te mau Dia-
ra e
kono Faatere, ei tauturu ia ratou i te faaoti i te
faaipoi¬
paroika,- e
to te taata paari atoa aore e hoa
faahou, ua pohe.
E tàe roa mai râ i teie nei, aita hoê aniraa i tae mai.
poraa o te mau tamarii paari no to ratou
mau
Ua oti anei ratou atoa i te momoa hia e i te faatiamâ hia
Aita hoi ! Teie râ, peneia’e, ua mata'u te taata, e te mau
utuafare, e tae noa’tu i te mau orometua e, e netiei hia
to ratou
PARAU KATORIKA.
mau
i’oa i roto i te Vea Porotetani
e
ua
haama
ratou,
Eiaha râ mai te reira te huru.
Teie te faatereraa i taua mana’o tautururaa ra :
'1. - E tamarii paari
0 te tioê parau
rahi teie, tei papai hia e te hoê taata
katorika tiiiroo, é papai buka aainu to’na toroa, e o FloRiMOND DE
RÉMO^’D to’ua i’oa.
E taata
patoi etaeta oia i ta tatou Haapaoraa. E iriaha,
teie ta’na i papai i roto i ta’na buka tei parau hia ; « Pa¬
rau tuatapapa no te inau haapaoraa hairesi-» api parau
866-867.
0
E huru mo’a te mata
e
te aau o te mau taata poro-
tetani ra, te vai noa ra i roto i to ratou vaha te parau
e te i’oa o te Fatu e o te Mesia. E enemi
ratou no te
mau mea
faufaa ore, no te mau ohipa taiata e te mau peu
paroika ( tane, e
aito
te mataeinaa, e aore ra, no
te tahi tumu ?
Na oe, te Oroneetua, e aore ra te Diakono, e
papai mai
ia’u nei ma te faaite mai : to'na tiaraa i te pae tino, to¬
’na tiaraa i te pae faaroo [ Haapiiraa Sabati, Pupu Imi
Mana’o, EkaleSia, Taurearea ] ; To’na iho huru i te pae
utuafare ( tane, aitâ ta’na e vahiné ; e aore ra, e vahiné
aitâ ta’na e tane ; e aore ra, ua taa te tane i ta’na vahi¬
né e te vahiné i
ta’na tane ; aita e tamarii.fanau, e aore
ra, te rahiraa o te tamarii i fanau hia ; te ora nei anei e
aore ra
e
maaraa, ua faarue ratou i te ori e te upaupa e ua mono
te Himene Salamo. Te ahu ra ta ratou mau vahiné, i te mau ahu hae-
re ra, e
0
te
ti râ i itea te hoa e au maitai, no te mea
paha, e fetii
teie nei ao tei haapao noa hia e te mau taata ka¬
torika. I roto i ta ratou putuputuraa e i ta ratou taiino
anei i roto i
ra, vahiné ) ta te metua i hinaaro e faafaaipoipo.
aore
ua
pohe na metua ) ; Te huru
o
te hoa ta
ratou
hinaaro.
2. - B Diakono anei to oe, e ua pohe to’na ra hoa, e ao¬
Ekalesia, e aore ra, e taurearea maitai,
e
aita
i
mai ia outou ?
'ratou i te reira i te Taioraa Bibiiia e i
noaa
haa
Papai mai ia’u nei, ma te faaite mai i to'na matahiti, i
te rahiraa o ta’na tamarii, to’na tiaraa i te pae faaro© e i
te pae tino ( fatu fenua, e aore ra e rave ohipa,
te.opipiri hoi, ua au te huru o taua mau vahiné ra
mai ia Eva e mai ia Maria Magadala, mai ta te
e
Emepera
Roma ra o Teretulia i parau no te mau vahiné keresitiano i to’na ra anotau. E mea haehaa hoi te mau
tane,
ua au
ratou mai te feia tei faaî hia
e
te Varna Maitai.
Hoê â huru ratou mai ia loane Bapetizo o
te parau api maitai
tei faaite i
i te medebara. E no reira, e hohoa
haapaoraa keresitiano i te tau mafamua
ra. E mai te mea e, ua faatiamâ hia
ratou, ua faahoi
mau ratou no
te
faaapu,
) I to’na huru mau, i te huru o te hoa ta’na i hinaaro.
Peneia’e, eita e maoro, e tae mai te rata na te hoê O-
etc.
rometua
o
tei ani atoa mai ia tauturu hia oia i te
te hoa no te hoê taata
e
hinaaro atoa i
te
imi i
faaipoipo.
I
reira vau e ite ai e, e au anei te aniraa a te tahi i ta te
tahi. la au ra, e faafarerei au i na orometua na roto i te
rata. Na raua ïa e feruri, e hi’o, a fafa atu ai i te
fare
e aore ra
i te taatajho â e
utua¬
hinaaro i te faaipoipo.
I
TE
1
NO
ei reira e
N O V E M A
1 9 2 3.
haapao hia!i i Papeete te
no le
Taviriî^aa tao\i horoa i rolo i te
no le
Haapüraa a le mau
utuafare apî
Tamarii Tamaroa,
Teie hoi te
mau rê no te reira : Auri au
ahu, taura hoê ; Vauvau ro‘i hitihiti ( faito Matatàtâ ) ; Pereoo taa( Peugeot ) ; e Tâ hamani hia, e rave rahi te ô ite târaa hoê. — Ee rave rau atu à te mau rê e
ore e hope ia tautau atu. Te
ahu, te mau tao’a e au no te utuafare e no te fare tutu.
E te vai atu râ.
taahi vahiiie
—
E lupu aloa i laua mahana ra^ le hooraa rii huru
rau: Te
pape lo‘eio'e,le faraoa monamona, Okùoa
hoi
le mau peu
rii faaarearea ei upula moni e
ma-
nuia roaH le opuaraa.
E no reira^ le lilau hialu nei te mau lioa aloa no teie
nei ohipa hanahana ia tairtiru
paatoa ana‘e mai
ton i taua
ore
mahana
ra
no
te tanturiiraa ma te
ra¬
pipiri
i la raton mau talent rii, ia riro hoi teie nei ohi¬
pa ei mea ruperupe ele holii
rahi.
atoa nô Farani nei. No
raau
to
ratou faaroo e,
tupu
e
atoa taua ma’i ra i’o nei,
i aroha mai ratou ia tatou nei,
fa ua papai mai i te rata i mûri nei no te mau Ekalesia Porotetani i Tahiti ma nei.
Ekalesia no Farani nei ia outou. E riro atoa ia ei
ta te feia Faaroo ne te mau Ekalesia Tahiti i
nohoraa
Paris, i te 5 no Me 1923.
Peneia’e outou i faaroo e, no te mea ua riro ratou
Mesia, e te oto nei to ratou aau i te feia
i roohia e te oovi, ua faatupu te hoê mau taata faaroo
faaiti i
terahiraa o to ratou mauiui i te pae tino e i te pae varua.
ra.
e
tapea hia
Tuati faaroo
piti
e
Ua faaroo atoa raua i to te Atua tiaororaa ia raua ra ;
ua
amâ raua i te hinaaro e tuu i to
raua
oraraa
no
ra.
E ia tomo
raua i
to
E hoa ino ma e,
tei
pohe i taua ma’i rahi ra. Te haere mai nei raua e patia i
to raua puhapa i pihai iho ia ratou ra, tamahanahana ia
ratou i te pae varua, e, e rapaau i to ratou ra tino.
Mauruuru roa matou, to te Tomite ia raua, no te ohipa
ta raua e opua i te haapao i reira.
;
poroiraa onoono na te To¬
'
“ E arà i te, mati rà i te leperd, ”
Deut. XXIV, 8.
Farani i te hoê TOMITE E TÀUTURU I TE 00 Vi.
i Orofara, ua imi mai te Tomite i na
Faaroo
Tuati
mite tauturu i te oovi
i te aroha o te
Ei tauturu i to Tahiti ma, e i te feia ma’i i
na
Teie te toru o té aniraa : E
E hoa ino ma e,
Ta ratou opuaraa, Haàmaru e, ia tia i te Atua,
no
tamaru
faainëine ei
rauà fare apîj e oaoa raua i te màna’o e, ua farii mai ou¬
tou ia raua ei fetii mau no outou na.
Na te mau Ekalesia Porotetani Tahiti,
•
5
POROTËTANi
VEA
o
0 te hoê ïa parau na Mose i to’na ra nunaa, te Nunaa
Iseraela, 0 to tatou atoa ïa poroiraa onoono ra.
Eiaha ia moe ia outou e, e riro te hoê mau haapaoraa e
ohipa faufau, ei iritiraa i te uputa no te
ma‘i lepera. E ua na reira atoa hoi te mau fare lïupehupe,
e te ahu pahuruhuru ra.
Ei paruru ia outou iho â, ia itea te mau tapao haavare
ore no te ma‘i lepera i nia iho i te hoê taata, eiaha outou
te hoê mau
taupupû, Faataa ê ia’nara. Faataa ê rii ia’na niai te
aifa i nehenehe e faataa ê roa’tu, Teie râ, e hoa
ino ma e, Eiaha outou ia faaino atu ia ratou ra, Eiaha, ei¬
ia
peu e,
aha roa’tu ! Eiaha e faarue atu ia ratou ra ma te etaeta !
-
Ua farii mai te Hau ia raua ei Tuati
no
Orofara. E au-
oia i to raua tere, e horoa hia te hoê moni iti
raua, e e
tauturu ia
faauta hia’tu te mau raau fare ,i reira. Na ma-
tou.râ te hoo i te raau, patu i te fare e te hoo i te mau tauhaa fare e te mau mauhaa e au i to raua toroa.
matou i
faatia’i e, e aui hia te feia faaroo i
No reira
Farani e
tau¬
Faatupu râ outou i te aroha. Aroha, aroha mai outou
to outou mau taeae i roto i te ati !
famaràma
e
te mana’o atoa.
roa. I itea’i te mau tapao matamua
haamata outou i te rapaauraa. la rapaau
hia te ma‘i i te taime mau i haamata’i, peneîa'e, e maitai
E teie te maitai
te ma‘i,
roa no
turu' mai.
te taata ra. Eiaha roa râ ia toaruaru to outou aau,
Teie râ, te mana’o nei matou e, e au maitai hoi,'e, e
mea tia roa’toa te faatae atu i te aniraa ia outou, ia
amo
teie ma‘i riaria.
atoa mai outou i teie nei ohipa aroha.
Ua tia matou i nia, e aro, ma te tauturu o te Atua, i
Tauturu mai ia matou nei !
E.ere anei e, ua o-
Tatou atoa i te aro atu
pua hia ei faamaitai i to outou iho mau fetii, ta outou mau
: ei hoa
rave ohipa outou no ma>
tamarii ? E mai te mea e, ua tapea hia te ma’i,
tou
rpai ia matou atoa e riro ei hoa rave ohipa
haere noa te tupuraa i te rahi, e ere anei
na.
Na te Atua tatou e tauturu mai !
e,
eiaha e
e maitai te
la ora na outou i te io’a o te Fatu
Teie te aniraa matamua : Te tuu atu nei matou i to ou¬
ia outou na. Eiaha ratou ia moe ia ou¬
ratou ra. Faatae pinepine
E pure i te Atua no
atu outou i te tahi mau
tou
ra.
tapao no to outou ra aroha ia ra¬
Na te mau Ekalesia atoa, e orometua, e diakono, e
taeae, e papai pinepine atu i te rata i te oovi
einaa ra, e faaite atu i te parau apî no te
no
te mata-
fenua, e
i te
Teie te
piti : Tauturu mai outou ia matou i te haaparahi maitai i to tatou pue tuahine Tuati. JSla matou te paerahi
o
te
E ere na matou e faaue atu ia outou i ta
outou
tuhaa
ohipa. Na to outou aau e faaite mak Te mau mea atoa râ
ta outou e rave ra,
e ma
e .rave ma te aau atoa, ma
te
oaoa
te aroha mau.
E mea tano ïa ia riro outou atoa
matou i roto i te paturaa i te fare
pue tuahine
Baron de Neufville, - Merle d’Aubigné, Oro¬
Emma Seydoux, - Mar¬
guerite Monod, - B. Mende, - Baron S. de B., - E. Allegret, te hoê no te mau Faatere i te Tajete Orometua, Ph. Delord, Orometua, Papai parau no te Tomite tautu¬
Papai hia
i te Oovi
( e 0 tei hapono mai i te raau maitai roa
te Oovi. oia hoi te Aiouni ),
0
parahiraa no
no
to tatou
Tuati i Orofara ra.
I reira, e riro taua fare ra ei tapao no té aroha o te mau
H..Cruze, - te Taote rg
E- Gaillard.
Ua farerei a’enei te mau Auvaha i te Apoorg
Ekalesia nb Papeete i taua rata nei. Ua iri^
te faaite hia’tu nei i te^
hoa no teie nei Vea, te taata Porotetanij
ma, e hope roa’ei teie nei mau Fenua
E teie tei faaite hia’tu i reira :
1.
Ei tauturu mai ia tatou nei,
tii i pohe i tera ma’i, ua aufau maj|
i Farani e te Tomite Tauturu i,
te
ratou ra. I teie nei,
-
ei hoa rave ohipa
lesu Mesia.
metua, - Lambert, Orometua, -
moni e pau, ei tapao no to matou aroha i to
outoujnau fetii pohe i tera ma‘i. Na outou atoa râ e faaitoito i te faatupu i te aroha.
o
Na to outou mau taeae i te faaroo,
ru
aroha o te Ekalesia.
au
outou
ia outou na.
E toru ta matou aniraa ia outou na :
tou na !
no
Te tiaturi nei matoula’na ra ; te tiaturi atoa nei matou
feiiua taatoa ?
tou taata tupu oovi
i
la riro râ ei aroha ma-
$ 4000.
Ua faatia mai te Apooraa
no
3.-0
4
VEA
POROTEÏANI
afata { e $ 1000. Na te Hau i horoa mai i te
pereoo e faauta’tu i te mau tauhaa hamani fare i Orofara. Eita râ e
navai maitai te moni i
mai, no te mea,. ua rahi te
mau mea e au ia faaineine no te
haapaoraa Tuatî i tera
huru ma’i. No reira, na te taata atoa na tatou tei aroha i
te taata i tapea hia i Orofara, na’na e tauturu mai ia tatou
nei, e oti maitai ai te ohipa ra.
2. Haamana’o outou e, peneia’e e tamarii ta outou i
reira, e aore ra, e taeae, e tuahine, e metua, e hoa faaipoipo, Eita anei tatou e tauturu atu ia ratou atoa ra ? Peneia‘e te vai nei te mahana e roohia atoa tatou e taua ati ra.
Eita anei tatou e mauruuru mai te mea e,
te feia ora ia tatou nei ?
ua aroha mau
“ E te mau mea atoa ta outou i
hinaaro iavetahi ê.ra, e na reira atoa’tu outou ia ratou. ”
Mataio VII, 12.
Miti AHNNE, to tatou Faatere tei haapao i te
faatereraa i taua ohipa ra. No reira, te taata atoa i opua
i te faataa i te tuhaa no te Atua, i nia iho i teie nei
ohipa
aroha, hapono mai i ta outou moni ia’na ra, ma te faaite
atu ia’na ra e. No te
Oovi.
Eiaha to outou
mau
-
hia ia
fetii
e
te taata tupu
i
tapea
ia outou na, e homa ! Hapono atu ia ratou ra
i te mau avae atoa i ta ratou tuhaa moni e tauturu atu
moe
hoo i te maapota e tunu e ta ratou puaato-
;a
ratou ra
ro
ta te Hau i horoa’tu ia ratou ra ei maa. O te maa au
e
maitai roa teie, na ratou ra ! I te
mau avae
atoa, hapono
atu ia ratou i te hoê afata parau uouo e te vehî
rata, te
taira e te-inita, e aore ra, te penitara, I te mau hebedo-
atoa, hapono atu i te taata puhipuhi avaava, i ta’na
ia faaere hia, no te mea ua haumani !
E mai te mea e, aita to fetii e to taata tupu i ere i taua
ma
avaava, eiaha oia
mau mea
ra,
hapono noa’tu oe : te vai noa la te taata
ta
t'o fetii i ite, e feia veve roa, aita e fetii toe, aita e hoa,
aita e moni. E mea vai noa ! Eiaha ia moe te hapono atu
taime, i te paraitete màhanahana. Te
vai ra te pô toetoe i Orofara ! Te mau huru ahu atoa, ma
tera taime e tera
te méa nehenehe no te mau potii apî, e no te mau tama¬
rii, ia mauruuru ratou ia oe. Nâ pe, te fetii, na oe, te taa¬
ta faaroo, e papai ia ratou i te mau hebedoma atoa, e ao¬
re ra, i na hebedoma e piti ra.
5.
Na oe, e te Orometiia, e aore ra, te Diakono Faate¬
re, i te .haamana’o i to pue mamoe i tapea hia i roto i taua
peho ra ! Eiaha oe ia mairi i te papai atu ia ratou, to to
Paroika, i te mau aVae atoa ra, ma te faaitoito ia ratou,
-
^ i te irava, te
te tia maitai.
roaa
-
4.
tahi mana'o no te faatupu maite i te aroha ia ratou ra ma
tuatapapa i te parau no ratou ( ira-
pene parau, haapiiraa sabati, etc. ) la
riro oe ei
^i te paroika e i te mau mamoe i roohia e taua
ta ratou Bibilia, na oe e faaite i te Paroika,
yioi.'E ia taeoe i Papeete, e parahi rii, eiajere e farerei atu ia ratou ra, ei tamaharatou e,
“ Te aroha mau o
te
Atua
^la roto ia oe, te Orometua, e aore ra
^ono faatere. Tei ore e haapao, e
jahana, i te parau e, “ E haere ê
e
i roto vau i te
/
” Mat.
tapearaa,
e
XXV, 41-43.
tmahana e faaite hia i
Te mau tuaroi parau no te mau paroika otare.
7 no Atopa :
Te.tumti no to tatou tiaturiraa. - Taioraa :
ïiiaroi : ir. 7.
14 no Atopa : Tei faai hia e te Fatu. - Taioraa : Lu¬
ka I, 39-5() ; Tuaroi : ir. 53.
21 no Atopa : Te ora i te tapearaa hia, e aore ra, i te
tuuraa hia. Taioraa ; Mareko VIII, 31- IX, 1 ; Tuaroi :
Mareko VIII, 35.
28 no Atopa : E roo haavare. - Taioraa : Apok. III,
1-13 ; Tuaroi : ir 1 p. h.
Salamo XX ;
-
-<
^
TABULA HAAPIIRAA SABATI.
.( Mai te 4 e tae noa'tu i te 25 no Noema 1923 ).
4 no Noerna : E tuuraa upe‘a
inanuia roa, e e Lepera
i faamâ hia! - Luka V, 1-10 - ir. tam. : 8-11 - ( Itoitoraa j
te
•
i te ohipa ;
Auraroraa i te Fatu ; Haehaa o le
pipi faaroo tapetepete. - Te nia’i lepera [ hoho’a no te
hara ] ; te pure a taua taata ra ; to’na taamâraa liia ).
11 no Noema ; To lesu Mesia faaoraraa i te hapepa. Luka V, 17-26 - ir. tam. 19-22 - Te tapoi fare ; E taata
hara e faatiamà hia ; E mana’o huna tei faaite hia ; Ua
ora te hapepa.
18 no Noema : lesu Mesia raua o Levi. Luka V, 2739
ir. tam. 27-32.
Te tiaororaa i te Telona, ir. 2728 ; Te tiaororaa i te feia hara, ir. 29-32 ; Te mau ati
raa hape, ir. 33-39.
25 no Noema : lesu Mesia e te haapaoraa pharisea o
te sabati.
Luka VI, l-H - ir. tam. 9-11. - E amu te
taata i te maa, noa’tu s sabati, ir. 1-5 ; E taaoia i te ma’i,
noa’tu e sabati, 6-11.
raveraa
'
-
-
-
-
Parau rü api no te Apooraa Rahi e no
te Rpooraa Orometua.
Too piti Pipi, ua hi’opoa hia, e ua farii
hia mai e te Aia riro raua ei Orometua. No Raiatea ma raua,
o PUHIAVA t., tei opua hia no Tahaa, eo HOATAPU t,
tei opua hia no Tevaitoa. Na te Atua raua e tauturu mai
pooraa,
i roto i te faatereraa i te Ekalesia e tuu hia’tu ai i roto i
to raua rima. Na te Varua Maitai raua e tauturu, ^ haa-
maramarama, e, e aratai atu. E faatahinu
i ta raua Ekalesia
hia raua i roto
apt.
Ua farii hia mai hoé Pipi apî i roto i te'Haapiiraa Pipi.
Ua faatia mai te Apooraa
Rahi i’ te tauturu atu* i ta
apî i te faaoti roa-hia. E
2.760 tarâ i pûpû hia no te reira ohipa, no te ite papu e,
e au ia faaoti oioi hia taua fare ra, ei hamani maitai i ta
tatou Fare Haapiiraa Tamaroa
tatou mau tamarii ra.
te
IMPRIMERIE
DE
L'OCEANIE
-
RUE
DES ECOLES
,
Fait partie de Vea Porotetani 1923