EPM_Vea Porotetani_192310.pdf
- extracted text
-
Te 20 O te matahiti
kwm
N° 4
1@22
¥ea Porotetani.
Aita’tiijîjjLit'C^ia i te taata’toa ia haamaii maori râ o tei haatnau lùa ra, ola lioi te
Mesia ra o ïcsu ( IKorinetia III, H )
SSSSSSSSS8SSSSSSSSS$SS8ëSSSS3SSS'SSSSSSSS^SSSSSSSSSSiSSSSSSSSSSSSSæSSSSSSSSSSSSaSSSS9^ g®
E.
0. riôREâO, îD)l2°©ct©'aaE’o
Hoo î te matahiti hoe: 1 tara
8S22S®'ïS2>®g8B3S®®23®3®5'S®®®S3sSô®SS®®®S'^'2gS2S®S3SSg3SS®S«@®®®SSSSg®S3SSSS®S®SSS828SSS2S
MADAME YlÊNOT 1842
■
ama noa ra
1922
■kif-k-kick
Ua roohia te Haapaoraa Porotetani Taliiti e te ati.
I te
Tetepa nei, ua varea o Madame VIENOT i ta’na
taoto hopea i nia i te fenua nei, e ua ho’i atu oia i te
Atua ra.
i teie nei, i tapae mai ai raua o Miti
yiENOT, i Tahiti nei, i te matahiti 1866. I te reira tau,
ua haapeapea hia te mau Oromefcua Paretane, o
tei faaE 56 matahiti,
tere i te Evanelia i Tahiti mai te matamua mai
â. I to
ra-
touhi’oraa e, aita ta ratou g ravea, ua ani mai ratou i 'te
ni ei
mono
ia ratou
ra.
teSabati, i liuna hia’i oia. E mea rahi roa tei
; e mau Hui Raatira, e, e feia rii atoa
ra. Uà î roa te fare pureraa no Paofai, i raro e i nia. Na
tae mai i te hunaraa
16 no
Taiete no Paris e tono mai i te hoê
to’na ra lamepa, ua oti to’na hororaa.
I te 17,
mau
Orometua Fara-
lia tano roa ïa ! Ua horoa-hia-a’e
Haapiiraa Hebedoma i roto i te rima no te
Pope i te Hau no te Emepera. Aita i feruri hia e e feia
Porotetani te rahi roa raa o te taata Tahiti ! Ua poroi
hia 0 VIENOT ma, e haere mai i teie nei fenua atea roa,
e haamau i te reva o te Evanelia, e faatitiaifaro i te
mau
e’a i haapi’o hia ra, e tautnru i te nunaa Tahiti Porotetani
lia te mau
te Orometua no Moorea te a’oraa. I te vahi hunaraa,
i Pa-
URANI, na de Pomaret i faaite i te aroha hopea no te mau
Ekalesia Tahiti atoa ra, e no te Taiete no Paris
I teie nei, te faaea nei
to’na ra hoa e te tiai nei
mau tamarii a
ra,
raua i
te tia-faahou
raa
no
te
te Atua.,
Te hinaaro nei Vea Porotetani i te
ra, e i
atoa
Madame VIENOT i piliai iho i
faatura’tu ia’na
te faaite i to’na ra aroha rahi i ta’na mau tamarii
Miti Ed¬
ALINE,
0 tei liaapao i to raua marna e tae noa’tu i te hopea.
la tamahanaliana te Metua ia ratou atoa ra, ma te faaanaana i roto i to ratou mau aau, i te tiairaa haavare ore,
0 tei riro ei tumu n,o te oaoa o to ratou metua l'aliine.
e
vai i Farani, e tei
Tahiti atoa hoi, oia hoi o
mond VIENOT, te Terefie no Taravao, e ia Mlle.
V.
P.
i te tiamâ faahou.
Ua ineine raua ; aita taua vahinéapî ra,
- e 23 to’na metahiti, - i nounou i to’na faaearaa i te oire rahi, i Paris,
i rotopu i to’na ra mau fetii, e mau Hui Raatira mau no
Farani. Ua reva, e ua haere mai.
Mai taua taime ra, ua riro raua ei taata tumu no tatou.
Ua haamau’a hia to raua ora no te faatupu i te maitai, e
tatou nei, eito tatou fenua tupuna nei, i
tino mai tei te pae varua. Na raua hoi i faatia
i ta tatou mau Haapiiraa Porotetani rarahi, e o vai tei
ite toohia hanere taata Tahiti i haapii hia i reira ?
R rave rahi te mau ati tei amo hia e raua i 6 nei : ua
no
Ta tatou parait raa
“
ai outou na. ”
polie to raua tau tamarii ; ua roohia o Madame VIENOT
e te ma’i rahi : Aita raua i haaparuparu i te ohipa. Aita i
maoro, ua pohe roa o Miti VIENOT, aita oia i faarue i to
tatou fenua, e ua paralii iioa e ta'na pue tamarii nei.. E
vahiné marû roa oia, e ua liere te mau tamarii rii ia’na ra.
E tae noa’tu i to’na mahana hopea, aita roa to’na faarooi aueue noa’e i te ati. E ia tae mai te hopea, te vai
—
Ephesia IV, 1.
•k'kir-k-k-k
Mai roto mai i te tiaraa Etene, te Ekalesia no Ephesia.
te paruru ia
te pae o te
la au to outou haerea i te parauraa i parau hia mai
Mai roto mai i te haapaoraa pouri roa e te viivii mau
ra.
Hoê â ïa huru e to tatou mau tupuna i
a
liaamoriraa atua ofai ;
Tahiti nei. Hoê
hoê â faahuru ê raa i te tiaraa
maitai o te taata ei tiaraa haaina.
E inaha, ua hope te tau no te pouri, e ua tae atoa mai
ua î
tavini,
e feia rii ; e mau taata paari, niai te tamarii apî, ua ine¬
ine ratou i te pee atu ia lesu Mesia na roto i te ati haaniauiui, e tae noa’tu ra i te pohe.
Teie te tumu, te parauraa i parau hia mai tatou.
te Evanelia a Icsii Mesia i Tahiti nei. Tei farii
roa
mai,
to ratou aau i te oaoa. E hui Raatira, e, e mau
VEA
1.
—
TAUA PARAURAA
rani, i te 15 no Tiuraî ; e 79 mahana ratou i tua. E
RA.
E parau mai nia mai, i te feia i parahi noa i roto i
te
pohe.
1) E te feia tapea hia, te parau hia nei outou i te ora.
I Aferika, i haru hia’i te hoê mau tîtî tnai roto mai i te
rima o to ratou mau fatu, e ua parau hia ratou e, ua tiamâ, aita to ratou efatu faahou, aita i pahono mai, parahi
noa ratou ma te faaea e, e mahere paha e, e ere i te pa¬
maru
I ite ai ratou e, ua
haamotumotu hia to ratou
fifi, i reira, i papu ai. Tei parau mai i to Ephesia, e
i to tatou mau tupuna, e tae roa mai ia tatou nei, ua
mata na oia i te haamotumotu i te fifi varua o tei tapea ia
tatou î roto i te paruparu e i te mana no te pohe. I reira,
i papu ai e, ua ora tatou.
2) E te feia pouri, teie te maramarama mau, a iriti ou¬
rau mau.
mau
tou i to outou mata.
Auê te nelienehe o to te Atua maramarama ! Auê tatou
i te vai maoro noa raa i roto i te pô e te toetoe ! Teie to
tatou mahana ora, e te hanahana. O leste Mesia, te hoho’a
mau
a
o
te Metua i te
ao ra.
I teie nei i anaana’i te Parau
te Atua ei lamepa faito ore i nia i to tatou e’a.
3) E te feia otare e te veve, te parau hia nei outou ei
tamarii mau na te Atua iho, e i te ai'a mure ore.
Na lesu Mesia i faaineine i te e’a ; Na’na i taui ia ta¬
tou i te taui rahi, e i aratai atu
tou Metua
ra.
ia tatou ia Abba, to ta¬
Eita tatou e moemoe faahou. E tiaraa arii
—
Te haerea
e
maitai raua, e ua mauruuru
raua i Tahiti nei.
roa tatou
i
te
mea
farii mai ia
Hoê â mataeinaa to raua e to Viênot, e to to tatou mau
Faatere Haapiiraa Porotetani, o Batizet ma, e o Ahnne,
e 0 Mlle. Debrie. Na te tuaana iho â o Miti
Ahnne, i faaô
ia
raua
i roto i te
te faatahinuraa ia
Ekalesia, e tei roto i to’na ra paroika
Miti Lovy
ei Orometua, i te 7 no Me.
fatata oia i te pohe roa
i reira ; Te tahi mahana, tei nia iho oia i te pahi
opupu
hi’opoa, tei parau hia “saucisse,” e hoêtauatini e vau haE faehau oia i te tama’i, e ua
metera i nia. Ua puta te opupu e ua haamata i te
i teauahi. Ma te feaa ore, ua ou‘a oia i raro e ua ora.
I te tahi mahana, tei roto oia i te hoê apoo e to’na a-
nere
ura
toa ra Compagnie.
Te poroiraa : Parahi noa, tapea noa,
tiai, noa’tu te ati. Faahoro mai te Purutia i te Gaz, te
mata’i taero e te ura e pe ai te iri, te mata e te mahaha.
18 hora, aita i pee atu taua mata’i ino ra i te mata’i no
nia, e ua parahi ratou. Te rahiraa, ua ino ratou. Oia ra,
ua matapouri hia ïa. Ua afai hia'tu oia i te fare ma’i : E
matapo, ua paapaa roa te tino, e aita i nehenehe ia
huti i te aho. Mana’o e, e pohe roa. Na roto râ i te aro¬
ha o te Atua, ua roaa te ora na roto i te tâpûraa riaria e
mea
rahi. Ua faaore roa hia hoê mahaha, e ua tutui hia !
rave
Ua pamu hia te pape ino ta te gaz i faatupu i roto i te roro, e ua roaa faahou te'hi’oraa. Ua riro oia i te toru o te
faehau matapo i te gaz tei ora i taua ravea paari ra. Ua
euhe oia e, e tavini oia i te Atua e hope roa’e to’na ra
to tatou.
II
POROTETANI
au.
aho.
1) Haere i mua.
No reira oia i ô ai i roto i te Haapiiraa Orometua no te
Eita e au i tei haamaramarama hia, i tei ora, e i tei faab hia i roto i te auraa fetii a te Atua, i te parahi noa ! A
imi i te vahi apî ; faarahi i to maramarama e i to ora •
faatia i te aroha o to Metua na roto i to haapaoraa.
2) la riro atoa tatou ei mau Auvaha no taua Parauraa
Taiete Faatupuraa Parau no Paris
Ei faehau
mau
no
te
Fatu, ua haere oia i te pô, i roto i te mau vahi ino no te
Oire rahi, i Paris, e poroi i te taata atoa e haere mai i te
Fatu ( Mat. XXH, 9 ). I te hoê pô, ua riri te hoê taata
haapao ore, e ua patia ia’na i te tipi. E Bibilia râ to roto
i te pute 0 Lovy, na te reira
ra.
Haamana’o tatou e ua maimi maite te Fatu
ia tatou ;
haamana’o tatou e, ua faaoromai maite oia ia tatou, e no
reira, i au ai ia tatou te haere ma te aau haehaa, e te ma.
rû e te haamahuraa e te faaoromai atoa ra. E na nia iho
i te taatoa ra, a tuu tatou i te aroha.
^
i tapea i te tipi e i ore ai te
mafatu i puta’i. Na roto i taua buka iti ra, ua ora te ta¬
vini o te Atua.
Ua farii mai, e ua aroha hoi na Ekalesia no Papeete ia
i te sabati, i te 1 no Atopa nei, te Ekalesia Papaa,
e te Ekalesia Tahiti. Ua faaite mai oia i te aroha o te mau
raua
3) No te taata atoa taua Parauraa ra.
Ekalesia Metua no Farani ia tatou nei, e ua pahono
Te rahi noa nei â te taata faaroo ore. Eiaha tatou e taiâ
te Diakono ra o Taaroa t. ; ua faatia hia te Oroa a te Fa¬
i te aau : Ua papû ta te Atua opuaraa, ia ora te taata. e
hoperoa’e. la hoê a’eau'a ; ia hoê a’e tiai ! E no reira,
na tatou e imi iteaü tahoê a te Varua i te atiraa i te haù.
Opani : Eph.
tu,
e
atu
i mûri iho, ua aroha pau roa te taata ia'na ra ma
te oaoa.
V, 1 e 2.
TE RO© © TA TATOU ÜAU OROüEiyA
★★★★★★
MITILOVY MÂ, TA TATOU OROMETUA API
★★★★★★
Na te hoê Raatira Pahi o
tei tapae i Maareva i faaite
mai. I reira, ua faaroo oia i te Tavana Hau i te na ô raa e,
“
Mauruuru roa
Ua tapae mai raua i te 29 no Tetepa, i Papeete, na nia
mai i tei ma ra o “Ville de Tamatave,” no teTaiete Fara-
ni, na ropu ia Panama. Ua faarue ratou i Borodo, i Fa-
vau
i te Orometua porotetani no
nei fenua : i to’u hi’oraa, aita roa hoê vahi hape
ta’na faatereraa i te
“
teie
i roto i
pae tino.
Aita oia i parahi noa ma te faatau, i to’na
iteraa
e.
te faaitoito i
te
faaapu. Ua tanu oia i te mau huru maa maitai atoa e au i
te fenua. Ua pee noa to’na ra mau taata ia’na, e aita i
maoro, ua ruperupe te mau vaehaa fenua ta ratou i haarao.
Ua maere noa to Maareva iho â; haere ratou e hi’o, e
naliea ratou i te faahotu i te fenua. Ua tupu te mana’o
apî, e i teie nei, te pee haere atoa nei te tahi pae ia ratou.
e
mea aihere
te fenua, ua tamata oia i
E maitai te fenua, e, e roaa mai te maa. ”
maitai te fenua
O te mea ïa i haapii hia
i to tatou mau Pipi Orometua i roto i te Àua, eiaha te ta¬
vini no te Atua e haapae i te ohipa rima, ia apipiti hia râ
i te ohipa varua e tia’i.
E ere anei te poroi ra te Peropheta ra o leremia. E imi
hoi outou i te hau no taua oire ra tei hopoi hia outou e
Au ra i reira ; e 6 hoi i te ô, a amu ai i te maa ia tupu
ra ( ter. XXIX, 5 e 7 ).
E teie te tahi, Ei roo maitai hoi to te tavini o te Atua j
te feia i rapae au ra, e tia’i ( I Thn. III, 7 ).
E mea tia roa ia tatou te faaroo e, e
atoa
i te mau tavini no te Atua.
TE NAHOA
RAHI O TE MAU ITE O TE FA-
TU I ROTO I TE
V.
EKALESIA MATAMUA
BAL/iHADîNA
-
to’na pue tapono, ia mau noa to’na pue rima e mea titoo noa. I reira,
I te pô ua faataa ê ratou i te hinere no
ua taamu
hia oia ite hoê pou, i roto ite aua
ua tuu hia mai te mau
teata,... e
liona. I to Balanadina hi’oraa ia ra¬
tou, ua marû roa to’na mata. Maamaa roa te tiri’a Etene i
te iriâ, e ua tuo noa ratou. Te mau liona râ, aita ratou i
ia’na ra.
rave
Afai faahou hia’tu oia i te auri no na mahana a mûri a’e.
Ua faaho’i hia mai oia, ua tuu hia’tu i te mau urî taehae,
e ua hohoni
hia aita râ i pohe roa ! Oia ana’e tei toe ! Ua
faaahu hia te hoê parahiraa auri, e ua haaparahi hia oia i
pârau. Pure noa oia, etiatonu
mata ia Iesu, i nia i te ra’i.
Ua tuu hia te puaatoro oviri ! Ua vehî hia taua tino iti
nia iho... Aita to’na vaha i
noa to’na ra
upe’a, tuu hia’tu ; ua huri hia i nia, uaputa noa i
e aita te
aho 0 te potii iti i mure !
I reira, ua rave te tîtî o te teata i te tipi, e ua tâpû oia
i to’na arapoa. Maue atu to’na varua i to’na ra Fatu.
Ua papai hia hoi, Ei te paruparu e taa maitai roa’i to’u
puai( IIKor. XII, 9 ).
E te taata Tahiti^i Uy o^e huru teie, o te hoê ite haehaa no te Fatu. Te ani atu nei au ia oe, Eaha to oe hae¬
re a, TO OE TIARAA ei ITE no Iesu MesiaT? '--^
i te
ra
te tara o te puaatoro... Ua rohirohr te puaatoro,
BLANDINE -
Tei te tau no te Eknepera
hou i te matahiti 180. üa haruhia anei oia i roto i te tama’i, e aore ra ua fanau anei
oia i roto i te tiaraa tîtî iho â, aita tatou i ite. Ua riro râ
oia ei tavini no te hoê Hui Raatira vahiné faaroo. Ua here taua fa tu vahiné ra ia’na e ua tamata oia i te haapii ia¬
’na i te parau no te Evanelia. E ere anei e, hoê â tiaraa.
varua to te fatu e to te tîtî i roto ia lesu Mesia ? Aita i
maoro, ua faatia oia. Uanoaa ia’na te faaroo, ei faaroo aueE tîtî valiine o Balanadina.
Mareko Auuelio, i Roma,
Te ture a te Emépera, Faaore i te
Haapaoraa Keresi-
tiano !
Aita i maoro, ua haru hia te fatu vahiné e to’na
vini here, ee mea rahi atu â te feia faaroo, e ua
ra ta¬
huri hia
i te auri. E 16 noa iho matahiti to Baladina. Teie te faaue-
Haamauiui ia ratou e tae noa’tu i to ratou faatiaraa
i te pariraa haavare a te mau Etene o
tei na o e, E toto ta-
marii o tei inu hia i te Euphari.
Ua maere te fatu vahiné
mauiui riaria, e
e, ê faaoromai anei to’na tavini iti i te
eita anei e paruparu te mana‘o ?
Aita râ. Ua mau Iesu Mesia ia’na, e ua faaî
Oia ia’na i
te puai varua. No te mea, e tîtî, aita to te taata e aroha
ia’na ra. Iriti hia to’na ahu, tairi hia oia i te tairi i taamu hia’i te matau, motumotu te iri, tahe te toto. Pahono
noa oia, Ë potii faaroo vau, aita roa matou i rave i te ino !
Taui le mauiui : Faaahu i te auri, tanina i to’na ra tino, i
te vahi motumotu i te tairi... .4ita oia i huru ê !
FAAMAITAI
El
I TE
FENUA
TAÏETE TAÜTÜRÜ FAAAPU
Ua mauruuru roa o Vea Porotetani i te faarooraa
e, te
faatupu hia ra te hoê mau Taiete tauturu. faaapu i Tahi¬
ti e i Moorea
atoa
hoi.
te mau melo i te tauturu ratou ia ratou
iho i te vaere, te faaapu e te tanu i te mau huru maa aTe opua nei
i te faamaihupebupei te aihere, ia hotu râ, ia
faufaa faahou te fenua. I reira, e .nounou te taata Tahiti
i te ai‘a tupuna ; eita ratou e hoo noa’tu i to ratou tia¬
toa e au
ore râ !
raa :
5
POROTÉTANI
VËÀ
i to ratou mau fenua. Hinaaro ratou
tai i te fenua, eiaha ia
raa
i rapae.
E hi’o poa hia te mau
faaapu i te mau mata¬
hiti atoa ra. Te aufau haere nei te mau Tomite
moni ei opéré te utua i nia
i te haapaoraa
iho â i te
iho i te mau faaapu e hau. a’e
hia.
No ta ratou tauturu mai ratou ratou iho, eita
e rahi te
Eita e maoro, etiamâte taata
tarahu, e eita e hoo pâte hia to’na tiaraa. Peneia’e, e riro
monie pauno te, faaapu.
to tatou mau tamarii apî i
ratou e horo i te faahemaraa, eiaha
ïa ei ravea maitai e tapea i
nia i te fenua, eiaha
e
haere, faahaehaa’tu ia ratou iho i roto i te oire rahi, ei
tavini noa, ei planton, ei mutoi, ei faahoro pereoo
mau
uira. Ua au paha teie mau ohipa i te mau tamarii i
fanau
râ i te mau tamarii itoito no te mataeinaa 0 tei mataro noa i te faaapu, te fa‘a, te aivi, le
mou’a, te miti....e te tiamà.
i roto i te oire. Eita
VEA
Na te Atua e faamanuia i taua chipa apî ra,
POROTETANI
Te pure
e maitai
ai to Tahiti taatoa.
hape
★★★★★★
Ua
Faaapuraa haari
★★★★★★
E fenua one anei, e acre ra, e fenua marô anei
to ce,
hotu vave ?
Teie te ravea e faanehenehe i te tupuraa e te faaoioi i te
hoturaa, e, e faarahi.
eita e tupu maitai te haari i nia iho, e eita e
Ua faaite hia mai ia V. P. e te hoê fatu fenua haari rahi ; Te haapao noa ra cia, e te manuia rahi nei â.
hoê mau aihere rii. Na nia iho, a tuu i te maa punu auri ( te mau hu*
ru punu maa tahito atoa ra, e tae noa’tu i te punu mori
tahito, e tei tapûpû hia, e tae noa’tu i te mau huru auri
tahito atoa e farerei hia ). Tapoi i te hoê maa repo maitai.
A tuu noa i te haari i nia iho. a vai iho ai e ia tupu. Eiaha
rave
i te haari
o
te tupu oi
tei haamata i
e
motu
te a‘a apî, e paruparu ai.
Ei 8 metera te area i ropu te
tahi e te tahi, i te mau pap.,at6'a. I roto i te fenua marô,
e
6 ïa metera.
Araua'e e pe te aihere,
e e pe atoa te
auri. la tae te
9^0 te haari apî i reira, e riro te aihere pe ei maa maitai7 e te tutae auri,
ei raau puai e
ruperupe
e
mai nei oe e, e lioroa mai te Alua i ta talou e ani
atu ia’na ra, e ere anei "! Oia mau, e ta’u tamaiti,
mai te
mea râ e, te ani hia nei ma te faaroo, oia
hoi, ia papu ia tatou e, e faalia mai te Atua i ta
tatou aniraa.
Aliiri oe i ite, e marna, aila ta taua
-
e maa
ai te tumu
faraoa iti a'e toe i roto i te afata
maa
nei :
i te Alua ia vai noa hoê faraoa ra¬
Aita e peapea. mai
te mea e, te faaroo nei oe e, e tupu. Ua haere te
tamaiti e pure. lapoipoi a’e, ua horo oia, irili i te
opani o te afata... aita to reira e maa ili a’e ! Na
e
E ô ce i te apoo, huru aano rii ; a tuu i te
e
pohe te metua tane, o te marna te toe,
ta’na ra tamaiti ili, ua veve roa raua, eaitai navai te maa. Na ô te tamaiti ili, E marna, le parau
pure alu vau
hi ananahi i roto i te afata !
ô mai oia,
-
Na! A hi'o na, ua ite hoi au
e,
eita te
Atua e faatupu !
E le
ere
anei
tou i te
feiapure noa, tei ore i pahono hia mai, e
ua na
reira atoa oulou ? Te pure nei ta¬
Àlua, ma te mana’o e, eita paha e tupu ! I
pure te metua
tane no te hoê tamaiti uru hia
e te
oia « E te Fatu, ua faaroo
vau, e turu mai oe i to’u faaroo paruparu nei.
varua faufau, ua
parau
haari.
Faaitoito i te haaputu i te mau punu tahito
reira e maitai ai to mau haari, e
e te pe.
eita te aua fare
hupe faahou, e eita to avae e motu i te punu.
I
e hupe-
Te faaararaa piti I
E te mau Hoa no Vea Porotetani o tei
Te mau parabole
E mau hohoa au maitai no te piha
nehenehe
Eiaha oe e patiti faahou i te mau hoho’a faufaa ore, e
i te
mau hoho’a nainai
tei ite hia i roto i te
â i aufau i
aufau i ta ratou Vea.
★★★★★★
aore ra
ore
mai. Hapono mai ïa no teie
matahiti, e no te matahiti i mairi a’enei, mai te lea e, aita’toa i pee. E horoa noa hia te Kalena i te mau Hoa o tei
ta ratou tara iti, haapeepee
tff»
tÿ»
tÇT iÿi
*fiè
mau
puohu avaava papaa ( e mau hoho’a viivii e te haamâ, te
rahiraa ! ) Teie tei au maitai roa no to tatou mau fare
porotetani, oia hoi te rhau Parabole no te Bihilia tei peni
hia e te hoê taata faaroo tuiroo rahi no tatou i Farani. E
Te lUBILI no te Taiete faatnpuraa paran no
Paris: 4 na NOEM 1922
hoho’a rarahi, fatata hoê metera i te roa. Teie ratou : Te
mau
Paretenia, te Paari e te Maamaa ; Te Diderama moe ;
Rave ohipa i te hora 11 ; Te Tamaiti
Te mau Taleni ; Te
Hopea ( i rotopu i te mau puaa ) ; Te Ueue huero ; Te
Zizania ; Te Pharisea e te Telona ; Lazaro e te taata fau¬
faa rahi ; Te poe maitai ; Te Faahopue ; Te Haava parautia ore ; Te Tamaiti a te fatu aua vine.
Te hoo i te hoho’a hoê : Hoê tara e e piti toata. Papai
mai ia Verenie, i Raiatea, e aore ra ia Moreau, i Papeete.
I te 4 no'Noema 1922, i Paris, efaahanahana te
Taiete
faaiupuraa Evanelia i rotopu i te fenua Etcné i ta’na ma¬
tahiti hoe hanere. I te 4 ne Noema 1822, ua tahoê te ma¬
na’o no te hoê mau tavini no te Atua, e na te hoê mau Ekatesia itoito e, ia haapao hia te poroiraaa te Fatu e tia’i :
Haere outou e faariro i te mau fenua atoa ei pipi, n a
te haapii atu ia ratou ra ( Mat. XXVIII, 19 e 20 )
“
E ua faatumu hia
to
tatou nei Taiete.
Ta’na
opuaraa
matamua, e tauturu i te mau Taiete Eaatupuraa Evanelia
«
POROTËTANI
VE.4
tahiti. Faaite mai i te huru no te lioa ta’na
reira
e imi
hia. Eita roa te
mau
e
liinaaro.
i‘oa e faaite hia’tu i
5 no Nosma : Te faaroo ta te Fatu
I
ra-
43-54 ;
e
hinaaro :
loa. IV,
Tuaroi : ir. 50.
Peiiei a‘e, e itehia’i te hoa au maitai. I reira, e faa’
pae.
ite hia i te Orometua e aore ra i te Diakouo. Mai te
mea
manuia, e riro ïa ei utuafare mo’a ta tatou i taiituru mai, eiahaia parahi noa tetaata i roto i te faahemaraa»
eiaha’toa ratou ia hape i te faaipoiopo i te hoa e ore e au.
e, ua
PARâü
Te TAVANA RAHI. — 0 Miti RIVET
Eita anei tatou e mauruuru i te reira ?
A hi’o maitai, i ta outou feia ivi e i ta outou feia
a
faaite mai na. Eialia roa’tu râe papai no te feia
ore,
RU IWÎ
apî e
haapao
Eiaha’toa e huna i te tahi vahi iti a’e. No’ reira, eila
farii hia te aniraa, m,aori râ, na roto i te Orometua e
aore te Diakono faatere, e aore ra, i to tatou mau hoa iho
tapae
te faaturaraa'’tu i te Auvaha no Farani Nui i Tahiti nei.
I to’na aroharaa i te taata tei haere mai e farerei ia’na
e
â ta tatou i ite maitai ra.
’ia. Ua
mai raua, toTia ra hoa i le avae i maiai a’’eiiei na nia mai i
te “ Tahiti. ” Te aroha’tu iiei o Vea Porotetani ia rana ma
ra, ua faaite mai oia i te maiia’o apî no te Faatere Hau
Rahi i Farani, oia hoi te tahoê i to tatou nei fenua i te
Feuua Aihuaraau rahi,
ia Initiaïaina. (Mai reira mai te
moni, te Banque ). Te parau hia nei e, ua rahi
ta’na moni, e ta’na mau rave ohipa, e e tia ia’na e tautu¬
ru ia tatou i tefaaoti i te mau oliipa rahi e
tefaaapui to
fare hoo
Taiete faatsipMïaa paraii bo Paris
tatou nei fenua.
■k-k-k-kick
TAHITI.,( Orofara ).— Ua tae mai te
toi
maha taata Tinito i reira, o tei pee mai i ta tatou Haaparau
e,
Evanelia ra. Aita râta ratou é Bibilia i roto to ra¬
tou reo, e ua ani mai ratou ia hapono hia’tu, mai te mea
e, te vai ra. E mau Faufaa apî ana’e tei itea, e ua opéré
hia’tu ia ratou ra. Ua mauruuru roa ratou. Te lioê, o AMiwi tü’na ra i‘oa, ua titau oia ia farii hia oia i roto i
te
Ekalesia na roto i te Bapetizoraa, e ua oti ïa taua oro’a
paoraa
ra
i te 10 iio Tetepa.
CAMEROUN. ( Aferika Ropu Tooa o
te Râ ). — E
ma’i maue ino to reira. Te ma’i puupuu. Ua tauturu atu
ta tatou mau Orometua Papaa i
te Hau na roto i te
pa-
tia i te taata no to ratou mataeinaa i te raau, e patoi atu
i taua ma’i ra. Ua haapao hoê Orometua e 2.750 patiara^
i te hoê tere taaatiraa !
CONGO. ( Aferika Ropu,
Tooa o te Râ ). —- Ua pûpû atu te hoê paroika no Farani i to tatou mau hoa tei
haapao i taua vaehaa ra, i te poti uira no te farerei haere
i te mau Paroika i te mataeinaa. Aita’tu e e’a, maori râ te
anavai rahi. E na nia i te vaa e mao.ro roa,
taata i teûa rahi, e aore ra, e taahuri
mea
e rari noa
te
te vaa. I teie nei, e
oioi roa te ohipa i te haapao hia.
PAIII FARANI : « Ville de Tamatave ». — 0 te pa¬
in ’ia i haere hia mai e to tatou pue hoa te Orometua apî
0
•kk-k-kk-k
faa-
mai, mai Farani mai, i Tahiti nei na ropu ia Pana¬
te mau fiü tei tiqiu noa i nia
iho i te e’a. Area râ, te mana’o liia nei e, eita taua mau
ma.
Aitâ i manuia maitai, no
fifi ra e farerei faahou hia. E maitai itia'iioi te Itooraa ta-
o’a, e te faaapuraa i te tauihaa fenua, mai te mea e, 9
faaoioi hia te horo palii. I reira, e haere ta tatou puha, te
taofe. E ia liamani. hia te piha toeloe, e tae atu la
tatou mau painapo, te vi, te avaota, te meia, te anani, te
lemene, i Farani roa iho â. E itoito te taata i te faaapu i
reira. E te mau tauihaa e tae mai, mai Farani mai, e iti
te moni tute i nia iho. No reira, liiaitoito e te Taiete Fa¬
rani, a tamau à, e a faaoti maitai.
TAMAI I Rorn i te ati HELENI e te TURETIA. - Ua tamata noa te Hau Amuii te faahau itaua na Fenua e piti ra.,
Aita itia i to Heleni. Utua riaria ta ratou i teie nei : ua
riro to ratou Raatira Raiii i te Eiiemi, e te otolie puai nei
te Nuu Heleni imua i te Nuu Turetia. Ua faaleoleo rahi
hia’tu te Turetia e te Arahia i reira, e
i teie nei, liinaaro
ratou ia faaho’i-faahou-hia’tu ia ratou te fenua Kanaana, e
0
Te mm tuaroi parau no te mau paroika olare
Lovy ma. 0 te pahi matamua ta te Taiete Farani i
haere
Suria
e o
Mesopotamia. Te haamata nei ratou i le tapa-
rahi noa i te Papaa. Ua tono atu te Paretane i te hoê mau
manuàralii e paruru i te Papaa.
Te titan nei ratou i to ratou oire tahito, o Constantino¬
ple
e i
te mataeinaa Teratia,
tei horoa hia’tu no te Hele-
niimuri iho ite Tama’i. Te faaineine nei te Tonîite Faale8 no Atopa : Te maramarama o teie nei
ao. - Taioraa ;
V, 1-16 ; Tuaroi : ir. 14.
■’
15 no Atopa : Te parau rahi i roto i te Ture - Taioraa :
Mat. XXII, 34-46 ; Tuaroi : ir. 36-39.
22 no Atopa : Te tapao mau no te faaroo : Te faaoreraa
hara. - Taioraa : Eph. IV, 17 ; V, 2 ; Tuaroi : IV, 32.
29 no Atopa : Te ahu faaipoiporaa. - Taioraa : Mat. XXII,
1-15 ; Tuaroi : 11-12,
Mat
re no
te Hau Amui i te liaapuliiputu, e te mana’o
hia ra e,
peneia’e e faaho’i hia’tu ’ia i te Turetia la ratou i titau mai.
I reira, ua faaho’i alu o Constantin, te Arii lalijto no
Heleni, i to’na ra toro’a Arii ma le titau atu ia tiiii hia’tu
taua toro’a ra i nia i
ta’na tamaiti.
lmp. de rOceanie
Rue des E colas
VEA
vai a'era i roto i te mau Fenua Etene. Àita râ i
e
POROTETANI
E maii faatahînuraa Orometua
maoro,
iteae, e mea maitai e faatupu i ta’iia iho ohipa ma
ua
to'na iho mau Orometua,
ta’na e haapao. Ua ineine i e 3
pipi ; ua imi hia te fenua e au ai, e i te 18 no Tiurai 1829,
ua reva ratou, e ua faatia ratou i Aferika Apatoa i Lessouto. Te haamau’araa moni no taua tau ra, aita paha i tae i
tae i te $
10.000. 1 roto i te Vea no Tetepa, i ite ai tatou i
nei matahiti.
Araua’e, ua tuu noa mai te Atua i te ohipa apî e te fe¬
nua apî Etene i roto i te rima no to tatou Taiete : I
Sênégal, ( Aferika Ropu Tooâ o te Râ), e i Tahiti nei, i te
matahiti 1863. I Zambeze, ( Aferika Ropu mau), ite ma¬
tahiti 1885. I Co7igo fara7ii, ( Aferika Ropu Tooâ o te Râ)
ite matahiti 1892. I Madagascar, i te matahiti 1896, i mû¬
ri iho i to Madagascar riroraa ei fenua Farani., I Nm Taratoni, i te matahiti 1902. I Cameromi, ( Aferika Ropu
Purutia o tei faariro hia ei fenua Farani i te Tama’i Rahi)
i te matahiti 1919. I Loyalty ( e mau fenua tei pihai iho j
Niu Taratoni ) i teie nei matahiti. E te faaineine nei te
Taiete i te faatupu i te ohipa i Initia Farani, e i Snria.
I teie nei, e 92 Orometua ta te Taiete e haapao haere i
taua mau fenua taatoa ra, e e 40 Orometua vahiné ( te
haapii e te tuati ma’i ). Te haamau’araa moni no teie ma¬
tahiti $ 435.000 [ e maha hanere e toru ahuru ma pae tausani tara ]; ua faaiti rii hia i mûri mai, e toru hanere e
Ua faatia hia e, e
toru
ahuru tausani tara.
faatahinu hia na Pipi Orometua too
Tahiti, o tei hope ta ratou haapiiraa, e ua maiti
hia ratou
e te hoê
Paroika. E mau maitiraa ta te
mau
Tavana Rahi i haamana’tu.
E haamata hia i AFAAHITI. I te 4 no Atopa nei, maha¬
te mau rahiraa no te ohipa i Lessouto i teie
vau
no
na toru
ra, i faatahinu hia’i, i reira, te Pipi ra o TUTEA a
VAITUMA ei Orometua apî no te Paroika. E tamaiti oia
na
MARüRAit., ta de Pomaret i faatia ei Orometua matamua
i Maareva, o tei pohe roa’enei.
I te 18 no Atopa, e mahana toru atoa hoi, e faatahinu
hia 0 PÜNUA a MARUHI i VAIRAO, ei Orometua no taua
Paroika ra.
I te 51
no
Atopa, i ARUE, e faatahinu atoa hia’i o
otare ra.
TEARO a RIMA, ei Orometua no taua paroika
E to te mau Paroika’toa e nehenehe e haere mai i ta¬
ua mau faatahinuraa
oroa
ra, a haere mai, eiaha ia mairi, E
rahi te reira. E ia ite to tatou mau taeae Orometua
apî nei e, te taaati hia nei ratou i taua mahana ra i to ta¬
te Atua
tou aroha e i ta {tatou mau pure i te Atua. E na
e ninii
mai i to’na ra varua i nia iho ia ratou tootoru ei
faahou i te ohipa i vai iho hia e te mau faehau tahito ta te Atua i rave i nia ra.
rave
E tae roa mai i teie nei matahiti, ua tauturu mai te Atua.
Ei faahanahana i te lubili o to tatou Taiete i
Paris, ua
faataa hia e, e tairuru mai i reira, i te 4 no Noema te mau
Auvaha atoa iio te mau Ekalesia
reo
TAIETE
Farani, e no te mau
Taiete Evanelia atoa ra no teie nei ao o tei au ia’na ra. Te¬
ie râ, ua haamana’o
TAUTURU TATOU IA TATOU IHO
hia e, e tarahu iti rahi ta te Taiete i
★★★★★★
te mau avae matamua no teie nei matahiti. E ua opua te.
feia faaroo no Farani, haapee roa’tu i taua tarahu
no
E te mau Orometua Maohi atoa ra, e te mau Diakono
te 4 no Noema, e oâoa noa’i to te Taiete mau faatere e ta¬
Paroika, te poroi atu nei Vea Porotètani ia outou atoa, A
faa6 mai outou atoa i roto i teie nei Taiete.
tou atoa hoi.
Teie te
ra
LEMUELA
Taua tarahu ra, i e $ 87.000.
mau ravea
i faataahia no te horoi roa’tu i taua
tarahu ra : Na te feia faaroo, feia faufaa, e pûpû atu i na
tuhaa $ 100, te tahi pae, e $ 2.000 te tahi pae.
noa nei
â te reira. Aita râ i rahi
Te haere
roa te taata e mae ia’na
Teie te piti : Na te taata Porotètani taatoa ra no
ra.
roto
farani, o tei haapao hia e to tatou Taiete e o tei
hinaaro, e horoa mai hoê noa iho toata [ tei hinaaro e faarahi, te reira ïa, eita e haapeapea hia ] E ra¬
vea ïa e faaite papu e, te faatia nei tatou, e hope roa’e i
i to te Taiete aaapaoraa mai ia tatou e i to tatou mau Eka¬
lesia, e tae noa’tu i te haapiiraa i ta tatou mau tamarii e
i to tatou mau ma’i i taua mau fenua e rave rahi roa ra,
i te
e
reo
te aano roa ïa. Ua haapao hia’enei i roto i
te hoê
fenua i Aferika ei Madagascar. I ônei, aiteâ. Area râ,
mau
ua
màna’o hia e, ia tae i te mahana, e oaoa hoi tatou atoa i
te tauturu atu i to tatou metua here i te pae faaroo, o tei
haamaitai ia tatou e i to tatou fenua tupuna.
E moe anei te marna i te tamarii ta’na i fanau,
ra
ta’na i utuutu ra ?
Eaha tera Taiete ? Eaha ta’na ohipa ?
Oia mau ! Teie : 1) Aita roa’tu e moni e titau hia.
2) Ta’na opuaraa : Imi i te tautum au maitai i te feia
apî maitatai no to tatou mau Paroika, te tane apî e te va¬
hiné apî : e i te feia paari maitai atoa aore e hoa, e tei
hinaaro i te faaipoipo faahou ( feia toroa e tae noa’tu
i te taata noa ). Te hinaaro hia nei ia itea te vahiné mai¬
tai ta te marna o LEMUEL.A i parau mai e, e “ tiaturi râ
te aau o ta’na tane ra ia’na. ” ( Mas. ifXXI, 10-12 ) ; E
ia itea atoa hia te tane “ o tei here i ta’na vahiné mai iji
lesu Mesia i here i te Ekalesia ra. ” Eph. V, 25.
Te vai ra te tahi e te tahi atoa ra. Teie râ, aita ratou
i ite ratou ratou iho, no te mea paha, e Paroika êê, to te
tahi e to te tahi.
Na ô te tautururaa tatou tatou iho, ei faamaitai i to ta¬
tou mau Paroika ; E tane, e aore ra, e vahiné ta oe
e
aore
i hi¬
faaipoipo e aitai itea ia oe te “ Tauturu au mai¬
tai ? ” Papaimai oe ia V. P., ma te faaite papu i te io‘a,
e te tiaraa i te pae tino e i te pae varua, e i te pae faaroo
atoa ra, e taata toro’a anei. Faaite i to’na matahiti, e ta’iia ohipa, e tamarii anei ta’na, toohia, ehia to ratou ma-
naaro e
Fait partie de Vea Porotetani 1923