EPM_Vea Porotetani_192310.pdf
- Texte
-
Te 20 O te matahiti
kwm
N° 4
1@22
¥ea Porotetani.
Aita’tiijîjjLit'C^ia i te taata’toa ia haamaii maori râ
Mesia
ïcsu
ra o
tei haatnau lùa
( IKorinetia III, H )
o
ra,
ola lioi te
SSSSSSSSS8SSSSSSSSS$SS8ëSSSS3SSS'SSSSSSSS^SSSSSSSSSSiSSSSSSSSSSSSSæSSSSSSSSSSSSaSSSS9^ g®
E.
0. riôREâO, îD)l2°©ct©'aaE’o
Hoo î te matahiti hoe: 1 tara
8S22S®'ïS2>®g8B3S®®23®3®5'S®®®S3sSô®SS®®®S'^'2gS2S®S3SSg3SS®S«@®®®SSSSg®S3SSSS®S®SSS828SSS2S
MADAME YlÊNOT 1842
tae
ra.
taoto
Porotetani Taliiti e te ati. I te
Tetepa nei, ua varea o Madame VIENOT i ta’na
hopea i nia i te fenua nei, e ua ho’i atu oia i te
Atua
ra.
Ua roohia te Haapaoraa
no
mai â. I
to
ra-
touhi’oraa e, aita ta ratou g ravea, ua ani mai ratou i 'te
Taiete
ni ei
no
Paris
mono
tono mai
e
ia ratou
ra.
lia
i te hoê
tano
mau
roa
Orometua Fara-
ïa ! Ua horoa-hia-a’e
Haapiiraa Hebedoma i roto i te rima
Pope i te Hau no te Emepera. Aita i feruri hia e
te mau
lia
Porotetani te rahi
hia
e
0
raa
o
te
taata Tahiti !
VIENOT ma, e haere mai i teie nei fenua
haamau i te
e’a i
roa
reva o
haapi’o hia
te
Evanelia,
ra, e tautnru
i te
e
no
e
Ua
lamepa,
ua
te
feia
poroi
vahi hunaraa, i Pa-
de Pomaret i faaite i te aroha hopea no te mau
Taiete no Paris atoa ra,
nei, te faaea nei Madame VIENOT i piliai iho i
URANI, na
Ekalesia Tahiti atoa ra, e no te
to’na
mau
ra
hoa
tamarii
e
a
te tiai nei raua i te
tia-faahou
raa
no
te
te Atua.,
Te hinaaro nei Vea Porotetani i te
faatura’tu ia’na
i te faaite i to’na ra aroha rahi i ta’na mau tamarii
Farani, e tei Tahiti atoa hoi, oia hoi o Miti Ed¬
mond VIENOT, te Terefie no Taravao, e ia Mlle. ALINE,
0 tei liaapao i to raua marna e tae noa’tu i te hopea.
la tamahanaliana te Metua ia ratou atoa ra, ma te faaanaana i roto i to ratou mau aau, i te tiairaa haavare ore,
0 tei riro ei tumu n,o te oaoa o to ratou metua l'aliine.
ra, e
e
vai i
atea roa,
faatitiaifaro i te
nunaa
ra
te Orometua no Moorea te a’oraa. I te
I teie
matahiti, i teie nei, i tapae mai ai raua o Miti
yiENOT, i Tahiti nei, i te matahiti 1866. I te reira tau,
ua haapeapea hia te mau Oromefcua Paretane, o
tei faaE 56
tere i te Evanelia i Tahiti mai te matamua
to’na
I te
■kif-k-kick
16
oti to’na hororaa.
17, teSabati, i liuna hia’i oia. E mea rahi roa tei
mai i te hunaraa ; e mau Hui Raatira, e, e feia rii atoa
Uà î roa te fare pureraa no Paofai, i raro e i nia. Na
ama noa ra
1922
■
V.
P.
mau
Tahiti Porotetani
i te tiamâ faahou.
Ua ineine
tahiti,
-
i rotopu
i
raua
nounou
i to’na ra
;
aita taua vahinéapî ra, - e 23 to’na mei to’na faaearaa i te oire rahi, i Paris,
mau
fetii,
e mau
Hui Raatira
mau
no
Ta tatou parait raa
“
la
au
haere mai.
Mai taua taime ra, ua riro raua ei taata tumu no tatou.
Ua haamau’a hia to raua ora no te faatupu i te maitai, e
Farani. Ua reva, e ua
ia tatou nei, eito tatou fenua tupuna nei, i
tino mai tei te pae varua. Na raua hoi i faatia
i ta tatou mau Haapiiraa Porotetani rarahi, e o vai tei
ite toohia hanere taata Tahiti i haapii hia i reira ?
R rave rahi te mau ati tei amo hia e raua i 6 nei : ua
no
polie to raua tau tamarii
e
te ma’i rahi : Aita raua
; ua
roohia
o
Madame VIENOT
i haaparuparu i te ohipa. Aita i
pohe roa o Miti VIENOT, aita oia i faarue i to
tatou fenua, e ua paralii iioa e ta'na pue tamarii nei.. E
vahiné marû roa oia, e ua liere te mau tamarii rii ia’na ra.
E tae noa’tu i to’na mahana hopea, aita roa to’na faarooi aueue noa’e i te ati. E ia tae mai te hopea, te vai
maoro, ua
hia mai
•k'kir-k-k-k
Etene, te Ekalesia no Ephesia.
haapaoraa pouri roa e te viivii mau ra.
Hoê â ïa huru e to tatou mau tupuna i Tahiti nei. Hoê
liaamoriraa atua ofai ; hoê â faahuru ê raa i te tiaraa
Mai roto mai i te tiaraa
te paruru
te pae o te
to outou haerea i te parauraa i parau
ai outou na. ” — Ephesia IV, 1.
Mai roto mai i te
a
maitai
o
te taata
ei tiaraa haaina.
E inaha, ua hope te tau no te pouri, e ua tae atoa mai
te Evanelia a Icsii Mesia i Tahiti nei. Tei farii mai, ua î
to ratou aau i te oaoa. E hui
Raatira, e, e mau tavini,
paari, niai te tamarii apî, ua ine¬
ine ratou i te pee atu ia lesu Mesia na roto i te ati haaniauiui, e tae noa’tu ra i te pohe.
Teie te tumu, te parauraa i parau hia mai tatou.
roa
e
feia rii ; e mau taata
VEA
1.
TAUA PARAURAA
—
rani, i te 15
RA.
E parau mai nia mai, i te feia i parahi
noa
i roto i te
pohe.
1) E te feia tapea hia, te parau hia nei outou i te ora.
I Aferika, i haru hia’i te hoê mau tîtî tnai roto mai i te
rima o to ratou mau fatu, e ua parau hia ratou e, ua tiamâ, aita to ratou efatu faahou, aita i pahono mai, parahi
noa ratou ma te faaea e, e mahere paha e, e ere i te pa¬
maru
haamotumotu hia to ratou
fifi, i reira, i papu ai. Tei parau mai i to Ephesia, e
tatou mau tupuna, e tae roa mai ia tatou nei, ua
i
to
mata
oia i te haamotumotu i te fifi
na
tatou î roto i te paruparu e
i papu
ai
e, ua ora
i te
varua
mana no
o
tei tapea
ia
te pohe. I reira,
tatou.
2) E te feia pouri, teie te
maramarama mau, a
iriti
ou¬
tou i to outou mata.
Auê te nelienehe
i te vai
o
to te Atua maramarama ! Auê tatou
maoro noa raa
tatou mahana ora, e te
mau
o
te Metua i te
i roto i te
pô
e
te toetoe ! Teie to
hanahana. O leste Mesia, te hoho’a
I teie nei i anaana’i te Parau
ao ra.
ia
raua
1) Haere i
Eita
au.
hi’opoa, tei
o
to Metua na roto i to
mau
Auvaha
haapaoraa.
no
taua Parauraa
hia “saucisse,” e hoêtauatini e vau haputa te opupu e ua haamata i te
ura i teauahi. Ma te feaa
ore, ua ou‘a oia i raro e ua ora.
I te tahi mahana, tei roto oia i te hoê apoo e to’na atoa ra Compagnie. Te poroiraa : Parahi noa, tapea noa,
tiai, noa’tu te ati. Faahoro mai te Purutia i te Gaz, te
parau
mata’i taero
18
e
hora, aita i
nia,
te
ura e
pee
pe
ai te iri, te mata
atu taua mata’i ino
ra
te
e
i te
mahaha.
mata’i
parahi ratou. Te rahiraa, ua ino ratou. Oia
matapouri hia ïa. Ua afai hia'tu oia i te fare ma’i
ua
no
e ua
matapo,
ua paapaa roa
te tino,
e
aita i
ra,
:
E
nehenehe ia
huti i te aho. Mana’o e, e pohe roa. Na roto râ i te aro¬
ha o te Atua, ua roaa te ora na roto i te tâpûraa riaria e
rahi. Ua faaore
roa
hia hoê
mahaha,
e ua
tutui hia !
Ua pamu hia te pape ino ta te gaz i faatupu i roto i te roro, e ua roaa faahou te'hi’oraa. Ua riro oia i te toru o te
Taiete Faatupuraa Parau
no
Paris
Ei faehau
mau
no
no
te
te
Fatu,
ua haere oia i te pô, i roto i te mau vahi ino no te
Oire rahi, i Paris, e poroi i te taata atoa e haere mai i te
Fatu ( Mat. XXH, 9 ). I te hoê pô, ua riri te hoê taata
haapao
patia ia’na i te tipi. E Bibilia râ to roto
Lovy, na te reira i tapea i te tipi e i ore ai te
mafatu i puta’i. Na roto i taua buka iti ra, ua ora te ta¬
ore, e ua
i te pute 0
ra.
Haamana’o
tatou e ua maimi maite te Fatu
ia tatou ;
haamana’o tatou e, ua faaoromai maite oia ia tatou, e no
reira, i au ai ia tatou te haere ma te aau haehaa, e te ma.
rû e te haamahuraa e te faaoromai atoa ra. E na nia iho
vini
i te taatoa ra, a tuu tatou i te aroha.
e
3) No te taata atoa taua Parauraa
Te rahi
i te
aau :
tatou e imi iteaü tahoê
Opani
^
:
Eph. V, 1
e
;
a
ia hoê a’e tiai ! E
o
te Atua.
Ua farii mai,
raua
i te
e ua
no
te Varua i te atiraa i
reira,
te haù.
aroha hoi
sabati, i te 1
no
na Ekalesia no Papeete ia
Atopa nei, te Ekalesia Papaa,
te Ekalesia Tahiti. Ua faaite mai oia i te aroha
Ekalesia Metua
ra.
noa nei â te taata faaroo ore. Eiaha tatou e taiâ
Ua papû ta te Atua opuaraa, ia ora te taata. e
hoperoa’e. la hoê a’eau'a
na
Ekalesia, e tei roto i to’na ra paroika
Lovy ei Orometua, i te 7 no Me.
Miti
No reira oia i ô ai i roto i te Haapiiraa Orometua
2) la riro atoa tatou ei
mea
farii mai ia
te
metera i nia. Ua
nere
mua.
i tei haamaramarama hia, i tei ora, e i tei faab hia i roto i te auraa fetii a te Atua, i te parahi noa ! A
imi i te vahi apî ; faarahi i to maramarama e i to ora •
e au
faatia i te aroha
i
faehau matapo i te gaz tei ora i taua ravea paari ra. Ua
euhe oia e, e tavini oia i te Atua e hope roa’e to’na ra
aho.
to tatou.
haerea e
roa tatou
E faehau oia i te tama’i, e ua fatata oia i te pohe roa
; Te tahi
mahana, tei nia iho oia i te pahi opupu
rave
Te
79 mahana ratou i tua. E
; e
i reira
Na lesu Mesia i faaineine i te e’a ; Na’na i taui ia ta¬
tou i te taui rahi, e i aratai atu ia tatou ia Abba, to ta¬
tou Metua ra. Eita tatou e moemoe faahou. E tiaraa arii
—
i roto i te
te faatahinuraa ia
lamepa faito ore i nia i to tatou e’a.
3) E te feia otare e te veve, te parau hia nei outou ei
tamarii mau na te Atua iho, e i te ai'a mure ore.
II
Tiuraî
Hoê â mataeinaa to raua e to Viênot, e to to tatou mau
Faatere Haapiiraa Porotetani, o Batizet ma, e o Ahnne,
e 0 Mlle. Debrie. Na te tuaana iho â o Miti
Ahnne, i faaô
mea
te Atua ei
a
no
maitai raua, e ua mauruuru
raua i Tahiti nei.
I ite ai ratou e, ua
rau mau.
mau
POROTETANI
te Diakono
tu,
e
ra o
o
te mau
Farani ia tatou nei, e ua pahono atu
Taaroa t. ; ua faatia hia te Oroa a te Fa¬
no
i mûri iho, ua aroha pau roa te taata ia'na
ra
ma
te oaoa.
2.
TE RO© © TA TATOU ÜAU OROüEiyA
★★★★★★
MITILOVY MÂ, TA TATOU OROMETUA API
★★★★★★
Na te hoê Raatira Pahi
“
Mauruuru
Ua
tapae mai
mai i tei
ni,
ma ra o
na ropu
i te 29 no Tetepa, i Papeete, na nia
“Ville de Tamatave,” no teTaiete Fara-
raua
ia Panama. Ua faarue ratou i Borodo, i Fa-
tei tapae i Maareva i faaite
na ô raa e,
i te Orometua porotetani no teie
o
mai. I reira, ua faaroo oia i te Tavana Hau i te
nei fenua
:
roa
i to’u
vau
hi’oraa, aita
roa
hoê vahi hape i roto i
ta’na faatereraa i te pae tino.
“
Aita oia i parahi noa ma te faatau, i to’na
iteraa
e.
VËÀ
oia i te faaitoito i te
faaapu. Ua tanu oia i te mau huru maa maitai atoa e au i
te fenua. Ua pee noa to’na ra mau taata ia’na, e aita i
maoro, ua ruperupe te mau vaehaa fenua ta ratou i haarao.
Ua maere noa to Maareva iho â; haere ratou e hi’o, e
naliea ratou i te faahotu i te fenua. Ua tupu te mana’o
apî, e i teie nei, te pee haere atoa nei te tahi pae ia ratou.
E maitai te fenua, e, e roaa mai te maa. ”
E mea tia roa ia tatou te faaroo e, e maitai te fenua
atoa i te mau tavini no te Atua. O te mea ïa i haapii hia
i to tatou mau Pipi Orometua i roto i te Àua, eiaha te ta¬
vini no te Atua e haapae i te ohipa rima, ia apipiti hia râ
i te ohipa varua e tia’i.
E ere anei te poroi ra te Peropheta ra o leremia. E imi
hoi outou i te hau no taua oire ra tei hopoi hia outou e
Au ra i reira ; e 6 hoi i te ô, a amu ai i te maa ia tupu
ra ( ter. XXIX, 5 e 7 ).
E teie te tahi, Ei roo maitai hoi to te tavini o te Atua j
te feia i rapae au ra, e tia’i ( I Thn. III, 7 ).
e
mea
aihere te fenua, ua tamata
TE NAHOA
RAHI O TE MAU ITE O TE FATE EKALESIA MATAMUA
TU I ROTO I
BAL/iHADîNA
V.
-
BLANDINE
pô ua faataa ê ratou i te hinere no to’na pue tapono, ia mau noa to’na pue rima e mea titoo noa. I reira,
ua taamu hia oia ite hoê pou, i roto ite aua teata,... e
ua tuu hia mai te mau liona. I to Balanadina hi’oraa ia ra¬
tou, ua marû roa to’na mata. Maamaa roa te tiri’a Etene i
te iriâ, e ua tuo noa ratou. Te mau liona râ, aita ratou i
I te
ia’na
rave
auri no na mahana a mûri a’e.
oia, ua tuu hia’tu i te mau urî taehae,
e ua hohoni hia aita râ i pohe roa ! Oia ana’e tei toe ! Ua
faaahu hia te hoê parahiraa auri, e ua haaparahi hia oia i
nia iho... Aita to’na vaha i pârau. Pure noa oia, etiatonu
noa to’na ra mata ia Iesu, i nia i te ra’i.
Ua tuu hia te puaatoro oviri ! Ua vehî hia taua tino iti
ra i te upe’a, tuu hia’tu ; ua huri hia i nia, uaputa noa i
te tara o te puaatoro... Ua rohirohr te puaatoro, e aita te
aho 0 te potii iti i mure !
I reira, ua rave te tîtî o te teata i te tipi, e ua tâpû oia
i to’na arapoa. Maue atu to’na varua i to’na ra Fatu.
Ua papai hia hoi, Ei te paruparu e taa maitai roa’i to’u
puai( IIKor. XII, 9 ).
E te taata Tahiti^i Uy o^e huru teie, o te hoê ite haehaa no te Fatu. Te ani atu nei au ia oe, Eaha to oe hae¬
re a, TO OE TIARAA ei ITE no Iesu MesiaT? '--^
Ua faaho’i hia mai
-
Balanadina. Tei te tau no te Eknepera
Auuelio, i Roma, hou i te matahiti 180. üa haru-
tama’i, e aore ra ua fanau anei
oia i roto i te tiaraa tîtî iho â, aita tatou i ite. Ua riro râ
oia ei tavini no te hoê Hui Raatira vahiné faaroo. Ua here taua fa tu vahiné ra ia’na e ua tamata oia i te haapii ia¬
’na i te parau no te Evanelia. E ere anei e, hoê â tiaraa.
varua to te fatu e to te tîtî i roto ia lesu Mesia ? Aita i
hia anei oia i roto i te
maoro, ua
ore râ !
faatia oia. Uanoaa ia’na te faaroo, ei faaroo aue-
Te ture a te
Emépera, Faaore
i te Haapaoraa Keresi-
tiano !
Aita i maoro, ua
haru hia te fatu vahiné e
to’na ra ta¬
here, ee mea rahi atu â te feia faaroo, e ua huri hia
i te auri. E 16 noa iho matahiti to Baladina. Teie te faaueraa : Haamauiui ia ratou e tae noa’tu i to ratou faatiaraa
i te pariraa haavare a te mau Etene o tei na o e, E toto tamarii o tei inu hia i te Euphari.
vini
Ua maere te fatu vahiné
e, ê
ra.
Afai faahou hia’tu oia i te
E tîtî valiine o
Mareko
5
POROTÉTANI
faaoromai anei to’na tavini iti i te mauiui
eita anei e paruparu te mana‘o ?
Aita râ. Ua mau Iesu Mesia ia’na, e ua
riaria, e
faaî Oia ia’na i
te puai varua. No te mea, e tîtî, aita to te taata e aroha
ia’na ra. Iriti hia to’na ahu, tairi hia oia i te tairi i taamu hia’i te matau, motumotu te iri, tahe te toto. Pahono
noa oia, Ë potii faaroo vau, aita roa matou i rave i te ino !
Taui le mauiui : Faaahu i te auri, tanina i to’na ra tino, i
te vahi motumotu i te tairi... .4ita oia i huru ê !
FAAMAITAI
El
TAÏETE TAÜTÜRÜ
Ua mauruuru roa o
faatupu hia
ti
e
ra
FENUA
I TE
FAAAPU
Vea Porotetani i te faarooraa e, te
te hoê mau
Taiete tauturu. faaapu i
Tahi¬
i Moorea atoa hoi.
nei te mau melo i te tauturu ratou ia ratou
te faaapu e te tanu i te mau huru maa atoa e au i to ratou mau fenua. Hinaaro ratou i te faamaitai i te fenua, eiaha ia hupebupei te aihere, ia hotu râ, ia
faufaa faahou te fenua. I reira, e .nounou te taata Tahiti
i te ai‘a tupuna ; eita ratou e hoo noa’tu i to ratou tia¬
Te opua
iho i te vaere,
raa
i rapae.
E hi’o poa hia te mau
hiti atoa
ra.
faaapu i te mau mata¬
Te aufau haere nei te mau
moni ei opéré te utua
i te haapaoraa
Tomite iho â i te
i nia iho i te mau faaapu e hau.
a’e
hia.
mai ratou ratou iho, eita e rahi te
faaapu. Eita e maoro, etiamâte taata
tarahu, e eita e hoo pâte hia to’na tiaraa. Peneia’e, e riro
ïa ei ravea maitai e tapea i to tatou mau tamarii apî i
nia i te fenua, eiaha ratou e horo i te faahemaraa, eiaha
e haere, faahaehaa’tu ia ratou iho i roto i te oire rahi, ei
mau tavini noa, ei planton, ei
mutoi, ei faahoro pereoo
uira. Ua au paha teie mau ohipa i te mau tamarii i fanau
i roto i te oire. Eita râ i te mau tamarii itoito no te mataeinaa 0 tei mataro noa i te faaapu, te fa‘a, te aivi, le
mou’a, te miti....e te tiamà.
No ta ratou tauturu
monie pauno te,
VEA
Na te Atua
e
faamanuia i taua chipa apî ra,
e
POROTETANI
Te pure
maitai
ai to Tahiti taatoa.
hape
★★★★★★
Ua
ta’na
Faaapuraa haari
vai te
★★★★★★
hi ;
one
e
Te haapao
Eô
noa ra
cia,
te manuia rahi nei â.
e
i te apoo, huru aano rii ; a tuu
i te haari o tei haamata i te tupu oi e motu
a‘a apî, e paruparu ai. Ei 8 metera te area i ropu te
tahi e te tahi, i te mau pap.,at6'a. I roto i te fenua marô,
e
rave
te
e
6 ïa metera.
Araua'e
pe
e
te aihere,
9^0 te haari apî i reira,
auri, ei
tai7 e te tutae
te auri.
e e pe atoa
riro te aihere
e
raau
puai
pe
la tae te
ei
e ruperupe
maa maiai te tumu
oe
ili,
te
o
te toe,
marna
ua veve roa raua,
eaitai
e
na-
Na ô te tamaiti ili, E marna, le parau
e, e lioroa mai te Alua i ta talou e ani
atu ia’na ra, e ere anei "! Oia mau, e ta’u tamaiti,
mai te mea râ e, te ani hia nei ma te faaroo, oia
hoi, ia papu ia tatou e, e faalia mai te Atua i ta
tatou aniraa.
Aliiri oe i ite, e marna, aila ta taua
-
faraoa iti a'e toe i roto i te afata
e maa
alu vau i te Alua ia vai
maa
nei
:
hoê faraoa ra¬
peapea. mai
te mea e, te faaroo nei oe e, e tupu. Ua haere te
tamaiti e pure. lapoipoi a’e, ua horo oia, irili i te
opani o te afata... aita to reira e maa ili a’e ! Na
ô mai oia, Na! A hi'o na, ua ite hoi au e, eita te
Atua e faatupu !
E le feiapure noa, tei ore i pahono hia mai, e
ere anei ua na reira atoa oulou ? Te pure nei ta¬
tou i te Àlua, ma te mana’o e, eita paha e tupu ! I
pure te metua tane no te hoê tamaiti uru hia e te
varua faufau, ua parau oia « E te Fatu, ua faaroo
vau, e turu mai oe i to’u faaroo paruparu nei.
e
i te hoê mau aihere rii. Na nia iho, a tuu i te maa punu auri ( te mau hu*
ru punu maa tahito atoa ra, e tae noa’tu i te punu mori
tahito, e tei tapûpû hia, e tae noa’tu i te mau huru auri
tahito atoa e farerei hia ). Tapoi i te hoê maa repo maitai.
A tuu noa i te haari i nia iho. a vai iho ai e ia tupu. Eiaha
ce
tamaiti
maa.
mai nei
anei, e acre ra, e fenua marô anei to ce,
tupu maitai te haari i nia iho, e eita e hotu vave ?
Teie te ravea e faanehenehe i te tupuraa e te faaoioi i te
hoturaa, e, e faarahi.
Ua faaite hia mai ia V. P. e te hoê fatu fenua haari raE fenua
eita
pohe te metua tane,
ra
pure
hi ananahi i roto i te afata !
-
noa
Aita
e
haari.
Faaitoito i te haaputu i te mau punu tahito
reira
e
maitai ai to
hupe faahou,
e
eita to
Te
E
mau
haari,
mau
avae e
mau
hohoa
au
I
hupe-
e te pe.
eita te aua fare
motu i te punu.
e
e
E te
parabole
maitai
no
te
piha
oe e
i te
e
no
Vea Porotetani
o
tei
ore
â i aufau i
iti, haapeepee mai. Hapono mai ïa no teie
matahiti, e no te matahiti i mairi a’enei, mai te lea e, aita’toa i pee. E horoa noa hia te Kalena i te mau Hoa o tei
patiti faahou i te mau hoho’a faufaa ore, e
hoho’a nainai tei ite hia i roto i te mau
tff»
tÿ»
tÇT iÿi
*fiè
mau
puohu avaava papaa ( e mau hoho’a viivii e te haamâ, te
rahiraa ! ) Teie tei au maitai roa no to tatou mau fare
porotetani, oia hoi te rhau Parabole no te Bihilia tei peni
hia
Hoa
aufau i ta ratou Vea.
★★★★★★
Eiaha
mau
piti I
ta ratou tara
nehenehe
aore ra
Te faaararaa
te hoê taata faaroo
tuiroo rahi
no
tatou i Farani. E
hoê metera i te roa. Teie ratou : Te
e te Maamaa ; Te Diderama moe ;
Te mau Taleni ; Te Rave ohipa i te hora 11 ; Te Tamaiti
Hopea ( i rotopu i te mau puaa ) ; Te Ueue huero ; Te
Zizania ; Te Pharisea e te Telona ; Lazaro e te taata fau¬
faa rahi ; Te poe maitai ; Te Faahopue ; Te Haava parautia ore ; Te Tamaiti a te fatu aua vine.
Te hoo i te hoho’a hoê : Hoê tara e e piti toata. Papai
mai ia Verenie, i Raiatea, e aore ra ia Moreau, i Papeete.
Te lUBILI no te Taiete faatnpuraa paran no
Paris: 4 na NOEM 1922
hoho’a rarahi, fatata
mau
Paretenia, te Paari
i Paris, efaahanahana te Taiete
faaiupuraa Evanelia i rotopu i te fenua Etcné i ta’na ma¬
tahiti hoe hanere. I te 4 ne Noema 1822, ua tahoê te ma¬
na’o no te hoê mau tavini no te Atua, e na te hoê mau EI te 4 no'Noema 1922,
katesia itoito e, ia haapao hia te poroiraaa te Fatu e tia’i :
Haere outou e faariro i te mau fenua atoa ei pipi, n a
“
te
haapii atu ia ratou
E
ua
faatumu hia
matamua,
e
ra
to
( Mat. XXVIII, 19
tatou nei Taiete.
tauturu i te mau Taiete
e
20 )
Ta’na
opuaraa
Eaatupuraa Evanelia
«
POROTËTANI
VE.4
tahiti. Faaite mai i te huru
reira
e
imi hia. Eita
Peiiei a‘e,
pae.
e
roa
te
no
itehia’i te hoa
ite hia i te Orometua
e aore ra
lioa ta’na
te
mau
i‘oa
au
e
e
liinaaro.
faaite hia’tu i
maitai. I reira,
e
i te Diakouo. Mai te
I
ra-
5
no
Nosma
43-54 ;
Tuaroi
:
Te faaroo ta te Fatu
e
hinaaro
loa. IV,
:
ir. 50.
:
faa’
mea
manuia, e riro ïa ei utuafare mo’a ta tatou i taiitumai, eiahaia parahi noa tetaata i roto i te faahemaraa»
eiaha’toa ratou ia hape i te faaipoiopo i te hoa e ore e au.
e, ua
PARâü
ru
Eita anei tatou
A hi’o
a
faaite mai
ore,
e mauruuru
Eialia roa’tu râe
na.
Eiaha’toa
Te TAVANA RAHI.
i te reira ?
maitai, i ta outou feia ivi
e
i ta outou feia apî
papai
e
te feia haapao
no
huna i te tahi vahi iti a’e. No’ reira, eila
e
farii hia te aniraa, m,aori râ, na roto i te Orometua e
aore te Diakono faatere, e aore ra, i to tatou mau hoa iho
â ta tatou i ite maitai ra.
RU IWÎ
—
0 Miti RIVET
’ia. Ua
tapae
mai raua, toTia ra hoa i le avae i maiai a’’eiiei na nia mai i
te “ Tahiti. ” Te aroha’tu iiei o Vea Porotetani ia rana ma
te faaturaraa'’tu i te Auvaha
no
Farani Nui i Tahiti nei.
I to’na aroharaa i te taata tei haere mai
e
e
farerei ia’na
ra, ua faaite mai oia i te maiia’o apî no te Faatere Hau
Rahi i Farani, oia hoi te tahoê i to tatou nei fenua i te
Feuua Aihuaraau
rahi, ia Initiaïaina. (Mai reira mai te
moni, te Banque ). Te parau hia nei e, ua rahi
ta’na moni, e ta’na mau rave ohipa, e e tia ia’na e tautu¬
ru ia tatou i tefaaoti i te mau oliipa rahi e
tefaaapui to
fare hoo
Taiete
faatsipMïaa
Paris
paraii bo
tatou nei fenua.
■k-k-k-kick
PAIII FARANI
TAHITI.,( Orofara ).— Ua tae mai te parau e, toi
maha taata Tinito i reira, o tei pee mai i ta tatou Haapaoraa Evanelia ra. Aita râta ratou é Bibilia i roto to ra¬
tou reo, e ua ani mai ratou ia hapono hia’tu, mai te mea
e, te vai ra. E mau Faufaa apî ana’e tei itea, e ua opéré
hia’tu ia ratou
Miwi
tü’na
Ekalesia
ra
na
i te 10
ra.
i‘oa,
ra
mauruuru roa ratou. Te lioê, o Atitau oia ia farii hia oia i roto i te
Bapetizoraa, e ua oti ïa taua oro’a
Ua
ua
roto i te
CAMEROUN. ( Aferika Ropu Tooa o te Râ ). — E
ma’i maue ino to reira. Te ma’i puupuu. Ua tauturu atu
ta tatou mau Orometua
tia i te taata
i taua ma’i
no
ra.
Papaa i te Hau
i te papatoi atu
2.750 patiara^
na roto
to ratou mataeinaa i te raau, e
Ua haapao hoê Orometua
e
i te hoê tere taaatiraa !
CONGO. ( Aferika Ropu,
Tooa o te Râ ). —- Ua pûpû atu te hoê paroika no Farani i to tatou mau hoa tei
haapao i taua vaehaa ra, i te poti uira no te farerei haere
i te mau Paroika i te mataeinaa. Aita’tu e e’a, maori râ te
anavai rahi. E
na
nia i te
vaa e mao.ro roa,
taata i teûa
mea
Te
rahi, e aore ra, e taahuri te
oioi roa te ohipa i te haapao hia.
mm
Ville
«
de
Tamatave
».
—
0 te pa¬
to tatou pue
hoa te Orometua apî
0 Lovy ma. 0 te pahi matamua ta te Taiete Farani i faahaere mai, mai Farani mai, i Tahiti nei na ropu ia Pana¬
ma. Aitâ i manuia maitai, no te mau fiü tei tiqiu noa i nia
iho i te e’a. Area râ, te mana’o liia nei e, eita taua mau
fifi
farerei faahou hia. E maitai itia'iioi te Itooraa ta-
ra e
o’a,
e
faaapuraa i te tauihaa fenua, mai te mea e, 9
palii. I reira, e haere ta tatou puha, te
taofe. E ia liamani. hia te piha toeloe, e tae atu la
tatou mau painapo, te vi, te avaota, te meia, te anani, te
lemene, i Farani roa iho â. E itoito te taata i te faaapu i
reira. E te mau tauihaa e tae mai, mai Farani mai, e iti
te moni tute i nia iho. No reira, liiaitoito e te Taiete Fa¬
rani, a tamau à, e a faaoti maitai.
e te
faaoioi hia te horo
Tetepa.
iio
:
in ’ia i haere hia mai
tuaroi parau no te mau
e
vaa.
rari
noa
I teie nei,
te
e
TAMAI
ta
noa
I Rorn i te ati
HELENI
e te
TURETIA.
-
Ua tama-
te Hau Amuii te faahau itaua na Fenua e
piti ra.,
Aita itia i to Heleni. Utua riaria ta ratou i teie nei
riro to ratou Raatira Raiii i te
te Nuu Heleni imua i
Eiiemi,
e
:
ua
te otolie puai nei
te Nuu Turetia. Ua faaleoleo rahi
te Arahia i
reira, e i teie nei, liinaaro
Kanaana, e
0 Suria e o Mesopotamia. Te haamata nei ratou i le taparahi noa i te Papaa. Ua tono atu te Paretane i te hoê mau
manuàralii e paruru i te Papaa.
Te titan nei ratou i to ratou oire tahito, o Constantino¬
ple e i te mataeinaa Teratia, tei horoa hia’tu no te Helehia’tu te Turetia
e
ratou ia faaho’i-faahou-hia’tu ia ratou te fenua
paroika olare
•kk-k-kk-k
niimuri iho ite Tama’i. Te faaineine nei te Tonîite Faale-
Te maramarama o teie nei ao. - Taioraa ;
Mat V, 1-16 ; Tuaroi : ir. 14.
■’
15 no Atopa : Te parau rahi i roto i te Ture - Taioraa :
Mat. XXII, 34-46 ; Tuaroi : ir. 36-39.
22 no Atopa : Te tapao mau no te faaroo : Te faaoreraa
hara. - Taioraa : Eph. IV, 17 ; V, 2 ; Tuaroi : IV, 32.
29 no Atopa : Te ahu faaipoiporaa. - Taioraa : Mat. XXII,
1-15 ; Tuaroi : 11-12,
8
no
Atopa
:
re no
te Hau Amui i te
liaapuliiputu, e te mana’o hia ra e,
peneia’e e faaho’i hia’tu ’ia i te Turetia la ratou i titau mai.
I reira, ua faaho’i alu o Constantin, te Arii lalijto no
Heleni, i to’na ra toro’a Arii ma le titau atu ia tiiii hia’tu
taua toro’a ra i nia
i ta’na tamaiti.
lmp. de rOceanie
Rue des E colas
VEA
POROTETANI
mau Fenua Etene. Àita râ i maoro,
maitai e faatupu i ta’iia iho ohipa ma
to'na iho mau Orometua, ta’na e haapao. Ua ineine i e 3
pipi ; ua imi hia te fenua e au ai, e i te 18 no Tiurai 1829,
ua reva ratou, e ua faatia ratou i Aferika Apatoa i Lessouto. Te haamau’araa moni no taua tau ra, aita paha i tae i
tae i te $ 10.000. 1 roto i te Vea no Tetepa, i ite ai tatou i
te mau rahiraa no te ohipa i Lessouto i teie nei matahiti.
Araua’e, ua tuu noa mai te Atua i te ohipa apî e te fe¬
nua apî Etene i roto i te rima no to tatou Taiete : I
Sênégal, ( Aferika Ropu Tooâ o te Râ), e i Tahiti nei, i te
matahiti 1863. I Zambeze, ( Aferika Ropu mau), ite ma¬
tahiti 1885. I Co7igo fara7ii, ( Aferika Ropu Tooâ o te Râ)
ite matahiti 1892. I Madagascar, i te matahiti 1896, i mû¬
ri iho i to Madagascar riroraa ei fenua Farani., I Nm Taratoni, i te matahiti 1902. I Cameromi, ( Aferika Ropu
Purutia o tei faariro hia ei fenua Farani i te Tama’i Rahi)
i te matahiti 1919. I Loyalty ( e mau fenua tei pihai iho j
Niu Taratoni ) i teie nei matahiti. E te faaineine nei te
Taiete i te faatupu i te ohipa i Initia Farani, e i Snria.
I teie nei, e 92 Orometua ta te Taiete e haapao haere i
taua mau fenua taatoa ra, e e 40 Orometua vahiné ( te
haapii e te tuati ma’i ). Te haamau’araa moni no teie ma¬
tahiti $ 435.000 [ e maha hanere e toru ahuru ma pae tausani tara ]; ua faaiti rii hia i mûri mai, e toru hanere e
E maii faatahînuraa Orometua
vai a'era i roto i te
e
iteae,
ua
e mea
E tae
roa
faataa hia e,
Auvaha atoa
ie
râ,
te
mau avae
hia ratou
ra no
haamana’o hia
matamua
no
o
Teie te
tarahu
teie nei
e, e
ao o
tei
au
ia’na
tuhaa
teie nei matahiti. E
ua
i faatahinu hia’i, i reira, te Pipi ra o TUTEA a
Paroika. E tamaiti oia
na MARüRAit., ta de Pomaret i faatia ei Orometua matamua
i Maareva, o tei pohe roa’enei.
I te 18 no Atopa, e mahana toru atoa hoi, e faatahinu
hia 0 PÜNUA a MARUHI i VAIRAO, ei Orometua no taua
Paroika
$ 100, te tahi
pae, e
$ 2.000 te tahi
pae.
Te haere
e mae
ia’na
roto
farani, o tei haapao hia e to tatou Taiete e o tei
hinaaro, e horoa mai hoê noa iho toata [ tei hinaaro e faarahi, te reira ïa, eita e haapeapea hia ] E ra¬
vea ïa e faaite papu e, te faatia nei tatou, e hope roa’e i
i to te Taiete aaapaoraa mai ia tatou e i to tatou mau Eka¬
lesia, e tae noa’tu i te haapiiraa i ta tatou mau tamarii e
i to tatou mau ma’i i taua mau fenua e rave rahi roa ra,
reo
haapao hia’enei i roto i te hoê mau
fenua i Aferika ei Madagascar. I ônei, aiteâ. Area râ, ua
e
te aano roa ïa. Ua
màna’o hia e, ia tae i te mahana, e oaoa
te tauturu atu i to tatou metua here
haamaitai ia tatou
E
ra
moe
ra.
I te 51
TEARO
Atopa, i ARUE, e faatahinu atoa hia’i o
RIMA, ei Orometua no taua paroika otare ra.
no
a
E to te
mau
Paroika’toa
e
nehenehe
e
haere mai i ta¬
faatahinuraa ra, a haere mai, eiaha ia mairi, E
rahi te reira. E ia ite to tatou mau taeae Orometua
ua mau
oroa
apî nei e, te taaati hia nei ratou i taua mahana ra i to ta¬
{tatou mau pure i te Atua. E na te Atua
tou aroha e i ta
e
ninii mai i to’na
faahou i te
rave
ra varua
i nia iho ia ratou tootoru ei
ohipa i vai iho hia e te mau faehau tahi-
TAIETE
anei te
ta’na i utuutu
e
hoi tatou atoa i
pae
faaroo,
o
tei
i to tatou fenua tupuna.
marna
ra
i te
?
i te tamarii ta’na i
fanau,
LEMUELA
TAUTURU TATOU IA TATOU IHO
★★★★★★
opua te.
Na te feia faaroo, feia faufaa, e pûpû atu i na
nei â te reira. Aita râ i rahi roa te taata
i te
Atopa nei, maha¬
VAITUMA ei Orometua apî no te
tarahu iti rahi ta te Taiete i
Teie te piti : Na te taata Porotètani taatoa ra no
noa
ra.
no
toru ra,
Te¬
ra.
hoi. Taua tarahu ra, i e $ 87.000.
mau ravea i faataahia no te horoi roa’tu i taua
ra :
Pipi Orometua too
to tatou Taiete i
no Farani, haapee roa’tu i taua tarahu
ra no
Noema, e oâoa noa’i to te Taiete mau faatere e ta¬
tou atoa
e
E haamata hia i AFAAHITI. I te 4
na
feia faaroo
no
na
Tavana Rahi i haamana’tu.
mai te Atua.
Paris, ua
e tairuru mai i reira, i te 4 no Noema te mau
iio te mau Ekalesia reo Farani, e no te mau
Taiete Evanelia atoa
te 4
faatahinu hia
o tei hope ta ratou haapiiraa, e ua maiti
te hoê mau Paroika. E mau maitiraa ta te
Tahiti,
mai i teie nei matahiti, ua tauturu
Ei faahanahana i te lubili
ua
no
to ta te Atua i rave i nia ra.
ahuru tausani tara.
vau
Ua faatia hia e, e
toru
E te
mau
Eaha tera Taiete ? Eaha ta’na ohipa ?
aore
! Teie
1) Aita roa’tu e moni e titau hia.
2) Ta’na opuaraa : Imi i te tautum au maitai i te feia
apî maitatai no to tatou mau Paroika, te tane apî e te va¬
hiné apî : e i te feia paari maitai atoa aore e hoa, e tei
hinaaro i te faaipoipo faahou ( feia toroa e tae noa’tu
i te taata noa ). Te hinaaro hia nei ia itea te vahiné mai¬
Oia
mau
:
LEMUEL.A i parau mai e, e “ tiaturi râ
ra ia’na. ” ( Mas. ifXXI, 10-12 ) ; E
ia itea atoa hia te tane “ o tei here i ta’na vahiné mai iji
tai ta te
marna o
te
ta’na tane
aau o
lesu Mesia i here i te Ekalesia
Te vai
ra
te tahi
i ite ratou ratou
tahi
e
e
iho,
ra.
” Eph. V, 25.
te tahi atoa ra.
no
Teie râ, aita
ratou
te mea paha, e Paroika êê, to te
to te tahi.
Na ô te tautururaa tatou tatou iho, ei faamaitai i to ta¬
tou
mau
Paroika
;
E tane, e aore ra, e vahiné ta oe i hi¬
aitai itea ia oe te “ Tauturu au mai¬
ia V. P., ma te faaite papu i te io‘a,
e te tiaraa i te pae tino e i te pae varua, e i te pae faaroo
atoa ra, e taata toro’a anei. Faaite i to’na matahiti, e ta’iia ohipa, e tamarii anei ta’na, toohia, ehia to ratou mafaaipoipo
tai ? ” Papaimai
naaro e
e
Orometua Maohi atoa ra, e te mau Diakono
Paroika, te poroi atu nei Vea Porotètani ia outou atoa, A
faa6 mai outou atoa i roto i teie nei Taiete.
e
oe
Fait partie de Vea Porotetani 1923