EPM_Vea Porotetani_192309.pdf
- extracted text
-
TETEPA
N° 3
Te 21 O te matahiti
1923
Vea Porotetani.
râ u tei liaamau hia ra, oia hoi te
Aitd’tii e niu c tia i te taatuHoi ia liaamau maori
Mesia
Icsu
ra o
( 1 Korinetia III, Il )
^essssssssëssssssss:»ssssssss:ssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssss.
E. AHNNE* Csé2*aK^t.
0. MÛREf^U* Directenar.
Hoo î te matahiti hoe: 1 tara
^^sssssssssssssssssssssssssssssssss^sssssssss^sssss^sssssssssssssssssssssssssssssssss
MADAME
“
WILLIAM
AHNNE.
Ua mairi to’na mahana i te vai-tia-raa o te ao. ” - lèremia XV, 9.
roohia mai ai to tatou hoa h'ere o William AHNNE, te Taote niho, e o
ati iti rahi ! Madame William AHNNE, te hunoa no Miti AHNNE
ma, e tetamahine hopea e te here na Madame GOUPIL, ua fanautama. E fanauraa fifi rahi roa rft. E mea polie
noa te aiù. Te tahi taime poto, ua mana’o hia e, e ora te metua. Einaha, aita ! I te sabati, avatea, ua varea oia i
I te '19 no Ateté i mairi a’enei, i
AHNNE ma, te metua, e o GOUPIL ma, e te
te taoto i roto ite rima o te Atua.
E 26 tc’na ra matahiti,
e
hoê noa ihp matahiti raua i roto i te taaipoiporaa. Parau mau, ua mairi to raua
i mairi roa ; e ia hope roa te poari, ei reira te aahiata hana-
mahana i te vai-tia-raa o te ao ! Aita rà te inihau-i
hana
e
fà mai ai.
i Farani. Na’ua’na‘e e tamahanahana i to’na ra
hope roa’e.
V. P.
Ei te Atua taua na utuafare e piti ra, e tae noa’tu i te mau fetii
hoa. Te faaite atu nei o V. P. i to’na ra aroha rahi ia ratou e
it
E imi i te maitaiy eiaha te inà, ia ora ùutou. ” Jlmosa
*
taua parau faaararaa ra i to
Iseraela. I te reira tau, ua rahi to ratou ino, te teoteo,
aau aroha ore, nounou moni,
haru faufaa, haamoriraa
haavare,.e te vai atura. Mau tahu’a, Hui Raatira, Feia rii,
hoê â ïa haerea i mua i te aro o Iehova. E no reira i poroi ai te Atua ia Amosa ei Peropheta na’na, e haere e
faaite i te utua riaria e fatata maira.
E oroa rahi i BETELA, te fata o te Arii no Iseraela ; e
Na te Peropheta Amosa,
tusia ; ua apiapi te taata, e ua oaoa ratou atoa
i tia’i i nia taua taata ra, te tiai mamoe o
ra. I reira,
Amosa. E mea
puai roa ta’na a’oraa’tu ia ratou ra. Hitimaue te taata
atoa, mai te mea e, e patiri, e, e uira î roto i te hoê ma-
h|na'nehenelie roa.
I.
-
No te aha taua utua ra ?
1. - No te mea ua faaino hia te taata rii.
Etené, ua haru ratou i te feia atoa no
te hoê mau fenua, e ua faariro ia ratou ei mau tavini no
ratou, ma te taparahi ia ratou. Te tahi pae râ, o to ratou
Te tahi paç, feia
ü, 14.
i faaino roa, na roto i te
pari haavare, te faaturori, e te
vai atura ! E i teie nei anotau, toohia taata i huri i to ra¬
tou mau tàeae i mua i te haava, ,e tamata i te faaere ia
mau
taata tupu iho â ta ratou
haavare noa, te eiâ, te
ratou i te hoê maa fenua iti !
E utua to te reira i te rima no te Atua,
2. - No te mea e paieti rapae ana’e to te taata ra.‘
Te mau mahana’toa, e mau oroa, e mau tusia, e mau
himene. Mana’o ratou e, e mauruuru te Atua i
e, e moe la’na
te reira,
ta ratou haapaoraa faufau ra.
noa’tu to
hotu mau no
roto i te aau. E paieti haavare ra. E paieti faaino i te Atua. E fiu te Atua e te taata atoa i taua paieti no oe ra.
II. Eaha te utua ?
1. - E pau rahi ïa ! 0 te Peropheta o tei faaite mai.
Eiaha e vare ! Eita te Atua e farii mai i te paieti haa¬
Area râ, noa’tu to mau
mau
himene
navenave,
tusia poria, ia ore te reira ia riro ei
-
vare.
Eita oia e mamû i te mau hara huna a te taata nei.
2
VEA
POROTETANI
I taa ê mau ai te taata i te Atua, eiaha oia e maere e,
e
tupu noa te mau huru pohe atoa ra no'na ra. E pau te
taata i te tama’i, i te ma’i, i te ’o’e.
2. - E pau varua atoa
1. - Ua rau te huru no to te Atua paraur;.a mai ia tatou.
( A’oraa ; Mahana fanaoraa, e mahana ati ; Te
ïa.
2.
E mau anei te taata i taa
ê atii ai i
te Atua'? Eita
e
tei
mua
e
ra puai e patoi atu i te mau
faaaraara’tu ia’na ra i te marei
i to’na ra avae ? Nahea oia e tatarahapa
hara : Aita oia i faaroo i te Atua ! Na vai
na
i ta’na
tamahanaha-
e
ia’na ra, a roohia mai oia e te ati i
pae varua
te pae tino e i te
? Na vai e faaitoito atu ia’na ra ia huru teia.
3.
na
ia Amosa V,
21,
22,
23. E pau varua ïa !
1/7.
-
roto i
na
haamaramarama mai ia tatou.
na
haamaramarama i to teie nei ao, te na reira
’toa to'tatou Atua ia tatou. Eita roa hoê vahi e parahi
i roto i te pouri. I reira tatou e ite ai i te tumu
ra.
raa.
I reira e ite hia’i te huru mau no to
mua
i te aro o te Ite Hope.
e
te
tatou
te tiaraa o te taata e pee atu ai
i te Fatu, e here
2. - Na tatou te pae hopea, te faataaraa i to
te
E faarahi hia ta tatou tao’a e te Fatu. Eph. II, 19 ;
II Kor. XII„9, 10 ; Ma *
III.
-
1.
O te faarooraa tei ruri ê i te
-
Te faarooraa e
riro ei faaereraa.
Parau
na
te
Atua.
2. - O te faarooraa ohipa ore. Mat. VII,
27 ;
Mat. XXV, 45 e 46.
OPANI : loane I, 12.
22, 23 ; e 26 e
,
Eiaha e imi i te otoheraa ! Ua papu ia oe te
atoa. Tei ia oe ana’e te maiti, e faataa.
to teie nei ao. Eiaha
ui râ oe i to aau,
e
mau
mea
Eiaha oe ia haa-
uiui i to te tino ra. A ui-
i to Fatu, ia lesji Mesia. A
mataitai oe
là’na ra i nia i te satauro... E maiti oe i te aha ?
Tei maiti i te maitai
e ora
ïa.
A hi’o na ia Maria, te tuahine o Lazaro, Luka
Ua haapii hia oia i te Fatu. A faaroo mai i te
Parau Faaara. - Haafaturaa fenua.
I roto i te Vea no Atete, ua faaite hia e, aitâ te ohipa
tomiteraa fenua i oti i te mau Fenua i Raro, e tae noa’lu
i Maiao, e
tatou ma-
na’o.
-
mai
noaa
i te haerea o to tatou Fatu.
itea’i te mau maitai tumui faaineine hiae
ia’na ra, e aroha’tu i to’na ra mau taeae.
3.
-
24 ; Luka VIII, 21. I reira e
ora e
tiaraa i
rahi, Te aroha
faito ore o te Atua i roto ia lesu Mesia. la oe i parahi noa
i roto i te hara, ua tuu mai Oia i to’na ra Ora, eiaha oe
ia pohe, ia ora râ. Tei reira’toa te papu roa raa o te hae-
e
poroiraa
II Petero III, 16.
faat>ra mai ia tatou nei. E teie te Maitai
fifi hia
Mat. VII,
Kol. II, 10 e 13 ; I Kor. II,‘16 ;
hopea mau o ta tatou mau opuaraa, e no ta tatou mau haa
rea, o
mau
I reira, e noaa mai te ite ORA.
roto i te faahepo.
e
e
nei.
reko X, 28-30.
Eita hoi te Atua e faaora ia tatou
I reira’toa
taata
2. - O te faarooraa tei haapao hia i te mau mahana atoa
Eita’toa oia e tapea ia tatou i roto i te pohe. Area râ, mai
noa
.
ati : Mataio XL 28 ],
3.
te
te
-
Eaha te ravea e ora’i tatou i taua ati ra ?
ia tatou
o
Te tahi pae, e feia faaroo maite i te
-
tahoêraa i te
1. - Na te Atua e tauturu mai
te mahana
E feia faaroo taoto te paeau rahi
-
1. - O te faarooraa e faapiri atu ia tatou i te Fatu.
[ A
hi’o na ia Maria, Luka X, 42 ; A hi’o na i tei roohia e te
paieti rapae
e motu atura ïa te tapo-
E aeho paruparu iho ra ïa ;
noo tei tiaturi i te reira. A hi’o
te
’toa na te Atua ( lak. I, 22 ; Sal. LXII, 11 ).
//.
Tefaarooraa e riro ei tao'a tupu.
ha to’na-ra tino ? E tiaturi anei oia i to’na
ra ?
o
( Mataio XIII, 15 ).
nehenehe ! Nohea mai to’na
faahemaraa ? Na-vai
reo
Te moemoeâ; Te pure; Te taioraa i te Bibiliâ ; etc.^
aau ;
X, 42 ;
parau a te
Fatu, no tei peè atu ia’na ra: loane VIII. 12, Ua ore to
ratou pouri ! Haamana’o ia Petero ma, Mataio XIX, 27
-
29, Te reira anei to maitiraa ?
OPANI : Kolosa II,. 13.
e
i te mau Fenua Apatoa, e tae noa’tu i Rapa,
i Nuuhiva ma, e i Maareva ma. ( Peneia’e, e mau fenua
rii 0 te Tuamotu aitâ’toa i oti ). E mau parau tomile hoi,
i taua mau vaehaa ra, te vai ra, e riro râ mai te mea-e
aita i taa maitai, e te opua hia i te tiiaau roa i te mau
Tomite i’ Tahiti ma nei. Area rà, e riro paha ei ohipa
rahi, no te faataa maitairaa i ta fera utuafare, e ta ter?
utuafai’e, tatera opu e ta tera opu. Teie te ravea ei tau¬
turu i te haavitiviti i te ohipa i te mahana e haamata’i.
I teie nei, ma te tiai ore i taua mahana ra, na te Apooraa Mataeinaa, no taua mau vaehaa ra, e amui i te Hui
Raatira, ma te titan i te màu fatu fenua e haere mai, ra¬
ton e ta ratcumau ite e faataa, e haapapu i to ratou mau
tiaraa. Ua parau hia e, te mau fenua atoa e haapao hia,
e ua oti maitai, e ua papai hia, e haamana hia ma te oioi
ra. No reira, faaitoito tatou i te faaineine i taua ohipa ra.
Irava Parau.
Tetaoa tupu ete
tiaraa haaveveraa ( Luka VIII, 18 ).
Ua tuu hia taua parau ra
rau na
7.
-
Tomite tauturu i te ma*i oovL *
i nia i te faarooraa i te Pa-'
te Atua.
Nahea tatou i te faaroo i te Paraît na te. Atua ?
E Tomite, teie, tei faatupu hia i
rotopu i te feia faaroo i
i Farani, ei tauturu i te mau opvi no te mau fenua aihua-
Te 2Ï O
te matahlti
1923.
TETEPA
N° 3
Vea forotetani.
AitaHii e tiiu e tia î -to taata’toi ia liaaman maori râ o teî haamau hia ra, oh^hoi ic
Mesla
ra o
Icsu ( 1 I^orinvtia III,
il)
^ssssssssssssssssssssssssssssss^ssssssssssss&ssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssss.
£• AHNNE. Caéraiat.
0. MOREAU. Directetias*.
Hoo i te matahîti hoe: 1 tara
ssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssss^sssssssssssssssssssssssssssssssssssssssss
MADAME
WILLIAM
AHNNE.
Ua mairi to’na mahana i te vai-tia-raa o te ao. " - lèremia XV, 9.
roohia mai ai to tatou hoa here o William AHNNE, te Taote niho, e o
ati iü ralii ! Madame William AHNNE, te hunoa no Miti AHNNE
ma, e te tamahine hopeae te here na Madame GOUPIL, ua fanautama. E fanauraa fifi rahi roa râ. E mea pohe
noa te aiû. Te tahi taime poto, ua maua’o hia e, e ora te metua. E inaha, aita ! I te sabati, avatea, ua varea oia i
I te 19noAtetei mairi a’enei, i
AHNNE ma, te metua, e o GOUPIL ma, e te
te taoto i roto i te rima o te Atua.
E 26 to’na ra matahiti, e hoê noa iho matahiti raua i roto i te faaipoiporaa. Parau mau, ua mairi to raua
mahana i te vai-tia-raa o te ao ! Aita râ te mahau-u i mairi roa; e ia'hope roa te poari, ei reira te aahiata hanahana
e
fâ mai ai.
Ei te Atiia taua na utuafare e piti ra, e tae
hoa. Te faaite atu nei 0 V. P. i to’na
''
noa’tu i te mau fetii i Farani. Na’na’na‘e e tamahanahana i to’na ra
V. P.
raaroha rahiia ratou e hope roa’e.
E imi i te maitau eiaha te ino, ia ora outou. ” Amosa
taua parau faaararaa ra i to
ratou ino, te teoteo,
aau aroha ore, nounou moni,
haru faufaa, haàmoriraa
haavare, e te vai atura. Mau tahu'a. Hui Raatira, Feia rii,
hoê â ïa haerea i mua i te aro o Iehova. E no reira i poroi ai te Atua ia Amosa ei Peropheta na’na, e haere e
faaite-i te utua riaria'e fatata maira.
E oroa rahi i BETELA, te fata o te Arii no Iseraela ; e
Na te Peropheta Amosa,
Iseraela. I te reira tau, ua rahi to
tusia ; ua apiapi te taata, e ua oaoa ratou atoa
i tia’i i nia taua taata ra, te tiai mamoe o
ra.
I reira,
Amosa. E mea
puai roa ta’na a’oraa’tu ia ratou ra. Hitimaue te taata
atoa, mai te mea e, e patiri, e, e uira i roto i te hoê ma¬
hana nehenehe roa.
I.
•
No te aha taua utua raf
1. - No te mea ua faaino hia te taata rii.
ratou i te feia atoa no
te hoê mau fenua, e ua faariro ia ratou ei mau tavini no
ratou, ma te taparahi ia ratou. Te tahi pae râ, o to ratou
Te tahi pae, feia Etene, ua haru
ü, 14.
taata tupu iho â ta ratou i faaino roa, na roto i te
haavare noa, te eiâ, te pari haavare, te faaturori, e te
vai atura ! E i teie nei anotau, toohia taata i huri i to ra¬
mau
tou mau taeae i mua i te haava, e tamata i
te faaere ia
ratou i te hoê maa fenua iti !
E utua to te reira i te rima no te Atua,
2. - No te mea e paieti rapae ana’e to te taata ra.
Te mau raahana’toa, e
mau oroa,
e mau tusia,
himene. Mana’o ratou e, e mauruuru te Atua i
e, e moe la’na
e mau
te reira,
ta ratou haapaoraa faufau ra.
Area râ, noa’tu to mau
himene
navenave,
noa'tu to
tusia poria, ia ore te reira ia riro ei hotu mau
roto i te aau. E paieti haavare ra. E paieti faaino i te
mau
tua. E fiu te Atua e te taata atoa i taua paieti no oe
II. - Eaha te utua 1
1. - E pau rahi ïa ! 0 te Peropheta o tei faaite vi^
Eiaha e vare ! Eita te Atua e farii mai i te
vare.
paij
Eita oia e mamû i te mau hara huna a te.
/
1.-Na
P 0 R 0 T E T A N I
V E A
I taa ê mau ai te taata i te Atua, eiaha oia e maere e,
tupu noa te mau huru pohe atoa
taata i te tama’i,
ra no'na ra.
e
1. - Ua rau te huru no to te Atua paraur<ia mai ia tatou.
E'pau te
( A’oraa ; Mahana fanaoraa, e mahana ati ; Te reo o te
aau ; Te moenioeâ ; Te pure; Te taioraa i te Bihilia
; etc.)
i te ma’i, i te ’o’e.
2. - E pau varua atoa ïa.
E mau anei te taata i taa
2.
ê atu ai i
te Atua ? Eita
e
nehenehe! Nohea mai to’na
faahemaraa ? Na vai
tei
mua
e
ra piiai e patoi atu i te mau
faaaraara’tu ia’na ra i te marei
i to’na ra avae ? Nahea oia e tatarahapa
hara : Aita oia i faaroo i te Atua ! Na vai
na
ia’iia ra, a roohia mai oia e te ati i
i ta’na
tamahanaha-
e
te pae
tino e i te
? Na vai e faaitoito atu ia’na ra ia,-huru teia.
ha to’na ra tino ? E tiaturi anei oia i to’na paieti rapae
ra ? E aeho paruparu iho ra ïa ; e motu atura ïa te
taponoo tei tiaturi i te reira. A hi’o
na ia Amosa V, 21,
22,
23. E pau varua ïa !
III. Eaha te ravea e ora’i, tatou i taua ati ra ?
pae varua
-
te Atua e tauturu
mai
ia tatou
roto i
na
te
haamaramarama mai ia tatou.
na
roto i te faahepo.
Eita’toa oia e tapea ia tatou i roto i te pohe. Area râ, mai
haamaramarama i to teie nei ao, te na reira
’toa to tatou Atua ia tatou. Eita roa hoê vahi e, parafai
noa
E feia faaroo taoto te paeau 'rahi
o
te
nei.
taata
3.
Te tahi pae, e feia faaroo maite i te
-
’toa na te Atua ( lak. I, 22 ; Sal.
mau
poroiraa
LXII, 11 ).
II. - Tefaarooraa e riro ei tao’a tupu.
1. - O te faarooraa e faapiri atu ia tatou i te Fatu.
hi’o
ia Maria, Luka X, 42 ; A hi’o na i tei roohia
na
[ A
e
te
ati : Mataio XI, 28 ].
I reira, e noaa mai te ite ORA.
2. - O te faarooraa tei haapao hia i te mau mahana atoa
Mat. VII, 24 ; Luka VIII, 21. I reira e
ra.
tahoêraa i te
3.
-
ora e
mai
noaa
te
i te haerea o to tatou Fatu.
E faarahi hia ta tatou tao’a e te Fatu. Eph. II, lO ;
Kol. II, 10 e 13 ; I Kor. II, 16 ;
II Kor. XII, 9, 10 ; Ma-
reko X, 28-30.
Eita hoi te Atua e faaora ia tatou
te mahana
-
( Mataio XIII, 15 ).
e
i roto i te pouri. I leira tatou e ite ai i te tumu
e
te
hopea mau o ta tatou mau opuaraa, e no ta tatou mau haa
raa.
I reira e ite hia’i te huru mau no to
•mua
i te aro o te Ite Hope.
tatou
-
1.
O te faarooraa tei ruri ê i te
-
Te faarooraa e
.
III.
riro ei faaereraa.
Parau
na
te
Atua.
II Petero III, 16.
2.
27 ;
O te faarooraa ohipa ore. Mat. VII, 22, 23 ; e 26 e
Mat. XXV, 45 e 46.
OPANI : loane I, 12.
-
tiaraa i
l'reira’toa e itça’i te mau maitai tumui faaineine hiae
faaora mai ia tatou nei. E teie te Maitai
rahi. Te aro/ia
faito bre o te Ahia i roto ia lesu Mesia. la oe i parahi noa
i 'roto i te hara, ua tuu mai Oia i to’na ra Ora, eiaha oe
ia pohe', ia ora râ. Tei reira’toa te papu roa raa o te haerea, o te tiarâa o j;e taata e pee atu ai i te Fatu, e here
ia’na ra, e aroha’tu i to’na ra mau taeae.
2.
-
Na tatou te pae hopea, te faataaraa
i to tatou ma-
na’o.
Eiaha e imi i te otoheràa ! Ua papu ia oe te
atoa. Tei ia Ôe ana’e te maiti, e faataa.
fifi hia
e
to teie nei ao. Eiaha
e
mau
mea
Eiaha oe.ia
haa-
uiui i to te tino ra. A ui-
ui râ oe i to aau, i to Fatu, ia lesii
Mesia. A
mataitai oe
la’na ra i nia i te satauro... E maiti oe i te aha ?
3.
-
Tei maiti i te maitai
e ora
ïa.
A hi’o na ia Maria, te tuahine o Lazaro,
Euka X,
42 ;
Ua haapii hia oia i te
Fatu. A faaroo mai i te parau a te
Fatu, no tei pee atu ia’na ra: loane VIII. 12. Ua ore to
ratüu pouri ! Haamana’o ia Petero ma, Mataio XIX, 27
-
29, Te reira anei to maitiraa ?
OPANI : Kolosa II, 13.
Parau Faaara. - Haafaturaa fenua.
r toto i te Vea iio Atete, ua
faaile liia e, aitâ le ohipa
Raro, e tae uoaTu
i Maiao, e i te mau Fenua Apatoa, e tae noa’tu i Rapa,
e i Nuuhiva ma, e i Maareva ma. ( Peneia’e, e mau fenua
rii 0 te Tuamotu aitâ’toa i oti ). E mau parau tomite hoi,
tomiteraa fenua i oti i le mau Feuua i
i taua mau vaehaa ra, te vai ra, e riro râ mai te mea e
aita i taa maitai, e te opua hia rte faâau roa i te mau
Tomite i
Tahiti ma nei. Area rà, e
riro paha ei ohipa
rahi, no-te faataa maitairaa ita fera utuafare, e ta tera
utuafai’e, ta tera opu e ta tera opu. Teie te ravèa ei tau¬
turu i te haavitiviti i te ohipa i te mahana e haamata’i.
I teie nei, ma te liai ore i taua mahana'ra, na te Apooraa Mataeinaa, no taua mau vaehaa ra, e amui i te Hui
Raatira, ma te titan i te mau fïitu tenua e haere mai, ra¬
ton e ta ratcu mau ite e faataa, e htiapapu i to raton mau
tiaraa. Ua parau hia e, te mau fenua àtoa e haapao hia,
e ua oti maitai, e ua papai hia, e haamana fiia ma te oioi
ra. Np reira, faaitoito tatou i te faaineine i taim ohipa ra.
Irava Parau.
te taoa tupu e te
tiaraa haaveveraa ( Luka VIII, 18 ).
Tomite tauturu i te ma’i oovi.
^uu hia taua parau ra i nia i te faarooraa i te Pa^e Atua,
)khea tatou i te faaroo i te Parau na te A hia ?.
E Tomite, teie, tei faatupu hia i rotopu i te feia faaroo i
i Farani, ei tauturu i te mau oovi no te mau fenua aihua-
Fait partie de Vea Porotetani 1923