EPM_Vea Porotetani_192308.pdf
- extracted text
-
N° 2
Te 21 O te matahiti
ATETE
1823
¥ea Porotetani.
3,-
Aita^tu e niii e tia i te laatu^toi ia haainaii uiiioi'I
Mesia
ra o
lesu
râ o tei haamau hia ra, oia hoi te
( 1 Korinetia lli, Il )
9SSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSS.SSSSSSSëSSSS
0. MOREAU* Dîs°©cÊ©uflff’«
E. AHNNE*
Hoo i te matahîti hoe: 1 tara
-SSS:SSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSéSSSSSSSSSSSSSS^^?&^SS^SSSSSSSSiSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSS8SSSSS
Haapiiraa Porotetani i Uturoa.
haapaohia te hi’opoaraa a te Haii i Raiatea no te Certificat d’Etiides. üa afai to tatou Haapiiraa no Uturoa i e
reira, e ua manuia raton atoa ra : Hoê tainaroa, o Léonard DEANE ; too piti tamaliine : o Pua a
MANUTAHI e o Mere a TAUIRAI. Mauruuru roa tatou ia M‘'° Debrie o téi faatere i to tatou Haapiiraa i teie mau
inatahiti e rave raid i Jeie uei, ma te papu e teitoito. Na te Atua i haamauruuru i to’na ra tavini valiine na roto i te
haamanuiaraa i te liiopoaraa.
Ua
too toru tàmarii i
-
it
E tuu mai i te tamarii rii ia haere noà mai na ia’u nei. ” luka xviii, le
Na vai i hopoi mai i taua mau tamarii rii i paraiihia
mai ? Aita i faaitehia mai. Eita anei râ tatou
e
XVI, 21. Na taua tamarii ra, noa’tu e tamaroa e, e tamahine, e riro ei fanuuraa i teie nei ao i mua. Teie râ. ia
haapao .rnaitai hia oia, e tia’i, i mua i te aro o te Fatu.
E toroa tiaau faufaa rahi.
nehenehe
ia mana’o e, o te mau metua vahifie no taua mau tamarii
ra? O ratou hoi te ite e, e
marii
o lesu
Mesia. lî
maitai oia i ta ratou
taata au rnaitai i te mau ta¬
i hinaaro ai ratou ia haa-
no reira
E tiaau hoi i tè varua no taua tamarii
tamarii ra.
mau
ra.
0 te Atua ïa
tei tuu mai i te varua no’na i roto i te tino iti o te tama¬
rii. Teie râ, hinaaro oia e, na tatou, na metua, e mono la-
E ua tano roa ïa, no te mea, e toroa to te mau metua
’na i pihai iho i taua mau tamarii ra, i te
i ta ratou mau tamarii ra,
pae tino e i te
itehia’i na metua au rnaitai i te
I. ~ Eaha te toroa o te fêla metua ?
pae varua. E no reira e
1. - E toroa tauturu i te Atua.
faaereraa ia ratou iho
I oti ai teie nei ao i te hamanihia, ua haamaitai te Atua
i te taata matamua, “ la fanau orua, e ia rahi roa, e faaî i
tamarii ra. Na ratou atoa e haapii atu i te tamarii, e faaite atu ia ratou ra i te rnaitai, te aroha no te Atua, ta’na
te fenra. ”
parautia, e to’na hinaaro i te taata nei. Na ratou e haapii
E ua tuu
oia i te
faatupu i te ora i
ai, ma¬
ori râ, ia haapaohia ïa ei toroa mo’a, Auê te oaoa rahi e
te tura, i ite ai na taata matamua e, ua tupu te parau na
maiia e
Ua rahi te
nei râ, ua
noa hia e
mau mea e,
ora e i
te rnaitai o teie nei ao.
ua iti te tuhaa o
te
vahiné. 1 ô
rahi ïa. I fanau ai oia, ua ite oia e, e mea horoa
ana’e ra. No teie nei ao.
te Atua, e ere no’na
E oaoa oia i te mea e taata ua-fanau i
te
ao
nei.
loane
ratou mau
horoa mai e i tuu mai
i roto i te aau o te taata. Na te mau metua e faaite atu ia
ratou ra i te parau
nehenehe roa no lesu te Tamaiti na te
Atua, te hoa no te tamarii, te mono no tatou. Na te mau
te Atua e ua faarirohia raua ei horoa i te ora i na tamarii
2. - E toroa faatere i te
te faamaitairaa i ta
atu ia ratou i teture ta te Atua i
roto ia raua. Auê te toroa rahi ! Eaha râ e rnaitai
apî ! Eiaha roa tatou ia faariro i taua toroa ra ei mea
viivii, e aore ra ei mea mana’o-ore-hia ! E ere anei e, ua
ite o Eva e, no roto mai i to’na ra huaai e fanau ai te
Haaparuparu i te afii o te .Enemi ?
no
e haapii i te mau tamarii i te pure e i te tiaturi roa
i te Atua.
II. Nahea te haapao rnaitai i taua toroa ra ?
metua
,
-
1. - Haapao ia’na i mua’e i te fanauraa o te tamarii ra.
Mea rahi te taata tei
ore
i haamo’a i tJt ratou mau ta¬
marii tei ore â,i fanau. Area râ, e mea, ha]|)e. Te mau mea
atoa e au i tefaatupuraa i te ora, e au ïa ia haamo’a
E ao to te taata i faaineine i te taeraa mai
o te
hia.
tamarii
mai te reira te huru. Eiaha na roto i te hauti e te taero.
2
VEA
POROTETANI
Eiaha na roto i te taiata e te tiamâ ore. Mai te matamua
mai â, te taati hia nei taua hotu ra e te pure, e te here, e
te mana no te Varna Maitai. E tae noa’tu i te mahana e
fanau ai, e rahi noa te mau pure no taua tamarii ra. E ia
tae mai oia, ua rahi te oaoa !
te tamarii.
Eiaha tatou e hi’o
tatou no
a mûri
noa
i taua mau tamarii ra
a’e, Ei
mea
ei
faufaa
râ tei horoa hia mai e
te
Atua ia faaamu hia, ia here hia, ia haapao hia, ia haamaramarama hia e tatou e ia faariro hia ei tamarii na te Atua, ei taeae no te mau taata atoa. Eiaha ia mairi i te haa¬
ia ratou ra. Eiaha tatou la mana’o
pao
e,
Atira noa’tu •
Vaiiho noa ia ratou ia haapao i to ratou hinaaro !
É vai-
iho anei tatou ia ratou ia
taero
amu
i te mau
huru
maa
atoa ra ? Eita anei to tatou aroha
e
ite hia i roto i te tapea
? Eita anei tatou
e
haapeepee i te aratai
ia ratou
raa
ra
i taua parau fifi ra. ’’
orometua ia ratou, na 6
homa, e parau fifi teie, ta outou
e parau nei, maori râ e : Te Buka
Apokalupo. O te hoê
ïa buka tohu tei papai hia na roto i te hoê tau hamani-inoraa i te Kkalesia, mai te hoê buka aro teie. E ere ïa i
te
maira : “ Parau
mau e
mea maramarama
rama
roa, e teie te tumu no te huru marama-
taua buka ra maori
ore no
ra
marama
i rotopu ia loane e te mau Ekalesia
roa
o
te fanauraa o
rave rahi
i Ta¬
nei, aita i haapao hia i mua i te Atua ; aita i pu¬
re hia. Ua fanau noa. Peneia’e, na roto i te tiamâ ore. peneia’e na roto i te faaturi mau. Te vai atoa ra te màu ta¬
ma
marii ta te Aposetolo i parau mai e ; Ua noa ta outou
tamarii. Ua fno’a ta Outou mau tamarii ( I Kor. VII,
Eaha ? Na te Atua anei e faataa ê i te hoê mau ta¬
marii 110 te hara a te metua ? Eiaha roa ïa ! Teie râ, aita
taua mau tamarii ra i pure hia ! Aita i haamo’a hia e te
14 ).
metua.
Area râ, mai te mea e, ua
te metua vahiné e, e ua
ta oe i te faaipoipo
mea
e,
Ekalesia ra tei riro ei farii tumu no
teie buka Apokalupo
ratou na roto i
nei ei faaitoitoraa rahi na te Aposetolo ia
te tau hamani-ino-raa ta ratou e tia ra.
O te parau
ïa no
te tere hopea no lesu i te ao nei ta’na e faatere ra i roto i
Parau mau, te vai ra te mau tamarii e
mau
Asia
no
nei, tei Patamo o loane, oia hoi te
hoê fenua motu no te hitia o te râ, a papai ai oia i teie
Episetole i na Ekalesia fatata i Asia iti. O loane hoi te
te Ekalesia i te reira tau, e ua riro
3. - Haapao i te toroa noa’tu te huru
la ore taua mau
iti. Mai ta outou e ite
faatere no taua na
te mau tamarii.
e :
mo’e ra ia-taa i te mau enemi o te Ekalesia i te
reira tau, ua haapao hia râ ei parau faaauraa e te mara¬
parau
hoa tumu no te tamarii. Eiaha tatou ia tiai noa. Tera mai
o lesu Mesia. Te tiai mai oiai ta tatou mau tamarii.
rnau
i te orometua
te orometua e, na oe e haamaramarama ia matou nei
na e
atu ia ratou ra i te Hoa Rahi ? O tatou tei ite e, o lesii te
hiti
ra
pihai iho ia ratou. Te na ô atura ia’na : “ Haere mai
No reira, ua parau maira te
2. - Haapao i te toroa, mai te mau mahana matamua o
na
I te reira taime, ua ite taua mau taata
téi
aroha mai
oe
aitai nehenehe, faataa ê oe ia’na,
e a tuu i to
tamarii no oe ra i nia
e’a maitai. Eita roa ïa oe e riro
ei
rarahi o te Ekalesia te tupu
oe
i te
turoriraa no’na ra. I
teie nei, a tuu oe ia’na ia lesu
Mesia ra, na roto i to pure
e to haapaoraa afaro e te itoito. Eita to tatou Fatu e haapae i tei haere mai la’na ra.
OPANI : Mataio XVIII, 10.
V. P.
I te hoê mahana no te avae no Tiunu i mairi a’enei, ua
te,tau
e
ho’i mai ai te
Mai ta outou i parau a'enei, e buka
auraa huru fifi te¬
ie. Teie râ, eiaha outou ia MATA'U e ia peapea i te reira
huru pouri, e eiaha’toa outou ia imi i te hoê mau auraa
taa ê roa. Ta teie râ buka, e haapii maramarama mai nei
ïa, maori râ
ia tatou, teie
e :
E ora te Ekalesia i te hopea. E ora râ ia vai ?
E ora oia i téi hamani ino ia’na i te pae o te TINO, oia
hoi to’na
mau
enemi : 0^ ROMA
tahi : E ora oia
i to’na
mau
ETENE ïa. Teie atoa te
enemi i te pae
VARUA : O
ROMA POPE ïa. 1 to -loane faahitiraa i te pene XII ir. 3,
i te parau no te leni rahi uteute e hitu omii : Aita anei oia
i faahiti i reira i te parau no na aivi e hitu i faaati
oire rahi ra o Roma ? E i to
loane faahitiraa i
i
te
te parau
no
Babulonia Rahi, te faaau mau ra oia i reira i te parau
no
te oire'ra o Roma ! E eaha é homa te ravea mau e
’i te Ekalesia
noa
Te mata’U noa nei au !
hou
Mesia.
tatarahapa oe, e
i to tamarii, tama-
i te metua tane, e afaro ai. E mai te
maitai atoa i te faatere i taua
teie na buka, ma te faahiti e te tuatapapa hoi i te mau ati
na
ora
roto i to loane haapiiraa ? E ora semeio
oia ! E upootia oia
te tamata i te huri
i nia iho i na mana rarahi
e piti,
ia’na i raro ; Te mana no ROMA ETE-
NE e te mana no ROMA POPE. E ua
mou
hoi
té
mana
matamua, e te vai ra te mahana e mou atoa’i te piti. Ito
tatou hi’oraa i teie buka taatoa, te papu nei to. tatou ma¬
faaroo te hoê oromctua i te hoê paraparauraa,
na’o e : E buka hau
hia
Te faaite maramarama nei oia ia tatou i te ora rahi e fa¬
e
te
tei parau
hoê'pupu taata e vai i te Pae Fenua i Raro,
E taua pupu taata ra, e katorika te tahi pae e e porotetani hoi te tahi pae. E teie te mana'o no te taata katorika
maori râ
e :
“Te MATA’U noa nei au, ia taio hia e au te
parau maramaramà ore e vai i roto i te buka
Apokalupo ! ” E teieatura te pahonoraa a te taata porotetani :
Oia mau, e parau fifi teie, area, e rahi te mau parau
e vai nei i roto i taua buka ra, e tei riro hoi ei hoho’a no
te Haapaoraa Pope iho ra. ”
mau
tata mai
nei
e
roa
teie no te faaroo e
te upootia no te
i nia i te mau enemi
o te
no
te paieti.
parau-tia a te Atua
mau
Ekalesia.
Area, e homa, e ohipa rahi ta’u i teie nei taime... ,Parahi outou’... A feruri rr.aite... Eiaha roa’tu râ
faahou... ”
“
R. L.
^
^^
^
e
MATA’U
I1.-Peu ia’e
IRAÜJi PARJiU
LUKA XVIII, i-l • U2. -
te Notera iho â,
To te Matapo hinaaro.
aro -no
na
ite e
i te pae vania.
TE HURU AROIIÂ NO TE MATAPO NO lERIKO.
taua taata ra, e ua taui i to’na
oia e faahuru ê i te hoê
-
mana’o, e aore ra, hinaaro
I pohe roa’i te fatu
mau
faufaa, i reira e haamana te_ Notera
II. -TO’NA FAREREIRAA IA lESU MESIA.
i te parau. tutuu, mai te au i te papairaa
1. - Pii noa’tura : « Aroha mai ia’u !
hia’tu ia’na ra. Eauraro hoi te huaai e te fetii i
Opaini
:
la
vahi i taua parau i oti ra, e
mea tia ïa. Na roto râ i te farerei faahou i te Notera.
3. - Aita ta’na e ravea e ora’i.
2. - Tamala te lahi pae e lapea ia’na ra.
3. - Na 0 mai lesu Mesia : « Ua ora oe i to faaroo.
ai.
.
te melua
»
au
oti, e taio hia 1 mua i te aro o te fatu faufaa, tei papai i
to’na i’pa i raro a‘e, ei haamana’tu ai. E aita i nehenehe ia
papai, na te Notera iho e haapao i tei au i te Ture.
Ë vai iho hia taua parau ra io te Notera e taé noa’tu i
te taime e pohe ai te fatu faufaa. la maoro râ te aho o
te Fatu i farerei ai oia ia raton ra. A huri i taua parau
ua tupu taua mataporaa ra ua roto i to
liaapao ore i ta raua lamaiti.
2. -E taala veve oia, e aita ta’na e faufaa ( ir. 35 )•
o
Na te fatu faufaa e faaite i to’na mau hinaaro, e na te
Notera e papai mai i mua i te
Ua tupu mau teie iiei parau i roto i te oraraa o lesu
Mesia. Ua ralù te mau matapo i reira. Ua aroha noa mai
ra
i ta’na piha ohipa, e aore ra i te fare
te taata tei titau mai ia’na ra,
rau
e
hopea i faaite
taua pa¬
ra, e eita e pau faufaa ore ta ratou moni i te mârôfaa,
eita e tupu te inoino.
Teie te mau vahi e ite hia’i te Notera e te
ir. 43.
mau
taata i
.haamana hia ei mono Notera :
1. - I Papeete, te Notera tumu ; 2. - 1
mÊÊtmÊmmmmÊmiÊÊÊÊÉÊÊÊÊik
Ua faaite mai te Vea Katorika i le rahiraa no te mau
no Taiiaa i ta ratou
AfairaaEuphari i Faaa ra. Teie
taata
ta’na i faaite mai i reira maori râ e :
Katorika api
ua taio
«
E 46 ratou. E feia
te rahiraa. » Inaha ! te mana’o hia nei e,
liia i reira te
mau
liuru taata
Katorika’toa no
Raiatea e iio Tahaa, maori ra e : te mau
tane, te mau
valiine, te feia api e tae noa’tu i te mau tamarii e te mau
aiù rii aruaru. E mea papu ïa e, o taua mau aiù ana’e
ra, i parau hia’i ei feia Katorika apî. Tirara’tu ai. No te
mea te ite papu nei to te mau Pae Feniia i Raro
e, aita
roa’tu e \ai nei i rotopu ia ratou, te mau taata paari ei
Katorika apî, maori râ to te matahiti 1906, te anotau ïa
teie i faatupu hia’i e te mau pope iho, le peapea i Tahaa
ra, a fiiafariii hia’i te hoê mau taata mana’o paruparu i
te pae Katorika.
Tàravao, te Te-
refie ; 3, - 1 Moorea, te Terefie, i te mahana etupu i rei¬
haavaraa faehau parau ; 4. - I te Tuamotu, i Fakate Tavana Hau ; I Tubuai, te Tavana Hau [ no Tubuai e Raivavae ] ; 6. -1 Rurutu, te Ta,vana Hau [ no Ru"
ra te
rava,
rutu e Rimatara ] ;
7. - I Nuu-Hiva ma, te Tavana Hau ;
8. - I Maareva ma, te Tavana Hau ; 9, - I Uturoa
[Raia¬
tea ], te Terefie ;
10. -1 te mau mataëinaa,
no
te mau
Fenua i Raro [ Raiatea ma ],
te mau Tavana Tuhaa iho,
e te mau ite e au ai, mai tei faaite hia i
roto i te Ture
Raiatea.
{ No te mau parau tutuu râ i papai hia e te mau Tava¬
na
Tuhaa i Raiatea ma, i pohe roa’i te fatu faufaa, ia afai
hia mai taua mau parau ra i Papeete i te Tiripuna Tivira
e tia’i. I reira e haamana hia’i ).
no
Ahiri i faatia hia taua ture ra i te mau mataëinaa atoa
teie nei mau fenua, e maitai roa ïa,
X Te vai atura i mûri iho ].
Parau rii api.
R. L.
N. B. — Ua ite papu
tatou e
E vai i te mau Pae
Fenua i Raro e loru ïa taala paari Katorika popaa tei fariu mai to ratou aau i te pae o te Faaroo maramarama
Pordtelani, i te matahiti i mairi a’enei ô teie rnataliiti atoa
:
TAHI'ri. - Orofara. - [ Ua tae mai te hoê mau afata
oovi ia Moreau raua o te Taote Raau
raau Aiouni no te
0
Le Brazidec i Papeete ].
Ua oti i te faaineine hia e te Amuiraa Porotetani, i 0rofara, te hoê tiaraa no ta ratou fare putuputuraa. Na te
Apooraa Rahi e horoa’tu i te mau raau e te punu e au no
nei. Teie ia : O Mademoiselle Arôme Lauchman, o Mon¬
te hamani i te fare.
sieur Eugène Coguiec e o
Ua hapono mai te Ekalesia Tinito i San Francisco i te
hoê mau E^anelia e te Bibilia e te buka Himene e te tahi
atu â mau buka, reo tinito, ia Moreau no te tauturu i te
mau tinito o tei tapea hia i roto i te aua i Orofara,
Madame Marcelle Tessier. Ua
bapetizohia ratou ei Porotetani.
R. L.
^
^
TE
^
^^
^^
^^^
P^llJÿU TUTUU
( A hi'o i te Vea no Tiunu )
J.
Parau tutuu i otï i te Notera,
Te parau tutuu hape ore, o te parau ïa tei papai hia e
-
la tia i te' Fatu, e tae mai i roto ia Noema, na tuati e 2
i Orofara ei tauturu i te feia ma’i i reira. E'
aufau te Hau i to raua pahi e te hoê taime iti no raua. Na
tatou râ te fare e te mau taihaa no te fare, Ua tauturu
o
te parahi
te feia faaroo no Farani, eita râ e navai. E ani hia to Ta¬
hiti nei e tauturu atoa mai, eiaha ïa tatou e patoi.
VEA
POROTETANI
râ i oti. Te vai
TE HÛE MAU PARAü FAAARA
ro.
1. - Par au tomite. - Parau fatu ferma, - Faaotiaraa
ferma.
E ture apî o tei haamana hia i roto i te Vea na te Hau
e o tei
haapapu hia i roto i te Veà no te
i te 1 no Tiunu
16
no
Tiupu.
Faaroo maitai
:
1. - Eita e taui faahou hia te mau Parau Tomite patoi-
ore-hia, ei Parau Tapao Haafatiiraa fenua.
2. - E mana roa rà te mau Parau Tapao Haafaturaa
fenua i roaa a’e na i te mau fàtu fenua.
i te Buka no
3. - Te'-tamau hia nei e te Hau iho i roto
Tomite tia
te Piha Tomite, te mau Parau
mau
( oia hoi
ai ), tei ore i patoi
te feia toroa e au
tei farii hia mai e
hia e tae roa maii teie nei, tei puta a'enei i roto i te Vea,
e
tei
â i taui hia ei Parau Tapao Haafaturaa Fenua.
ore
4. - î te 1 no Tiunu
1928, e mana roa taua mau Parau
Tomite atoa ra, mai te mea e, aita i patoi hia ( ore noa’tu
te Parau
Tapao Haafaturaa ). Eita e nehenehe ia
faahou hia.
.
hauti
,
5. - Te mau Parau Tomite e iienei hia’tu a mûri nei
i
roto i te Vea, e taio â e pae matahiti mai te neneiraa’tu
ia
ratou ra. la ore ia patoi hia, e 7nana roa ïa ( ore noa’tu
te Parau Tapao Haafaturaa ).
6. Te taata atoa e hinaaro i te iriti i te hoê hoho'a no
te hoê Parau Tomite, e tia no'a hoi ia iriti, i te Piha To¬
-
-
mite. E aufau râ oia hoê tarâ
no
te hoho’a matamua e
iriti hia ei taime haamanaraa e ei tamauraa.
O te huru ïa o taua Ture ra.
E te mau îatu fenua i
au
Tahiti, Moorea, e i te mau Fe¬
fenua, oia hoi tepae-
atoa i haapao hia’i te Tomiteraa
rahi o te
mau
Mataeinaa i te Tuamotu.
a] Ua noaa mai anei ia outou ta outou mau Parau Ta¬
pao Haafaturaa Fenua ( Certificat de Propriété ) no to
outou mau fenua atoa ra ?
E mea oti ïa. Parahi noa. Eita ïa
ua
2.
Te feia fatu tuhaa faeliau.
-
Eiaha ia moe e, i roaa mai te parau tuhaa matamua, e
nehenehe noa ia haamana i te tahi taata o te parahi i Pa¬
peete, e haere e tii i te tuhaa i na avae e toru atoa ra. la,
fifi oe, ani oe i te Tavana mataeinaa.
3, - Rapaauraa tamarii api i te Pare Ma’i, ia roohia
e te ma'i.
Ua faataa hia
e
te Hau e, e faaaufau noa hia te
te moni no te mau tamarii i ore i
afa
o
naea
hia. te 14 o te ma-
mau
metua, na te mau
ta'hiti.
Mai te mea e, aita i maraa i te
tavana hau
[ i roto i te mau mataeinaa ] e na te Tomitera
[ i Papeete ] e faaite atu i te Hau. I reira, e faaiti hia mai
te taime e aufau.
Te feia veve mau, te manao hia ra e, e farii noa hia ta
ratou
mau
tamarii, e te mau tamarii otare atoa ua roto i
parau faatia a te mau Tavana
te Afata Veve na nia i-te
Hau,
4» 4^ 4^ 4^ 4^ 4^ 4^ 4^ 4^ 4^ 4^ 4* 4« 4* 4^ 4».4*
4» 4i 4»
TABULA HAAPIIRAA SABATI.
?nai te 7 e tae. noa’tu i te 28 no Atopa 1923.
7 no
Àtopa:^ Te A’oraa a loane Bapetizo: Uuka III, 1-20 ;
Ir. tamau : 8
14. 1.
Te Peropheta : 1-6 ;
2. - Te Oro3. - Te Na Mua i te Fatu : 15-20,
14 no Atopa : lesu i te bapetizoraa hia e i te faahemaraa
hia ; Luka III, 21-22 e IV, 1-13 ; Ir. tamau ; IV, 5-8. 1. metua a’o
:
-
-
7-14 ;
21 no
Atopa : Te A’oraa a lesu Mesia i Nazareta : Luka
IV, 14-30 ; Ir, tamau : 16-19. 1. - Te faaiteraa’tu i te Evanelia i to Nazareta ra : 11-21 ; 2, - Ta to Nazareta faainoraa’tu ia lesu Mesia: 22-30.
Hoê sabati i Kaperenaumi : Luka IV, 31Ir. tamau : 42-44, 1. - I te poipoi i te sunago : 31-37;
2. -1 te aVatea, i te fare : 38-39*; 3. -1 teahiahi, i te pire :
40-41 ; 4. - I te aahiata, i te aihere : 42-44.
28 no Atopa :
44 ;
e peapea.
b] Ua noaa anei iâ outou te mau Parau Tomite ana’e ?
A tiai e ono avae, e tae noa’tu ia Fepuare 1924, ia oti
te ohipa tapaoraa i te Piha Tomite, I reira, a haere mai i
taua Piha ra, ma te afai i ta outou mau Parau Tomite, e
ani e
hoi te hoê ravea e hàamata i te faaafa-
To te Metua iteraa la’na ra : III, 21-22 ; 2: - To te Dia¬
bolo faahemaraa la’na ra : 3. - Ua vî Oia : IV, 1-13.
No reira :
nua
ra
E na teie nei Vea è faaite atu.
tamau hia anei i reira ? E ua tamau hia ra. a iri¬
hoho’a, mai te mea e, ia hinaaro. E mana roa ïa ia
ia patoi hia.
c] E fenua anei to oe, e ua riro to Parau Tomite ?
ti i te
—mairi e pae matahiti, ia ore
E haere mai oe i te Piha Tomite e
haapapu e, ua tapao
4^ 4* 4^ 4*
^^
^
^^^^
Te mau tuaroi parau no te mau paroika otare.
2 no
Tetepa 1923 : Nafaaueraa e toru ra. - Taioraa :
Mataio VII, 1-12 ; Tuaroi : ir. 7.
9 no Tetepa : Te malieahearaa e te tia i te vai maite
raa.
Taioraa : Isaia XL, 1-11 ; Tuaroi : ir. 6-8.
-
hia anei e aita anei.
E mai te mea e, ua tapao hia, a iriti
mai hoê hoho’a, e a tiai e pae matahiti, e mana’i.
d] Eiaha râ ia moe e, e mana
noa te mau parau
mana
].
'Ua mana teie nei ture no te mau fenua i mûri nei : Ta¬
hiti, Moorea, te mau mataeinaa o te Tuamotu, i faatupu
hia’i te Ture Tomite i na matahiti 1887, 1888. Tirara’tu
ai. Te vai
ra te mahana
e
Ta talon mau atiraa i te Atiia : Taio¬
Tuaroi : ir. 3.
23 no Tetepa : Te faufaa rahi no te Faateiteiraa ia lesn Mesia i nia.
Taioraa : Ohipa V, 17-32 ; Tuaroi : ir.
raa :
tahito [ Faataaraa a te mauToohitu, hooraa fenûa, etc.
haapao atoa hia te mau Fenua
i Raro, te mau Fenua Apatoa,
16 no Tetepa :
Salamo C ;
-
30 e 31.
30 no
Mataio
Tetepa : Te inainoe i moe, e te urî. - Taioraa ;
XV, 21-28 ; Tuaroi : ir. 24, 26 e 27.
Nuuhiva e Maareva. Aitâ
IMPRIMERIE
DE.L»OCÉANIE - RUE ^DES ÉCOLES
Fait partie de Vea Porotetani 1923