EPM_Vea Porotetani_192307.pdf
- Texte
-
Te 21
O
te
matahjti"
N° 1
TIURÂi
1@23..
Yea Porotetanî.
AitaHu
e
niu
tia i te taata’toa ia haanitait maori
e
Mesia
lesu
o
ra
râ
o
tel baaniau bîa ra,
oia iioi te
( I Korinetia III, Il )
^SSSSSSSSSSSSSSSSSSSëSSSS&SSSSÿS»SSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSS9SS
0. MOREAU.
E. AHNNE. Gé^aKat.
'
Hoo i te matahiti hoe: 1 tara
^SSggæSgS8282æ58gSS88SSS5éSggS5SSgS552Sæ585SS3®SgSæSS83SS@S@8«SSSSSSg5SS88æSS«Sg88
lehova i horo*a niai, e aa lehova i rave mai ; ia haa=
maitai hia fe Voa o lehova
Ua faaineine o Vea Porotetanî i te faaite atu i to’na ra mau hoa
e,. ua haamaitai mai te Atua i te
utuafare no Lovy mâ, te Orometua apî no RAIATEA, e ua fanau to raua tamaiti
matahiapo, o Etienne
Pierre Eugene Eimeo i te 17 no teienei ava‘e E fanau raa fifi râ.
Ua ite hoi te Metua i te ao ra e. e mauiui noa
paha taua tamaiti .iti ra. no reira ûa rave faahou atu
Oia ia’na ra i roto i to’na râ rima. I te 19, i .te avatea, i mairi ai to’na ra taoto
hopea !
Mauiui te.aau o to tatou pue hoa orometua i taua ati rahi ra, Nounou roa raua i taua
aiu iti ra.
Area râ, te auraro nei raua, e te haapao nei rauai te mau mea
hi‘o-ore-hia, o tei ti’a mau â ïa i tevairaa.
Te faaite atu nei o VEA POROTETANI e to’na mau hoa taatoa i to
fatou aroha rahi i to tatou
hoa
E
pue
’
ra.
haaputu te TIÀI MAMOE i te fanau'a rii
hopoi ! ” Isaia XL : 11.
i roto i ta’na
ratou i ta’na ouma ia
Pütuputuraa
no te
Apooraa Rahi.
Papeete i te Fare Pure, i Paofai,
no te
i te
mau Auvaha no na Tuhaa e toru râ
Moorea. Na de POMARE'T, Peretiteni no
Tahiti, Peretiteni no te Apooraa Rahi,
raa i taua pô ra.
Fgaineine tatou i te
e
no
na
farii
Tahiti
Tuhaa
e
jfaatere i te
mau reo
mai
raa
e
no
piti i
pure
himene
au
maitai. Eiaha tatou ia mairi ; haere paatoa ana’e mai tatou
aroha i te mau Auvaha o te faatere i te mau Ekalesia
e
^
P
Tahiti, i Tahiti, Moorea, Makatea, Matuita e Maareva.
E amtii tatou i te pure i te Atua ia tuu mai OIA i to’na
ra
Varua Maitai i nia iho ia
ratou, ei aratai no ratou ra,
hape.
E oti te Apooraa î te 16, ia tia i te
Fatu, i te mahana
maha ; e i te pô iho j te hora 7 e te afa, e
putuputu faahou
ai tatou i Paofai, no tè haamaitai i te
Atua, no te amui i
eiaha ia
roto i te
mau
EUPHARI
Auvaha
mau
o
a
te
Fatu
tei ineine i
paroika. Na te Tuhaa
reraa
ra.
e
te'ho'i
no
no
te aroha
raa’tu i te
atu i roto i to ratou
Moorea ë
baapa’o taua
ra
e
ei roto ratou i ta’na rima,
e
ei roto
TE BSAU Hl'OPO’AÜAA TAMARll
Nû TE MAU HAAPIIRAA.
Ua faaoti hia e, ei te mahana toru, te 15 no
ATETE i mua
nei, e putuputu ai te Apooraa Rahi. I te pô mahana piti 14
no 'Atete, i te hora 7 e te
afa, e tairuru ai te Paroika taa¬
toa no
rima,
Ua oti taua
mau
Hi‘opo‘araa
mahana matamua
ra, e
ua
oti maitai, i te
Tiurai nei. E riro e, ua itoito
roa te mau tamarii taatoa i teie.aei matahiti, no te mea, e
rave rahi roa tei manuia'e ua iti roa tei ere.
mau
I to tatou
no
HAAPIIRAA TAMAHINE
Papeete, ua
( te hi‘opo‘a raa matamua ) e ua hope roa i te manuia, oia hoi :
Marie Atger; Alix Bell; Alice Drinckfeldt; Cétînè BïB
chin; Emma Buchin ■ Lucy Faura\ Teehu Gadiot'. Marie
Laurent-, Car7nen Leverd', Marguerite Parker', Rehurehu
Pômare', Nathalie Poroi', Mareta Ponra', Daisy Sniidt',
Marthe Sbitz', Moe Teauna-, Nadia Tefaofana-, Terii U?az’ini ; Sarah Winchester.
No te Brevet Tahiti, ua tono hia ïa e 8 e e 7 tei manuia,
oia hoi : Orna Garnier, Aline Maha^ia', 'Marie Maraeitria',
Moe Mataihau: Hélène S>nidt', Poia Te'ariki-, Alice
tono hia
na
tamarii
19
no
no
te Certificat d’Etudes
ney.
No te Brevet Farani
pu.
0
te hoê ïa tamahine
no
râ, hoê tamarii o tei tono hia,
te Haapiiraa VIENOT, e ua ma-
2
nuia maitai
oia,
roa
o Jeanne
Chauvel'vsi.
na
nuiapau
tamaroatoo
oiahoi
roa,
Cfi'at-teâ IDoom,
:
mata'na
te
TÀMÀROA i Papeete, ua to6 i te Certificat d’Etudes, e ua luaFauC êwit® Q^tvn®, 'i9icto^ Btincfe-
No ta tatou HAAPIIRAA
nohia
3.-
PdÉOTETANi
VEA
hoê
tei
nei oiai te
maere
na ra.
(àle[vfi^®ri- JCenSexôon, Ra^inotvS îXat-na»
roto i te ati. Te nounou noa nei te
maa varua o
e, ua
haapuai ia’na
mau
e
Mauruuru
tei
o
rave
tatou i to tatou
roa
i ta tatou
mau
tamarii
te rohirohi ore
e
te
te
fiu ore, e tei faatupu i ta ratou haamaramarama, ia riro
ratou atoa ei taata tmu mau i roto i te Fenua no to tatou
Vea Porotetani ia ratou taatoa,
Mlle. BANZET
ua mau
raua
o
mai te
Faatere
mau
o
mai,
e
tae noa’tu i to
moe
2.-
râ,
ua
haapourihia
peahia ratou i roto i te
*
noa
'
•
e
te Haapaoraa taata.
pare no te
ra
marû pohe. E
te maramarama rii ta ratou
ravara roa
mau metua,' faaitoito tatou i te tono atu i ta tatou
tamarii i te Haapiiraa, eiaha e faaea ( Maseli 22 ; 6 ).
ua
e,
e ua
Te Etene ra, o te rahiraa o te taata i raro nei.
raua
E te
Tiai,
Aita i horoa hia’tu te Parau nate Atua ia ratou
-
Tahiti nei.
no
mamoe
ra.
Te tahi pae
Miti AHNNE, e tae noa’tu i to ra-
tauturu mai Farani
tauturu
mau
mau
ana’e
tupuna, i Tahiti mâ nei. Te haamauruuru roa’tu nei
mau
mau
roohia ratou e te o‘e e te pohe !.
O te taata faaroo ore, o te.ETENE ïa.
E feia maramarama, paha i te pae no te tino nei. Aita
râ ratou i ite i te Atua. Aita roa i parauhia’tu ia ratou te
aroha ho te Fatu, e te vai noa ra ratou i roto i te pouri.
Haere i te pohe ma te ite ore eaha te mea a mûri a‘e. Parahi i rotopu i te mau taata atoa, mai te mea e, e enemi
Orometua haapii,
mau
ma
no
te
e
Ë marû anei, e mahanahana anei ratou mai te mea
vai iho noa hia ratou ia haapao ia ratou iho ? Eita
ia ratou to tatou
ua ma-
No roto i ta tatou Haapiiraa Tatnahine, te No. 1
mau Certificat taatoa, o Mareta Poura ïa.
i te faaoromai.
ra
te
tupu o tei ore i'tauturu ia’¬
taata
roa’tu ! Ua riro râ ratou mai te
No te Brevet Tahiti, ua tonohia hoê tamaitij
nuia oia, o T)aniei
R®^,
taata i
ratou i ta ratou mau
idolo,
o
i
!
Te tamea
va-
ite, E mata’u
te hamani ino hoa’tu
ra¬
tou ia ratou ra.
Parau te tahi pae taata
aroha ore, Vai iho noa’tu ia ra¬
haapii atu ia ratou ra, Eiaha e faatupu i te
tatarahapa ! Eaha ? E roaa anei te maa ora ia ratou, mai
te mea e, ua vai iho hia ratou ? Eita roa ïa !
tou, eiaha
**
Na outou iho e bopoi atu i te maa
na ratou. ** -.Mareko 6 : 37.
e
Hoê â ïa hüru to te taata
o
tei haruhia
e
te
faahema
tei parahi noa i roto i te hara, mai te mea e, ua
paremo,;î E vai iho anei e tae noa’tu i te mureraa o to ra¬
tou aho, e pohe atu ai i te pohe mure ore ? Eiaha roa ïa !
raa, *e o
E aratai
Iesu Mesia, e no reira, i te mau vahi
Oia, i tairuru oioi te tiaa rahi, Ua farii
mai te Fatu ia ratou ra. O To’na ïa tere i raro nei.
mau o
atoa i tae mai ai
noa
Ua haapii atu ia ratou e pô noa’tu. I reira râ, na vai ra¬
tou e faaamu ? Pahono atura te Fatu i ta’na ra mau Pipi,
oûtou iho ! Auê te taata
na
veve e, e
te maa
! Area râ, ua afai noa mai ratou i tei roaa
roa
iti hajhai
mai ia ra¬
inaha, ua navai roa, e ua toe mai.
â, ua rahi roa’tu te feia poia rahi tei tiai ia
tou ra e.
I teie nei
faaamuhia’tu.
J.
-
O vai
te
ma
1,
-
0 ta tatou
E ite anei te
nei te
mau
mau
taata poia rahi i poroihia ia
faaamu ?
mau
tatou e, na tatou e
mau
tamarii,
tamarii rii i te
oti anei ia ratou
ra
a
tuhi ïa.
aiû i te imi i ta ratou
? Eita
mau maa e au
roa
maa
? E ite
ia ratou
ra
?
e
e
i te ino ia
ore
ia arataihia’tu ? Na te
2.
-
tiaturiraa
no
aau o
te taata i roohia
e
te ati
e
ra.
pûpû atu ia Iesu Mesia,
e
faanavai.
Eiaha tatou ia auê i te rahiraa 6 te ohipa i tuuhia mai
.
ia tatou nei ! Teie
râ,'maite mau aposetolo, afai atu tatou
pûpû atu ia Iesu. Na’na e faanavai. Mai
te meae, e pane iho â, e aore ra, e moni, ei tauturu i tei
poiâ i te pae tino, te reira ïa. E haamo’ahia i reira ra. Mai
te mèa e, e maa varua, oia hoi, te aroha, te ite, té faa¬
roo, te maramarama, eiaha tatou ia tapea, a tuu pau roa i
te rima o te Fatu; e na’na e faariro ei mea navai. E ere
no tatou faahou ; no to tatou mau taeae rii tei hiaai i
te
i tei
roaa
mai,
e
ora’i tatou. Haamana’o tatou e, te maa mau, o te
ra¬
aita ta'na
e
na
ia haa-
afai atu i ta
ta tatou
Parau
aiû ia Iesu Mesia, i haamaitai ai Oia ia ratou ra.
O to tatou taata tu pu tei roto i te ati te tahi pae.
E taiâ te
hopea
mau marna e
maitai ai ratou
maa
maa e
piihia’tu ? Nahea oia e ite ai e, ua aroha mai te Atua ia’ra, e ua pohe o Iesu Mesia no’na ra, ia ore ia faaite
hia’tu ia’na ra ? Nahea oia te pee'atu i te e’a maitai ia
ore
e
maa e
O te
-
E
na
tou mau
ta’na
ïa ! E poia, e, mai te mea e,
ite ai i te maitai
Te
-
1.
a-
aita i haapaohia, e pohe hoi ïa.
~Parâu anei tatou e, Ore noa’tu te tamarii ia hâapiihia
i te Parau na te Atua. la paari oia, na’na e maiti i te
haapaoraa ta’na i hinaaro ? Parau muamaa te reira ! Na-
hea te tamarii
II.
e
( I Tes. IV, 13 ). Eita oiae ite i te tumu e i te
taua ati ra, e te riaria ra oia. Ua haapourihia
te Atua iho. Tei reira te maramarama
E
maa
e
te-
ora.
tumu, ia tamatahîa’tu ïa.
E tia ia tatou i te afai atu i taua
maa ra
ia ratou ra,
ite papu tatou e, e maa tumu ta te Atua i
horoa mai ia tatou i rOto i ta’na ra Parau. Mai te haamano
te
mea ua
*
taraa mai
o
rioni taata i
ao e tae roa mai i teie nei, toohia mifaatiamâhia, i faaorahia’tu, ifaarirohia ei ta¬
teie nei
te Atua ? Toohia taata i oto i nia i ta ratou mau
marii
na
hara,
e ua roaa
anei
na
mai te hau ia ratou ? E
roto i taua Parau
ra
o
ta-tou nei,
e ere
to tatou faaorahia ?
IESU MESIA iho â, mai ta’na i haapii
VAU te Pa^ie Ora ; o te amu i teie nei pa¬
ne, e tia ïa i te oraraa [ loane VI, 61 ].
Aita e taero to roto ; e au râ i te taata atoa ra, mai te
tamarii, e tae noa’tu i te taattf paari. Tei fari mai e tei
haapao, e ORA ïa.
Taua
maa ra 0
mai ia tatou, o
POROTETANI
VËA
E te fe.ia faaroo
nej,
e
mai nei te Fatu ia tatou
ra e
opéré
i tei
e
a
haere mai
tauturu
e
uiui rahi. Hoê noa iho aniraa ta’na ra, la pure to Kolosa i te Atua no’na, ia iriti hia mai hoê upnta parauraa i
roto i te tapearaa. No’na ua papu ïa. Atira ïa parau.
Ta’na râ mau- tamarii i te pae faaroo, ta’na i liinaaro i te
tia i nia ! Te pii
hope roa’e,
atu
ia’na
atu i te maa i tei pohe, i tei paruparu, i tei oto,
tapeahia. Faaitoito !
OPANI : Mataio X, 7, 8
;
XXV, 34
-
haapii ê i te haamaramarama’tu.
36.
I.
>-
POU Ë mà iâîoy, îi mum ui m ia.
Hebera XI, 4.
^
'
Ua taraihia te mau io’a no to tatou mau ailo i nia i te
ofai tei faatiahia i Papeete ei haamana’oraa na te mau
ni a mûri alu nei.'
0 ratou râ, te taoto ra ïa i te mau vahi i hi‘a’i raton, i
hana’toa.
RANi ra.
râ to ratou ia tatou
reo
e
toe nei
—lia pohe matou- e faaora ia Farani Raiu i roto i
to’na ra ati. Na outou i teie nei, e tamau haere i ta ma¬
tou oliipa na roto i te faXtura mau i to tatou penua Metua Here Eiaha roa Farani ia haamâ ia butou na.
1.
Fiuitara puf ou iu outou iho. Eiaha
—
e
—
Hfiap%o eiaha te fenua
Faaitoito*
i te
rave
i te ohipa, ma
amui i
1. — E rahi to tatou atiraa’tu ia lesu Mesia. E rahi to
tatou oaoa.
2. —E riro ïa tatou ei mori arataino te feia moê i
nia i te iriatai no teienei ao.
■
Farani Metüa.
no
.—
-
roto i to tatou haamaitairaa i te Atua.
II. — EAHA, TE P'AUFA A E ITEA I TO TA¬
TOU MAURUURU I TE ATUA ?
haere i te veoe.
te tauturu te tahiâ
e
aivi, eiaha e faaea. I reira outou'e riro ai ei tauturu mai3°
na
.
te tahi. 0 te ravea hoi ïa e ora’i to tatou Nunaa e to ta¬
tou Fenua Tahiti. Yaere, faaapu, tanu i te peho e i te
tai
E itea
—
—
Tahiti!
4°.
TO TATOU MAURUURU P
2.
Na roto i to tatou poro haere noaraa i te maU
maitai ta te Atua i fasatia no tatou nei. Luka XVlll :4 3.
3 — Na roto i te feaauraa i to tatou tiaraa e to tatou
haerea atoa i te haapaoraa a1ESU MESIA; II Tim. II :
ohipa iino e te faufau, e vahavaha hia’i te taata
mau
17.
LukaXVlhie.
.
3“
:
II. — NAHEA E ITEA’I
TE ATUA ?
:
'1°
te
Ohipa XIV
3. — No to te Atua faaoraraa mai ia tatou mai roto
mai-i te mana no te ha/’a. Kol; 1: 13.
rotopu i te aroraa ra, e aore ra i te rnau far« ma’i i FaE
IA MAURUÜRU TATOU I TE AHA RA ?•
—
I. —No to te Atua faaoraraa mai ia ia tatou i to ta¬
tou mau ati.
Ua rau te. huru ati. To Paulo ra, e ati pohe ïa, no
te faaroo ; To tatou e huru maamaa ra. E hope roa-rà
i te haapa‘o hia e to tatou Fatu i te hora e au ia’na ra.
II Kor. I : 10.
2 — No to te Atuâ haapaoraa ia tatou i te mau ma-
Opani
Mataio
:
XXVlll, 20
Tapea maite i te f^nua tupuna i roto i to
Eiaha e faaere i‘ to outou mau huaai i te
Te taata o tei tape‘a tamau maite i to’ua tiaraa,
outou rima
tiaraa
no’na te
mana e
6° — la, ralii to outou mau huaai.
Ei huaai itoito rà, eiaha ei huero no te
taero ava. Ei huaai tiamâ râ.
7°
Te tuhaa
te tura’toa
(A hi‘o i te Ve'a
taiata
e no
te
Mai
Eiaha roa’tu outou ia haapaî'vparu i to
mau tino, e ehaapouri i to outou- niuna‘o na
roto i te inu ana e te uaina
molli
no
8°,—
0
liuapii tamau maite i to outou reo tupuna i
tamarii. 0 te mauhaa mau e au ai i te faahiti
i te mana‘o Tahiti ra ; o te faatahoê raa mai ia ta¬
tou nei.
te mau
pouri?
10° —■ Haamau outou ïa outouiho i nia i le ofai
tihi o te Earau »« te A tua.
E mou te ra‘i e te fenua nei : Te parau na te Atua râ
e ore roa ïa e mou. Mat. XXIV, 37.
la
mauruiiru
roa
outou
i te Atua. Kol. 3:15.
PAULO, i ROMA, i te taime i papai
Episetole. Ua ite hoi oia e, te hopea
huru tapearaa ra, o te pohe ia na roto i te ma-
no
taua
pa¬
tuhaa ohipa nei ma
aifaito
noa raa
Tiarei tae
aparau
nei te
.hià a‘e
mau huru faanei. Mai Pueu mâ,
mai i Papenop e Hitiaa mâ
roa
faito i te -tere te
_
i to matou pae
ohipa mai tei
raa
ra
hoi. Aita
e
ohipa faaapu e te unauna rahi o te
mau utuafare e to ratou man rnahora i te mau tiare nehenehe
e rave
mau
rahi te huru. E tapao maitai rahi teie
anaanatae ; e auaa roa te
haere
raa
i teie nei
i te
ma
i taua amui
mono
rahi
ia
puai rahi
raa
roa.
maitatai atoa
o
tei
te
ua taea roa
tera ra mau
roa
vanira
e
i
rarp.
te
mau
e
te
huru
etc. Aue
te mana‘o e, i te mau aito maitatai
i faaherehere i to ratou mau rima, eiaha
o
^otu
,e
raa e
tatou i te
oire, Otira
na
ia riro te fenua
! A rohi
E homa tatou atoa to tera vahi
na
tipapa
mau pou
pahure i te tautoo maite
faatupu atoa
te
mai te haari, meia, maniota
fana'o
ore roa
no
i te faatupu
ohipa faaapu e te rave nei
Aita e uru raau e mau i mua
ra, ua mou e ua
hia, nei te reira i te
te popou e
reira
mau pupu rave
te
fenua ruperùpe e te
Tei te tapearaa 0
mai.ai oia i teienei
raa
te
maa
IRA VA PARAU
na
fafau
Te
e
noho
raa
ta
taoto tamau te taata i nia i
mau
rahi, vai noa’tu ai â te mau mamoe ina'i, aita roa
nànà i ere i te reira.
yahi râ e hiohio noa hia nei, maori ia, o te itoito rahi
pai
te utuafare e no te haamaitai i te fenua. E pa-
9° — E dra ia noaa mm te ite i ta oütna mau Ta
marii. E taata moémoâ' e te faufaa ore i teienei, te taa¬
Me 1923 >.
te itoito
Tapea outou i ta outou
ïa ta tatou faatereraa.
pu
Faaapuraa.
no
mahana i faaoti hia’i teienei
na
rau, ua
—
outou
te
o
e
a
haere â i
tera vahi
mau pupu
ano
ei
mua.
atu
hoi
a
ohipa faaapu mai to
faatupu
te otohe haere noa i te
»
6
raa
i te
YEA
PO R 0 TETAN I
mana'o taupupu ei turori raa mana'o no te
Haamana'o maitai tatou atoa nei e taua mau
rnau
taata atoa.
mana’o faatau i te ohipa ra
te tumu rahi
Te
faatere
mau
te êia hûero
atoa ïa ; e ere
atoa, mai tei faaroo haere- hia a'enei. E
méa haamâ rahi te reira e te faufau i mua i te aro no te
Tuhaa I.
Atua
te
no
te mau ravea rau i rave hia
tera atu hoi
tera utuafare
faaapu vanira
e mea ;
te
raa o
tiai atu ai i te
a
i te
tera
no
tere
mau
ohipa io matou nei e teie e tautoo hia nei
tau hi‘o raa. Na’u â ïa e faaite atu ia oe
e
hopea
te
no
faaapu vanira
faanohoràa
no te
o
haamana'o hia maoti
te tahi
paheru
iti io te
raa
mau
hoa
rii, e.na to ratou mau manao
«maramarama e pahono mai, ia ite tatou atoa i te maramarama. E riro paha outou i te na ô e, o vai teie mamaiâ e
ui nei ? Atira noa’tu ïa. Tei ia
e
te
taeae,
mau
oe ra
e
te mau orometua
e te mau taurearea aravihi te itee tema-
ta’u ïa
paimi nei. Teie taua
e
paheru
maa
«
iti
-
Ua maitai
-
te mea e, ua
mai ? Te
maitai
faa
maitai
te
no
anei tatou i teie nei tau
faaite mai i
roa ra. a
ravea e noaa
nei ? Ua
pu
roa
raa
faatupu
raa
te vanira i
e
faaapu ? Mai
te maitai i
mai ai te faufaa rahi
hia anei taua
rave
noaa
faaa-
no te mau
faaapu, nei ei ravea
i te maitai i te pae .imiraa fau¬
mau
i te pae morare hoi ?
e
Na tatou
e
feruri
e
e
ia Vea Porotetani
ncraa
aratai. Faatae atu te
ei reira
ra.
vau
Farii mai i to’u aroha taeae ia outou
e
mau
paho.
Te hoê hoa
ia maitai outou
no
“mai
te
19
outou.
e
TUATAPAPA NO
‘mai tei faaite Ria mai i roto i
te
bula
no
te
o
mau
parau
ore
te
mauapî
no
o
nehe
faarahi atu i te
mai
Evanelia
a
Luka’
horoa i te hoê ta¬
E haamata i te 19
mua
i mûri
bedopia.
e au ra
Haapiiraa ta.
apî,
Mai teie te huru te haamataraa
a'e i
te
no
no
Eita hoi
no
-
no
Ir. tam. 63
2] Himene
;
ta’na
te
no
tei Na Mua i te Faite,
66. l] E
-
h. ei fa'j i
oaoa o.
ohipa faaora
ra
taeraa
te
te poroi raa
;
-
rahi to Za-
oaoa
i tei
NA MUA I TE FATU.
16
Tetepa
no
20.
-
II
21
;
Ir. tam. 10
Fanauraa
no
te Faaora.
Luka II
-
:
1
-
14, - l] I te'oire iti, o BE'TELEHEMA, te imiraa i te piha ; te fare puaa ; 2] Te mau tiai
mamoe, i te pô i roto i te aua : Te farereiraa hanahaiia.
23 no Tetepa : Simeona e ie tamaiti ra.o lesu.
Luka
:
-
l] Haapa'o hia te ture i
2] E faatupu oia i te HAU 25 - 32 ; - 3] E ri¬
39.
-
Ir. tam. 21
-
nia ia lesu ;
atoa rà oia ei tumu
Tetepa
no
39
:
ica
17
52.
-
:
lesu i te 12
Ir. tam. 46
-
24.
-
te Tamai 32
no
2) E tamaiti paieti
;
-
;
raa
35,
-
to'na
o
matahiti
51, l] É tamaiti
3] E
Luka
;
itoito
tamaiti faatura i
i te
te
me¬
•
o
-
te
mau
5
mo
:
Tiurai
te
TUA ROI
Paroika
mau
no
Tiurai
1
:
no
19
-
26
34
e
ÇaaixMi foufau
QUia
:
16. Tuaroi
Atete
no
no
no
otare
:
:
-
oie -tvea raa i le
lie Roma II ;
Taioraa parau
:
10, p.
-
Taioraa parau
le |iarii.|iat'Vt
:
8
-
16,
®3o tatou Povoivaa.
-
1
:
lere-
:
Sala-
m,
ir. 1.
29. Tuaroi
Atete.
-
:
^e |iaai «
:
Atete
la.
foufaa :
leremia X
Exodo XVll
;
-
:
O â'efi.ova ta’u Tllai.
:
Atete
XXt 19
,ia’ua
®3e
:
Taioraa parau : Oh. V
24. Tuaroi : Exodo XX : 7.
-
XXIII, Tuaroi
12
ne
1923
te Qliia.
ioraa Parau
ohipa apî.
teienei tabula
no
mia X
e
te navai
Atete, oia hoi, i te sabati raatahaamata faahouraa o te haapiiraa he"
no
Fanaurç,a
:
80,
-
te Fatu ;
0
22
te aufau pee
mau
57
:
karia mâ
lESU ME SI A
teienei Vea. Ahiri i noaa 1, 500 hoa no
mai na mua a'e, penei a'e e nehe.
te Vea
e
tuatapapa
mau
3] Utua
y*
Haapiiraa Sabati, ei tauturu atu i te mau Pae orometua,
e ua fifi te mau faatere i
imi i te hoê
Tetepa
no
Luka, I
TE HOE MAU
roika aita ta ratou
te
te Atua i te paieti ;
a
ta’na himene.
e
ei tauturu i
Vea Porotetani i te
nehenehe ia tatara i taua
-
2) Pahonoraa
-
29
Te tauiata nei
4,
Te Tohuraa i tei Na Mua i te Fatu :
- Ir.
tamau 11
14. - 1) Haapaoraa no
-
no
Tetepa 1923.
PAR AU
:
22.
-
tua.
tae noa’tii i te 30
-
taupupu.
2 no Setepa, - Te tohuraa i te Taraehara : Luka I :
26
33 ; 46 - 55. Ir. tam. 46 - 50.
il To te melahi faa¬
ite raa’tu ia MARIÀ i te parau tohu no to lesu fanauraa
mai ; 2] To MARIA haere raa e farerei ia ELISABETA
ohipa
Haapiiraa Sabati
Atete
Luka 1:1
no te
ro
TABULA
no
5
:
metua ;
na
II
te
Luka,
a
-
Atete
no
Luka I
30
E
Te Evanelia
;
4.
-
-
tiai atu ai,
i, te Atua.
no
matahiti
mau
-
9
E faaapu rave tahito hia anei te haari
to tatou mau fenua nei ?
'
2.
te
o
râ.
noa raa
1). Te “Evanelia”, o. h, e “ Parau mai¬
tai
2) Na "Evanelia e 4, o. h. te pârau no na ITE a
te Fatu ; 3) Te Evanelia a Luka, o. h. to te Taote
Heleni,
Pipi na no Paulo.
ra.
1.
faahepo, ei tauturu
mea
Te Evanelia
-
Atete
no
26
taio mai i .teie nei-tau reni
ramarama, o
19
Ir. tam. 1
tera atu hoi utuafare.
e
Hou a‘e râfaaoti atu ai teie nei tau reni rii. Vahi iti tei
e
i te
matamua ra,
E Vea Porotetani e, te huru teie
e
tei hinaaro i te pee atu i taua tabula
i hinaaro i'tç pee atu ra, tei reira
ore
te taata hoi.
e no
reira
no
te maiaa
moa e
o
ïa. Tei
ra, te reira
ir. 21.
tatou '^aala
ivo
QaitifeÊ^a
Tuaroi
-
;
Ta¬
:
ir. 11,
Taioraa parau"; loa-
-
:
tu|iu
Taioraa parau : Luka X
:
e
25
35.
stmli. 3e r^ceoiiie.
te avoRo loo’tu
-
37, Tuaroi
:
ir.
Fait partie de Vea Porotetani 1923