EPM_Vea Porotetani_192307.pdf
- extracted text
-
Te 21 O te
matahjti"
N° 1
TIURÂi
1@23..
Yea Porotetanî.
AitaHu e niu e tia i te taata’toa ia haanitait maori râ o tel baaniau bîa
ra, oia iioi te
Mesia
ra
lesu
o
( I Korinetia III, Il )
^SSSSSSSSSSSSSSSSSSSëSSSS&SSSSÿS»SSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSS9SS
0. MOREAU.
E. AHNNE. Gé^aKat.
'
Hoo i te matahiti hoe: 1 tara
^SSggæSgS8282æ58gSS88SSS5éSggS5SSgS552Sæ585SS3®SgSæSS83SS@S@8«SSSSSSg5SS88æSS«Sg88
lehova i horo*a niai, e aa lehova i rave mai ; ia haa=
maitai hia fe Voa o lehova
Ua faaineine o Vea Porotetanî i te faaite atu i to’na ra mau hoa
e,. ua haamaitai mai te Atua i te
utuafare no Lovy mâ, te Orometua apî no RAIATEA, e ua fanau to raua tamaiti
matahiapo, o Etienne
Pierre Eugene Eimeo i te 17 no teienei ava‘e E fanau raa fifi râ.
Ua ite hoi te Metua i te ao ra e. e mauiui noa
paha taua tamaiti .iti ra. no reira ûa rave faahou atu
Oia ia’na ra i roto i to’na râ rima. I te 19, i .te avatea, i mairi ai to’na ra taoto
hopea !
Mauiui te.aau o to tatou pue hoa orometua i taua ati rahi ra, Nounou roa raua i taua
aiu iti ra.
Area râ, te auraro nei raua, e te haapao nei rauai te mau mea
hi‘o-ore-hia, o tei ti’a mau â ïa i tevairaa.
Te faaite atu nei o VEA POROTETANI e to’na mau hoa taatoa i to
fatou aroha rahi i to tatou
pue
hoa ra.
’
E haaputu te TIÀI MAMOE i te fanau'a rii i roto i ta’na
rima, e ei roto ratou i ta’na rima, e ei roto
ratou i ta’na ouma ia hopoi ! ” Isaia XL : 11.
Pütuputuraa
no te
Apooraa Rahi.
TE BSAU Hl'OPO’AÜAA TAMARll
Nû TE MAU HAAPIIRAA.
Ua faaoti hia e, ei te mahana toru, te 15 no
ATETE i mua
nei, e putuputu ai te Apooraa Rahi. I te pô mahana piti 14
no
'Atete, i te hora 7 e te afa, e tairuru ai te Paroika taa¬
toa no
Papeete i te Fare Pure, i Paofai, no te farii raa mai
i te mau Auvaha no na
Tuhaa e toru râ no Tahiti e
Moorea. Na de POMARE'T, Peretiteni no na Tuhaa e
no
piti i
Tahiti, Peretiteni no te Apooraa Rahi, e jfaatere i te pure
raa i taua pô ra.
Fgaineine tatou i te mau reo himene au
maitai. Eiaha tatou ia mairi ; haere paatoa ana’e mai tatou
e
^
P
aroha i te
mau
Auvaha o te faatere i te
mau
Ekalesia
Tahiti, i Tahiti, Moorea, Makatea, Matuita e Maareva.
E amtii tatou i te pure i te Atua ia tuu mai OIA i to’na
ra
Varua Maitai i nia iho ia
ratou, ei aratai no ratou ra,
eiaha ia hape.
E oti te Apooraa î te 16, ia tia i te
Fatu, i te mahana
maha ; e i te pô iho j te hora 7 e te afa, e
putuputu faahou
ai tatou i Paofai, no tè haamaitai i te
Atua, no te amui i
roto i te EUPHARI a te Fatu e no te aroha raa’tu i te
mau
mau
Auvaha o tei ineine i te'ho'i atu i roto i to ratou ra
paroika. Na te Tuhaa no Moorea ë baapa’o taua pu.
reraa
ra.
Ua oti taua mau
Hi‘opo‘araa ra, e
ua
oti maitai, i te
mau
mahana matamua
rave
rahi roa tei manuia'e ua iti roa tei ere.
Tiurai nei. E riro e, ua itoito
roa te mau tamarii taatoa i teie.aei matahiti, no te mea, e
I to tatou
no
HAAPIIRAA TAMAHINE
tono hia na tamarii
no
Papeete, ua
19 no te Certificat d’Etudes ( te hi‘o-
po‘a raa matamua ) e ua hope roa i te manuia, oia hoi :
Marie Atger; Alix Bell; Alice Drinckfeldt; Cétînè BïB
chin; Emma Buchin ■ Lucy Faura\ Teehu Gadiot'. Marie
Laurent-, Car7nen Leverd', Marguerite Parker', Rehurehu
Pômare', Nathalie Poroi', Mareta Ponra', Daisy Sniidt',
Marthe Sbitz', Moe Teauna-, Nadia Tefaofana-, Terii U?az’ini ;
Sarah Winchester.
No te Brevet Tahiti, ua tono hia ïa e 8 e e 7 tei manuia,
oia hoi : Orna Garnier, Aline Maha^ia', 'Marie Maraeitria',
Moe Mataihau: Hélène S>nidt', Poia Te'ariki-, Alice
ney.
No te Brevet Farani
0
te hoê ïa tamahine no
râ, hoê tamarii o tei tono hia,
te Haapiiraa VIENOT, e ua ma-
2
3.-
PdÉOTETANi
VEA
nuia maitai roa oia, o Jeanne Chauvel'vsi.
mata'na roto i te ati. Te nounou noa nei te taata i te
te
No ta tatou HAAPIIRAA TÀMÀROA i Papeete, ua to-
hoê maa varua o tei haapuai ia’na ra i te faaoromai. e te
maere nei oiai te mau taata tupu o tei ore i'tauturu ia’¬
nohia na tamaroatoo 6 i te Certificat
d’Etudes, e ua luanuiapau roa, oiahoi : FauC êwit® Q^tvn®, 'i9icto^ BtincfeCfi'at-teâ IDoom, (àle[vfi^®ri- JCenSexôon, Ra^inotvS îXat-na»
Ë marû anei, e mahanahana anei ratou mai te mea
na ra.
e, ua vai iho noa hia ratou
ia haapao ia ratou iho ? Eita
roa’tu ! Ua riro râ ratou mai te mau
No te Brevet Tahiti, ua tonohia hoê tamaitij
nuia oia, o T)aniei
R®^,
e
Mauruuru roa tatou i to tatou
mau
no te
Orometua haapii,
e
ua mau
o
mai te
Faatere
mau
o
mai, e tae noa’tu i to
mau tamarii
e
*
noa
te maramarama rii ta ratou
i
ite, E mata’u
ratou i ta ratou mau idolo, o te hamani ino hoa’tu ra¬
tou ia ratou ra.
Parau te tahi pae taata aroha ore, Vai iho
**
'
te Haapaoraa taata.
Te Etene ra, o te rahiraa o te taata i raro nei. Te tapeahia ratou i roto i te pare no te marû pohe. E mea varavara roa
i te Haapiiraa, eiaha e faaea ( Maseli 22 ; 6 ).
haapourihia
Aita i horoa hia’tu te Parau nate Atua ia ratou ra !
-
raua
E te mau metua,' faaitoito tatou i te tono atu i ta tatou
•
Te tahi pae râ, ua
tauturu no Tahiti nei.
mau
2.-
ana’e ra.
Miti AHNNE, e tae noa’tu i to ra-
tauturu mai Farani
i roto i te pouri.
Haere i te pohe ma te ite ore eaha te mea a mûri a‘e. Parahi i rotopu i te mau taata atoa, mai te mea e, e enemi
tupuna, i Tahiti mâ nei. Te haamauruuru roa’tu nei
Vea Porotetani ia ratou taatoa,
O te taata faaroo ore, o te.ETENE ïa.
aroha ho te Fatu, e te vai noa ra ratou
te
fiu ore, e tei faatupu i ta ratou haamaramarama, ia riro
ratou atoa ei taata tmu mau i roto i te Fenua no to tatou
Mlle. BANZET raua
moe
E feia maramarama, paha i te pae no te tino nei. Aita
râ ratou i ite i te Atua. Aita roa i parauhia’tu ia ratou te
tei rave i ta tatou mau tamarii ma te rohirohi ore
mau
ua
e,
ua ma-
No roto i ta tatou Haapiiraa Tatnahine, te No. 1
mau Certificat taatoa, o Mareta Poura ïa.
o
mamoe
ia ratou to tatou Tiai, e ua roohia ratou e te o‘e e te pohe !.
noa’tu ia ra¬
tou, eiaha e haapii atu ia ratou ra, Eiaha e faatupu i te
tatarahapa ! Eaha ? E roaa anei te maa ora ia ratou, mai
Na outou iho e bopoi atu i te maa
na ratou. ** -.Mareko 6 : 37.
te mea e, ua vai iho hia ratou ?
Hoê â ïa hüru to te taata
o
Eita roa ïa !
tei haruhia e te
faahema
raa, *e o tei parahi noa i
E aratai mau o Iesu Mesia, e no reira, i te mau
vahi
rahi, Ua farii
noa mai te Fatu ia ratou ra. O To’na ïa tere i raro
nei.
roto i te hara, mai te mea e, ua
paremo,;î E vai iho anei e tae noa’tu i te mureraa o to ra¬
tou
atoa i tae mai ai Oia, i tairuru oioi te tiaa
Ua haapii atu ia ratou e pô noa’tu. I reira râ, na vai ra¬
tou e faaamu ? Pahono atura te Fatu i ta’na ra mau Pipi,
na
roa
oûtou iho ! Auê te taata veve e, e te maa
! Area râ, ua afai noa mai ratou i tei roaa
iti hajhai
mai ia ra¬
inaha, ua navai roa, e ua toe mai.
I teie nei â, ua rahi roa’tu te feia poia rahi tei tiai ia
tou ra e.
faaamuhia’tu.
J. - O vai ma te mau taata poia rahi i poroihia ia
tatou e, na tatou e faaamu ?
1, - 0 ta tatou mau tamarii, a tuhi ïa.
nei te mau tamarii rii i te mau maa e
au
II. - Te maa e maitai ai ratou ra.
1. - O te maa ta tatou e
ia ratou ra ?
Eiaha tatou ia auê i te rahiraa 6 te ohipa i tuuhia mai
.
ia tatou nei ! Teie râ,'maite mau aposetolo, afai atu tatou
i tei roaa mai, e pûpû atu ia Iesu.
ei tauturu i tei
poiâ i te pae tino, te reira ïa. E haamo’ahia i reira ra. Mai
te mèa e, e maa varua, oia hoi, te aroha, te ite, té faa¬
roo, te maramarama, eiaha tatou ia tapea, a tuu pau roa i
te rima o te Fatu; e na’na e faariro ei mea navai. E ere
E
Parau na te Atua iho. Tei reira te
haa-
piihia’tu ? Nahea oia e ite ai e, ua aroha mai te Atua ia’ra, e ua pohe o Iesu Mesia no’na ra, ia ore ia faaite
hia’tu ia’na ra ? Nahea oia te pee'atu i te e’a maitai ia
ia arataihia’tu ? Na te mau marna e afai atu i ta
tou mau
ra¬
aiû ia Iesu Mesia, i haamaitai ai Oia ia ratou ra.
2. - O to tatou taata tu pu tei roto i te ati te tahi pae.
E taiâ te aau o te taata i roohia e te ati
e
aita ta'na
e
( I Tes. IV, 13 ). Eita oiae ite i te tumu e i te
hopea no taua ati ra, e te riaria ra oia. Ua haapourihia
tiaturiraa
tatou mau taeae rii tei hiaai i te
ora’i tatou. Haamana’o tatou e, te maa mau, o te
maa e
na
ore
tatou faahou ; no to
a-
aita i haapaohia, e pohe hoi ïa.
~Parâu anei tatou e, Ore noa’tu te tamarii ia hâapiihia
i te Parau na te Atua. la paari oia, na’na e maiti i te
haapaoraa ta’na i hinaaro ? Parau muamaa te reira ! Na-
Na’na e faanavai. Mai
te meae, e pane iho â, e aore ra, e moni,
oti anei ia ratou ra ? Eita roa ïa ! E poia, e, mai te mea e,
hea te tamarii e ite ai i te maitai e i te ino ia ore ia
pûpû atu ia Iesu Mesia, e
ta’na e faanavai.
no
E ite anei te mau aiû i te imi i ta ratou maa ? E ite
aho, e pohe atu ai i te pohe mure ore ? Eiaha roa ïa !
E
maa
E tia ia tatou i te afai atu i taua
no
maramarama e
te- ora.
tumu, ia tamatahîa’tu ïa.
maa ra
ia ratou ra,
te mea ua ite papu tatou e, e maa tumu
ta te Atua i
horoa mai ia tatou i rOto i ta’na ra Parau. Mai te haama*
taraa mai o teie nei ao e tae roa mai i teie nei,
rioni taata i
toohia mifaatiamâhia, i faaorahia’tu, ifaarirohia ei ta¬
marii na te Atua ? Toohia taata i oto i nia i ta ratou mau
hara, e ua roaa mai te hau ia ratou ? E o ta-tou nei, e ere
anei na roto i taua Parau
Taua
maa ra 0
ra
to tatou faaorahia ?
IESU MESIA iho â, mai ta’na i
haapii
mai ia tatou, o VAU te Pa^ie Ora ; o te amu i teie nei pa¬
ne, e tia ïa i
te oraraa [ loane VI, 61 ].
râ i te taata atoa ra, mai te
tamarii, e tae noa’tu i te taattf paari. Tei fari mai e tei
haapao, e ORA ïa.
Aita e taero to roto ; e au
VËA
POROTETANI
uiui rahi. Hoê noa iho aniraa ta’na ra, la pure to Kolosa i te Atua no’na, ia iriti hia mai hoê upnta parauraa i
roto i te tapearaa. No’na ua papu ïa. Atira ïa parau.
Ta’na râ mau- tamarii i te pae faaroo, ta’na i liinaaro i te
E te fe.ia faaroo nej, e hope roa’e, a tia i nia ! Te pii
mai nei te Fatu ia tatou e haere mai e tauturu atu ia’na
ra e
i tei paruparu, i tei oto,
Faaitoito !
OPANI : Mataio X, 7, 8 ; XXV, 34 - 36.
opéré atu i te maa i tei pohe,
i tei tapeahia.
haapii ê i te haamaramarama’tu.
I.
>-
POU Ë mà iâîoy, îi mum ui m ia.
Hebera XI, 4.
'
hana’toa.
RANi ra.
II. — NAHEA E ITEA’I
TE ATUA ?
râ to ratou ia tatou e toe nei :
'1° —lia pohe matou- e faaora ia Farani Raiu i roto i
to’na ra ati. Na outou i teie nei, e tamau haere i ta ma¬
tou oliipa na roto i te faXtura mau i to
tua Here Eiaha roa Farani ia haamâ ia
.
1. — E itea
—
.
Tahiti!
II. — EAHA, TE P'AUFA A E ITEA I TO TA¬
TOU MAURUURU I TE ATUA ?
Hfiap%o eiaha te fenua e haere i te veoe.
Faaitoito* i te rave i te ohipa, ma te tauturu te tahiâ
4°.
—
1. — E rahi to tatou atiraa’tu ia lesu Mesia. E rahi to
tatou oaoa.
2. —E riro ïa tatou ei mori arataino te feia moê i
nia i te iriatai no teienei ao.
■
te tahi. 0 te ravea hoi ïa e ora’i to tatou Nunaa e to ta¬
tou Fenua Tahiti. Yaere, faaapu, tanu i te peho e i te
aivi, eiaha e faaea. I reira outou'e riro ai ei tauturu maitai
Farani Metüa.
no
3° .—
-
i to tatou haamaitairaa i te Atua.
2.
Na roto i to tatou poro haere noaraa i te maU
maitai ta te Atua i fasatia no tatou nei. Luka XVlll :4 3.
3 — Na roto i te feaauraa i to tatou tiaraa e to tatou
haerea atoa i te haapaoraa a1ESU MESIA; II Tim. II :
butou na.
ohipa iino e te faufau, e vahavaha hia’i te taata
mau
na roto
TO TATOU MAURUURU P
LukaXVlhie.
tatou penua Me-
3“ — Fiuitara puf ou iu outou iho. Eiaha e amui i
te
Ohipa XIV : 17.
3. — No to te Atua faaoraraa mai ia tatou mai roto
mai-i te mana no te ha/’a. Kol; 1: 13.
rotopu i te aroraa ra, e aore ra i te rnau far« ma’i i Fareo
IA MAURUÜRU TATOU I TE AHA RA ?•
^
Ua taraihia te mau io’a no to tatou mau ailo i nia i te
ofai tei faatiahia i Papeete ei haamana’oraa na te mau
ni a mûri alu nei.'
0 ratou râ, te taoto ra ïa i te mau vahi i hi‘a’i raton, i
E
—
I. —No to te Atua faaoraraa mai ia ia tatou i to ta¬
tou mau ati.
Ua rau te. huru ati. To Paulo ra, e ati pohe ïa, no
te faaroo ; To tatou e huru maamaa ra. E hope roa-rà
i te haapa‘o hia e to tatou Fatu i te hora e au ia’na ra.
II Kor. I : 10.
2 — No to te Atuâ haapaoraa ia tatou i te mau ma-
Opani : Mataio XXVlll, 20
Tapea maite i te f^nua tupuna i roto i to
Eiaha e faaere i‘ to outou mau huaai i te
Te taata o tei tape‘a tamau maite i to’ua tiaraa,
outou rima
tiaraa
Te tuhaa o te Faaapuraa.
no’na te mana e te tura’toa
(A hi‘o i te Ve'a no Me 1923 >.
6° — la, ralii to outou mau huaai.
Ei huaai itoito rà, eiaha ei huero no te taiata e no te
taero ava. Ei huaai tiamâ râ.
Mai na mahana i faaoti hia’i teienei mau fafau
—
roto i te inu ana e te uaina
te itoito rahi,
vai noa’tu ai â te mau mamoe ina'i, aita roa
pai e nànà i ere i te reira.
Te yahi râ e hiohio noa hia nei, maori ia, o te itoito rahi
Tapea outou i ta outou
molli no te utuafare e no te haamaitai i te fenua. E papu
ïa ta tatou faatereraa.
8°,—
0
liuapii tamau maite i to outou reo tupuna i
tamarii. 0 te mauhaa
raa i te mana‘o Tahiti ra ; o te
tou nei.
te mau
mau e au
ta
10° —■ Haamau outou ïa outouiho i nia i le ofai
tihi o te Earau »« te A tua.
E mou te ra‘i e te fenua nei : Te parau na te Atua râ
e ore roa ïa e mou. Mat. XXIV, 37.
IRA VA PARAU
la mauruiiru
roa outou
i te Atua. Kol. 3:15.
Tei te tapearaa 0 PAULO, i ROMA, i te taime i papai
mai.ai oia i teienei Episetole. Ua ite hoi oia e, te hopea
no taua huru tapearaa ra, o te pohe ia na roto i te ma-
aifaito
Tiarei tae
faatahoê raa mai ia ta¬
pouri?
te
noa raa
i to matou pae nei te mau huru faa-
noho raa ohipa mai tei aparau .hià
ai i te faahiti
9° — E dra ia noaa mm te ite i ta oütna mau Ta
marii. E taata moémoâ' e te faufaa ore i teienei, te taa¬
pa¬
rau, ua taoto tamau te taata i nia i na tuhaa ohipa nei ma
Eiaha roa’tu outou ia haapaî'vparu i to
outou mau tino, e ehaapouri i to outou- niuna‘o na
7°
raa
roa
faito i te -tere te
_
a‘e nei. Mai Pueu mâ,
mai i Papenop e Hitiaa mâ
ra hoi.
Aita e
ohipa faaapu e te unauna rahi o te
mau utuafare e to ratou man rnahora i te mau tiare nemau
henehe e rave rahi te huru. E tapao maitai rahi teie no te
anaanatae ; e auaa roa te
reira ua taea roa i te faatupu
haere raa i te mau pupu rave
ohipa faaapu e te rave nei
i teie nei ma te puai rahi roa. Aita e uru raau e mau i mua
i taua amui raa ra, ua mou e ua
tipapa roa i rarp. e te
hia, nei te reira i te mau pou vanira e te mau huru
maa maitatai atoa mai te haari, meia, maniota etc. Aue
mono
te popou e te fana'o o te mana‘o e, i te mau
rahi
ia
o tei ore roa i
aito maitatai
faaherehere i to ratou mau rima, eiaha
pahure i te tautoo maite raa e ia riro te fenua ano ei
fenua ruperùpe e te ^otu ,e ! A rohi a haere â i mua.
E homa tatou atoa to tera vahi e tera vahi atu hoi
a
faatupu atoa na tatou i te mau pupu ohipa faaapu mai to
tera ra mau oire, Otira na te otohe haere noa i te faatupu
»
6
raa
YEA
i te rnau
taata atoa.
PO R 0 TETAN I
mana'o taupupu ei turori raa mana'o no te
Haamana'o maitai tatou atoa nei e taua mau
mana’o faatau i te ohipa ra
te tumu rahi no te êia hûero
Te mau faatere o tei hinaaro i te
pee atu i taua tabula
ïa. Tei ore i hinaaro i'tç pee atu ra, tei reira
atoa ïa ; e ere i te mea
ra, te reira
faahepo, ei tauturu noa raa râ.
te maiaa
atoa, mai tei faaroo haere- hia a'enei. E
méa haamâ rahi te reira e te faufau i mua i te aro no te
moa e
Tuhaa I. -
Te Evanelia o te mau matahiti
Atua e no te taata hoi.
matamua ra,
E Vea Porotetani e, te huru teie no te mau tere raa o te
19 no Atete ; Te Evanelia a
ohipa io matou nei e teie e tautoo hia nei a tiai atu ai i te
tau hi‘o raa. Na’u â ïa e faaite atu ia oe i te
hopea no te
tai
reira e te mau ravea rau i rave hia no tera faaapu vanira
te
tera atu hoi faaapu vanira e mea ; no te
tera utuafare e tera atu hoi utuafare.
e
faanohoràa o
Hou a‘e râfaaoti atu ai teie nei tau reni rii. Vahi iti tei
haamana'o hia maoti te tahi paheru raa iti io te mau hoa
e
taio mai i .teie nei-tau reni rii, e.na to ratou mau manao
pahono mai, ia ite tatou atoa i te maramaE riro paha outou i te na ô e, o vai teie mamaiâ e
«maramarama e
rama.
ui nei ? Atira noa’tu ïa. Tei ia
e
te mau
oe ra
e
te mau orometua
taeae, e te mau taurearea aravihi te itee temata’u ïa e paimi nei. Teie taua maa paheru raa
ramarama, o
«
iti ra.
1.
E faaapu rave tahito hia anei te haari e te vanira i
-
'
2. - Ua maitai roa anei tatou i teie nei tau faaapu ? Mai
te mea e, ua maitai roa ra. a
faaite mai i te maitai i
noaa
mai ? Te ravea e noaa mai ai te faufaa rahi no te mau faaa-
? Ua rave hia anei taua
faaapu, nei ei ravea
maitai no te faatupu raa i te maitai i te pae .imiraa fau¬
faa
e
ncraa
mau
i te pae morare hoi ?
Na tatou
e
feruri e
e
ia Vea Porotetani
-
aratai. Faatae atu te mau paho.
ei reira vau tiai atu ai,
ra.
Farii mai i to’u aroha taeae ia outou e ia maitai outou
i, te Atua.
Te hoê hoa
no
outou.
-
Pipi na
Paulo.
Te Tohuraa i tei Na Mua i te Fatu :
no
26 no Atete :
Luka I : 5
22. Ir. tamau 11
14.
1) Haapaoraa no
2) Pahonoraa a te Atua i te paieti ; 3] Utua
-
metua ;
na
-
-
taupupu.
Setepa, - Te tohuraa i te Taraehara : Luka I :
26
33 ; 46 - 55. Ir. tam. 46 - 50.
il To te melahi faa¬
ite raa’tu ia MARIÀ i te parau tohu no to lesu fanauraa
2 no
-
-
2] To MARIA haere raa e farerei ia ELISABETA
mai ;
ta’na himene.
e
9 no Tetepa :
Fanaurç,a no tei Na Mua i te Faite, Luka, I : 57 - 80, Ir. tam. 63 66. l] E oaoa rahi to Za-
karia mâ ; 2] Himene no te oaoa o. h. ei fa'j i te
mai 0 te Fatu ;
NA MUA I TE FATU.
16
Tetepa ; Fanauraa no te Faaora. Luka II : 1
14, - l] I te'oire iti, o BE'TELEHEMA, te imiraa i te piha ; te fare puaa ; 2] Te mau tiai
no
-
20. - Ir. tam. 10
23 no Tetepa : Simeona
II : 21 - 39.
e
ie tamaiti
TUATAPAPA NO
Ir. tam. 21
-
-
39
:
-
52.
Ir. tam. 46 - 51,
-
nehenehe ia tatara i taua mau Haapiiraa
horoa i te hoê ta¬
ta.
no
te navai
22 no Tiurai
ica o te Qliia.
17
mau
apî, no
-
mau
matahiti ; Luka
tamaiti
itoito
i te
TUA ROI
Paroika
otare
:
®3e ÇaaixMi foufau oie -tvea raa i le
Taioraa parau : Oh. V : 1 - lie Roma II ;
:
penei a'e e nehe.
te mau ohipa apî.
:
foufaa : Taioraa parau :
leremia X : 10, p. m,
-
lere-
Taioraa parau : Sala-
12 no Atete : ^e |iaai « le
|iarii.|iat'Vt ivo QaitifeÊ^a : Ta¬
ioraa Parau ; Exodo XVll : 8 - 16, - Tuaroi ; ir. 11,
19 no Atete : ®3o tatou Povoivaa. - Taioraa parau"; loane
XXt 19
29. Tuaroi : ir. 21.
tatou '^aala
tu|iu e te avoRo loo’tu
Taioraa parau : Luka X : 25 - 37, Tuaroi : ir.
-
26 no Atete.
34
oia hoi, i te sabati raata-
QUia
XXIII, Tuaroi : ir. 1.
E haamata i te 19 no Atete,
i mûri a'e i te haamata faahouraa o te
Exodo XX : 7.
5 no Atete : O â'efi.ova ta’u Tllai.
mo
,ia’ua la. -
bedopia.
l] É
35,
1923
-
24. Tuaroi
Mai teie te huru te haamataraa no teienei tabula :
mua
te
mia X : 1 - 16. Tuaroi
Ahiri i noaa 1, 500 hoa no
te Vea o te aufau pee mai na mua a'e,
faarahi atu i te
-
to'na
o
TE HOE MAU
lESU ME SI A
bula no te Haapiiraa Sabati, ei tauturu atu i te mau Paroika aita ta ratou e orometua, e ua fifi te mau faatere i
te imi i te hoê mau parau tuatapapa e au ra
Eita hoi e
e
Luka
y*
Te tauiata nei o Vea Porotetani i te
nehe
-
•
29 no Tiurai :
te mauapî no teienei Vea.
lesu.
24.
atoa rà oia ei tumu no te Tamai 32
ro
ei tauturu i
‘mai tei faaite Ria mai i roto i te Evanelia a Luka’
ore
ra.o
l] Haapa'o hia te ture i
nia ia lesu ; 2] E faatupu oia i te HAU 25 - 32 ; - 3] E ri¬
tae noa’tii i te 30 no
Tetepa 1923.
PAR AU
-
-
i te pô i roto i te aua : Te farereiraa hanahaiia.
mamoe,
tua.
Haapiiraa Sabati
“mai te 19 no Atete e
taeraa
ta’na ra ohipa faaora ; te poroi raa i tei
ohipa ; 2) E tamaiti paieti ; 3] E tamaiti faatura i te me¬
TABULA
te
-
no te
II
E
Luka 1:1 - 4,
“ Parau mai¬
2) Na "Evanelia e 4, o. h. te pârau no na ITE a
Fatu ; 3) Te Evanelia a Luka, o. h. to te Taote
Heleni,
30 no Tetepa : lesu i te 12 raa
no
Luka,
4. - 1). Te “Evanelia”, o. h, e
-
to tatou mau fenua nei ?
pu nei
Ir. tam. 1
e
-
35.
haapiiraa he"
stmli. 3e r^ceoiiie.
Fait partie de Vea Porotetani 1923