EPM_Vea Porotetani_192306.pdf
- extracted text
-
tlUNU
12
Te 20 O te matahiti
Vea Porotetani.
Aita^tn e nia e tia i te taata’toa îa haamaii maori
Mesia ra o Icsu
râ o tei haamau hia ra, oia hpi te
( 1 Korinctia III, 11)
ssssësssssssssssssssæsssssssssssssssasssssasssssssssssssssssssssssssssssssssssssssss^s
E. (RlHNNE* Caéraiat.
0. MÛREaU. Directe^s".
Hoo i te matahiti hoe: 1 tara
8SgSS^8S8S8S8SSgSS8^Sg3385S88^S8S3Sg8SSSS38gSSS838888gSSS8SSSS8®8S8^S888888SS88^S88
Ei te Jltua outou e i te parau.no
E taiohia, i mûri
nei, te rata ta to tatou hoa orometùa,
to*na aroha. * ( ohipa xx, 32 )
tauturu hoi i te ma’i e itei
veve.
Na’na’toa i
Taro VERENIE i papai atu î to’na ra m'aü Ekalesia e to
ta’na iho moni, i te buka himene apî ma te
Ua papaihia i te
i te pahi rahi, e tere
atu ai i Tarifonia, e mai reira’tu haere hoi i te aiâ tupuna, faaea rii ai. E tapao ïa no te tiai maitai tei here i
ta’na ra u-iau niarîoe/e tai ore i neheiieht- e taa ê ia rate'O--
ei tauturu i te
ra. •
E mauruuru hoi
te feia Porotetani atoa
ra i Raiatea ma.
tau mau i ineine ai i te paiuma i nia
Eita e
i to Raiatea ma, na
matahiti 11, a rave ai
o VERENIE ma i te ohipa i
rptopu ia ratou ra ma te itoto e te oaoa, i te tau no te maitai, mai tei te tau no te
ahoaho, Aita hoi i rohirohi i te faatere i te Parau, i te
a‘o atu, i te faaafaro, i te haamaramarama, i te faaitoito
moe
E oaoa to te mau Ekalesia i tapae mai to tatou
ratou ra, e haaparfi te
te
Himene.
I te 29 no Me, i-tere atu ai to ratou pahi. la tia i te Fa¬
tu, e tapae ratou i Farani i te pae hopea no teie nei avae.
Na te Atûa e tiai atu ia ratou atoa ra e e faatae atu ia rao VERENIE v. metua, i te haaputuputu
mai i ta’na mau tamarii taatoa, o Paulo, raua o Taro, e
ta raua matahiapo, o Frédéric, te Orometùa no Madagas¬
car, e na tamarii
Orometùa i Farani, e to ratou pue tuahine, i pihai iho ia’na, E oaoa iti rahi to ratou i reira,
la haamaitai atu te Atua i to tatou
mau
hoa atoa
ra e
fetii, ia VERENIE ma, e ia Mademoiselle
SPELTA atoa, o tei roohia e te ati na roto i te pohe o to¬
to ratou mau
ra.
■
mau Amuiraa
faanenei, i
tapoi ninamu,
Fatu. Aità roa oia i
huru
0
hoa io
Apooraa Tuhaa, e i te OroaMo’aa
faaherehere ia’na
iho, noa’tu te
te faurao e te huru o te miti e no te mata’i.
Eita’toa hoi e moe ia V. P. e, i te
tau no te tama’i, o
to’na tuaana, o Paulo VERENIE, i faatere noa i
teie nei Vea, ma te oti nehenehe roa’tu ra. E tae roa mai
i teie nei â mahana, ua mauruuru roa te mau hoa no teie
Vea, i farerei ai ratou i te mau a’oraa a Taro VERENIE
i reira. E maa paari e té momctna hoi, e reo Tahiti mau ïa,
e, e mea nehenehe i to tatou mau taria.
Na nia iho i to ratou pahi, 'e haere atoa'tu to tatou hoa
here, te Orometùa haapii tamarii no Papeete, o Mademoi¬
’na ra tuane. la horoa mai oia ia ratou i te
puai e i te ito¬
tino nei, ia nehenehe noa ratou ia ho’i mai
i rotopu ia tatou e rave faahou i te ohipa ( Sal. 121, 7, 8 ).
Na te mau Ekalesia i Raiatea ma,
ito apî i te pae
raua,
selle SPELTA.
Raiatea
i te mau tamaroa apî i haamata mai i te
haere mai i te Haapiiraa Tamaroa na tatou. Ua itoito roa
oia e ua ite mau oia i te faatereii to’na ra toroa, e ua ma-
ohipa. E teie ta to Papeete e haamanao
mai ma te mauruuru, oia hoi, ia mahiti te mau.tamarii, i
te mau ahiahi atoa ra, paiuma oia i nia i to’na pereoo taataahi, farerei haere noa i te fetii o taua mau tamarii ra,
étae noa’tu i to te Paroika taatoa, e faaitoito haere, e e
ra
e te
taata'toa i
na.
E hoa ino
ma e,
la ora na outou i te aroha maû ro tr> tatou Fatu o
leau
Mesia.
Mai te mahana i taa ê ai tatou, oia
hoi i te 11 no Me
nei, te tupu noa nei to matou mau manao ia outou na.
Eaha hoi
Oia tei haapao
nuia roa ta’na
Papeete, i te 29 no Me 1923.
Na te mau Orometùa e te Etaretia
na
e ore ad ?
Ua maoro to tatou mâtauraa na roto i
matahiti e rave rahi. Na te faaroo hoê i te Mesia i faa.
etaeta i to tatou atiraa’tu te tahi i te tahi,
Ua ite hua matou i te' huru o to outou here rahi ia ma¬
tou nei, i te mau taoa rii e rave
rahi ta outou i pûpûmai
ia matou nei, hou to tatou taa-ê-raa. Ua puta
to matou
i taua mau tapao haavare ore no to outou aroha
mau. E i to matou hi’oraa i to outou roimata i te fare omau aau
rometua, e i nia iteuahu a himene mai ai outou i
te hi-
VEA
mene no
te
POROTETANI
ratere haere-pahi, Ua tarapape hoi tê
râ/ faaitoito tatou atoa ; eiaha e faarahi i
to tatou peapear la tia i te
Fatu, e farerei faahou tatou,
leita e maoro. Ei te pure rà tatou e ei te ohipa.
mau
aaû ! I teie iiei
.
Parahi outou mai te hau ; a auraro i to outou mau aratai ; a imi maite i te mau ravea
e
tupu ai te autaeaeraa, e
te itoito e te aroha i roto i te Ekalesia e te
taata’toa. Eia¬
ha e rohirohi i te parau maitai ! eiaha e aueue !
Haamana’o i te niu hoê roa tei haamauhia e te Atua ei
to tatou faaroo
pàpà no
:
o lesu
Mesia ( Ohipa IV, 12 ).
Eita’toa e moe ia matou i te aroha i te
Ekalesia-metua
i Papeete, o tei faaite atoa mai i te
peneia’e i te riro raua ei Au-vahâ no Iehova i te fenua Babulonia
a tae faahou atu ai raua i
reira.
Eiaha ia moe ia tatou nei e, e rave rahi te taata e
haati
mai ia tatpu, e tei te poiri ratou, e aita to
ratou
i roto i teie uei ao. Na tatou e
jaa
O te mahaua no te aroha,
teie, e no te haamaramarama.
2. - E mau tao’a no teie nei ao ana’e i
faaitehia’tu.
Ua
tiaturi oe i to ario e to auro, e te Arii, e Hezekia
e,
mai te mea e, o te tumu ïa no to ora ! E
inaha, ua riro ïa
ei tumu no to te Arii rahi
nounouraa, e tae noa’tu i te
noaaraa mai ia’na ra.
tapao nehenehe roa no
to ratou here ia matou i to
matou faaearaa i rotopu
’na, Ei ia outou atoa te Aroha e te Hau no nia mai.
To outou hoa i te faaroo ;
VERENIE, Orometua.
-<
“
ia-
>-
Eaha ta te taata i ite i rcto i to fare na
I ARII XX, 15.
?/
Etene ta to’na
metua i faatia
mai i lerusalema ra.
ai te tumu no teie nei a'oraa.
I. -
ta1tvata^oa ia
KejeÊia.
Ua riro ïa ei ture, i roto i teie'nei ao, e, na nia i te puai
to te taata
faaroo, e to te taata haapaoraa, i reira’toa te
puai 0 te faahemaraa. Nounou te Demoni i taua huru
o
Peneia’e, ua mauruuru tatou i te faaite i te itoito o te
aufauraa ei faatupu i te mau ohipa faaroo
; i te mau
fare pureraa nehenehe e te
mau
mau fare
putuputuraa, e te
fare orometua, e te mau tiaraa o taua mau fare atoa
ra... E mana’o hia e, E mea tere ! Oia mau ! la amuihia
râ i te faaroo mau ; ia riro râ ei hoturaa no te
tumu, ei tusia aau, eiaha ei tusia rima noa ra. Area râ, e
mea anoi-noa-hia i te aau etaeta e te
aroha ore, i te mârôraa e i te feii, i te tiaraa Pharisea e i te aau tahoo noa !
ere
anei ?
4. - E hopea faahaparaa ia tatou.
Ta Hezekia, ua papu roa ïa : É pau ta’na faufaa.
E
riro to’na ra basileia : ’fatou nei, e oto tatou i te ite
e, te
vai noa ra te taata poiri tei haere mai ia tatou
nei, e aiti tatou jafatai atu ia ratou ia lesu Mesia. Aita i haruhia
puai o to tatou faaroo, o to £atou aroha e aita i faatupuhia te tatarahapa e te faaroo i roto ia ratou ra, E ri¬
ro paha tatou mai te Ekalesia i Laodikea,
Apok. HI, 14e te
22. Eiaha
taata rai
1. - Ua tamatahia Hezekia na roto i te faahemaraa teoteo.
roa
ïa ! la au râ ia tatou te parau a te
Apose-
tolo Paulo : Phil. III, 8.
Opani : I Korinetia X, 32, 33.
O te piti, teie, te tapao o to te Atua faatiaraa ia //ezekia. Te tapao matamua : I faaora’i oia ia’na ra i te rimate Arii rahi no Asura.
no
roto j
Ekalesia.
mau
E
Inaha, ua tupu to’na ati, e ua roohia mai oia e te ma’i
rahi, peneia’e e taupô, e ua paruparuoia. Ua pure onoono atu oia ia Iehova, e ua ora oia i taua
ma’i ra. I reira,
i tupu
3. - Peneia’e e mau mea afa-afa’toa te itehia’tu i
ta tatou nei mau
haapaoraa
E arii maitai o Hezekia. Na’na'i tamâ i te Fare o lehovà e i faaore i te mau peu
tiaturi
e
haapii atu ia ratou ra.
Tapao piti : Te
faaora’tu oia
Ta tatou Fare Haapnraa
apî.
ia’na i te ma’i pohe.
maere hoi te Arii no Babulonia i taua na
tapao mapiti ra e ua hinaaro oia e faahoa ia Hezekia te taata
Ua
na e
faahereherehia e te Atua. Tono atu oia ia’na ra i na auvaha ei aroha’tu ia’na ra i taua oraraa
ra.
Aita râ Hezekia
i haamaitai i te io’a o Iehova i mua i to raua aro. Hinaaro
noa
oia, eiaha ia moe i taua
pue
auvaha ra
e
arii tao’a
tahi oia !
2. - Ua tamatahia oia na roto i ta’na haapaoraa.
Tei au ia Hezekia, o te faahanahanaraa’tu
mua
i taua pue Etene ra,
ia
Iehova i
ia ite raua e, eita roa tei tiatu-
ri ia'na ra e haama. I reira raua e ite ai i tefaufaa ore o
te tii ofai e te tii
ario ! Aita ! Ua mamû noa te Arii !
E 0 tatou nei, ia tupu te tahi ora rahi
tatou
nei, e
mata’u anei tatou i té faaite atu e, no te aroha no te Atua,
i ora’i tatou, noa’tu te Haapaoraa êê, e te Haapaoraa ore
o te taata i faaroo mai ? Sal. XXIX, 1, 2 ; CXV, 1.
no
Ua haamata hia’enei i te faatia i te fare haapüraa apî no
la tatou inau tamarii tamaroa ; e no te tere rahi o te hamaniraa i rnana’o papu roa hia’i e, aita rea ^e tau avae
toe
oti roa’i Wua ohipa
faahiahia ra.
riro teie nei fare, ei Haapüraa nahonaho
maitai, no te fariiraa mai i ta tatou mau tamarii e rave
rahi, e e nehenehe atura i te mau metua o tei hinaaro ia.
haaparahi roa’tu i ta ratou mau tamarii i reira.
E riro hoi teie nei ohipa maitai ei roo hanahana no
ta tatou Haapaoraa Porotelani e no te 'faiete Haapüraa
e
ia oti roa, e
atoa hoi.
Eita râ hoi teie nei ohipa e maraa i na taata
rii aita
rea, no reira te tiaturi hia’tü nei outou paatoa e te'mau hoa
e rave
rahi o tei
parahi i Papeete nei' i te mau mataei-
1. . E feia no rapae mau, e Etene, tei tae mai.
noa’tu i to te ara, ia amui mai outou i ta ou¬
tou tauturu no te faaoti roa raa i teie nei ohipa rahi.
Ua iti hoi te moni o tei mana’o liia, e ua rahi roa’tu
Aita raua i itei te Atua fnau. Ahiri raua i faaitehia’tu
â te mau‘araa, ua ite râ hoi
[I. '
tac mai, « ta ^atou i ite.
naa e tae
ïa outou e, e moni rahi to
POUOTÈTÀI^I
VÈA
te hoo i te iitau tauihaa’toa no te hâmaniràà i te fare i teie
tau.
I opua hia’i te hoê taviriraa tao’a, hoê noa iho toata
iti i te titeti : e ere ïa i te moni rahi, ia haapao hia. Np
taua toata iti hoê ra, e mahere e, e rê ia’na
te tahi pe-
Peugeot », e aore ïa, te tahi puaahorofenua, e aore ïa te tahi auraa auri, e aore ia, te hoê uiau
taatahi
reoo
tao’a maitatai
1,-
«
e
rave
rahi.
Te mau mahana’toa, te rahi atu â to tatou itêrâa.-î to'na mana’o, to’na aroha. Te faaapî hia nei to tatou tiâ
raa ( II Korinetia V, 17 ).
,
2.
Ahnne
e
E ora oia i roto i te aau o te taata nei, ei aveia, ei aratai;
Eora mau â ta’na, no te mea, “ Ei pihai
Fatu ’’
Opani : loane VI, 68.
—
la tia i te Fatu, e faaite hia, mai te avae
-
ei te avae Tiurai nei taua taviri
ra, teie râ na fifi tumu e piti i taupupu rii ai taua
ohipa ra maori râ : Te oro’a o te 14 no Tiurai e te oroa
im Pasteur. E tupu râ te reira ua mua’e i te matahiti
api, eita e ore. E. A. ■
IRA VA PARAU
To tatou Raatira : Taioraa : loa. XI, 1-27 ; Tuaroi : ir. 25
piiraa Sabali, Teie te tumu no te mau haapiiraa : o lES.U
MESIA ; TO.’NA ORARAA. ( mai tei faaite hia i roto i te
Evanelia a Luka ).
ua haamana’o raua i te Hoa Rahi, ia
lesu, e ua tapapa raua ia'na e haere mai ia raua ra.
to i to raua moemoe,
O
I,
to tutoit Raolvt-a.
1. -'Noroto OiA ia tatou
“Te Tamaiti a te Taata nei. "
To tatou tiaraa e to tatou
ati, ua itea ia’na ra. K
hope Ia’na ra te faaora mai ia tatou nei.
2. - Ua vî te. Enemi tumu Ia’na ra, oia hoi te Hara e.
ta’na ia liotiiraa, te Pohe.
^
Ua noaa mai taua rê ra Ia’na ra i roto i to’na ra tino
la pohe roa’tu te hoê taata faufaa, eaha te
hia
tumu i roo-
pinepine hia’j_ta/na_mgu_i^_ai_e_^te^e£^e^ji^^gj^
faufaa ra ? Ua haa rahi te metua e haaputuputu i tefenua
rii e maitai ai ta’na màu tamarii i mûri iho ia’na ra, e ina-
ha, eita e maoro, uapau te tahi vahi i te feia i faatoroa
hia e haapao, ua hoo-pate-hia, e ua riro te mau tamarii
ma te tiaraa ore e te tapoi ore ! No vai te hape ?
Teie atoa hoê taata, aita ta’na mau tamarii i haapao mai
Ia’na ra, e ua vaiiho ratou ia’na ra i roto i te ati. O te ta¬
hi fetii iti, e aore ra, te tahi taata aroha o tei haapao ia¬
’na ra e a pohe roa’tu ai. I reira, e tiavaruhia te taata aro¬
ha i rapae e te mau tamarii iino, eita oia e haamauruuru
Teie atoa hoê taata, aita ta’na e tamarii, e here rahi râ
e
apî ra. “ O vau, te
Tia-Paahouraa e te Ora. ’’ Te iriti mai nei Oia i te E'a i
Oia iho hoi te tumu no
taua tiaraa
i to tatou aro, e tae atu ai i
te ora mure ore.
'Üo â'tsôw ITleàto vavevao i tel
otu ia'no ei Raarotcm..
Te faaî mai nei Oia ia tatou î to’na ra Varna.
Maha’o pauroa te
taata e, e parahi te hoa toe i nia i te faufaa/ ei fatu. Aita !
Haere mai te fetii atea roa : O ratou te fàtu, e aita roa e
faufaa ta te hoa toe, maori râ, ta’na
tub/aa anru faufaa,
tirara. E tuhaa fifi te reira ia ino te fetii/' o te taata pohe ;
Teie atoa hoê taata : Hinaaro oia i te horoa noa’tw j tf'
tahi fenua e i to tei nia iho, no te paroika, ei tauturu
ia¬
’na ei fare orometua e aore ra ei fare pure e aore ra ei fa¬
putuputuraa. Ua ite te mau fetii. la pohe roa’tu râ oia,
re
e
tapea ratou.
No vai te hape ? No te taata faufaa hoi. E mana’o mai¬
tapao e, e
3. - Te tuu mai nei oia i te hoê ora apt i roto ia tatou nei.
no
oia i to’na ra hoa, Pohe roa’tu nei oia,
mau
maraa’toa ia tatou, mai te
mea e, o Iesu, to tatou Raatira ?
taata. Ë ere" anei
-
rUTUU.
TE
hia.
metua faahou to Mareta
raua o Maria, Aita e raatira faahou to te utuafare. I ro¬
.
>-
-<
Ua polie ü Eazaro. Aita e
II
i mua nei e a
mûri atu, te hoê mau pene e te mau irava e au no te Haa-
'
raa
tlva
HAAPIIRAA FAAROO.
TE HOE PANAIRAA
hinaaro i te hapono mai
Ua mana’o hia hoi e,
mua
iho oia i te
( Phil. I, 23 ; loane XIV, 3 ; II Kor. V, 1 • 4 ).
El TAUTURU IA TATOU:
i te mau
tauihaa no taua taviriraa ra, mai te haune, le taupoo, te
mau peu maohi, te mau pùpù huru rau, te moa, te puaa,
e te vai atura, e farü hia ia te reira i le fare o M. Ahno tei
3 ; 17 ).
noâ oia, e
â ïa.
ora
io 0. Walker.
O te feia hoi
( II Kor. VI, 1 ).
tatou nei, e i rotopu
3. - Tei faaroo atu ia./esu Mesia ra, pohe
Ore noa’tu â te rê e noaa no taua toata iti hoê ra, haa-
haapii hia’i ta outou mau tamarii, o raton hoi ta lesu i
parau ra e : « Oia mau ta’u e parau atu ia outou nei,
O outou i na reira i te hoê taeae iti haihai roa i roto i
ta’u mau taeae nei, ua na reira mai ia outou ia’u.
( Mat.- XXV, .40 )'.
E no reira e homa, a rave paatoa ana’o mai te aau
anaanatae i te titeti no taua taviriraa nei. E hapoQO hia
’tu te reira i te feia’toa i hinaaro ra ; e i Papeete hoi,
e noaa ia te reira io Pomaret, e aore ra, io Moreau, io
E riro tatou ei rave ohipa amui
i to tatou taata tupu, e faanuu i te Basileia ( Kol.
,
mana’o râ hoi outou e, aitataua toata iti ra i inau‘a faufaa ore noa, ua riro te reira ei tauturu no te fare e
-
No te mau ohipa atoa ra, i roto ia
tai to’na. Taupupu râ to’na mana’o ; tiai noa, te vai ra te
mahana ! E ia tupu te
ma‘i oioi, aita’tu ta’na e
ravea e
haamana i ta’na i hinaaro. Teie te ravea hoê noa iho e patci i taua màu ino atoa ra
tuu eiaha e
:
Faaineine
oe
i
to
parau tu-
tiai.
Te parau tutun eaha ïa? O te parau papai i faaite papu
oe
i to mau hinaaro hopea, no te opéré i to faufaa, a po¬
he ai
oe.
Mai te mea e, ua au to parau tutuu i te Ture, e
V EA
P OR 0 T E T A N I
ïa. Mai te mea e, aita ta oe e parau tutuu, eita é
haapaohia te mau hinaaro vaha noa, e opéré noa te Ture i
mana
nia iho^ te mau fetii, orenoa’tu to ratou auiaa ia oe
-
1.
-
O vai te nehenehe ia tufim i ta' na fanfaa ?
Te taata paari taatoa, o tei ore i maamaahia.
2. - Te vahiné faaipoipo, no ta’na iho faufaa.( aita i
tauhia ia haanianahia e te tane faaipoipo ).
3. - Te tamarii otare i taea hia te 16 o te
matahiti,
ti-
; tapeahia • e
no
te
Ture.
2, -1 te
tamarii tei
â i fanau i pohe ai te fatu
faufaa, ia to râ. ( Mai te mea râ ua fanau pohe te tama¬
mau
ore
rii, eita te tutuuraa e mana ),
( Tei tapeahia ete ture eiaha te faufaa ia tutuuhia’ tu ia
ratou
ra
1. - Te
mau
taote, e tae noa’tu
i
b) E TORU tuhaa, mai te mea e, e metua fanau to oe
nei, e aore ra, e mau taeae, tuahjjie, e aore ra, e
huaai no te taeae e te tuahine ; No te reira mau fetii te
e
toe
tahi tuhaa ; '
c) Te AFA o te hoê tuhaa tamarii tiamâ, i te tamarii
hoê, mai. te mea e, e tamarii tiamâ ta oe e' vai nei.
( Te vai atu ra i mûri iho ).
2. - Te mau orometua
o
tei
mûri mai i to
haapao i te taata i roto i
taua ma’i hopea ra ( hoê â huru tapearaa ).
( Eita e tapeahia, mai te mea e, e fetii au maitai, te tao-
orpniptnp n
:
tamarü. metua. taeae.
i te faaoti i ta outou ohipa i
3. - Te taata maamaa.
oia hoi, tei roaa mai i te
hoê tane faaipoipo, mai te vahiné ê.
3. - TE TÜHAA FAUFAA TA TE TAATA E NEHENE¬
Te TAATOARAA 0 to faufaa, mai
te mea e, aita ta
oe e tamarii fanau, e aita to oe e metua fanau toe, e ai¬
ta e tupuna fanau.
I reira, e
tia ia oe te tutuu i te taata ta oe i hinaaro ;
e aore ra, i to hoa, mai te mea e, e taata
faaipoipo oe.
2.
Mai te mea e, e tamarii tiamâ ta oe.
-
Teie te raliir'àa o te tuhaa no te faufaa ta oe nehene¬
he ia tutuu i r^pae, i te taata ta oe e hinaaro, e aore
hinaaro e haamauruuru i nia’e i
.a) Mai te mea è, 1 to oe tamarii,
afa ra, no taua tamarii ra ;
„1
-
b) Mai te mea e, too 2 tamarii, te TORU o te tuhaa ;
piti tuhaa no raua ;
c) Mai te mea e, too 3 tamarii e te vai atura, te MAHA 0 te tuhaa ; e toru tuhaa toe, no ratou ra.
la hinaaro râ, e nehenelie ia oe te tutuu atu e i te opere i to FAÛFAA TAATOA i to mau tamarii tiamâ.
3.
Mai te mea e, e mau tamarii tiamâ ore tei itehia
râ. Teie te rahiraa o te tuhaa no to faufaa e tia ia oe e
e
-
tutuu atu i rapae :
a) '1 ta oe tamarii, e TORU tuhaa ; te 4 o le tuhaa, no
llUrt l-C
LO
i ctr
«y
faautuahia mai.
^
ore e
"
*
Te Feia hinaaro e tarahui te moni Vre Afata Faaa-
Eiaha e tiai i te mahana hopea no te haere mai e tarahu. E mau ohipa rarahi te titauhia e te Ture i té Faapii.
tere
i te Afata hou te faatiaraa i te tarahu. Haere mai hoê
mua‘e i te mahana ta outou i mana'o ei reira
e
tarahu mai ai i te moni.
4. - Te mau Metua Tiai no te mau
Otare o te Faehau.
la roaa mai te moni tuhaa no te mau tamarii, eiaha e haa-
eiaha e afai i te fare, maori râ, o tei au no te faatamarii, A tuu râ i roto i te Afata Faaapu.
Haapao maitai outou i ta outou buka haamatiaraa i te
moni o.te otare. Eiaha e faarahi i te moni i pau i to tei
pau ;
amuraa i te
Eita paha e faaherehere hia ia itehia e,
faaino i te tuhaa o te tamarii otare o te faehau.
pau mau ia outou.
ua
Eiaha e inu i te maa taero. - Haapiii te reo tupu¬
na ï
te AFA TIA ; te tahi
rotopu ia outou iho.
outou, a haere atoa mai i reira.. O te Ture ïa,' Tei
avae na
HE lA TUTUU ATU.
vavahihia te faufaa,
2. - Te Feia titauhia i te Haavaraa, Noa’tu e Paruru to
3.
4. - Te tamarii faaturi mau,
taua tamarii ra ;
1, - Te Feia Fatu Fenua, i ore i
Eiaha e mârô, Eiaha e haere i te Hàavaraa. Tamata (5utou
tac Illdl,
cousin ).
ra, i te tamarii tla oe e
to’na mau taeae. |
Ei haamanaoraa e ei faaararaa.
mai
te taote haamataraa i te rapaau i taua ma-i ra.
-
a) Te TAATOARAA, mai te mea e, aita ta oe e tama¬
tiamâ, e aita to oe e metua fanau toe ; e aita e taeae,
e tuahine no oe e toe nei, e aore
ra, ehuaai na ratou ra ;
te mau TAHui-A o tei
te mea e, ua papaihia’tu te parau tutuu i
1.
hoi ia
).
rapaau i te fatu faufaa i te ma’ii pohe roa’tu ai oia,
.
Mai te mea râ e, te here nei oe i to mau tamarii tiamâ
rii
ia vai ra ?
1- -1 te mau taata ora taatoa, tei ore
tuhaa na ratou ra.
ore, e nehenehe noa ia oe te tutuu atu e te opéré
ratou i to faufaa mai teie te huru :
te AFA noa iho râ o ta ratou faufaa.
2. - E nehe7iehe ia tutmi te faufaa
ra ;
c) Too 3 tamarii, e te vai atura, e PAE tuhaa ; e 3
na.
Eiaha tatou e mana’o e, e mea fifi te tutuuraa i te faufaa, A taio maitai i tei mûri nei :
1.
b) Too'2 tamarii, e PITI tuhaa ; te 3 o te tuhaa no
raua
Aufau i te tarahu- Aroha'tu
Haapao ï te pure fetii.
te mau tamarii. -
outou ia outou iho. -
Té mau tuaroi parau no te mau parcika otare.
24 no Tiunu.
-
Faaapi i te fenua. - Taioraa ; Mataio XIII,
4-9 e 18-23 ; leremia IV,
1-4 ; Tuaroi : ir. 3.
1 no Tiurai, - Te ravaai manuia. - Taioraa :
Tuaroi
:
Luka V, 1-11;
ir, 4.
- Te puai no te Pai’au na te Atua. - Taioraa ;
XXIII, -23-32 ; Tuaroi : ir. 29.
15 no Tiurai.
Te parautia rapae e te parautia roto. -
8 no Tiurai.
leremia
-
Taioraa : Mataio III, 20-32 ;
IMPRIMKRIB
DB
Tuaroi : ir. 20;
L’OÇÉANIB -'r.RUB^DSS^ ECOLES
Fait partie de Vea Porotetani 1923