EPM_Vea Porotetani_192306.pdf
- Texte
-
Te 20
O
tlUNU
12
te matahiti
Vea Porotetani.
Aita^tn
nia
e
e
tia i te taata’toa îa haamaii maori
Mesia
ra o
Icsu (
râ
o
tei haamau hia ra, oia hpi te
1 Korinctia III, 11)
ssssësssssssssssssssæsssssssssssssssasssssasssssssssssssssssssssssssssssssssssssssss^s
E. (RlHNNE* Caéraiat.
0. MÛREaU. Directe^s".
Hoo i te matahiti hoe: 1 tara
8SgSS^8S8S8S8SSgSS8^Sg3385S88^S8S3Sg8SSSS38gSSS838888gSSS8SSSS8®8S8^S888888SS88^S88
Ei te Jltua outou
e
to*na aroha.
i te parau.no
taiohia, i mûri nei, te rata ta to tatou hoa orometùa,
to’na ra m'aü Ekalesia e to
te feia Porotetani atoa ra i Raiatea ma. Ua papaihia i te
tau mau i ineine ai i te paiuma i nia i te pahi rahi, e tere
atu ai i Tarifonia, e mai reira’tu haere hoi i te aiâ tupuna, faaea rii ai. E tapao ïa no te tiai maitai tei here i
ta’na ra u-iau niarîoe/e tai ore i neheiieht- e taa ê ia rate'O--
tauturu hoi i te ma’i
ra.
E
E
Taro VERENIE i papai atu î
•
Eita
i to Raiatea ma, na
VERENIE ma i te ohipa i rptopu
e itei veve. Na’na’toa i
faanenei, i
moni, i te buka himene apî ma te tapoi ninamu,
ei tauturu i te mau Amuiraa Himene.
I te 29 no Me, i-tere atu ai to ratou pahi. la tia i te Fa¬
tu, e tapae ratou i Farani i te pae hopea no teie nei avae.
ta’na iho
Na te Atûa
mai i ta’na
ra.
to ratou
■
E
moe
te
Ekalesia i tapae mai to tatou hoa io
haaparfi te Apooraa Tuhaa, e i te OroaMo’aa
oaoa to te mau
ratou ra, e
Fatu. Aità
huru
0
roa
te faurao
Eita’toa hoi
oia i
e
faaherehere ia’na
huru
te
o
ia V. P.
te miti
e no
iho, noa’tu te
te mata’i.
e
ta
matahiapo, o Frédéric, te Orometùa no Madagas¬
tamarii Orometùa i Farani, e to ratou pue tuahine, i pihai iho ia’na, E oaoa iti rahi to ratou i reira,
la haamaitai atu te Atua i to tatou
tamaroa apî i haamata mai i te
na tatou. Ua itoito roa
oia e ua ite mau oia i te faatereii to’na ra toroa, e ua manuia roa ta’na ra ohipa. E teie ta to Papeete e haamanao
mau
oia hoi, ia mahiti te mau.tamarii, i
paiuma oia i nia i to’na pereoo taataahi, farerei haere noa i te fetii o taua mau tamarii ra,
étae noa’tu i to te Paroika taatoa, e faaitoito haere, e e
mai
ma
te mauruuru,
te mau ahiahi atoa ra,
ra e
’na
ra tuane. la horoa mai oia ia ratou i te puai e i te ito¬
apî i te pae tino nei, ia nehenehe noa ratou ia ho’i mai
rotopu ia tatou e rave faahou i te ohipa ( Sal. 121, 7, 8 ).
ito
i
Na te
e,
Haapiiraa Tamaroa
hoa atoa
mau
fetii, ia VERENIE ma, e ia Mademoiselle
SPELTA atoa, o tei roohia e te ati na roto i te pohe o to¬
mau
Eaha hoi
haapao i te
VERENIE v. metua, i te haaputuputu
tamarii taatoa, o Paulo, raua o Taro, e
raua
selle SPELTA.
Oia tei
ra-
car, e na
nei, te tupu
haere mai i te
faatae atu ia
ra e e
o
mau
i te tau no te tama’i, o
raua, to’na tuaana, o Paulo VERENIE, i faatere noa i
teie nei Vea, ma te oti nehenehe roa’tu ra. E tae roa mai
i teie nei â mahana, ua mauruuru roa te mau hoa no teie
Vea, i farerei ai ratou i te mau a’oraa a Taro VERENIE
i reira. E maa paari e té momctna hoi, e reo Tahiti mau ïa,
e, e mea nehenehe i to tatou mau taria.
Na nia iho i to ratou pahi, 'e haere atoa'tu to tatou hoa
here, te Orometùa haapii tamarii no Papeete, o Mademoi¬
e moe
tiai atu ia ratou atoa
hoi
mauruuru
matahiti 11, a rave ai
o
ia ratou ra ma te itoto e te oaoa, i te tau no te maitai, mai tei te tau no te
ahoaho, Aita hoi i rohirohi i te faatere i te Parau, i te
a‘o atu, i te faaafaro, i te haamaramarama, i te faaitoito
e
* ( ohipa xx, 32 )
mau
Ekalesia i Raiatea
Papeete, i te 29
Na te
Raiatea
Orometùa
mau
e
te Etaretia e te taata'toa i
E hoa ino
ora na
ma e,
outou i te aroha maû
ro
tr> tatou Fatu
o
Mesia.
Mai te mahana i taa ê ai tatou,
na
ma,
Me 1923.
na.
la
leau
no
noa
e ore
matahiti
nei to matou
ad ? Ua
e rave
maoro
oia hoi i te 11
mau manao
ia
no
Me
outou
na.
to tatou mâtauraa
na
roto i
rahi. Na te faaroo hoê i te Mesia i faa.
etaeta i to tatou atiraa’tu te tahi i te tahi,
Ua ite hua matou i te' huru
o
to outou
here rahi ia
ma¬
nei, i te mau taoa rii e rave rahi ta outou i pûpûmai
ia matou nei, hou to tatou taa-ê-raa. Ua puta to matou
mau aau i taua mau tapao haavare ore no to outou aroha
mau. E i to matou hi’oraa i to outou roimata i te fare otou
rometua,
e
i nia iteuahu
a
himene mai ai outou i
te hi-
VEA
te
mene no
POROTETANI
ratere haere-pahi, Ua tarapape hoi tê
! I teie iiei râ/ faaitoito tatou atoa
; eiaha e faarahi i
to tatou peapear la tia i te
Fatu, e farerei faahou
mau
aaû
Ei te pure rà tatou e ei te ohipa.
Parahi outou mai te hau ; a auraro i to outou
tai ; a imi maite i te mau ravea e
tupu ai te
e maoro.
mau ara-
autaeaeraa, e
te taata’toa. Eia¬
te itoito
e te aroha i roto i te Ekalesia
e
rohirohi i te parau maitai ! eiaha e aueue !
Haamana’o i te niu hoê roa tei haamauhia e te Atua ei
to tatou faaroo
Eita’toa
Papeete,
:
o
lesu Mesia (
no
Ohipa IV, 12 ).
ia matou i te aroha i te Ekalesia-metua
o tei faaite atoa mai i te tapao nehenehe roa no
e moe
to ratou here ia matou i to
matou faaearaa i rotopu
Ei ia outou atoa te Aroha e te Hau no nia mai.
’na,
To outou hoa i te faaroo
fare na
rcto i to
?/
I ARII XX, 15.
E arii maitai
e
o
i faaore i te
mai i lerusalema
Hezekia. Na’na'i tamâ i te Fare
mau
peu
Etene ta to’na
te
e
ma’i
pure onoora.
I
reira,
KejeÊia.
Ua riro ïa ei ture, i roto i teie'nei ao, e, na nia i te puai
to te taata faaroo, e to te taata haapaoraa, i reira’toa te
o
puai
te faahemaraa. Nounou te Demoni
0
i
taua huru
taata rai
1.
Ua tamatahia Hezekia
-
na
roto i te
mai te
faahemaraa teo-
piti, teie, te tapao
to te Atua faatiaraa ia //ezeI faaora’i oia ia’na ra i te rima-
no
mai ia’na
kia. Te tapao matamua :
te Arii rahi no Asura. Tapao piti : Te
ia’na i te ma’i pohe.
maere
piti
hoi te Arii
ra e ua
faahereherehia
e
i haamaitai i te
faaora’tu oia
Babulonia i
e
taua na tapao mafaahoa ia Hezekia te taata
te Atua. Tono atu oia ia’na
io’a
oia, eiaha ia
no
hinaaro oia
ha ei aroha’tu ia’na
noa
ra
o
moe
i taua
Iehova i
i taua
oraraa ra.
mua
pue
i to
ra
i
na auva-
Aita râ Hezekia
raua aro.
auvaha
ra
e
Hinaaro
arii tao’a
tahi oia !
2.
Ua tamatahia oia
-
Tei
au
ia
Hezekia,
i taua pue
mua
ri ia'na
te tii
ra e
ofai
Etene
roto i ta’na haapaoraa.
faahanahanaraa’tu ia Iehova i
ia ite raua e, eita roa tei tiatu-
na
o te
ra,
haama. I reira
e te
raua e
ite ai i tefaufaa
tii ario ! Aita ! Ua mamû
noa
ore o
te Arii !
nei, ia tupu te tahi ora rahi no tatou nei, e
mata’u anei tatou i té faaite atu e, no te aroha no te Atua,
i ora’i tatou, noa’tu te Haapaoraa êê, e te Haapaoraa ore
o te taata i faaroo mai ? Sal. XXIX, 1, 2 ; CXV, 1.
E
'
tac mai,
«
to te Arii
Peneia’e
ta tatou nei
mau
mau
e
ao
no
haati
e
tiaturi
e
ratou ra.
haamaramarama.
ana’e i faaitehia’tu.
te
to auro, e te
ïa
Arii, e Hezekia e,
inaha, ua riro ïa
to ora ! E
e
tae noa’tu i
te
afa-afa’toa te itehia’tu i
mea
roto j
Ekalesia.
ua mauruuru
aufauraa ei
haapii atu ia
e no
rahi nounouraa,
e mau
mau
e
aita to ratou
ra.
tatou i te faaite i te itoito
faatupu i te
fare pureraa nehenehe
fare orometua,
e
e
te
te
mau
o
te
ohipa faaroo
; i te mau
fare putuputuraa, e te
tiaraa o taua mau fare atoa
mau
mau
E mana’o hia e, E mea tere ! Oia mau ! la amuihia
râ i te faaroo mau ; ia riro râ ei hoturaa no te
haapaoraa
tumu, ei tusia aau, eiaha ei tusia rima noa ra. Area râ, e
ra...
mea
anoi-noa-hia i te
rôraa
ere
i te
e
aau
etaeta
e
te aroha ore,
feii, i te tiaraa Pharisea
e
i te
aau
i te mâ-
tahoo
noa
!
anei ?
4. - E hopea faahaparaa ia tatou.
Ta Hezekia, ua papu roa ïa : É pau ta’na faufaa.
E
riro to’na ra basileia : ’fatou nei, e oto tatou i te ite
e, te
vai noa ra te taata poiri tei haere mai ia tatou
nei, e aiti tatou jafatai atu ia ratou ia lesu Mesia. Aita i haruhia
te puai o to tatou faaroo, o to £atou aroha e aita i faatupuhia te tatarahapa e te faaroo i roto ia ratou ra, E ri¬
ro paha tatou mai te Ekalesia i Laodikea,
Apok. HI, 14e
22. Eiaha
roa
tolo Paulo
:
:
ïa ! la
au
râ ia tatou te parau a te
Apose-
Phil. III, 8.
I Korinetia X, 32, 33.
Ta tatou Fare
ta ^atou i ite.
E feia no rapae mau, e Etene, tei tae mai.
Aita raua i itei te Atua fnau. Ahiri raua i faaitehia’tu
Haapnraa apî.
Ua haamata hia’enei i te faatia i te fare haapüraa apî no
la tatou inau tamarii tamaroa ; e no te tere rahi o te hamaniraa i rnana’o papu roa hia’i e, aita rea ^e tau avae
toe e oti roa’i Wua ohipa faahiahia ra.
ia oti roa, e riro teie nei fare, ei Haapüraa nahonaho
maitai, no te fariiraa mai i ta tatou mau tamarii e rave
rahi, e e nehenehe atura i te mau metua o tei hinaaro ia.
haaparahi roa’tu i ta ratou mau tamarii i reira.
E riro hoi teie nei ohipa maitai ei roo hanahana no
ta tatou Haapaoraa Porotelani e no te 'faiete Haapüraa
atoa hoi.
Eita râ hoi teie nei
tatou
0
[I.
1.
-
teie nei
no
e, o te tumu
ei tumu
3.
Na tatou
ao.
aroha, teie,
i to ario
oe
e
o
no
Ua
tao’a
mau
mea
Opani
O te
te
no
noaaraa
teo.
na e
E
Ua tiaturi
E
ta1tvata^oa ia
-
leho-
ra.
Inaha, ua tupu to’na ati, e ua roohia mai oia
rahi, peneia’e e taupô, e ua paruparuoia. Ua
no atu oia ia Iehova, e ua ora oia i taua
ma’i
i tupu ai te tumu no teie nei a'oraa.
I.
o
metua i faatia
tei te poiri ratou,
e
i roto i teie uei
-
Iehova i te fenua Ba-
no
ia tatou nei e, e rave rahi te taata
moe
tatpu,
O te mahaua
2.
ei Au-vahâ
raua
tae faahou atu ai raua i reira.
Peneia’e,
>-
Eaha ta te taata i ite i
và
ia-
VERENIE, Orometua.
;
-<
“
jaa
e
pàpà
a
Eiaha ia
mai ia
.
i
bulonia
tatou,
leita
ha
peneia’e i te riro
ohipa
e maraa
i
na
taata rii aita
rea, no reira te tiaturi hia’tü nei outou paatoa e te'mau hoa
rahi
tei
parahi i Papeete nei' i te mau mataeiia amui mai outou i ta ou¬
raa i teie nei ohipa rahi.
Ua iti hoi te moni o tei mana’o liia, e ua rahi roa’tu
te mau‘araa, ua ite râ hoi ïa outou e, e moni rahi to
e rave
o
tae noa’tu i to te ara,
tou tauturu no te faaoti roa
naa e
.
â
POUOTÈTÀI^I
VÈA
te hoo i te iitau tauihaa’toa no te hâmaniràà i te
fare i teie
tau.
I opua hia’i te hoê taviriraa tao’a, hoê noa iho toata
iti i te titeti : e ere ïa i te moni rahi, ia haapao hia. Np
taua toata iti hoê ra, e
mahere e, e rê ia’na te tahi pe-
Peugeot », e aore ïa, te tahi puaahorofenua, e aore ïa te tahi auraa auri, e aore ia, te hoê uiau
taatahi
reoo
tao’a maitatai
1,-
«
e
rahi.
rave
Ore noa’tu â te rê
taua toata iti hoê ra,
e noaa no
-
Ua mana’o hia hoi e,
ei te avae Tiurai nei taua taviri
raa ra, teie râ na fifi tumu e piti i taupupu rii ai taua
ohipa ra maori râ : Te oro’a o te 14 no Tiurai e te oroa
im Pasteur. E tupu râ te reira ua mua’e i te matahiti
api, eita e ore. E. A. ■
IRA VA PARAU
:
Taioraa
:
loa. XI, 1-27 ; Tuaroi : ir. 25
Maria, Aita
metua faahou to Mareta
raatira faahou to te utuafare. I ro¬
e
to i to raua moemoe,
ua
haamana’o raua i te Hoa Rahi, ia
tapapa raua ia'na e haere mai ia raua ra.
I,
O
to tutoit Raolvt-a.
1. -'Noroto OiA ia tatou “Te Tamaiti a te Taata nei. "
e ua
To tatou tiaraa
ati, ua itea ia’na ra. K
hope Ia’na ra te faaora mai ia tatou nei.
2. - Ua vî te. Enemi tumu Ia’na ra, oia hoi te Hara e.
ta’na ia liotiiraa, te Pohe.
^
Ua noaa mai taua rê ra Ia’na ra i roto i to’na ra tino
e, o
-
e
e
tapao e, e
Te tuu mai nei oia i te hoê
Oia iho hoi te tumu
Tia-Paahouraa
mua
II
tlva
.
e
'Üo â'tsôw ITleàto
no
ora
apt i roto ia tatou nei.
taua tiaraa
apî
“ O vau,
te
te Ora. ’’ Te iriti mai nei Oia i te E'a i
no
i to tatou aro, e tae atu
-
oia i roto i te
mau
aau o
te taata nei, ei aveia, ei aratai;
â ta’na, no te mea,
“ Ei pihai iho oia i
( Phil. I, 23 ; loane XIV, 3
Opani : loane VI, 68.
Fatu ’’
la tia i te
Fatu,
e
II Kor. V, 1
;
•
te
4 ).
HAAPIIRAA FAAROO.
TE HOE PANAIRAA
faaite hia, mai te avae i mua nei e a
irava e au no te Haa-
mûri atu, te hoê mau pene e te mau
piiraa Sabali, Teie te tumu no te mau haapiiraa : o lES.U
MESIA ; TO.’NA ORARAA. ( mai tei faaite hia i roto i te
Evanelia
Luka ).
a
>-
-<
rUTUU.
TE
faufaa, eaha te tumu i roopinepine hia’j_ta/na_mgu_i^_ai_e_^te^e£^e^ji^^gj^
la pohe roa’tu te hoê taata
hia
faufaa
rii
e
ra
? Ua haa rahi te metua
e
haaputuputu i tefenua
maitai ai ta’na màu tamarii i mûri iho ia’na ra, e ina-
ha, eita e maoro, uapau te tahi vahi i te feia i faatoroa
hia e haapao, ua hoo-pate-hia, e ua riro te mau tamarii
ma te tiaraa ore e te tapoi ore ! No vai te hape ?
Teie atoa hoê taata, aita ta’na mau tamarii i haapao mai
Ia’na ra, e ua vaiiho ratou ia’na ra i roto i te ati. O te ta¬
hi fetii iti, e aore ra, te tahi taata aroha o tei haapao ia¬
’na ra e a pohe roa’tu ai. I reira, e tiavaruhia te taata aro¬
ha i rapae e te mau tamarii iino, eita oia e haamauruuru
Teie atoa hoê taata, aita
tamarii, e here rahi râ
Maha’o pauroa te
taata e, e parahi te hoa toe i nia i te faufaa/ ei fatu. Aita !
Haere mai te fetii atea roa : O ratou te fàtu, e aita roa e
faufaa ta te hoa toe, maori râ, ta’na tub/aa anru faufaa,
tirara. E tuhaa fifi te reira ia ino te fetii/' o te taata pohe ;
vavevao
ai i te
i tel
ra.
ora mure ore.
otu ia'no ei Raa-
rotcm..
Te faaî mai nei Oia ia tatou î to’na
ra
Varna.
ta’na
e
oia i to’na ra hoa, Pohe roa’tu nei oia,
Teie atoa hoê taata
to tatou mau
maraa’toa ia tatou, mai te
Iesu, to tatou Raatira ?
taata. Ë ere" anei
3.
ora
Eora
hia.
Ua polie ü Eazaro. Aita e
mea
E
'
—
To tatou Raatira
ohipa amui ( II Kor. VI, 1 ).
â ïa.
ora
tei hinaaro i te
o
rave
ohipa atoa ra, i roto ia tatou nei, e i rotopu
i to tatou taata tupu, e faanuu i te Basileia ( Kol. 3 ; 17 ).
3. - Tei faaroo atu ia./esu Mesia ra, pohe noâ oia, e
mau
El TAUTURU IA TATOU:
hapono mai i te mau
tauihaa no taua taviriraa ra, mai te haune, le taupoo, te
mau peu maohi, te mau pùpù huru rau, te moa, te puaa,
e te vai atura, e farü hia ia te reira i le fare o M. Ahn-
lesu,
E riro tatou ei
io 0. Walker.
e
O te feia hoi
o
-
No te
haa-
haapii hia’i ta outou mau tamarii, o raton hoi ta lesu i
parau ra e : « Oia mau ta’u e parau atu ia outou nei,
O outou i na reira i te hoê taeae iti haihai roa i roto i
ta’u mau taeae nei, ua na reira mai ia outou ia’u.
( Mat.- XXV, .40 )'.
E no reira e homa, a rave paatoa ana’o mai te aau
anaanatae i te titeti no taua taviriraa nei. E hapoQO hia
’tu te reira i te feia’toa i hinaaro ra ; e i Papeete hoi,
e noaa ia te reira io Pomaret, e aore ra, io Moreau, io
raua
2.
,
mana’o râ hoi outou e, aitataua toata iti ra i inau‘a faufaa ore noa, ua riro te reira ei tauturu no te fare e
Ahnne
Te mau mahana’toa, te rahi atu â to tatou itêrâa.-î to'na mana’o, to’na aroha. Te faaapî hia nei to tatou tiâ
raa ( II Korinetia V, 17 ).
,
tahi fenua
e
’na ei fare orometua
re
e
:
Hinaaro oia i te horoa noa’tw
e aore ra
tf'
j
i to tei nia iho, no te paroika, ei tauturu
ia¬
ei fare pure e aore ra ei fa¬
putuputuraa. Ua ite te mau fetii. la pohe
roa’tu râ oia,
tapea ratou.
No vai te hape ? No te taata faufaa hoi. E mana’o mai¬
tai to’na. Taupupu
râ to’na mana’o ; tiai noa, te vai ra te
ma‘i oioi, aita’tu ta’na e ravea e
mahana ! E ia tupu te
haamana i
ta’na i hinaaro. Teie
tci i taua màu ino atoa
tuu eiaha e
ra :
te ravea
Faaineine
hoê
oe
i
noa
to
iho
e
pa-
parau tu-
tiai.
Te parau tutun eaha ïa? O te parau papai i faaite papu
oe i to mau hinaaro hopea, no te opéré i to faufaa, a po¬
he ai
oe.
Mai te
mea e, ua au
to parau tutuu i te Ture,
e
V EA
ïa. Mai te mea e, aita ta
haapaohia te mau hinaaro vaha
mana
nia
iho^ te
e
parau
ia
auiaa
oe
-
1.
-
2.
-
e
O vai te nehenehe ia tufim i ta' na fanfaa ?
Te taata paari taatoa, o tei ore i maamaahia.
Te vahiné faaipoipo, no ta’na iho faufaa.( aita i
tauhia ia haanianahia
3.
te tane
E nehe7iehe ia tutmi te faufaa ia vai
-
1- -1 te
mau
taata
ora
taatoa, tei
ore
;
mau
tamarii tei
ore
faufaa, ia to râ. ( Mai te mea
rii, eita te tutuuraa e mana ),
( Tei tapeahia ete ture eiaha
ratou ra ).
ti-
matahiti,
ra
no
?
tapeahia
• e
te
1.
â i fanau i pohe ai te fatu
râ ua fanau pohe te tama¬
te faufaa
te mea
Mai te
orometua o tei haapao i te taata i roto i
hopea ra ( hoê â huru tapearaa ).
( Eita e tapeahia, mai te mea e, e fetii au maitai, te taomau
taua ma’i
orpniptnp n
:
tamarü. metua. taeae.
3.
-
-
Te taata
( Te vai atu
Te TAATOARAA 0 to
faufaa, mai te mea e, aita ta
aita to oe e metua fanau toe, e ai¬
e
tamarii
-
-
tutuu atu i rapae :
a) '1 ta oe tamarii, e TORU tuhaa ; te 4 o le tuhaa, no
taua
tamarii
ra ;
ra
Ei haamanaoraa
oe
i to
mau
tamarii tiamâ
hoi ia
i mûri iho ).
ei faaararaa.
e
Te Feia Fatu Fenua, i ore i vavahihia te faufaa,
mârô, Eiaha e haere i te Hàavaraa. Tamata (5utou
te faaoti i ta outou ohipa i rotopu ia outou iho.
2. - Te Feia titauhia i te Haavaraa, Noa’tu e Paruru to
1,
-
Eiaha
i
e
outou, a haere atoa mai i reira..
llUrt l-C
rahu. E
tere
i ctr
«y
e
^
ore e
"
*
tarahui te moni Vre Afata Faaa-
tiai i te mahana hopea no te haere mai e taohipa rarahi te titauhia e te Ture i té FaaAfata hou te faatiaraa i te tarahu. Haere mai hoê
Eiaha
pii.
LO
Te Feia hinaaro
-
O te Ture ïa,' Tei
faautuahia mai.
„1
e
mau
i te
avae na
fanau, e
ta e tupuna fanau.
I reira, e tia ia oe te tutuu i te taata ta oe i hinaaro ;
e aore ra, i to hoa, mai te mea e, e taata
faaipoipo oe.
2.
Mai te mea e, e tamarii tiamâ ta oe.
Teie te raliir'àa o te tuhaa no te faufaa ta oe nehene¬
he ia tutuu i r^pae, i te taata ta oe e hinaaro, e aore
ra, i te tamarii tla oe e hinaaro e haamauruuru i nia’e i
to’na mau taeae. |
.a) Mai te mea è, 1 to oe tamarii, te AFA TIA ; te tahi
afa ra, no taua tamarii ra ;
b) Mai te mea e, too 2 tamarii, te TORU o te tuhaa ;
e piti tuhaa no raua ;
c) Mai te mea e, too 3 tamarii e te vai atura, te MAHA 0 te tuhaa ; e toru tuhaa toe, no ratou ra.
la hinaaro râ, e nehenelie ia oe te tutuu atu e i te opere i to FAÛFAA TAATOA i to mau tamarii tiamâ.
3.
Mai te mea e, e mau tamarii tiamâ ore tei itehia
râ. Teie te rahiraa o te tuhaa no to faufaa e tia ia oe e
oe
te here nei
c) Te AFA o te hoê tuhaa tamarii tiamâ, i te tamarii
hoê, mai. te mea e, e tamarii tiamâ ta oe e' vai nei.
maamaa.
Te tamarii faaturi mau, oia
HE lA TUTUU ATU.
-
râ e,
tahi tuhaa ; '
-
1.
3
TAATOARAA, mai te mea e, aita ta oe e tama¬
tiamâ, e aita to oe e metua fanau toe ; e aita e taeae,
e tuahine no oe e toe nei, e aore
ra, ehuaai na ratou ra ;
b) E TORU tuhaa, mai te mea e, e metua fanau to oe
e toe nei, e aore ra, e mau
taeae, tuahjjie, e aore ra, e
huaai no te taeae e te tuahine ; No te reira mau fetii te
3.
hoi, tei roaa mai i te
hoê tane faaipoipo, mai te vahiné ê.
3.
TE TÜHAA FAUFAA TA TE TAATA E NEHENE¬
.
; e
ra.
nehenehe
tac Illdl,
cousin ).
4.
no
a) Te
mau taote, e tae noa’tu i te mau TAHui-A o tei
i te fatu faufaa i te ma’ii pohe roa’tu ai oia, mai
e, ua papaihia’tu te parau tutuu i mûri mai i to
Te
mea
ia tutuuhia’ tu ia
te taote haamataraa i te rapaau i taua ma-i ra.
-
ratou
na
Te
-
rapaau
2.
c) Too 3 tamarii, e te vai atura, e PAE tuhaa
tuhaa
noa ia oe te tutuu atu e te opéré
ratou i to faufaa mai teie te huru :
Ture.
2, -1 te
te 3 o te tuhaa
;
;
rii
te
o
ra
ore, e
faaipoipo ).
Te tamarii otare i taea hia te 16
noa iho râ o ta ratou faufaa.
-
te AFA
2.
e
raua
na.
mana’o e, e mea fifi te tutuuraa i te faufaa, A taio maitai i tei mûri nei :
1.
b) Too'2 tamarii, e PITI tuhaa
tutuu, eita é
Ture i
noa, e opéré noa te
fetii, orenoa’tu to ratou
mau
Eiaha tatou
oe
P OR 0 T E T A N I
mua‘e i te mahana ta outou i mana'o ei reira
e
tarahu mai ai i te moni.
4.
la
Te
-
Metua Tiai
mau
no
te
mau
Otare
o
te Faehau.
mai te moni tuhaa no te mau tamarii, eiaha e haa-
roaa
afai i te fare, maori râ, o tei au no te faarâ i roto i te Afata Faaapu.
Haapao maitai outou i ta outou buka haamatiaraa i te
moni o.te otare. Eiaha e faarahi i te moni i pau i to tei
pau mau ia outou. Eita paha e faaherehere hia ia itehia e,
ua faaino i te tuhaa o te tamarii otare o te faehau.
Eiaha e inu i te maa taero. - Haapiii te reo tupu¬
na ï te mau tamarii. Aufau i te tarahu- Aroha'tu
outou ia outou iho. Haapao ï te pure fetii.
eiaha
pau ;
e
i te tamarii, A tuu
amuraa
-
Té
24
4-9
1
mau
no
no
-
18-23 ;
Tuaroi
8
parcika otare.
Faaapi i te fenua. - Taioraa ; Mataio XIII,
leremia IV, 1-4 ; Tuaroi : ir. 3.
Tiurai, - Te ravaai manuia. - Taioraa : Luka V, 1-11;
Tiunu.
no
e
tuaroi parau no te mau
ir, 4.
:
- Te puai no te Pai’au na te Atua. - Taioraa ;
XXIII, -23-32 ; Tuaroi : ir. 29.
Tiurai.
Te parautia rapae e te parautia roto. -
Tiurai.
leremia
15
no
Taioraa
-
:
Mataio III, 20-32 ;
IMPRIMKRIB
DB
Tuaroi
:
ir. 20;
L’OÇÉANIB -'r.RUB^DSS^ ECOLES
Fait partie de Vea Porotetani 1923