EPM_Vea Porotetani_192304.pdf
- extracted text
-
Te 20
O
N° 10
te matahiti
EPESERâ 1023
¥ea Forotetani.
Aita’tii e iiiii e tia i te taata’toa ia haain iu maori
ilirsia
ra
o
îesu
râ o toi liaamau liia ra, oia Jioi te
( î Koriiietia Mi, iî )
SS8.3e8««8SSgSe888S88<ëÈS88SSS88ÿ8888888g®S88SegSë«8SgSS8SS888Sg8888S»S«geSS8î^:æSSS<eS®S88
û. MOREAU, ÎDîK’ecSe'îS'ro
E. AHNNE. Grérasiiâ.
Hoo i te matahiti hoe : 1 tara
8Siî«;SSë»SS2Sæ35SæSSSSSSSé5'«éSSSSSS8SSSSS8SSSSSSSSSSSSæ«SSSSS8S«Sg8^®Sg3ggggS88S8S88^
U A TT A FAATTOU MAU TE MES! A.
E inahana rahi te inahana o te
Pasa io te Ati luda, e
tae roa mai i teie nei. O te haamana’oi’aa e, ua faaora mai
Iehova i to’na
ra nunaa
mai Aiphiti mai ra.
Te rahi atu nei â te mahana
o
tatou atoa nei, to te Haapaoraa
No te aha râ ? Na te
te
Tîa-faahou-raa, no
lîvanelia nei !
pahonoraa i mûri nei e faa.
mau
ite mai :
7- - / 7-cira i roaa
mau
ai te rc ia Icsu, to tatou Fatu.
ia tatou i
mua i te aro o te Atua Parau-tia. Ua. amo oia i
ta tatou
mai i te maiuu no te Enemi Rahi, e, e oaoa ratou i te taui
e i te tayini atu ia ïesii to tatou Faaora ora !
Na taua mana ra e tiai mai ia tatou ia faahemahia tatou.
Na’na e haamau mai ia tatou, ia rooliia tatou e te mau
huru ati atoa ra. Na taua mana ra e liaamo’a i te mau hoa
Iesu Mesia, mai te varua e tae noa’tui te tino atoa ra.
EAi Hade ia’na ra. Eita te taata faaroo mau e raata’u
no
“
i te tahi pae i loridana. ” E tei relra te Fatu i te tiairaa
mai ia tatou !
hara, e no reira i tae mai ai taua utua riaria roa i nia
E te
iho ia’na ra. Oia tei ore i rave i te hara, ua faarirohia oia
ei hara iho â. Ua tauihia tatou i te taui rahi.
E ere aneî e, na’na iho â i rave i te io’a ra :
T& tama-
inaha, ua polie, e na tanuhia ! E ere anei e, ua vî to tatou
Mono ?
Eiaha roa ïa ! Haaniana’o i ta’na haapiiraa tumu, ü vau,
te Tia-Faahouraa e te Ora... 0 vau teE’a' te Parau Mau,
pohe e, teihea to oe tara ?
E hade e, teihea to oe rê ?
■
iti a te taata nei ? Ua riro hqi oia i te taata tumu mau.
E tei ore i maraa ia tatou, iia rave faaoti roa oia. E
3.
-
E ora tatou e Oia atoa hoi
tou e oia atoa.
ua pohe ta¬
Ua ore ta tatou mau peu iino tahito. Ua tia
faahou mai râ Iesu Mesia, e ua na
reira atoa tei amui
la’na ra i roto i to’na ra pohe. E ora api to tatou, mai nia
mai ra. Eaha e itea’i taua oraapî ra? Na roto i te mau
ohipa e oti ia tatou. Ua rau te huru : Te taviniraa i to ta¬
tou Fatu ; tavini i to tatou mau taata tupu e hope roa’e !
te
Ora ! E nehenehe anei e parahi i roto i te pohe ? E
Tauturu i tei rooliia e te ati ;
anei tatou la’na ra, mai te peu e, ua tapeahia oia e te
faahemaraa ;
pohe ? Teihea te E’a ta tatou e pee atu ? 0 te E’a no te
pohe anei ?
Inaha, ua parau a’e na o Iesu Mesia, Te tuu atu nei au ita’u ora e ravefaaliou ai ! Ua faatia te Atua i taua parau
ra, e ua roaa la’na ra te rê i
mau
nia i te pohe : Ua tia faahou
oia !
2. - E
ere
E ere oia i roto i te
menema ;
haamori uei !
Te ora nei râ oia ! E ere
ra¬
hi raa, eita e faaea.
E mana ora ïa ;
e, c roaa
ia’na te feia hara mai
i tei nounou i
i itea ! Patoi i tei faaino e i tei faaere i te
taata rii
e te otare ; Faaafaro i te faatere i to tatou
iho
utuafare, haapii tatou i te mau tamarii : A faaô noa
tatou i roto i te ohipa no te Faaroo ( Haapiiraa Sabati,
mau
terepererina ). la riro mau tatou ei miti
no
teie
Eita tatou e haumani : Ua poto
te taime, eita e oti te ohipa. No reira, a faaitoito tatou,
ma
te tiatonu maite to tatou mata ia
tatou faaroo e no to tatou ora.
roto
Iesu, te tumu no to
Ua faatura roa te Metua
Oia ia tatou nei, “ E hoa rave ohipa ta¬
Atua ( I Kor, III, 9 ).
ia tatou i parau ai
tou no te
PI vî te taata i taua mana ra e e anraro atu ratou ia’na
ra,
te ora, e aitâ
nei ao. Eita tatou e fiu ;
to’na mana i te mana paruparu e te pohe, e o tei haamana'o noa hia mai te hoê mea no te tau tahito ! E mana î
ïa i te ora ■! E mai te mau mea ora ra, e haere noa i te
faaitoito i tei rooliia e te
imi maite i tei haamauiuihia, e i tei haama i
te mau hara tei- haaviivii atu ia ratou ra ;
pureraa,
i te Faaora pohe ta tatou e
( Rowa V/, 8 ),
Mai te peu e, ua piri tatou ia Iesu Mesia,
ora
e
XA', i20
faahou i te polie, te ite nei râ oia e. o te haere-noa-raa ïa
I te mahana pae, ua polie oia. Ua mono oia
mau
. KORINETIA
4. - Ua roaa te ora mure ore ia tatou 7iei.
Te na ô mai nei te Aposetolo i to Korinetia ( I Kor, XV,
POROTETANI
VE A
2
21 e 22 ). Mai te pohe hoi i noaa i te taata hoê roa, ia
A-
atoa hoi, o Iesu, i noaa mai ai te
Faaitoito tatou ! E ere
tatou i to te tahutiraa, e i to te apco, e i to te p6 !
DAMU ;
no te taata hoê
hiti hoê i Europa i te reira ma’i, i tera
I te matahiti 1883, ua itea ia Pasteur
tia-faahou-raa i te feia i pohe ra.
No reira, i haafatata mai ai te pohe î to tatou utuafare,
anotau. Aita roa
hoê taata i ora i taua ma’i ra,
0
te urî ma’i. Ua rave oia,
te manumanu
roto i te mootuaio e i te haae
tumu no taua ma’i ra : Tei
hamani ei raau patia,
e ua pa-
Mai ia lESU MESIA i tia faaliou mai mai te pohe mai ra>
faahohoni ia ratou i te urî ma’i. Aita taua mau urî patiahia ra i pohe !
reira’toa tatou, o tei taoto i roto ia Iesu Mesia, ”
Ua riaria râ oia i te tamata i nia i te taata, o te ore e ma¬
Eiaha tatou
e na
ia
taiâ, mai tei parahi ma te Tiai
Opani : Apok. I, 5 e6 ;
XXI, 7,
ore.
”
V. P.
tia ihora i te urî ma’i ore, e i mûri iho,
nuia ! Hoê
mahana, horo mai ra te hoê vahiné ma te afai
mai i ta’na tamaiti iti e pae matahiti : ua hohonihia i
rl:» rfr
rfb
»1? «1:» tir tf?rî:» »1:» «Ir «i»’Æ»’jb
rfr
mahana i mairi f- Ua taparu
oia ia
te
Pasteur, Tamata i te
faaora i to’u tamaiti !
Piita e nehenehe ia patoi ! Ua
PASTEUR,
TE TAATA TUIRCO RAHI NO
FÀRANI ( 1822-1895 ).
patiahia te tamarii,
Pasteur râ, e piti liebedoma, aita oia i taoto, no
O
to’na ma-
te ma’i i tupu ! Parare roa’tura
i taua matahiti ilio â ra, e 2682 taata i afai
hia mai ia’na ra, mai te mau fenua atoa, mai Europa e
ta’u ! E inaha, aita roa
I te avae no Titema i mairi a’enei, ua haapao to Farani
taatoa i te
hoê Oroa
Hanere
Matahiti
te
no
fanauraa
PASTEUR, te taata Farani o tei hau a’e i te mau taata
atoa no teie nei ao i teie mau matahiti i mairi a’enei.
0
Te hinaaro nei Vea Porotetani i te faaite rii atu
i
taua
taata ra i to’na ra mau hoa.
E feia rave ohipa noa to’iia pue metua ; e mea itoito roa
râ. E feia parau mau, e feia faaroo. Efeia faatere maitai
tamarii i nia i te e’a afaro ra. Ua maiti
oia i te toroa no te Haapiiraa i roto i te mau Haapiiraa
Teitei na te Hau Farani, e ua manuia oia. Aita râ oia i
faaea i te faahohonu i to’na ra ite.
^
E tae roa mai ia'na ra, aita te taata i ite i te tumu no
te mau ma’i maue i nia i te taata e tae noa'tu i nia i te
manu. Aita i iteahia no te aha râ i pirauhia’i te mau puta
roa
e
i ta
raua pue
te mau tapuraa, e i haere noa i te inoraa.
Mana’o noa te
tupu noa ma te tumu ore.
Pahono atura o Pasteur, Eiaha roa ! E ere mai te rei¬
taata e, ua
ra te
huru no te ohipa na te Atua.
Ua imi oia, e ua itea ! O te hoê mau manumanu rii hai-
i te mata, maori râ na roto i
noa’tu i te taihoê hanere, e te tai
hai roa, Eita e hi’o-noa-hia
te hoê hi’6 faarahi e tae
Ahiri e nehenehe ia faaore i taua mau ma¬
nehenehe
ia imi i te ravea e faaore ia’na ra. E ere râ i te mea ohie.
I te pô e i te ao, ua imi nOa o PASTEUR, e ua roaa mai.
Ua tauatini e ua tauatini te puaatoro e te manioe i po¬
he i te mau matahiti atoa i te hoê ma’i ino i parau hia ;
Charbon ” “ Ma’i ereere. ” Ua vî ia’na ra. Ua na reira
’toa i te ma’i i pohe noa’i te mau hê hainani tirita i Fara¬
ni Apatoa. Eita e nehenehe ia ite i te rahi o ta’na haa-
pae hanereraa.
nu
rii ra. Area râ, i itea te huru o te enemi, e
“
maitai ia Farani i
t'e parau, e
mai Marite atoa mai. E 31 ana’etei pohe roa, no te mao¬
ro
to ratou hohoni-raa-hia !
rarahi no te mau
Matou, mai Farani mai, no to
matou here ia’na ra, ua faatupuhia te hoê aufauraa rahi e
Ua faatura mai te mau Arii e te feia
Fenua atoa ia Pasteur ra.
hamani i te hoê fare rahi roa i Paris, e tauturu ia’na ra e
imi â i te ravea
e
ora’i te tahi mau ma’i tumu. I
roto
i
imiraa i te ma’i.
I reira, e iteahia’i te mau raau e ora’i, i teie nei, te
Croup, te Fiva Aau, te Peste ( te ma’i no te matahiti
1918 ), e tae noa’tu i te Ma’i Iriti. E ma’i ino teie ! la pahure rii te taata, e aore ia puta, e ia ô noa te mau tumu
no taua ma’i ra i roto, eita e maoro e pohe roa na roto
i
te etaeta mauiui roa o te mau uaua atoa ra. la afai-oioihia râ i te Taote e ua patia hia, i te raau e au, eita e tupu
faahou. I te Tama’i Rahi, ia ore ia itea taua raau patia
ra, e aita i patiahia to tatou mau faehau puta, ua mirioni
a’e paha te taata e pohe roa i taua ma’i ra.
E mau ma’i rarahi a‘e te toe, mai te tutoo e te oovi, e
te ma’i aî-taata... la tia râ i te Atua, e itea’toa i te tahi
mahana, te raau e riro atu ai taua mau ma’i ra.
Te mea e mauruuru atoa tatou, teie : Noa’tu te rahi o
te ite o Pasteur, ua parahi noa oia ei taata faaroo mau
e te haehaa i roto ia Iesu Mesia, te Tamaiti na te atua.
taua fare ra,
te tamau haere raa hia te
Aita oia i huna i
to'na ra faaroo.
E haamaitai atu tatou i te Atua o
tei horoa mai i
te
hoê taata mai ia’na i to tatou Fenua, ei to te ao atoa nei.
reira !
NA VEA POROTETANI,
i te ravea e
faaore ai; E ma’i hau a’e i te riaria i te Fenua Papaa, o
tei parauhia “ Rage. ” Te tupu noa nei i nia i te urî, Ai¬
ta i'nehenehe ia inu i te pape, ua ahu i te fiva, ua maamaahia. I reira, horo atu ai, hohoni i te mau urî atoa e te
mau puaa atoa, e tae noa’tu i te tamarii e te
taata atoa
ta’na e farerei, hohoniraa rahi ! Aita i maoro, e hitu mahana, haamata te ma’i i te tupu, e ua oioi roa. E mauiiri
iti rahi, mai to te ma’i iriti, e te pohe roa ra te taata i ro¬
to i te riaria. E iti te tauatini taata i pohe roa i te mataArea râ, o te vna’i taata ta’na i imi maite
-
>
Mai te au i te hinaaro no oe o tei opua
maite i te haa-
te man parau api,
tae noa’tu i te mau ohipa maitatai i tupu i tera vahi e te¬
ra vahi, i te pae o te varua e i te pae o te tino nei ; faaite
mai ra oe i to oe ineine e to oe anaanatae rahi i te aupuru mai i te mau manihini e tae atu ia oe na é amo atoa i te
hoê mau vahi rii e maraa i to ratou maa itoito rii i te tuhaa maitai rahi ta oe e faatere na. No reira 'ua opua te
parare i te mau haapiiraa maramarama,
manao
e^apiti atoa’tu ia oe na e faatere rii popoto haere
V ËA
P 0 R OTETANI
i te hoê mau vahi e tupu nei i to matou
pae mataeinaa
nei i nia i te tuhaa faaapuraa. la tia roa ïa ia oe te farü
mai i teie nei tau reni rii ei manihini atoa i nia i to mau
tia tatou ;
api na mai te mea e, te au ra, eia tia atoa ia oe
reira ) ;
farü
te
mai i te mauruuru o to hoa e ia maitai roa oe i roto i
tauturu
a
te
III.
2.
noa
te aratia e tae ai te taata atoa i roto i te
mahanahana no te maramarama ora
no
te pae varua e te
pae tino atoa hoi.
Te tuhaa O te faaapuraa.
E tau huru maoro roa tei
te vai hoene
noa raa te
mau
mahemo, mai reira noa mai â
ohipa o te faaapu e tae roa
faahou taua tuhaa ra i te
3.
puai rahi
roa
i teie
nei
rave-faahou-raa
te ohipa ] ;
mau
te
Apooraa, ma te itoito roa e te puai rahi i te
tautooraa ia ruperupe to’na oire e to’na oire e mai te faauoho mai i na tuhaa e piti uo te faatereraa i te mau haapaoraa e au ia apeehia. Tuhaa matamna : te faaapu ; te
piti : te mau utuafare. Faatere rii tatou i te parau no na
tuhaa i ornuahia i nia nei, mai te au mau i te faanohoraa
io matou nei,
( Te vai attira i mûri iJw ).
mero
o
[ I reira, i rahi, e, i ma-
noa raa ;
5.
-
Eiaha tatou e tiai i te rave i taua zugo ra [ te tavi¬
niraa faufaa o te taviniraa maoro].
Opani ; Roma XIV, 8.
i te ohipa ;
Peretiteni Apooraa mataeiuaa, e te mau
TE HAAPAORAA NO TE MAU IVl FERA
E oaoa ralii-to te Vea Katorika. A
faaroo mai
na
TE
ZUGO NO lESU MES/A.
XI, 20-30.
-
i Taioraa : Mataio
Irava : 29 e 30 )
Te zugo i parau hia i roto i te Bibilia,
o te
hoê ïa raau
tei taraihia ei haamau i nia iho i te aî o te
puaatoro, ma
te taâmu puai 1 to ratou tara. I reira, e neheuehe te
puaa.
toro ia putô atu i te arote, e aore, i
1 te
te pereoo teiaha roa.
anotauAahito, ua rave atoa hia ei tapao no te
faatî-
tîraa i te nunaa i vî i roto i te tama’i.
I. - Tlo vai i Ivaiow fiia ma i e te Talti ?
1. - Na tefeia aau haehaa (mai te tamariite huru, ir. 25)
2. - Na te feia haa rahi ( Roohia e te ati ; hamani ino
hia e to te ao nei ; faaruehia e te mau hoa ; faaino haavarehia ;
taiâ te aau ).
3. - Na te feia teiaha i te hopoia ( i te pae varua ; faa-
hemaraa, hara, turoriraa, tatarahapa, poiri ).
II. - êuhu te ■mtuvao no to te ooi te gn^o a â'eAH. JlXeAia ?
■
no
1. - Patoi ratou
no
to ratou teoteo
[ No te mea e tapao
te tîtî, no te faaore i te tiaraa taata tiamâ - ta
parau
2.
-
-
ratou i
].
Te auraro ra ratou i te zugo no teiè nei ao ( Aita i
ite e, 0 taua zugo ra tei hau a‘e
i te teiaha e i te faaino i
te taàta. Te taura i taamu hia i nia i te taata : teoteo, haavare, nounou moni.
taiata, hara. Eita e tiarnâ te taata ! )
ta¬
tou, peneia’e e oaoa tatou atoa. Te faaite mai nei ratou
e, i te 12 no Noema 1922 i Toulouse, - e oire rahi i te
pae Apatoa i Farani, - i te liora 12 e ua mairi e 15 miniti, ua faaoraiiia te talii Paretenia i te ma’i aî-taata, na
roto i to’na ho’iraa i' te ivi marô tei
tapaohia e ratou :
ririma no Taverio peata ». E taata rahi
paha oia no
ratou 0 tei polie e râ’ena te tau.
Na ô mai ratou, na
paruparii, e ua fatata oia i te po¬
lie, i alai hia mai ai taua ivi tino pohe ra i te Tare, e 50
«
miniti i mua’e i te hora 12 i te avatea. Faaoti oioi te
Irava Parau.
faao-
4. - E zugo marû, [ no te mea e Fatu marû to tatou
; e
te haere noa nei to tatou oaoa e to tatou itoito i te rahi
te
tiatia mai te
e
O te ravea e taati e, e tahoê i te puai e i te mana’o
na
tupu heeuri o te mau ata vanira e te hoo maitai
roa i taua maa ra, i te hoê
pae ; te mau rautiraa a fo ta¬
tou Tavana rahi farani i te tahi hoi ïa
pae. E no reira ua
auaa
-
te mau tamarii atoa a te Atua,
hope a‘enei, ua
apî e te itoito apî, e
ora
Te ravea ïa no te rave i te ohipa na te Fatu
no
a‘e nei i te mau avae hopea o te matahiti i
oraora
-
( E zugo au maitai ia tatou, eita tatou e ino i
mai i te taata tupu ;
ra
liihi, i te turamaramaraa na roto ite mau pa‘oâ poiri atoa
ia vai-tahaa
ëafiate finru ma-u no tegugo no â'eOn JReàia ?
1. - E hoho’a ïa no te taviniraa ia Iesu Mesia, e ua faa-
te
Fatu, ia ruperupe, e ia anaana maite to mau
-
0
pere-
pitero i na piirepoto e piti, E to matou Metua i te ao
ra, e la ora na Maria. Ho’i te paretenia i taua mau mea
ra. Pii noa’tura te
perepitero, la faaora o Taverio peata
ia oe na !
Tirara, ua oli ! Taamu faahou te perepitero i ta’na
ivi rii i roto i te puohu : Ua ora te
paretenia e ua
liaere oia e tamaa ! Hoê hora e hoê aluirii
miniti, te tai-
mau
i au
me
no
te faatia hoê semeio !
E mea vitiviti !
Peneia’e, e peata Marite, taua peata
ra, 0 Taverio, e te haamana’o ra oia e, E moni te laime,
mai tei parauliia i roto i taua fenna rù roa ra ! No reira
i taio hia’i te miniti !
Mauruuru lioi e, ua ora taua paretenia ra i to’na
ma’i,
i taua raau taa ê ra. Teie rà, taua mau semeio atoa
ra, e
tupu noa i te mau vahi atea noa ! Ahiri tatou i ite i taua
valiine ra, e i te huru mau uo to’na ra
ma’i, e to’na tia
raa mau i teie nei, e i te parau na te Taote i
nia iho i
taua
ohipa ra ! Aita rà. Atira noa’tu!
paha e, e rnàere oe, la farerei o Peteho raua
loANE, e aore ra o Paulo, i te tahi ma’i, eaha ratou iore
i faahoi ia’na i te tahi ivi tino polne
mana, ma te parau
e, « la faaora o Mea peata ia oe ! » Na ô noa mai e : « A
tia oe i nia, a liaere i te io’a b IESU MESIA i
Nazarefa
ra. » E ua ora hoi, e pan roa te
taata, ua ite !
E riro
Oia mau iho â ! Aita râ to Roma i na reira. Eita ra¬
tou e tiaturi roa i ta Peteho mau haapaoraa. Mata’u ra¬
tou e,
eita paha e manuia. Eaha, eita aiiei e mana’toa
te
V E A
i
P O R 0 T E T A N I
taua fenua ra.
te tahi pae, Ua pohe to’na ra hoa i
râ oia iho, mai te matahiti 1906,
aita oia i nehenehe ia haere, ua hapepa ïa. E mea herehia
raua e te taata fenua, no to raua itoito e no ta raua faa-
hi pae, e mau Haava
tere maoro
nua
noa’tn i le lioiiea o teic
nei » Alat. XXVIII, 18 o ‘2U ; le tani nei raton lA’NA no
te lioê ivi tino polie, e te [ni nei. raton, « la laaora o Taverio peala ia oe ! ! »
Eali.a rà le liaapiiraa a te Paran na te AIna f Teie ;
Kolosa lü, 17 : o Te man mea aloa ta onton e rave ra,
i le oliipa e le paran, a rave ana’e ïa ma le lO’Ao te FATU ra 0 lESU AiESlA..-.»; E teie le liopea : loa-ne XIV,
14 : « O la onton e ani AlA TO’U RA lO’A, na’n ïa e ra¬
ve.'! Aila i pai'an liia : ma le io’a o te peata. Peneia’e
na moe ia lesn Alesia ! ! ! )
V. P.
rib ^
rî? ’tf:?
nei tatou i
Marite. Na ratou e na te tahi
Taiete orometua, i faatupu a’e na i te mau Haapiiraa rarahi i reira, Hinaaro noa te taata ia haapiihia mai
E
Haapiiraa haapii Toro’a ta ratou i reira, e ua rahi roa te
Revaraa no te Fatu i nia i te ra’i. - Te faa-
mau
i
i mairi a’e nei, ua tono hia’tu
Fenua i haapaobia e to tatou
20 orometua apî i te mau
Taiete Metua.
FARIIHIA MAI. — Teie te rahiraa o
Taiete no te faaoti i te matahi¬
ti ( te taiohia nei mai te 1 no Eperera 1922 e tae roa mai
MONI E AU IA
moni tei titau hia e te
ma
ahuru raa piti tara ! E
moni rahi hoi.-jVitâ tatou i ite e, ua
noaa mai anei. Area
Taie¬
râ, na tatou e tamata i te tauturu maitai i to tatou
te Metua na roto i te tamata i te haapao i te mau haamau’araa moni atoa no to tatou nei fenua, ei liaamauruuru ia’na, e ei tauturu i te ohipa na te Fatu.
AFERIKA APATOA (Lessouto). — Ite 7 no Tenuare i
ua
haapiihia. E no te faaitoito i
haere mai, na te tamarii iho â
TâïETE OROMETÜÂ iO PâRIS
1923 ) : e piti hanere e maha ahuru
te nounou noa nei te mau ta¬
te mau orometua e
ehamani i te fare haapiiraa.
MADAGASCAR.'— I roto i taua fenua rahi roa ra, ai-'
ta i navai atu to tatou mau orometua no te ohipa.
Te
maurnuru nei ratou i tonohia’tu ia ratou
hoê orometua
apî ei faatia e ei faatere i te hoê Amuiraa Rahi no te Feia
Madagascar apî f.aàroo. Na taua Amuiraa ra e tauturu i
te mau tane apî, - e i te pae vahiné, - i te mau vahiné apî,
eiaha ia ho’i i mûri, ia rahi atu â ta ratou haapaoraa.
FENUA TINITO. — E fenua hau a’e terâ, i te mau fe¬
nua atoa i te rahi. E 7000 Orometua Papaa, i reira ; 1000
Orometua Tinito iho â ; E 30,000 tane e te vahiné o tei
tauturu i te mau orometua no te faatupuraa i te Parau.
E 10.000 oire i faatupuhia te Parau ; hoê afa mirioni taa¬
ta faaroo ; E 300,000 taata Pupu Irai Maua’o, e ua faaôapî-hia mai i e 30.000 taeae e te tuahine i te matahiti hoê.
E 278.000 tamarii i roto i te Haapiiraa Sabati, e i e 200,
tauatini i roto i te mau haapiiraa liebedoma no te mau Ta¬
iete Orometua. Ahiri a’e ratou e tono mai i te hoê Oro¬
marii ia
tl:» ’l:» «Æ» ’l? ri» i:» ri? ’l? rî? r|? r|? r|? r|? r|? r|? ’i'» i? r|? r|? rf? rf?
toru hanere hoê
pipi.
I roto i te mau mataeinaa,
i mua. Taioraa ; Ohipa 1,
Tuax’oi : Mareko XVI, 19 e 20.
toru tauatini e
rahi ra no te Fenua Ài-
tauturu atoa hia
reira ç te mau Orometua
Taioraa; Luka VIlI, 1-18 -
i te 31 no Mati
Taiete e amo i taua vaehaa
huaraau apî no Farani. Te
nuuraa’tu i te mau pipi a lesu
te
opani
hia’i te feia faaroo, eiaha e tuu i ta ratou mau tama¬
tatou
Tuaroi : ir. 18.
PARIS. — I te matahiti
te viivii roa. No .reira, i
mau
roa
Teie mau avae i mairi a’e nei, ua tama¬
haru i te mau tamarii o te
feia faaroo, e faariro faahou ia ratou ei Etene, na rcto i
te peritome. Aita roa i manuia. Maori râ, i nia iho i te
potii na te hoê Orometua Haapii, e e Tauturu Orometua
'toa. Ua haru ratou i te tamarii, e ua huna ratou ia’na, e
ua hamani ino ratou ia’ha ra. Uaitea râ e ua rave faahou
te metua ia’na. I reira, ua tamata ratou i te^aparahi atu
ia’na ra. Ua faaitehia’tu râ i te Tavana Hau, e ua paru'
ruhia oia. Aitarâto ratou riri i marû.
AFERIKA ROPU I TE TOOA O TE RA { CAMEROUN ).
O te fenua teie i haapaohia e te Purutia hou i te Tama’i.
E ua horoahia’tu ia Farani i teie nei. E mea tupu rahi te
ohipa Evanelia i reira i te tau i tupu ai te Tama’i. Na to
Exodo XXVIII, 29.
e
peu tahito iino e
i te
ta te Amuiraa Etene mau i te
Te ravea e nôaa mai ai te ora ; Taio- Tuaroi : ir. 17.
19 no Eperera : Te haamana’oraa ia tatou i mua i te aro
no te Atua. Taioraa ; Hebera X, 19-31. - Heb, IX,
24 o
1-11. -
mai tei roto i te rahiraa o te mau fenua Aferika,
rii i te -peritome.
Mataio XIX, 16-26.
10 no Me :
ra,
haapao noa nei â te Etene i te peritome i te mau tamarii. E uariro taua oroa ra ei turan no te faatupuraa
22 iioEperera 1623 :
6 no Me ; Te taria faufaa.
i -te ohipa ma te maramarama,
ta
Te mau tuaroi parau no te mau paroika otare.
raa :
area
TE ARARAA O TE HAAPAORAA ETENE. - I taua fe¬
VAU ia onton,’ e tae
»1? i:» tl» AÎ? tib »1:»
matahiti 1921 ;
te
lia
toa iho ïa
orometuaraa e to’na ra hoa i
10 ta raua tamarii, e mau Orometua te ta-
lahiti. E GO matahiti to’iia
tiiiroo ralii
E te lieiai Inuîre iioa raton e le liaiitiuli iioa i te maii ivi
O te feia laliito. Eila aiiei raton e laaroo i le jiaiaui, i te
ô raa e, « Ealia oei lianti mai ai ia’n ? » I Saimiela
XX.Vni, la.
te lani iiei raton ia Iesü Mesia, te Eatn
Haiialiaiia ; Tei ])aran e, « O van te Tia-Eaalionraa e te
(3ra » ; Tei faaite mai e, « O le mana atoa i te ra’i aloa
iiei na pnpn liia mai loi ia’n aiia’e... 15 iiialia, toi piliai aivi iio le pera tahito o te l'eia katorika
inau
mairi'a’e nei, ua ho’i atu i te Àtua te hoê vahiné oromepaari roa, o Madame Ellenberger. E 84 to’na ra ma-
metua
i’o nei !
I
Aita e faufaa e faaite mai
ia’u i te i’oa o te mau taata.
Te mau rata e papai hia
mai ia’u nei ra, eilaroa’tu e
faa¬
ite hia’tu ia vetahi ê. Eita
hoi e nenei hia’tu i roto i te
Vea.
Area râ, eita e au ia
tatou, e parahi noa
te tahi pae no to tatou
mau tamarii i
ore e
i te taoto noa. Tamata
ia ratou
e haru i te
taata painu. Ua au ïa
to’na taeraa mai : Ua
huru paruparu roa te
marna o te pepe iti, e ua
fatata oia
i te mairi i rare
! Na te Atua i faaora
mai ! la haamaitai hia to’na ra l’oa !
te vaiiho i
ma
te haere i te
Te mauruuru
tiamâ
tei
itoito tatou i te tauturu atu
oia
V. P,
Salamo XVllI, 16
e Salamo
I mûri a‘e, ua
rahi
ia oe i te hoê
parau
apî i tupu i
Afareaitu nei i ananahi. E
maraamu puai i teie mau mahana e torii i mairi
a’enei. 1 te monire i te
pô, i marù
ai. E miti
rà, e ua ino te ava io matou. I te
mahanapiti, i te hora 9, ua roohta te pahi ra o
Mitiaro i te ati
ia’na i tae mai i roto i t‘e
ava. Ua
tapoi hia te pahi e te
miti e ua topa e
pae taata ( hoê vahiné e to’na aiù 10
avae, e te taiii atu â tau vahiné
toopiti e hoê
kono oia ) i roto i te
tane, e dia-
miti, i roto i te ava.
vahiné, ua ora’tuïa oia i niai te pahi. Ta’u
Te hoê
o
na
hunoa, te ta-
rnaiti na te Tavaua
malaeinaa no
Teavaro-Teaharoa, tei
niai te pahi. I te
hi’oraa i te ino o te
i,. .ti e, e ati pohe,
ua huri oia i te
hoê mau iri i te moana ei
faurao tapea
raa no ratou ei
haamaharaa aho. E ua ou’a oia i raro
atoa e tauturu atu ia
ratou ra.
Aita roa te hoê o ratou i
pohe. Aita’toa te aiù iti i
pohe : painu noa na nia i te miti. Mea
maere roa te aiù
aita i topa i
raro, no te mea i to raua toparaa e to’na
mania i roto i te miti
ua taviri hia raua
e te
opape. Mahemo atu ai te aiù mai roto atu
i te rima o
tae
te
marna i
na nia
i
te vaa i tua, e ua roohia’tii
e au.
ruparu ratou. Ua faatapea vau ia ratou i
nia i
maoro te pahi
maitai
Te
E mea pa¬
te vaa. Mea
i tae mai ai ei faaora ia matou atoa
te marna e te
pepe iti
Na to hoa i te faaroo ;
roa
E mea
i teie nei.
VEHIARIl, Or.
E teie te parau a te
taata tei mataitai ia’ua
re ia mai te
mea
e, e pererau to
'na hoeraa. I tae ai oia i
te ava,
ra.
bapetizo hia taua aiû ra e ua
V.
mau
NO TE
mairi
hia
p.
2 no Titema : Te feia
aroha e maitai ai i
9
taio
no
Titema
:
to’na vaa, i te puai o tahoro na nia i te are pohe
:
Te toroa ravaai taata. -
Taioraa : Ma-
16 no Titema : E uiraa
mai te tare auri
houoraa.
te marama-
Luka I, 67-79 : Tuaroi ; ir.
IV, 18-25 ; Tuaroi : ir. 19.
mai, e te
pa-
Taioraa : Mataio
XI, 2-19 ; Tuaroi : ir. 5-4.
23 no Titema : Te tutau e
mau maitai.
Taioraa ; Hebera VI, 9-20 ; Tuaroi : ir.
19.
25 no Titema :
NOELA, tanauraa no te Fatu. Te oaoa
rahi.
Taioraa ; Luka II, 1-20
; Tuaroi : ir. 10-11.
30 no Titema : Te
hopea, te ohipa, te utua. - Taioraa •:
Apokalupo XXII ; Tuaroi : ir. 12.
-
-
-
31
Titema : Ua navai. Taioraa :
Salamo XXXIV ;
Tuaroi : Luka XXII, 35
p. h.
no
-
Tabula
Haapiiraa Sabati
NO TE AVAE TENUARE
1924.
6
no Tenuare :
Parabole no te taata ueue huero.
Taioraa : Luka VIII, 1-18
p. m. ; ir. tam. 5-8. - a) te
ueueraa ; b) na fenua e
mahu.
13 no Tenuare ; lesu
Mesia e te vero.
-
-
ka
Taioraa : Lu¬
VIII, 19-25 ; ir. tam. 20-24. a) Utuafare
tino, utuafare varua ; b) Te vero.
20 no Tenuare : Te taata demoni
o
Legeona e te puaa.
Taioraa : Luka
VIII, 26-59 ; ir. tam. 37-39. a) Puai
0 te ururaa demoni
; b) Ûa vî ; c) Ta te taata i
mana’o.
27 no Tenuare : Te tamahine a
laeiro i te faatia-faaiiou-hia raa mai te pohe mai ra. Taioraa : Luka.
VIII,
40-56 ; ir. tam. 50-55.
a) Tapaparaa ia lesu ei
p^ru.
ru i te pohe
; b) Te rèi nia i te pohe.
-
-
ra, .Ua ri¬
tuaroi parau
MAU PAROIKA OTARE
rama no nia mai. Taioraa
te marna ; ua
nia iho i te
miti, ua ite oia i te
pepe iti i te painu noa raa i nia i te
miti, aita i topa i ra.ro roa : na nia ô
haere noa te painu.
1 te taime i
tapoi hia’i te pahi, ua pohe te matini
; e
mea maoro i tere
faahou ai, oi pohe atoa te
pahi.
I
te
tere faahouraa
haere roa’tnra i nia i te uahu.
I te taime mau it
apoi hia’i te pahi e te miti, ua hoê
au
orometua ô
pohè i mua ia’na ra. Aita
XXXIV, 7.
Àfareaitu, i te 10 no Atopa 1023.
au
nei o V. P. i to tatou hoa
to’na i’oa o Mose.
Teie te rata tei tae mai ia
matou nei i te 11 no
Atopa
i mairi a’enei. No te
raln o te parau i ore i
nehenehe
e
e nenei i reira.
Te faaite atu nei
roa
i feruri noa i nia i
te ati
e feruri
e, too-vau ta’na iho mau
tamarii rii, e ma te
tiaturi i te Atua, ua horo i
te tauturu e faaora i te
feia
i fatata i te
pohe ra. Mas. XXIV, 11.
E ua mauruuru atoa hoi i
ta’oa hunoa o tei ou’a i raro
i te miti e tamata i
te faaora’toa ia ratou
O te hoê vaehaa
mau, teie, no to tatou toroa
tauturu i te tamarii i tuu hia
mai i roto i to tatou rima.
ra.
Mai raro mai i te moana
ore
faaite.
Parau
no,
Na raua e faatere i te mau ohipa faaroo o te
no
te mea, ua titau
Amuiraa
hia te Orometua o TUA i te ho’i mai i
Tahiti nei.
te vai noa
te mau Hohoa Parabole nehenehe rahi o tei opua hia
faanehenehe i to tatou mau fare, e o tei hamani hia e te
hoê taata Porotetani tuiroo rahi, E 7 toata i te hohoa hoê.
Hohoa parabole, — Te faaite hia’tu nei e,
Atopa e ua ma¬
parari o te hoê vahi o te
matini pahi. Ua mauruuru râ, no te mea, no reira i nehe¬
nehe ai te hi’o maitairaa i te ohipa a te Amuiraa,
B riro e, te vai ra e 200 e aore ra e 250 taata poroteta¬
ni i roto i ta tatou Amuiraa, mai te mau Fenua o te Patifita atoa ra, Tahiti ma, Raiatea ma, Raivavae ma e tae noa
'tu i te mau fenua Paretane. Too 9 Ekalesia. E riro e, ia
Ua haere maua o Moreau v. i te 11 no
ra
e
Tei io Moreau, Orometua
raau
i Papeete.
haapohe i te iore, — Te faaroo nei matou e, e
Raau e
horoa
paha, hoê
fare ia’na ra.
hia’tp e te Hau, e aore ra, e hoo hia’tu
puai roa e pohe te mau iore atoa o te
rii hoi maua i reira, no te
oro
oti te hoê mau faaipoiporaa e opua hia, e
i taua raau ra, mai te moa,
e tae noa’tu i te urî e te piifare. E no te mea, e tumu,
te iore, no te faamaue atu i te mau ma’i e rave rahi, e-au
ïa e tamata i te faaore i taua mau manu ino ra.
Eita te tahi mau manu e ino
feia Ekalesia. E
Haapiiraa Sabati.
Ua maiti hoi te Ekalesia i na taeae ra o
raua o
â ra-
hia’i too 8 tamarii, e too 2 taata paari.
nei.
Ua fatata e piti avae i teié
nei i Tahiti ma nei. Te vai nei te hoê mau tamarii Maee i
nia iho, e Porotetani ratou, e, e tamarii no to tatou Taiete Orometua i Paris.
Te maniM Aldébaran. —
hia hoê faaipoiporaa.
E mea itoito te mau pupu
tai roa ia maua i Temao, i
Peretiteni no Marite, — O Harding
to’na ra maitai e te
maitai, taua fare tahito ra, e te hi¬
Amuiraa e taui i te tiaraa e afai atu i nia i
Ua'haamata hia i te haaputuputu i
apî i taua pô iho â ra.
Na to tatou hoa here, o OFE t., oia hoi o Thunot, i afai atu ia maua i te mau vahi atoa e matatai i taua fenua
te fenua e faaapî roa.
te fenua.
e
no
te faaite i
te Diakono ra o Taaroa a Tuahine. — Ua
i teie nei ua
pohe i roto i te tere hopea no’na ra,
Manihi to'na ra faarueraa.
i
E mea rahi te taata i ite ia’na
hoi te aau i te faaroo i teie nei parau. Na
e e tauturu atu ia Taaroa v.
Te Pharap tio te tau no Mose. — I teie mau avae i mairi a‘enei ua itea hoê menema i roto i te hoê patu i rare
roa i te mou’a, i Aiphiti. Ua mana’o hia e, o te menenxa
no taua Arii Aiphjti ra, o tei pohe 1700 matahiti hou o lesii Mesi^. E te mana’o hia ra e, e itea to’na ra tino haamarô hia i roto i taua menema ra, Ua î te mau piha matamua i te mau mea nehenehe roa, e te faufaa rahi, i haaputuputu hia i reira ia rave hia e te Arii i mûri iho i to¬
ra, e e toetoe
te Atua e haapao,
’na ra
tahatai, te vahi no te fare pu-
E ere i te fare tura
naaro nei te
to’na faaroo. Ua patoi
puai oia i te hamaniraa e te hooraa i te ava e i te mau huru uaina atoa ra i Marite. Teie te hopea : Mea rahi te mau
fare auri, aita e taata faahou to roto. Ua iti te ma’i ; ua
puai te tamarii, e uâ pee haere atu te tiaraa veve i nia i
Poheraa
atoa ra. I te sabati i te pô,
paroika o tei haapao mai¬
reraa tahito.
faatere afaro roa.
maoro
Ua haamo’a atoa
riro maua ei manihini no te
ua
to’na i’oa. E taata hinaaro hia oia no
Aita oia i mata’u i
te ohipa,
ta raua tauturu pinepine i te
no
Vei'enie ma i roto i te avae i Fepuare i mua
Te poheraa no te
raua, e ua
taata no te mea, ua matau raua i
orometua.
No reira, i teie nei, o te Diakono rao Teriitahi t., e
aoré ra o Tutomo t., tei papai i te mau tiketi Ekalesia.
Ua faatoroa hia raua i mua i te aro o te Amuiraa taatoa, ia oti te pure avateai te sabati. I reira’toa i bapetizo
apî
Te mau tuati no Orofara. — Te tiai noa hia nei
ua, e o Paulo
Teriitahi t.,
Tutomo ei mau Diakono. Ua farii mai
mauruuru te
Parau rii
rahi a’e ai te
i te
45 e aore ra e 50 tamarii i tae mai
pohe.
i te moni fare pureraa
taa ê roa e tae
noa’tu i te mau ana rarahi tei te pae miti,
nia iho i
hamaniraa
ei fotofa, e ua afai noa hia na te matini i nia roa i te uahu. Mai reira hoi e afai hia’tu i te fenua papaa, e anoi hia
i te repo e faahotu roa i te sitona. E ere anei e mea maerahi e, ia pure noa tatou, Hô mai ia matou i te maa e
ia matou i teie nei mahana, ua afai te Fatu i taua fe¬
i nia mai raro mai i te moana, é to’na ra feo, e te
ofai miti, ma te repo e au no te faanayai i ta tatou pane ?
i te mau ohipa atoa e faatere hia i
te fenua mai te tapu i te repo, e tae noa’tu i te
tae noa’tu
re
au
nua ra
E hia tauatini matahiti, o vai
tei ite ?
E au hoi te faaite atu i to tatou
mauruuru rahi i te Faa¬
i roto i te
Rahi o te Taiete, o tei farii mai ia maua
hoê fare no te Taiete, e ua haapao hia maua te mau mea
tere
i
atoa, aita roa hoê toe !
matou mauruuru i
Te faaite atoa’tu nei matou i to
ta’na mau tauturu, e tae noa tu
Raatira ohipa ta maua i
na
Tere i Makatea
Rahi i te haere i Ma¬
Porotetani i reira, e faaitoito atu ia’na ra, e, e faatoroa i na taeae toopiti ei Diako¬
Ua poroi hia’enei au e te Apooraa
katea, e farerei i te Amuiraa
i te
farerei haere. E tae noa’tu i
Raatira no te Pahi Cholita, o tei farii mai ia maua ei
manihini, e tae noa’tu hoi i te Faatere i te mau ohipg atoa o te Pahi Cholita i Papeete,
O. M.
mau
îxnpritnBri^
roceanie - Rue des Ecoles
Fait partie de Vea Porotetani 1923