EPM_Vea Porotetani_192302.pdf
- Texte
-
FEPUARE
N“ 8
matahiti
Te 20 O te
1823
¥ea Porotetani.
Aîta’tii
e
niii
c
toi liaamaii liîa
lesu ( 1 l^orinotia III, I 1 |
tia i te taata’toa îa haainaii inaori
Mosia
o
ra
ra o
ra,
oia lioi le
S8®gS®S8SSSSS8gS88'iSS3S2SSS®5eS8 sgSSSé8SS888SS8S8g88S8®SSSj^«@SS888888SSSSSS8SS8S888SSg2
E. AHNNE. Qé2=airîi^o
û, MDREI^U,
Hoo i te matahiti hoe : 1 tara
ji888'îî8888888888888888S'888888888Sïi888888888^^?88888888888SÆi888888S
S5
TE KALENA NO
1923
te liopeg no Temiare. E maiirimni te rnaii lioa no V. P. ia ite e, e
Na t&Fare Neneiraa rahi porotetani o BnutncK-LEvii.vuLT i nenei. E
talii pae ; e Orometna liaapii i te man Haapiiraa Teitei na te Hau Fa¬
rani, te talii pae ; e Iriti Tare, te tahi pae ; e Nenei l’aran, te tahi pae.
Ua opna raton e, ei Kalena maitai ta tatou, eua mannia Yoa hoi. Ote hoho’a no te'parabole ^ te man Taleni, tei
liaapii mai'ia tatou e, é feiatiaan ana’e tatou, e te vai ra lioi le fanl'aa ta te Fatu i tim mai ia tatifi nei, e rahi ta te ta¬
hi pae, eitita te tàlii pae ra.
....
.
......
I rai’o a’e, o te man maliana raralii ïa i te pae o te faaroo ei haàmanaoraa na tatou, eiaha ia moe i te mau Faatere
Paroika i te liiaan i ta raton man a’or.aa i te man irava e au i tana man maliana ra.
Te faaaraara atoa nei le lioê man irava Imnu i te lioê mau mea e an ia talon ia haapao, e te hoê man mea e au ia pa-
Ua tae mai la latoii Kaleiia apî mai Farani mai, i
Kalena nehenelia ro,rt:i’na i p;i[)!i atn ia raton ra.
utuafare Uni Raatira man, teie. E Orometua a’o te.
toi
roa liia’tu e te taata tei imi ite ora.
Te man Faraide Oroa e te man Sabali Oroa, ua tapao bia la.
E ite atoa oe i reira i te man taniraa o te avae, e tae noa’tn i
te Poberaa Avae ta tatou e mataitai i roto ia Alete i
nei, ia lia i te Fatu.
Ua bapono hia’ènei te. Kalena i te mau Orometna e te mau Faatere Paroika’toa ma te tiai ore i teie nei Numera o te
mua
Vea. E teie tei faaoti bia:
1° Na te man Orometna, e aore ra te mau
i te Vea no teie nei matahiti. — 2° Tei ore â
Faatere, e boroa noa i te Kalena i te mau boa no V. P. o tei aufau mai
i aufau mai, e, ia afai mai raton i la raton lara iti ei baapee i ta ratou
Vea, e boroa atoa bia le Kalena na ratou ra. — 3° Te feia e baere mai e papai apî i to ratou mau io’a no te V. P., ma
te aulan i te laime no te Vea, e boroa atoa biahn ïa te Kalena ia ratou ra. — 4“ Te mau boa no V. P., o tei ore i manao e, e aufau mai i teie nei, i ta ratou Vea, e ua rù ratou i te imi i ta ratou Kalena, e aufau ratou i te moni iti
hoe
TO.vTA i te Kalena hoê.
5“ Te taata, e ere i te boa no V. P., e o tei binaaro i te Kalena, e boo atoa bia’lii ia’na I toata.
Te vai nei te man Kalena boo io VERENIE, Orometna i Raiatea ; io de POAL4RET, Orometua i Papeete ; io MORE.\U, Orometua no Mookea ; e io AlINNE, Orometua Faatere i ta tatou mau Haa[)iiraa Tamaroa i Ikpieete.
llaapeepee i tetii mai, e aorera i te papai mai ma le bapono mai i le moni, no le mea, aita irabi te toe.
V. P.
—
“
HOE ROA MEA TIA. ”
Tera mai te hoê amuiraa feia ratere tei tapae
e
te taui noa hia nei te maere no na
utuafare ei
i te fare
oaoa mau
no
=
Luka X, 42.
Lazard, ratou, Mareta, e Maria. Hoê ahuru ma toru ratou,
i te iteraa hia
e, o
lESU MESIA
e
ta’na
ra mau
pipi. E
mau
i te ohipa rohirohi, te farii mai la raton ; area râ, e ohipa atoa hoi te faaineine i te tamaa raa.
Peneia’e, o Mareta te matahiapo, eno reira oia i haapao ai i te faaineineraa i te maa. Hinaaro oia e faatura i te
haamauruuru ia’na ra, eiaha hoê mea ia hape. Hahaere noa oia, raverave i te ohipa, aita i faaea.
here, te reira. E
Teihea râ
o
hoa
ere
Maria ? Tei te pae avae no
lESü,
ua
Fatu,
tatara te Fatu ï te mau parau no te Basileia o te ro; no te aroha faite
IM) R 0 T E T A N I
Y E A
Metua,
te
O
te nehenehe
no
o
te Nohoraa
mure
Te tupu nei anei ? Ua
Ua
ore.
ia Maria e, e tamaa raa, e aita i oti !
Ua inoino rii MARETAÎa’na ra, note mea, ua mana’o oia
anei
E
to’ua ra, i
moe roa
e,
maitai
mea
tu
Maria i taua
E
tia
mea
ra
iho
rave
nei
e
faatia i taua parau a te Fatu
ua
ô mai nei
ratou
ra, o te MONI ïa, o te FAUFAA ïa !
E mai te taata rii etae noa’tu i te Hui Raatira,
e,
e
,taiia mea
rahi
ao,
uei ratou i te
noa
Eita
roa
tatou
o
i te taufhaa
nounou noa
ite ia ratou ia parau e,
te ha’a
te ravea
e
haapao hia
ratou
e
nei
teie
o
Atira,
mai ta’u i hinaaro ! Eita’toa ratou
ruuru, ua noaa
te huru
e
mau-
hi’o i
e
Haavare noa,
ra :
araahamaha fetii, faaiuo noa, faaere i te
rave ohipa... Ta
hi’o, o te faufaa, te fenua, te haari. te vanila !...’
Rave i te ohipa i te sabati, amui noa i te mau ohipa e vii-
ratou
Eaha râ te mea tia
o
E
tia ! ” E te
roa mea
e ua
e
lESU
tei amui ia’na
e
haapiiraa
ta
ra
i te
ere
ora
valu atoa
( Luka IX, 25 ).
?
E tera mai te ati, ete
marii teoteo
raa
e
tuu mai
oe
reira i te
ere te
tia
fenua, I roto i
te ture o te
taua otia ra,
e
haapao tatou i to
feia marû,
e
feia itoito
ratou i te
iho
:
I roto i
roa
lometera tô
hia’i
ua
nia i te
te avatea
eita
e
tere.
mau
aufauraa aroha, e i te
râ, eita
e
Faatupuraa Parau
horoa i te hoêpene iti a’e.
mai te hopea, i reira, e tapapa hia mai te
metua, e aore ra te Diakono, te Amuiraa
iti,
e
ineine i te haere
e
farerei i te Atua Parautia
e
mea
faatupu hia
te
e
ua
Mana
iti mai te reira te huru i rotopu
faataaraa
to ratou
i toetoe, aore
haerea
hoi
:
a
te Fatu ia ratou
Ua ite
au
i ta
oe
o
tei
ohipa,
ore
j
e aore
i mahanahana,.. no te mea te pui toetoe, aore hoi i mahanahana, e
haapuai atu vau ia oe i rapae i ta’u vaha ! Apok, 111, 15-16.
E mana’o te tahi pae ra ( eita paha ratou e faaite noa )
Te mea tia roa hoê, o te parahi maitai noa i roto i te E'
kalesia, raa te tamau i te irava, e te faatupu i te pure roroa, ete nehenehe, e te tatara haere noa i te tuaroi parau,
ete mârô noai te enemi np te faaroo mau... Eere anei e,
oe
noa na oe, aore
noa
ra
te hoê mau taata faaroo e, tirara’tu te
ta ratou
atoa
mau
mau
oe na
taime
; e
taime
; e
no
ho¬
te
no
taata tupu, mai ia lESU iho â i
faaora piai ia tatou.
haapaoraa ? E
ua moe
ia ratou
mataeinaa huru aano, e parahiraa atea
tamarii i te fare haapiiraa. E
6 ki-
5,'^e
vaa.
otue miti to te tahi
Nahea
te
faaamu ia
pae e
fano
ratou i te maa,
i
te tahi pae
ra
e
parahi noa uei te tahi pae r.u e ahiahi noa’tu. I te
matamua, ua haapao to ratou mau metua, e ua horoa hia
’tu ia ratou te hoê mau maa rii, ta te tamarii e tuuu i te
fare haapiiraa, i roto i te ahi
te
mau
marii. Te
rii
noa
te tino
apî
amu
roa
Aita anei
i
Eita râ
e
horoa faahou hia
te
nei
o
maa,
ratou i
e
i te
.ta¬
mau
e
e maa ravea
itoito i taua
maa
ra,
pî.
ia
metua atoa
o
te tono atu i te
tamarii i te haapiiraa,
horoa’tu ia ratou, i te maa e au :
e
te
aore
ra, e umara, e aore ra, e
E fei, eaore ra, e meia,
uru. Mai te meae, ,e i‘a,
reira’toa ïa.
la tae atu te tamarii i te
ra
i te Orometua
haapiiraa, afai
haapii. Na’na e tapao i te
atu i taua
mau
io’a,
vahi maitai. Te tamarii aita i afai mai i te
tuu ite
ueue
faaite te orometua i to ratou io’a i te
ta te Fatu i haapii mai ia tatou nei, Ua oti i te
hia i roto ia tatou nei, naroto i te faaroo, i te taio e
uafiu
maa
te vî
te tamarii
maoro,
haapii maitai hia ta tatou mau?
tamarii rii, e eiaha ratou ia haapohe hia i te poia e te amu
i te maa au ore ? E ravea ia, mai te mea râ ua haapao
etaeta hia e te mau metua, e, e te feia toroa ;
Na te Hui Raatira ite pae tino, ei te pae faaroo atoa e
faatia i te faaueraa nei i roto i te Amuiraa e au : “ Na te
hu¬
ra e, e mau
metua, e aita
parau ora
te tamau.
ohipa
te haere i te
i te fare. No te vahi atea râ,
ho’i faahou mai i te haapiiraa i te ahiahi,
Eaha râ te faufaa i taua afa haapiiraa ra ? Eita e
mau,
Eita
E teie te parau
no
iio
Te
Oro-
himene hia te hiniene, tirara’tu ai,
i te
ere
;
;
E ho’i atu
ia tatou uei !...
ru
taime
?
moni i te
te vai
e
i te
mau
ora e
te tahi pae ; e
nehenehe
oe
mau
no te raveraa
oe na ;
to
ra
pae
e
mahana
ia
no
te mau
to te tahi
eita
faaafaro i
mai i tei ati atu ia
noaa
Apokalupo II, 25.
ohipa. E riro e, e feia paieti rii te tahi pae ; te
tahi pae râ aita roa’tu ta ratou e haapaoraa : eita e haamori i te Atua, e feia inu rii i te ava, Eaha e ore ai ? Feia
tiamâ, te tahi pae ; te tahi pae râ, e ere roa. Feia horoa
Hope !... E
harama
ra
AROHi TATOU I TA RTflU M
Fait partie de Vea Porotetani 1923