EPM_Vea Porotetani_192302.pdf
- extracted text
-
Te 20 O te
1823
FEPUARE
N“ 8
matahiti
¥ea Porotetani.
Aîta’tii
e
toi liaamaii liîa ra, oia lioi le
lesu ( 1 l^orinotia III, I 1 |
niii c tia i te taata’toa îa haainaii inaori
Mosia
ra
o
ra o
S8®gS®S8SSSSS8gS88'iSS3S2SSS®5eS8 sgSSSé8SS888SS8S8g88S8®SSSj^«@SS888888SSSSSS8SS8S888SSg2
E. AHNNE. Qé2=airîi^o
û, MDREI^U,
Hoo i te matahiti hoe : 1 tara
ji888'îî8888888888888888S'888888888Sïi888888888^^?88888888888SÆi888888S
S5
TE KALENA NO
1923
ia ite
i nenei. E
Fa¬
Ua tae mai la latoii Kaleiia apî mai Farani mai, i te liopeg no Temiare. E maiirimni te rnaii lioa no V. P.
e, e
Kalena nehenelia ro,rt:i’na i p;i[)!i atn ia raton ra. Na t&Fare Neneiraa rahi porotetani o BnutncK-LEvii.vuLT
utuafare Uni Raatira man, teie. E Orometua a’o te. talii pae ; e Orometna liaapii i te man Haapiiraa
na te Hau
Teitei
rani, te talii pae ; e Iriti Tare, te tahi pae ; e Nenei l’aran, te tahi pae.
Ua opna raton e, ei Kalena maitai ta tatou, eua mannia Yoa hoi. Ote hoho’a no te'parabole ^ te man Taleni, tei
liaapii mai'ia tatou e, é feiatiaan ana’e tatou, e te vai ra lioi le fanl'aa ta te Fatu i tim mai ia tatifi nei, e rahi ta te ta¬
hi pae, eitita te tàlii pae ra.
....
.
......
I rai’o a’e, o te man maliana raralii ïa i te pae o te faaroo ei haàmanaoraa na tatou, eiaha ia moe i te mau Faatere
Paroika i te liiaan i ta raton man a’or.aa i te man irava e au i tana man maliana ra.
Te faaaraara atoa nei le lioê man irava Imnu i te lioê mau mea e an ia talon ia haapao, e te hoê man mea e au ia patoi roa liia’tu e te taata tei imi ite ora.
Te man Faraide Oroa e te man Sabali Oroa, ua tapao bia la.
E ite atoa oe i reira i te man taniraa o te avae, e tae noa’tn i te Poberaa Avae
ta tatou e mataitai i roto ia Alete i
nei, ia lia i te Fatu.
Ua bapono hia’ènei te. Kalena i te mau Orometna e te mau Faatere Paroika’toa ma te tiai ore i teie nei Numera o
mua
te
Vea. E teie tei faaoti bia:
1° Na te man Orometna, e aore ra te mau Faatere, e boroa noa i te Kalena i te mau boa no V. P. o tei aufau mai
i te Vea no teie nei matahiti. — 2° Tei ore â i aufau mai, e, ia afai mai raton i la raton lara iti ei baapee i ta ratou
Vea, e boroa atoa bia le Kalena na ratou ra. — 3° Te feia e baere mai e papai apî i to ratou mau io’a no te V. P., ma
Vea, e boroa atoa biahn ïa te Kalena ia ratou ra. — 4“ Te mau boa no V. P., o tei ore i manao e, e aufau mai i teie nei, i ta ratou Vea, e ua rù ratou i te imi i ta ratou Kalena, e aufau ratou i te moni iti
hoe
TO.vTA i te Kalena hoê.
5“ Te taata, e ere i te boa no V. P., e o tei binaaro i te Kalena, e boo atoa bia’lii ia’na I toata.
Te vai nei te man Kalena boo io VERENIE, Orometna i Raiatea ; io de POAL4RET, Orometua i Papeete ; io MORE.\U, Orometua no Mookea ; e io AlINNE, Orometua Faatere i ta tatou mau Haa[)iiraa Tamaroa i Ikpieete.
llaapeepee i tetii mai, e aorera i te papai mai ma le bapono mai i le moni, no le mea, aita irabi te toe.
V. P.
te aulan i te laime no te
—
“
HOE ROA MEA TIA. ”
=
Luka X, 42.
Mareta, e Maria. Hoê ahuru ma toru ratou,
utuafare ei oaoa mau i te iteraa hia e, o lESU MESIA e ta’na ra mau pipi. E mau hoa
Tera mai te hoê amuiraa feia ratere tei tapae i te fare no Lazard, ratou,
e
te taui noa hia nei te maere no na
here, te reira. E ere i te ohipa rohirohi, te farii mai la raton ; area râ, e ohipa atoa hoi te faaineine i te tamaa raa.
Peneia’e, o Mareta te matahiapo, eno reira oia i haapao ai i te faaineineraa i te maa. Hinaaro oia e faatura i te Fatu,
Hahaere noa oia, raverave i te ohipa, aita i faaea.
Teihea râ o Maria ? Tei te pae avae no lESü, ua tatara te Fatu ï te mau parau no te Basileia o te ro; no te aroha faite
haamauruuru ia’na ra, eiaha hoê mea ia hape.
IM) R 0 T E T A N I
Y E A
te Metua, no te nehenehe
O
o
te Nohoraa
mure
Te tupu nei anei ? Ua faaapî hia’nei oe, ua fanau faahou
Ua
ore.
ia Maria e, e tamaa raa, e aita i oti !
Ua inoino rii MARETAÎa’na ra, note mea, ua mana’o oia
anei
E mea maitai roa hoi te reira, é mea maitai
to’ua ra, i
moe roa
e,
atoa râ te
tautuni i te faaineineraa i te tamaa raa... Na ô mai te Fa-
tu :
“ Eiaha ! HOE ROA MEA TIA. e ua
iho
e
e,
e
Eita roa tatou e ite ia ratou ia parau e,
te ha’a
teie
o
Atira,
ta’u i hinaaro ! Eita’toa ratou
nei
mau-
hi’o i
e
te huru o te ravea e haapao
niana o tatou i te
parau na te Fatu, *" I aroha mai te_ Atua i to te ao... loaue LI, 16. E noaa mai i
tei ati atu ia
lESU e tei amui ia’na
ra i ta’na mau
ohipa
rohirohi ore. E ati mai oia ia
te
roa’tu ia oe iho no to mau taata
’tu ia’na te mau mea atoa o teie nei ao, ia polie
tuu mai i to’na ra
oia iho, e
hana atoara. A tia i nia., ete Pipi a lESU
; e taime no te
haapiiraa ; e taime atoa no te raveraa i te mau ohipa atoa
ra ta ua e tuu mai ia oe na
; e taime iio te haere i te mau
valu atoa ra i tono atu ai te ATUA ia oe na
te aroha e
( Luka IX, 25 ).
Opani
marii teoteo e te haapao ore ; e ora anei i te reira? E pue.
raa tao’a parau repo e te pe, e faufaa faahapa noa, te rei¬
:
ora e
tupu, mai ia lESU iho â i
faaora piai ia tatou.
Apokalupo II, 25.
AROHi TATOU I TA RTflU M<U HMARII
ia oe ! E ere te reira i te mea tia roa hoê !
ra,
Eaha ïa ? Pahono mai tetahi pae,’ Efeia maitatai tatou,
haapao noa tatou i to tatou tiaraa, eiaha ia faahapa hia e
fenua, I roto i taua otia ra, haapao tatou i to
te ture o te
tatou hinaaro !
Oiaïa ? Peueia’e, e feia marû, e feia itoito
ratou i te ohipa.
E riro e, e feia paieti rii te tahi pae ; te
tahi pae râ aita roa’tu ta ratou e haapaoraa : eita e haamori i te Atua, e feia inu rii i te ava, Eaha e ore ai ? Feia
tiamâ, te tahi pae ; te tahi pae râ, e ere roa. Feia horoa
moni i te mau aufauraa aroha, e i te
Faatupuraa Parau ;
te tahi pae râ, eita e horoa i te hoêpene iti a’e.
Eia tae mai te hopea, i reira, e tapapa hia mai te
metua, e aore ra te Diakono, te Amuiraa ;
te tahi pure iti, e himene
e
Oro-
faatupu hia
hia te hiniene, tirara’tu ai,
ineine i te haere e farerei i te Atua Parautia e
te
ua
Mana
Hope !... E ere i te mea iti mai te reira te huru i rotopu
I roto i te mau mataeinaa huru
aano, e parahiraa atea
to te tahi pae tamarii i te fare
haapiiraa. E
6 kilometera tô te tahi pae ; e otue miti to te tahi
o
tei ore
hia’i ua nia i te vaa. Nahea te faaamu ia ratou i te
i toetoe, aore hoi oe i mahanahana,.. no te mea
te pu-
mahana noa na oe, aore i toetoe, aore hoi i mahanahana, e
haapuai atu vau ia oe i rapae i ta’u vaha ! Apok, 111, 15-16.
E mana’o te tahi pae ra ( eita paha ratou e faaite noa )
Te mea tia roa hoê, o te parahi maitai noa i roto i te E'
kalesia, raa te tamau i te irava, e te faatupu i te pure roroa, ete nehenehe, e te tatara haere noa i te tuaroi parau,
ete mârô noai te enemi np te faaroo mau... Eere anei e,
te vai noa ra te hoê mau taata faaroo e,
tirara’tu te hu¬
haapaoraa ? E ua moe ia ratou ra e, e mau
parau ora ta te Fatu i haapii mai ia tatou nei,
ueue
Ua oti i te
hia i roto ia tatou nei, naroto i te faaroo, i te taio e
te tamau.
maa,
i
te avatea ?
E ho’i atu ra te tahi pae i te fare. No te vahi atea
râ,
eita e nehenehe e ho’i faahou mai i te
haapiiraa i te ahiahi,
Eaha râ te faufaa i taua afa haapiiraa ra ? Eita e
mau,
eita e tere.
Te parahi noa uei te tahi pae r.u e
ahiahi noa’tu. I te
matamua, ua haapao to ratou mau metua, e ua horoa hia
’tu ia ratou te hoê mau maa rii, ta te tamarii e tuuu i te
fare haapiiraa, i roto i te ahi maa, Eita râ
te mau metua, e aita
marii. Te
amu
i
e maoro, uafiu
horoa faahou hia te maa i te .ta¬
rii noa nei ratou i te vî pî.
ra,
Aita anei e maa ravea ia haapii maitai hia ta tatou mau?
j
faaafaro i to ratou haerea : Ua ite au i ta oe ohipa, e aore
ta ratou
fano
pae e
Eita roa te tino apî o te tamarii e itoito i taua maa
E teie te parau faataaraa a te Fatu ia ratou
no
5,'^e
roa
ia tatou uei !...
ru
; e taime
no
te faamaitai i to Enemi
; e taime no te ho¬
no
E tera mai te ati, ete ma‘i, e te paruparu, e te mau ta-
m-'
atoa ra, ma
tatou, e tahoê hia tatou e
a’na ra, e hotu rahi tatou, e hoturaa maitai i te mau ma-
hia e ratou ra : Haavare noa,
araahamaha fetii, faaiuo noa, faaere i te rave ohipa... Ta
ratou e hi’o, o te faufaa, te fenua, te haari. te vanila !...’
Rave i te ohipa i te sabati, amui noa i te mau ohipa e viivii ai to te fenua nei. Eaha te peapea ? E moni te hopea !
Na ô mai te Fatu, Eaha ta te taata nsi faufaa ia roaa noa
oe
E
faaino hia’tu j
e ua
te oto, e te tatarahapa. E noaa mai i tei horo mai
ia lESU MESIA ei Taraehara
no’na, e ei Ora uo'na ra. Haa-
ratou
rahi noa uei ratou i te nounou noa i te taufhaa
ia ere i te ora ?
roa
faatia i taua parau a te Fatu
E mai te taata rii etae noa’tu i te Hui Raatira,
ruuru, ua noaa mai
nehenehe
Eaha râ te mea tia roa ? Teie, te ora mure ore ïa.
E noaa ïa i te taata haehaao tei fa‘i i ta’na ra
harama
nei
,taiia mea ra, o te MONI ïa, o te FAUFAA ïa !
ao,
mau rauere
mana’o ai te P’'atp e, e maa atoa to reira...
o
rave
“ Hoê roa mea tia ! ” E te ua ô mai nei
ra,
? Teihea te hoturaa aroha, e te maa ?
inaha, aita roa !
Maria i taua mea tia ra ! ”
E mea rahi hoi te taata
oe
Haamana’o hoi i te suke : E
tamarii rii, e eiaha ratou ia haapohe hia i te poia e te amu
i te maa au ore ? E
ravea
etaeta hia e te
metua, e, e te feia toroa ;
mau
ia, mai
te mea râ ua haapao
Na te Hui Raatira ite pae tino, ei te pae faaroo atoa e
faatia i te faaueraa nei i roto i te Amuiraa e au : “ Na te
mau metua
atoa o te tono atu i te tamarii
i te haapiiraa,
horoa’tu ia ratou, i te maa e au :
E fei, eaore ra, e meia,
e aore ra, e umara, e aore ra, e uru. Mai te
meae, ,e i‘a,
e
reira’toa ïa.
te
la tae atu te tamarii i te
ra i
te Orometua haapii.
tuu ite vahi
haapiiraa, afai atu i taua maa
Na’na e tapao i te mau io’a, e e
maitai. Te tamarii aita i afai mai i te maa rii.
faaite te orometua i to ratou io’a i te
Tavana, e na’na e
efaaara’tu ia ratou, eiaha ia na reira faahou.
VeA
POROTETANI
No te ahi maa, na te mau metua iho e afai mai i te vahie e au : Hoê utuafare, haapao hoê hefcedoma, afai mai i
e 2 ruru. Eialia râ e
faaea.
I.—
No te tunuraai té rnaa, na te mau tamarii iho â
pao i te ahi maa ma te mau maa ta ratou i
e
haa¬
hopoi mai i tè
poipoi.
I réira, e-amu noa te tamarii i te maa tumu, te maa
mahanahana, e au ia ratou ra, e, eita ratou e mairi i te
afa 0 te haapiiraa. Na tai e tamata i taua ravea ra ?
Eiaha e parau e, e mea teimaha ! E ere ! Mai te
mea
e,
te parahi ra
te tamarii i te fare, eita anei oe e faaamu ia
ratou ra? Hoê â ïa huru. No reira, a fâaamu oe i to ratou
tino, e ia haapii atoa hia ratou i te pae varua. E ere anei
ua papai hia, ‘‘ E haapii i te tamarii i ta’nae’a ia haere
e,
; e ia paari oia
( Maseli XXII, 6 ).
ra
^
■
ra,
e
ore
e
faarue i taua e’a ra, ”
^SBX.i^içiç'k-^'k'k'k'k'k'k'k'k'k'k'k'k'k'k'k:^
■
to outou haapiiraa
vavahi hia te afaraa e
laliito, oia hoi te fare i reE
liia i te A e te P, e te P. A. PA. Ua
ua
haainata hia te niu no te
fare
api. Te haapii iioa hia nei â te tahi pae tamarii i roto i te
afa toe no taua tare taliito ra, e te tahi pae ra, tei roto
ïa i ua fare tei roaa mai ia tatou ma te feuua i te tahi pae
a’e 0 te purumu. Te ite nei tatou i te haamataraa o te o-
hipa. Faaitoito tatou, eialia e tïu ite aufau i ta tatou tuhaa Taiete Haapiiraa : la tia i te Fatu, e oti iho â ia.
Te faaite hia’tu nei e, i roto i te avae no Tiiirai nei, e
faatupu hia’i te hoê « tombola » ( taviriraa ) ei tantum â
i taua oliipa ra. 0 tei hinaaro i te tauturu mai na roto i
te raveraa i te hoê mau ohipa vahiné, haere mai io Ma¬
dame AHNNE, oia hoi te hoa no te Faatere no te Haa¬
piiraa Tamaroa. E farii atoa liia mai, i reira, te mau tao’a horoa noa, ma te mauriuiru rahi.
ÏRRVA PARAU
Te manihini hinaarô hia.
(Taio : Gen. 18 : 1-8 ; Luka 19 :1-10 ; Irava : Apok. 3 ; 20)
Te mau tuaroi parau no te
mau
paroika otare.
I te anotau tahito, ua faatura hia te mau utuafare i ite
mai i te feia ratere noa ei manihini ra. No
reira, i ite ai
18 no Fepuare, - Te mau raau hotu ore.
Taioraa : Luka
XIII, 1-9 ; Tuaroi parau : ir. 8 e 9.
25 no Fepuare. - Te taoa aroha e itea hia’i e te Atua,
Ta.
tatou ia Aberahama, raua o Lota ani onoono i na taata ra¬
ioraa : Mataio V.
tere e tapae mai ia raua ra e faaea rii, faaitoito i te tino.
4 no Mati,
1.
-
31a
matiifiini e |Hli.
Te mau manjhini e haapae hia’tu, eiaha te
-
ino ia ratou
e
tamata i te urne ia tatou i te rave i
II.
1.
e
---
-
E faaau no to tatou aau.
-
Tei pihai mai oia ia tatou mai to
tatou tamariiraa,
hia.
E mea marû roa oia.
Te patoto noa’tu nei oia. Aita oia i
faahepo.
III. —- 'Üe maitai
1.
-
o
to’na |tatafîi^aa i tcto ia latc-u iiel.
E maramarama anaana
e
te faamâ, tei
hiti mai mai
roto mai ia’na ra.
I reira, te mau valu pouri no to tatou fare
varua, te aau
te mau peu haama, te mau hara huna, te mau m,ana’o
ino,
è ite papu hia i roto i to ratou huru fanfau
mau, e te purumu hia’tu i rapae ma te oioi !
2. - E tahuri hia ta tatou atoa ra mau
peu.
[s/:?'
A hi’o na ia Zakaio, i to’na huru matamua ei
telona, e i
to’na huru haehaa e te faaafaro i te ino i mûri a‘e i
to lesu
Taioraa ;
le.
tapaeraa mai i te fare !
3. - E î roa to tatou aau, e to tatou mana’o e
mau opuaraa atoa i te Varua
no Iesu Mesia.
ta
tatou
Opani ; Galatia II, 20.
Ta tatou FARE HAAPIIRAA TAMARÛA
E te feia paari o (ei
Na te hoê hoa mai Orohira mai i faaite mai
e,
i te 18
no,Tenuare i mairi a’enei, i afai hia mai ai 13 taata api i
roto i te aua i Orofara mai te Tuamotu mai. E mea aroha
raid ratou, no te mea, aita'lioi raton i afai mai i te ahu
Û â'eiu fe itvaivtiriii i. t’vtnuaro t-afii hia.
tae noa’tu i te ruhiruhiraa
2.
-
Aroha^tu outou ia outou iho l
haaparuparui ta tatou haapaoraa.
ia ratou’ra
reira, e tupu hoi ta tatou aroha, e te here, e te mara'
marama.
- Te ohipa e faufaa hia’i
tatou.
remia XXXI, 23-34 ; Tuaroi parau : ir. 28.
fare ia
2, - Te' feia e maitai ai tatou i te farii mai
I
-
17-26 ; Tuaroi parau : ir. 23-24,
ra.
O te mau taata ïa
te ino, ei
ÿÿ,
rerei faahou i te fttre teitei
ra
haapii hia i reira, eita outou e l'a-
mono, te paraitete e te tahi atu â mau tauiliaa e au i te
taata nei. Na te taata no to tatou Amuiraa i reira i faatu¬
pu oioi i reira i te lioê pùpùraa taoa aroha ei tauturu atu
ia ratou ra, e pereue, e piripou, e ahu
valiine, e parai¬
tete, etc. Ua aîai ratou na roto i to ratou veve, e ua ati
atu ratou i taua feia moemoe e te riaria ra. I
reira, i ite
ai teie mau taata rii e, e ere teie i te
tapearaa, e utuafa¬
re taa ê râ, te utuafare no teh roohia e te
ati, e tei faa¬
tupu i te parau a te Fatu, « Aroiia’tu outou ia outou ilio.»
E tupu hoê maliana e parau a’e ai te /.rii
e, « E taata
ê au, e ua ite mai outou ia’ii ; i veve na vau e ua faaahu mai outou ia’u, i polie na vau i te
ma’i, e ua utuutu
mai outou ia’n...
»
Mat.
XXV, 35, 36.
E parau
mauruiiru'hoi tei tae mai mai Farani mai, oia
hoi, te opua hia nei hoê Tomite no te tauturu atu i te
mau feia i polie i taua ma’i ra i roto i te
mau feuua aihuaraau no Farani. Peneia’e, i
reira, eita e lïfi faahou i
te parairno te fore o te mau
tuati. Te mau tuati rà, mea
ineine
roa ratou.
TAIETE FAATUPURAA PARAU no PARIS
PARIS. — Ua faaite hia mai e, i roto i te mau
Haapu"
tuputuraa rarahi no te lubili, aita inavai te mau fare pu-
l
\
V E A
4
m
porotetani rarahi ei farii mai i te mau Auvaha ei te
raa
lioa i tae mai i reira.
ta
reraa
man
P 0 R 0 T E T A N I
iti a‘e i te
ua hapono Farani i le faehau e fala50000 i Purulia. No te mea’tnahoêâ ï,i haa-
maitai,
e
ta te Atua i rave atu : O
Madame Cxsalis ; o Miti Cordey, Peretiteni Mono no te
arnui o Belelika ia tatou
nei, e ua Jiapono aloa i le faehau. e faalippo i le
aufau, e aore ra e lioroa mai i le niTihu e au no ta
tatou matini i Farani e i Beletilca. Ua faaino, roao
Taiete ; Miti Soucier,
Auvaha, i te Tomite Paatere na ta¬
Purulia i ta tatou iho man Apoo
Arahu i l'’arani o
Miti Delord, e orometua oia i Madaeascar, i te hoê
tau i fifi roa’i te ohipa i reira. No ta'na ra ohipa rahi i
faafetia hia’i oia i te Fetia Hanahana e te Hau Farani.
i Belelika, eilaoroaamai na to
tatou ilio fenua.
Ua roohia hoi to tatou Taiete e te ati i mûri
lubili
:
Hoê vahiné orometua tahito no Aferika Apatoa, e
tootoru .Orometua tuiroo rahi,
tou ;
Te raoni tei titau hia e te Mau Moni no te Taiete i
Pa¬
ris, eiaha ia haamata faahou te tarahu, mai te 1 no Titema 1922 etaenoa’tu i te 1 no Me 1923, et 294.209. Eere
e
moni iti nainai te reira ! Tei te Atua râ te ario e te auro,
e
te moni parau atoa ra
paoraa i to BeleliUa, ua
hoè faa rahi roa, heruma araliu, e
ua parau liia taua malaeinaa ra o BUHR. Ua lapeaatoa liia naoire rahi l'a o Efisen, Bochurn, eic.
Aita o MABITE i mauruuru, e no reir.i, ua iiiti oia
Ua tapea liia
i to'nara
Parclane i
! Faaitoito tatou !
MADAGASCAR. — Te faaite hia mai iiei e, ua tupu
te mau
'
Pipi no lesu Mesia. ” Mai teie te huru ; I te 10
Etene Madagascar i
te Fatu. E no to’na faaroo rahi. araua’e i roaa’i ia'na ra i
e 30 fetii no’na ra, o tei tae atoa mai i te faaroo m lu. Ua
amui atoa mai te hoê mau taata rii iaratou ra, e ua faatia
no
Atete 1898, i fariu mai hoê taata
ratou e, e patu i
turu te tahi i te
te hoê oire iti no ratou îho, ma te tautahi. Ua titau noa hia ia faatia hia e ia
haapao mau hia taua ture na te Fatu ra, “ Aroha outou
ia outou iho. ” O Soatanana, taua oire ra, oia hoi “ Oire
no te maitai. ” Eialia mai te oire repo roa no te tahi
pae
taata
uouo
Ua riri
le
e
roa
to l^urutia ia
tatou nei.
Ihi itéré Barahi i le mau
ô i te ai'ahij. Ua opani
tJa opani
rave-oliipa eiaha
le Hau Purulia i to mau
e ere
i le
mea
Paretane
e
papu.
Marite. — Ua faaau liia le parau
i
rotopu i l raua e. e aufau o Paretane i ta’na tarahu
ia Marite i rolo i na malaliili e G2.
Paretane e Tareiia. — Uafatata ro i le tama’i i
maitai no te Uvafare, faa.
le tupu
i rotopu i taua na fenua e pili ra
mo i
i liaavî ai ratou i
le Hi leni. Ua faaue ’l’uretia ite mau Hau Amui,
ii-iti i ta ratou mau Manuâ mai te mau ava Ture,leoleo roa lo Turelia i teie nei,
tupu atoa i te mau putuputuraa rahi.
O te aroha, ta ratou tuaroi rahi. E no to ratou itoito e
Ekalesia apî. I teie nei,
Consta/itinople alu. Aitarâ i faatia. hia. I
hia e, peneia’eo marû te l'uretia, e e hau. E marù hâavare paha.
Heleni.
Ua pohe roao Constantin, te Arii ta¬
hito no Heleni, te taoete no te Emepora Purutia
tahito Ua tupu te hoê ma’i rahi Typhus, e lo cho¬
léra i Aleiio, i te fenua Heloiii.
Marite.
Ua opani Marite, o aore ra ua opua
oia i le opani, eiaha le taala no Asia, ( Tinito, Tapone, Iniflia ) e haere faahou m li e parahi roa i
Marite. E moaili roa’loa le taala no le mau Fe
nua Papaa e faati.i hia o parahi roa i Marite.
Taina.
Te tupu noa nei â lo tama’i i roira. O
SuN-YAT-SEN, to Baa l i ra 110 to Repupirila, ua hinaaro oia e faaafaro faahou i le laatereraa i te hau
no to’na ra fenua. Ua roaa ia’na ra te oire rahi o
lia, mai
1500 taata Porotetani tej
faatia e, e haapao maitai i te ture a te Patu ; e i e 500
taata Etene mau, o tei riro ei feia faaroo. Ei tapao no to
ratou fariiraa mai ia lesu Mesia ei Faaora, ua tanina ratou
i ta ratou mau tii i mua i te aro no te taata atoa ra. Ua
faahaamana’o te reira i te ohipa a te feia faaroo i te ir;ate taio hia e, ua noaa ia ratou i e
mûri ilio, ua parau
—
i Samaria ( Oh. VIII ),
Eaha e ore e tupu atoa’i io tatou nei ?
—
Mau parau api mai te fenua e maina
roto i te radio
Na rolo i le lauluru
Eia-
liaapao faahou. I reira,
ua liaru hia le hoê mau Faatere rarahi no le Apoo
Araliu 0 ua lajiea hi i ; ua titau hia mai Farani mai
te mau taala i ite i le faatere i taua mau ohipa l'a
e te rave noa hia nei. E ere e tama'i, area râ
ua
incine no te fa'ahepo. Te tahi maliana, ua riro mai
te mea e, e m iru loPuimlia, le lalii mahana aita,
nelia, I reira, farerei haere i te taata i roto i te
tamua e ta Philipa
mau
ha’loa le taata fare rata ia
faaapu hia te mau maa e au, la oti te tau no te faaapuraa
reva noa’tu ratou, matetauturu ore hia i te moni, e haere i te mau vahi Etene no Madagascar, e 500, e 1000 kilo-
te haapao hoi, e tupu noa te mau
aita râ oia i iriti i lohia
faahoro jioreoo auahi, eiaha e faahoro faahou.
Madagascar, e mea mâ roa râ. Te mau fare, e peni
ana’e. Te fenua ua tanu hia i te raau maitatai, e ua
metera noa’tu, e poro haere i te Parau
mauruuru roa,
mm.
reira te hoê Amuiraa taata faaroo itoito roa i parau hia’i
“
faehau mai Purutia inni. Aüa’loao
mau
rnailai a te lahi lioa no In-
—
i nehenehe ai i le faaite rü i te mau parau
apî no rapae mai. Eiaha râ ia moe ia t ilou e, p]
ore i te mea papu i le mau laime aloa.
Farani e Purutia. — Aita o Purutia i aufau
mai i te moni i faalaa liia e P'arani, e aila’toa oia
i iioroa mai i le arahu tei faaau Ina mai. No reira,
ua ani atu o Farani, o no te mea, aita c
pahono
lou,
Canton.
IMPRIMERIE
4k
DE
L’OCÊANIE
-
RUE DES ÉCOLES
I.-
i le
ra’i, le liopea o ta lalou parauraa. Faaineine
no te mea, lalou e ta tatou parau,
no
te AO ïa(Philipi III, ,20 ).
hoi lalou,
Tlî
MAIÏAI O. TO
IeSU MiîSIA REVARAA’tU I
î) No lo’na faahaehaa ia’na ilio,
ua faatura
Tei roto i to rirna te maitai no
no
ta’na i aratai.
TiTi
Iiisu Mesia
: « ua
Iesu » Pliilipi
l'oohia
inau vau nei
e
te Mesia
JIl, 12.
O te ora ïa no
ramarama ra.
i
horoa
mai i tkïaata nei.
1) .0 le Varna Maitai ïa, e ta’na ohiparaa i rolo
ia talon
nei.
Opani :
-
PARAU FAAARA. = Te vavahiraa faufaa.
( A hio na i te Vea no Mati )
nia iho. Faatuhaa i rotopu ia ratou iho ma te faaau mai¬
mea e ua hope na fatu i te taea i
matahiti, e ua tia ia ratou pauroa.
Teie te piti o te huru ta tatou e farerei ;
IL
Ua hope hoi te mau fatu atoa i te taea i te paari ; aita râ i tia ia ratou pauroa te vavahi.
Oe râ, hinaaro oe ia taa ê to tiaraa, ia nehenehe noa ia
ta ratou
-
I.
E ARA I TE ENEMl, E TO TAHITI E !...
Te ava, ei taparahi taata.
lioê
amnraa maa.
hoa
e
ta
raua
tamarii iti
mai te
Ua taero te tane i te ava. ( Mataeinaa
i no roa, teie,. tei reira te tunuraa maratete
no Atimaono
ei ava tô !
) Mârô raua, e i mûri iho, ua tairi te tane ,i te
upoo O ta’na vahiné i te raaii. Ua parari te apu npoo e ua
topa taua vahiné ra i nia i te purumu. No to’na.taero, ua
haere te tane i te fare, ma te haapao ore i to’na ra hoa.
Ua tii te taata ia’na ra, e inaha, ua pohe roa oia !
Area râ, i nia i te api parau no ‘‘ Vea Katorika ” ei faa.
ara
i te taata no te mau taihaa i hoohia’tu i te
man
fare
tao’a, teiejei taio-noa-hia i te mau avae atoa ra, “ I roto
i te Fare Toa “ Mea, ” outou e ite ai i te AVA TO No, 1,
te mau huru UAINA atoa, e te mau huru ÀVÂ MOMONÀ atoa e au no te faaitoito i te tino ! ”
Oia mau ! Ua itoito hoi te tino
to te
no
vahiné ? E te Vea Katorika, e
te tane ! Area râ, e
tafetafeta toto to nia
o
te POHE ïa no oe, no to utuafare, no
te AVA
te hamani i te ava ? E enemi no'oe te
to tatou fenua ?
rahi !
ta
oe
moui o tei noaa mai ia oe na roto i
Faatoro noa i té rima ia noaa mai taua moni
te haa
ra
ratou, eiaha ia haamau'ahia.no te haamaitai i to vahiné
ia
oe
-
nehenehe noa oe e imi i te tahi vahi taa ê no
3.
oe
(la ore ratou e hinaaro i te faataa ê i
-
ai ta’toa i tia ia ratou i te hoo mai i to-tiaraa ),
te hoo i to tiaraa i rapae,
re ra
na
tamata i
{ na roto i te parau hooraa, e ao-
roto i te hoo pâte ).
Na te taata i hoo mai i to tiaraa e
iho i te
ra.
to tiaraa, e
ia
mono
oe na
i Jiia
fenüa vavahi-ore-hia.
4. - ( Te ravea hopea ïa ) ■ A tuu i te paruru ia vavahi
hia, E aore ra ia hoo-hate-hia te ta'atoaraa, na roto i te faaueraa a
te haava.
I reira, e oti mau ïa, na nia
»te hoo.
i te vavahi,
e aore na
Teie râ e rahi te moni e pau. Te toéa,
e
nia i
pperehia
hoi na nia i te mau fatu mai le au i te rahiraao to ratou
tiaraa,
Teie te toru o te huru ta tatou e farerei :
III. — E mau tamarii api te tahi paefaht.
mea, oe te
e
vavahi noa i
te
outou iho. Eita te tùre e faatia. Mai te
taata paari, te hinaaro nei
oe i
to tuhaa ia taa
ê, teie na ravea é piti :
1.
-
Q Hoo ivoa
oe
i
to ilat-aa ano-’e i te ttuilti e Hinoa-
i te ftoo jvate.
E roaa mai to tiaraa moni.
xo, e o-ove xa na ucto
2.
-
( E aore l'a ) Cltnu oe i te liunv o le ture iiiateaiii
ta oaeattiftla, iitni te ittea e, erooea; « note xa ia
i le Ivacioa
fvoo |tate |tauroa l’iia’tit.
E roaa to
oe
fenua i reira, e
aore ra to
tuhaa moni. E
rahi râ te moni e pau. Area râ e tiaraa papu ïa to oe.
Eaha ta ratou e horoa mai ia
re
ia oé na. E i tahoêhia to
-
e
to mau tamarii !
te taero varua, te veve, te
au
papai i te parau faatia, o ratou i te hoê pae
e oe to te tahi pae. Ua tiamâ oe.
2Hoo atu oe i to tiaraa ia ratou i te moni.
I reira, e
fare tao’a tei hoo
i te mau fare tamaaraa, e
rahi a‘e te moni e pau i nia i te ava i to nia i te maa mau !
Noa’tu e Papaa, e Tinito. e Afa, hoê â ïa ta ratou nou-
atu ia oe i te ava, e tae noa’tu
nouraa :
Haaputuputu oe ia ratou ra, e tamata
outou i te faaau i te tiaraa e
fenua i ^rotopu ia
Aita anei oe i ite e, e enemi no oe te taata tunu maratete
e
Faataa ê i to tiaraa ana'e, vai iho i te toea ia raton
-
te vavahi orei -
Aita roa’tu outou e faatiahia i reira
i to api faaiteraa taihaa ! E- tamau anei oe ?
E te taata Tahiti nei e, Aita anei oe i ite e.
ma
outou manao,
Ua faaroohia e, i te 5 no Me nei, i Mataiea, ua ho‘i mai
ra
mau
tiaraa atoa no, te mau fatu o te hoê fenua, ua rahi ratou i
haamaitai atu. Teie te hoê mau ravea :
Ptrilipi II, 9 - il.
te hoê taata e to’na
oe.
tai. E tano ïa mai te
2) Te aralai noa nei Oia ia ralou i nia, i te maIII. - Tk maitai ta’na
e
i te Atua ia
Ua îte a’enei tatou i te huru no te faataaraa i te
1) O le feia hara tel lalarahapa e ua fariu mai ia
ra e
utuafare,
to
tàuturu mai oia ia oe na, E a haapae roa i taua mau maa
talou.
RAHi
e no
roa
2) - Ua liaere oia e haamailai i le lioê vatii
tiaa
oe
te fenua. Faaitoito, a tia i nia, a pure oè
no
ra.
NIA.
’lu le Alua ia’na ra.
II. - Te
5
P 0 R 0 T E T A NI
V E A
oe
ei taui ? Te taero tino,
ma‘i, te pohe, te taputô, te fa¬
auri, peneia'e, te tapûraa i to upoo ! E mea tia anei ia
taua taui ra ? ( Maseli XX.III, 20, 21, 29, 30 ).
O te maü ravea atoa ïa
e
itehia eiaha
te
mau
fatu no
te fenua hoê ia mârô noa ratou ratou iho.
I teie nei râ,
no
mai te mea e,
ua tahoê te mau fatu
atoa
te fenua hoê i te parahi noa, tna te vavahi ore i te fau-
'
V Ë A
4
P 0 R 0 T Ë T A N I
faa, aita anei e ravea iti e, eiaha te tahi pae ia faaerehia’tii
'
e
te tahi pae ? E eiaha’toa te fenuo fetii ia ino e ia haere
i
Teie hoi te ravea : Faatupu i te hoê parau
papai i roto-
pu i te mau fatu atoa no te opéré i te mau rahuiraa
haari,
i te mau avae no Mea, e no Mea, e na
reira noa’tu e ia hope roa’e. I reira haamâta faahou.
:
PARAU
mau
apî i nia i te fenua tei ore â i tanuhiâ. la rave-noa-hia te
maha huru hohoa
opaa, e topa noa, eiaha e pafai.
Eiaha râ te tahi fatu
maori râ, ia na mua oia i
te ani i te mau fetii, na ratou e hoo, eiaha e haere i rapae.
Mai te mea râ, ua ralii te moni i pûpûhia mai ia’na ra
mai rapae mai, e aita i tia i te mau fetii i te aufau i taua
moni ra, etia ia’na e hoo i rapae.
la tae pauroa te i’oa o te mau fatu o taua fenua ra i ra¬
re i te parau ei mono ia’na ra. ( E nehenehe noa râ te tiaraa
o te feia tarahu ia hoo-pate-hia. E nehenehe atoa te Haava e faaue ia hoo-pate-hia te fenua mai te. mea e, e mau
tamarii apî tote tahi pae fatu ). la ore râ ia hoo-pate-hia,
e ua haapao maitai na fatu atoa
i te parau faaau, eita te
fenua e ino.
Peneia’e, o te tia ra, e parahi hau noa outou
te taata atoa_ nei ( Roma XII, 18 ).
PARIS. - I te 2 no Febuare 1923, ua rave mai te Mehaapii tamarii no te Taiete, Mlle.
Amez-Droz. E 19 mataliiti oia i te haapao i te ohipa i A-
tua I te hoê Orometua
ferika Ropu ( Zambèze ). Ua
rii ta’na i haapii i
i te
rahi roa te mau tamahine
reira. E vahiné haehaa roa. Ua ho’i atu
Nohoraa povpou.
TE TARAHU TOE. - I te 14 no Mati. teie te moni e
tarahu i. te 31
no Mati, oia hoi i roto i na mahana e 15 : i e $ 194.286.oo
Na te Fatu e tauturu mai i to tatou Taiete, no te mea ua
para te auhune, e ua iti te feia ooti !
AFERIKA ROPU i te tooa o te râ. - Too toru Oro¬
metua i haere i reira i teie mau mahana : I Dahomey, o
Wesphall, te tamaiti no te Faatere i te Haapiiraa Orome¬
au
ia fariihfa mai, eiaha ia tupu faahou te
tua no
te Taiete i Paris, e o Lethel.
I Cameroun, o Seltzer, te tuane no te hoê marraine mai.
tai roa no na faehau Tahiti e rave rahi i Farani.
13 no Me 1923
20 no Me
te Varna
:
Te mau otare e te maitai e noaa mai ia
Taioraa; loane XIV, 15-31. - Tuaroi : ir. 18.
-
:
Penetekose : Te tiaraa apî no,tei farii mai i
Maitai.
-
Taioraa : Ohipa II,
1-21, - Tuaroi ;
-
:
na
nia i te rahiraa : E
$ 1. 00 to te tahi ; $ 1. 20 to te tahi ;
$ 1. 40 to te tahi ; $ 1. 60 to te tahi.
E ani ia Moreau, Orometua, i Papeete.
2. - FAEHAU I
FAATUHAAHIA. - Te faahaamana’o
hia’tn nei e, te faehau o tei faatuhaahia, e ua noaa ia’na
te tamarii fanau, e au ïa
iti
e tae noa’tu
i taua tamarii ra te hoê tuhaa
i te 18 matahiti. Parau
Parau faaipoiporaa o te faehau ;
i
titauhia mai :
Parau fanatiraa o te ta¬
nei
marii ; Parau tapao na te tavana inataeinaa e, te ora
te tamarii.
Te faehau i faatuhaahia, e ua haere to
ratou ma’i, e
i tè ino, e tia noa ia ratou i te ani atu i te
Apooraataaê, na roto i te Faatere Hau, ia hi’opoa-faaaore ra
te puta,
hou-hia
no
te faarahi i te tuhaa.
FAEHAU I FAATUHAAHIA.
aratai.
-
Taioraa: Salamo XXXIII. - Tuaroi : ir, 18.
/
-
Mai te
faaipoipo faahou, teie te mea tei titauhia mai :
1, -Iriti mai i te parau faaipoiporaa apî; 2. - Tilau mai i
te Tavana Mataeinaa i te hoê-parau tapac e, o taata tiaraa
mea
e, ua
farani te tane apî ; 3. - Mai te mea e, e tamarii no te tane metua, te faehau pohe, ia haaputuputuhia mai
te Apooraa fetii no taua tamarii ra e faatia e na te vahiné e
haapao â i te toroa metua tiai no’na ra, e te tane apî ei
tauturu, e, aore titau i te hohoa no taua parau ra i te Terefie.
Afai pauroa taua mau parau ra i te Piha Tuhaa.
la ore
ia haapaohia e riro paha e tapea-rii-hia te tuhaa.
4.
-
METUA VAHINE
TE FAEHAU POHE I
NO
FAATUHAAHIA, - Mai te
peu e, e
faaipoipo faahou oe,
teie te titauhia mai : 1. - Iriti i te parau faaipoiporaa apî;
2. - Titau mai i te Tavana
Mataeinaa horoa mai i te parau
tane apî.
Tuhaa.'la ore ia afai mai,
tapao e, e taata tiaraa farani, to
Afai
e
na
parau e piti i te Piha
tia to tuhaa ia tapeahia’tu.
5. - MAU METUA O TE FAEHAU POHE E AITA I
FAATUHAAHIA. - Haamana’o e, ia tae te metua tane i
te 60 o te matahiti, e te metua vahiné i te 55 o te matahi¬
ti. e au ïa i te faatupu i teaniraa i te tuhaa.
El HAAMANA’ORAA
1
-
Ua aufau mai anei oe i to moni Vea no teie nei ma¬
tahiti ?
2. - Ua aufau atu anei oe i te moni na te Hau ?
3.
-
Ua haamatà anei oe i te aufau i to tarahu ?
Roma VIII. 17.
27 no Me ; Te mata no lehôva, to tatou paru ru e to tatou
uputa...,
Ua tae faahou mai te tahi
Hohoa Parabole. Teie te hoo
Te mau tuaroi parau no te mau paroika otare.
ratou ra,
te
FAAITE
1. - HOHOA PARABOLE.
i roto i
TAiETE OSCMETUA KO PARIS
ir. 10.
:
la haamau te taata utuafare i
Na te taata, na’na te rahui, e haapao maitai i te fenua ;
na’na e mono i te mau tumu polie, e, e tanu i e mea haari
mau
Te nounou moni, tumu no te ino. - Ta¬
Taioraa : Luka XIII, 22-30 - Tuaroi : ir. 25.
te faaite papu
ia hoo atu i to’na tiaraa i rapae,
-
ioraa : I Timoteo VI, 1-10, - Tuaroi
10 no Tiunu
te veve ?
ma
3.-VAHINE
3 no Tiunu 1923.
IMPRIMERIE
DE
L’OCÉANIE
-
RUE
DES
ÉCOLES
Fait partie de Vea Porotetani 1923