EPM_Vea Porotetani_192301.pdf
- Texte
-
Te 20
te
O
ma
tahiti
TENUARE
N° 7
1923
Vea Porotetani.
AîtaHu
niu
e
e
lia î te taataHoa ia haainaii maori râ
Mesia
ra o
Icsu
u
tei liaamau bia ra,
ôia Loi te
( IKorinctia III, Il )
SSSSSSSSSSSSSSSSS8SSëSSSSSSSSSSSSSSSSisSSSSSSSSSSSSSSS8SSSSS8SSSSSSSSSS8SSSSSSSSSSSSSSë:SS
0. MÛREaU* Directeur.
E, AHNNE* Oéras^t.
Hoo î te matahiti hoe: 1 tara
^3Sg®^S88^85S8S8S8SgSgSSgeSSSSSgSSgS^gS3S885Sæ338S883S^SS88888888S888888S8888gS8e88
KALENA. - Àore â ta tatou Kalena i taè mai na Farani. O te tumn ïa i ore i hapono hia’tu ai na roto i teie nei Vea.
> mbü»
:msm
■
>■
mæm
-mum
asMi»
> aBCBS»
•
'>■ -mmm
TENU ARE
■■
•> aaaaa
>■
1023
★★★★★★★★★★
Salamo CXXVII, 1
TE PATURAA FARE FAUFAA.
la
roto i to’na
E taime,
mâu'hoà^îpa no Vea Porotetani,
apî, ta te Atua i horoa mai ia tatou na
outou, é te
ora na
i teie nei matahiti
ra
aroha.
no te feruriraa, te opuaraa, te faataaraa
apî. E ia papu, a haapao tatou i te faaueraa a lehova ia losua, “ Faaetaetà, e ia itoito roa ; eiaha e mata’u, eialia e
amiami ; tei pihai atoa iho hoi to Atua ia oe i to mau haerea
atoa
teie,
ûutou î te
nei matahiti. E
e
e
mea
lehova, te Paoti Rahi : Oia hoi, a faaaa te Fatu, ma te faaoromai, ,e te marû,
te itoito, e te here ia ratou ra.
Maimi haere i te mau mamoe taiva, i tei haru hia’enei,
mu
e
e, e te mau Diakono, te opua nei
i te faarahi i ta outou Ekalesia i teie
tano roaïa.: Na roto râ i te auraroraa
Orometua,
haamau,
i te faatereraa
i te
mau
a
arenio
tei tapea hia e te mau
tou
tumu ana’e
no
i ta outou maimiraa
E rahi ê te fare.
iparei
na
a
te demoni. Haamaiia ou¬
amui i rotopu ia
roto i te pure
no
ia matou
nei, araua‘e, i te mataeinaa
e
ha te fare tatumu hia i nia i te
one no
îaaturi
tuhaa i roto i taua paturaa
hape
noa.
Ua
ra.
Aita to te Atua
ore
te tura
e
no taua
te taoto
utuafare
mau
to’na
ra
ruparu.
Eiaha
faaipoipo i roto i te haapaoraa êê
e
E te
mau
i ta tatou
roa
:
i
metua,
ra
i roto i te Pupu Imi Ma-
na’o. I reira, eiaha ia moe ia outou e, na outou e
faaamu
au-
mau
mua
patu i te fare, oia hoi, faatere mai¬
a
pure, e
i to ratou
nei,
ma
te haapii
te here rahi ; ma te haapao
Eiaha roa tatou ia faatu
aro.
Tatou atoa nei, haapao i ta teKoheleta i
oe ta to rima e rave ra, a rave^
tei itea ia
atu ia
te taati ia ratou
ratou ra.
lesu Mesia.
Eaha te
i ropu i te maramarama e te pouri ?
ratou i roto i te Parau na te Atua ; e ma
faaô atu ia ratou
pure ou¬
poraa e ua
Rapaau maite i tei roohia e te ati, e i te tatarahapa, ma
te faahaamana’o ia ratou ra i te mau parau mahanahana
o te faaoreraa hara, e no te Oea na roto i te aroha Otia ore
e
A
te
râ. E ao to te taata i tae mai i te faaipoimâ te tino e te varua. E haamaitai hia i roto i
huaai, eita e fanau ma te pohepohe noa e te pa-
faaipoipo
tapono, ma tè oaoa faito ore 1
e no
ra.
noa e no
tou i te Atua i te faafarerei i te hoa e au ia outou ; eiaha
e haamata na roto i te haaviivii i te tino e i
te varua, a
te outou i ta outou mau tamarii
te Atua
i te Ekalesia. A
patu hoi i te fare ! Eaha e maoro ai ? Ei fare mau râ, eia¬
outou, te mau faatère i te nànà. A roaa’i te mamoe taiva
i te Tiai Maita» o te Parabole, ua amo oia i nia i to’na ra
Na outou
e
mai, eita ïa e nehenehe ia faaô hia. Area râ tei haapii maitai hia, tei tatarahapa, e tei fariu mai i te Atua, ma te
HAAPAO i te Parau na te Fatu, a farii mai ïa ia ratou ra :
raa
no
râ
te Evanelia. Eiaha
E te feia apî nei, o outou, ta matou e tiaturi nei ei mo¬
teie, no te “ paturaa i te fare. ” Haamana'o
râ tatou e, “la ore lehova ia patu i te fare ra, e ohipa
faufaà ore ta te feia i patu !”
■
mau
maa
faahuru ê outou, eiaha e haaparuparu i te puai e i te ture
na te Evanelia. E ere e piti maramarama : tei ore
i farii
”
ra.
E taime,
E te
ia ratou i te
fj
2
VËA
PORaTETANI
fa, Koh. IX, 10. E
kha râ
mea maitai hoi, te rave i te ohipa. Eitapitapi i to ananahi. E a haamana’o maitai e,
e
pita te Atua
ohipa
e haamaitai i ta tatou ohipa, mai te mea e,
ino ai to tatou taata tupu, mai te hoo ava, te
e
roto i te
nehe
■kk-kic-irk-k-k-kk'kIfk-kifk'kifk-kifir'kirk-k-k-k-k-k-k-kirkirifirir-kir'iC
faahoro puaahorofenua,
tauturu i te cinéma.
E te feia tei roohia e te ati, e fare tamaru to tatou, e
la mau oia, np te mea, o te Fatu iho â tei
parau mai ia ta¬
lon i reira, “ E haere mai outouia’u nei, e te feia atoa i
TEIUBILINO TO TATOU TAIETENO
PARIS {4-8 no Noema 1922 )
Ua faariro hia taua lubili
fa‘a rahi,
e tei teiaha i te hopoia, e na'u outoii e faaora. ”
lat. XI, 28. E tapitapi te taata, no te mea aita tatou i ite
to tatou hora
^ro
e
Jiei ? A faaroo mai
e
e
tae atu ai i mua i te
haere atu ia vai
Àposetolo Petero anei,
e
ra
? I te
i te tahi
a-
“ E sekene to tatou, ta te Fatu i
” Heb. VIII, 2. Teie â : “Te
na,
e ere ta te taata ra
nei
laere
tapitapi,
ua
’aretenia anei, i te
faatia,
mahana,
to tatou
Atua. E
no te
au e
haamaitai i te hoê vahi
no outou
” loa XIV,
2. Na lesu Mesia taua parau ra, eaha hoi tatou e taiâ faaîou ai ? Na’na i patu i taua fare ra, no reira e mau ai e a
luri noa’tu.
À rohi,
te tiatonu maite to tatou mata
i
Tei Mua ia tatou ia lesu Mesia. Tei pee la’na ra, e ore
! haere noa i te pouri, e maramarama ora ïa to’na.
ïa
e
homa,
ma
la haamaitai hia Oia
e a
mûri noa’tu.
V. P.
faaipoipo ei faatura i ta outou mau tamarii, e i
roaa te 25
matahiti, e nehenoa e faaipoiopo, noa’tu te faatia ore o te metua.
to ratou metua vahiné. la
ra
ei Oroa
te
no
Haapaoraa
Porotetani Farani
taatoa, no te mea o te Taiete Faaroo
rahi no to tatou Haapaoraa i reira.
E mea anaanatae roa te mau Auvaha, o tei tae mai
mai te mau Fenua Porotetani atoa ra, ta te mau Taiete
Rarahi Faatupuraa Parau i tono mai e aroha i to tatou
mau Metua. Ua tausani te taata i tae
mai, mai te mau mataeinaa no Farani i Paris, i taua hebedoma ra, e amui i
roto i te haamaitairaa i te Atua
tou
e
roa
i Paris
tae
I te 4
roa
:
o tei tauturu mai ia ta¬
mai i teie nei. E mau fare pureraa aano
Aita te taata i hope i te ô i roto no te rahi.
Noema
1822, i tairuru mai ai i e 29 taala
orometua; te tahi pae râ, e feia toHui Raatira noa. Ua papu ia ratou e, e au i te
no
faaroo: te tahi pae, e
ro’a,
e
taata Farani Porotetani i te afai atu i te Evanelia i te E-
E té mau Wa atôà rio
teië nei
Vea, a tauturu maiia’na
apî. Na ô: 1) E faaite mai i te mau
[parau apî i tupu i to outou mau vahi ; 2) la hinaaro ou¬
tou ia haapapu hia te tahi vahi, e aore ra te tahi ira va,
a papai
mai, e mai te mea e, e ravea, e pahono hia’tu na
roto i te Vea ; 3) Tei ore â i aufau i ta ratou tara iti, haapeepee mai i te aufau ; 4) Faaitoito i te imi i te tahi mau
hoa apî no teie nei Vea, ia rahi tatou.
E na te taata e papai mai i te rata e tuu i to’na ra io’a
teie nei matahiti
i
mau
raro
e
i te io’a
no
to’na
ra
vahi faaearaa.
i te
ravea : 1 ) Haapee roa i to mau tarahu
: Eia_
ia faaoromai i te tarahu tahito i roto i teie nei
Teie te
ha
oe
matahiti
apî
Hau
te matahiti
2) Tei ore â i aufau i te moni avae na te
1922, ua hape roa ïa. aufau oioi i
taua moni ra, eiaha oe ia peapea, eiaha ta tatou Haapaoraa ia faaino hia’tu. 5) Eiaha oe e inu faahou i te AVA e
jE UAINA. E mau mea hamani hia, e e taero to roto. Tei
leira te veve e te pohe no oe e no to mau tamanii^
li i te ravea e vavahi i te faufaa, ua rahi outou te fa^e mau Metua Tane e te mau Metua Vahiné, o tei
tino mai i mua i te aro o te Tivira, e ite i ta
^MAUii TiAMA ore, haapeepee atu outou i te
l^tou, e aore ra, i ta ratou mau huaai,
no
tene, e haapao i te faaueraa mana a lesu Mesia i ta’na
ra mau pipi.
O te Atimarara no te Nuu, VER-HUELL, Iriti Ture no
te Piha Paari e tiaraa teitei i roto i te Amuiraa
no
te Fe-
tia
Hanahana, tei maiti hia ei Peretiteni.
I te matahiti 1829, i reva’tu ai na Orometua too toru
matamua no to tatou Taiete. I teie nei, e 216 to’na mau
oi’ometua Popaa ; 1.946 orometua e te tauturu - e mea
Ereeree te Maohi ; 81.750 taata Ekalesia ; 57.170 tama¬
rii i roto i ta tatou mau Haapiiraa. hebedoma; ie 887 haapiiraa hebedoma. ( Te vai attira te mau Haapiiraa rarahi).
Te haamaiVaraa moni matamua, e 2.612 tara e 99
pene ; I teie nei matahiti : e 435.000 tara.
O te huru ia o te tupuraa o to tatou Taiete Metua, i
roto i taua na matahiti 100. « Ua mairi ihora te uâ, e
tahe ihora te pape pue, e te mata’i hoi i te uihiraa mai
i nia i taua fare ra, e aore roa i parari, no te mea e
pàpà te tiaraa. » Mat. VH, 25.
;
ihe te metua. E farii hia te iteraa ta.
I^iaa atoa, iioa’tu e vahi ê te fanau
kOA, faaafaro i to outou tiaraa na
[rava parau
TO TATOU TAHU’A RAHI.
Eaha te toro’a
Atua i
mua
i te
o
te tahu’a rahi ?
aro no
—
Hebera IV. 15
Teie ïa
:
E
te taata nei. Na’na e
mono no
faaite
te
i te
taata i ta te Atua i hinaaro.
Teie te
piti
tua. Na’na
e
e
oia i te taata i
: e mono
haafatata i te Atua
ma
mua
i te
aro o
te A-
te afai atu i te tusia
ora’i te taata. Tei roto râ i te Faufaa tahito.
I.
i%a
---
êaha
i
jvai-au-
hio wai ol
e, »
^ahu-’a Raht â'côu
tato-u ?
1.
—
No te
mea e, e
feia hara ana’e tatou,
e
te parupa-
■\
i te tiaraa, e aita ta tatou e ravea i mua
ru
i te aro
no
te
Atua.
2.
No te
—
mea ua
te Atua mai te
3.
No te
—
hoê
mea
no
riro mai lesu
Mesia, te Tamaiti
a
tatou.
te hopea mau no to'na
ra oraraa, o
te
faaoraraa mai ia tatou nei.
IL
net
rta vaii
—
|aaUa ia’na
“Üa^tt^a Kaftt
et
tta
?
1.
tatou
,
Na te. Atua i maiti la’na
—-
no
to’na ra' aroha rahi ia,
tatou nei.
2.
—
Na te Metua, no te mea, hoê â ïa mana'o, e hoê
e to te Atua po tatou.
â
aroha to lesu
3.
—
Na te Atua, no te mea,
o
lesu Mesia ana’è tei
atu i te tusia e au no te taata atoa ra.
4.
Na te Metua, no te mea, i reira, i faariro mai ai
lesu ia tatou ei mau tamarii na te Atua Ora, e ua tuu
pupu
—
mai oia i te hoê
Opani.
—
mana ora
No reira,
a
homa, feia no Tahiti, te taurearea e te feia
E
noa
iho
tupu, no to mau tamarii, no te taata êê ? Eita oe e haa¬
ma i to haaparuparu i te tino ta te Atua i horoa mai no
oe, e te varua ta’na i tuu mai i roto ia oe na ?
Matou râ, te mau metua, te haama nei matou ia itei
ta matou mau tamarii o tei ore i haapao, o tei amui noa
i te mau peu popaa ino e faatupu haere Jiia ; te haama
nei matou ia farerei i ta matou mau tamarii ia taero noa,
e aore ra i te fare tapearaa. To matou hinaaro rahi, ia
riro oe, e te Tamarii Tahiti nei, ei Hui Raatira ana’e i nia
iho i to fenua, ei taata haapao, ei taata faatura iaoeiho,
faatura i te Atua o tei tauturu mai ia oe e tae roa mai i
teie nei.
E ara, e
tiaturi roa’tu tatou ia’na
ra, no te
Te mau tuaroi parau no te
mau
paroika ctafe
14 no Tenuare 1923. - Te rê a lesu. la upootia tatou. - Ta
ioraa ; loane XVI, 25-33 ; Tuaroi : ir. 33.
21 no Tenuare 1923. - Te auhune e te mau rave ohipa; *
Taioraa: Mat. IX, 27-38 ; Tuaroi : ir. 37 e 38.
28 110 Tenuare 1923. - Te pure faufaa ore. - Taioraa : Mataio VII, 13-29 ; Tuaroi : ir. 21.
4 iioFepuare 1923. - Te inanihini. - Taioraa : Luka XVlll,
35 ; XIX, 10 ; Tuaroi : ir. 5.
5î A A M A 2
I te hoê avae i mairi a’enei, ua farerei au i te hoê
hoajfaehauno te tama’i rahi. E tamaiti itoito roai nia i
te tahua aroraa. I roto i te hoê aroraa puai i te Enemi,
ua puta oia i te hoê puta ino. Ua mana’o hia e, ua po¬
he roa. oia, e ua papai hia hoi e, na faarue oia. I to’u
farerei raa’tu ia’na i Papeete nei, mai te mea ra e, ua pu¬
ta faahou oia, aita oia i tia maitai i nia e ua meumeu to¬
;
I te hoê
haere
arero. Ua vî oia i te Enemi rahi no Tahiti : Ua taeoia !... I te peeraa to’na taero, ua ui hia oia : « Oe,
te aito no Fai’ani, ua vî oe i te hapaina ava a te Tinito ?
Ua pahono mai oia : E hoa, e parau mau ! Ua pohe vau !
Ua farerei au i te hoê mau hoa arapoa marô roa. Ua
te mea ua haama ratou i te patoi ia parau hia
ratou e te hoê mau popaa inu ava ! E i reira, ua tupu
to ratou peapea ! Ua liaama, e no te paruparu o te ma¬
topa te tahi pae i roto i te haapao ore !
Ua haama, e ua haapae te talii pae i te pure !
0 te otoheraa hoi na te hoê mau taata api, i te tuu
noaraa’tu i te parau ra, e iiaere mai i roto i te Pupu Imi
Mana’o. E ua opani ratou i te opani no te aau... E ua
topa hoi i roto i te faaliemaraa. E roaa faahou mai anei
ua
ratou ? 0 vai tei ite ?
mpemoeâ ta’u i nia i ta’u roi. E inaha, te
rahi,
te hoê vahi medebara e te moemoe
i te atea ê
i te hoê mau tino taata o tei
ra
ia fatata atu
nia i te repo o te fenua e
vau
ia
ra.
inaTtaâti-4j^i ® ^ore la e pohe ta.
ia’u i taua taime
roa ra
tino
ora
ra.
te tia
Aita i
manafî'r'tnpi^^ïia!”'TTù'tb"''
i mûri iho,
maoro
noa ra
inaha, hoê
i te pae i nia i taua mau tino
i pihai iho ia’na mai te ui papu atu
peu. Pahono mai ra oia, o te
feia iho teie i pohe i teie nei ao : e pohe ma‘i ra, te reira
ïa; e pohe ati ra, o te reira ïa; e pohe tama‘i ra, o te rei¬
ra ïa; e pau miti ra, o te reira ïa. Ui faahou
atura vau e.
eaha hoi ïa te tumu i vai iho noa hia’i to ratou pera mai
teie te huru. Na ô mai ra oia e, ua fatata roa te taime e tia
faafatata atura
ra,
i te
auraa no
mau
teie vahi ratou i te haere
e na
mau
faaite hia mai ia’u
ra.
mûri iho ia ratou
te
te tiai
parau e
taua mau tino ra i nia
ra
no
uiui hia ia ratou. E parau mau iho â,
i mahia i mûri mai, inaha, ua tia paatoa ana’e mai
i tff
aore
vau
teie nei
mai ai ratou i nia
raa
e
te ava i
vau
ohipa himene.
te
polie ai ratou ra, e ati
ma‘i anei, e rave rau atura te
na
i te haere
e
no
tôiTî^S^^ilé ihora vau è, e mau tino pohe ana’e. Hauriri'a
ihora vau ~e~f?~trrS^
ra^Hbi e te feruri hoi i te tumu i
ro
parau mai ratou, Haere ana’e e inu, foarari rii
raa maa, ua haama vau, e ua faatia ! »
Ua HAAMA ! Toohia ta tatou tamarii i pohe i
pô
ra vau na
tarava i
’na
na’o,
faataata paari outou, faaitoito ! 1 Kor. XVI, 13.
Te faufaa rahi
ite atura
no
mea e au
i roto ia tatou.
oia i te tahu’a paruparu e te hara atoa ra. E
ere oia i te tahu’a pohe, te vai noa ra oia e a mûri noa’tu.
Eiaha tatou e haere atu ia vetahi ê. Heb. IV, 16.
Farani,
paari,
ia tatou ia haama ; To tatou faaino
raa i to tatou Fatu ia Iesu Mesia, e i te roo no te Evanelia. Eaha, e haama oe i te patoi i te ino, e eita oe e
haama i te haaviivii ia oe iho i muai te aro no to taata
hoê
mea, e ere
U A
5
POROTETANI
YEA
e
e
haere atu
ra
i te
vahi
mau
i
to’u hinaaro i te pee
hi’o i te vahi e haere hia e ratou ra
Rahi atu
-
ra
uiui hia ia ratou ra. — Ani atu ra vau i
nehenehe anei ia’u ia pee
i taua feia ra. Teie to’na reo pahonoraa : “ E hoa^
mau
parau e
te taa':a i tia no v maua ra e, e
atoa
te ui atu nei au ia
oe
i
na
uiraa
e
toru
:
Ua ite anei
oe
i
i te pza-e ? Mai te mea e,
te pee atu ia ratou ra. ”
Na ô atura vau ia’na e, e maraa ia’u taua na uiraa e toru
ra, ua ite hoi au i te himene, te taio i te Bibilia e te pure,
te
ua
himene, i te taio i te Bibilia
ite
oe
tera râ
e
ra, e
tia maoti ïa ia
faaite mai
oe
e
oe
ia’u i te huru
no
te himene
e
titau
rahi roa te himene ta’u i ite. Tera
ta’na pahonoraa ia’u, o te himene arueraa i te hanahana
o lehova te titau hia, ia himene oe i te hoê himene, e haa-
hia,
no
te mea,
e rave
mata ïa oe mai te reta matamua
’tu i te reta
hopea
no te
i te himene
no na
irava i
no
te irava hoê
irava hopea, eiaha
mau aau
ia
oe
e
oe e
e
tae noa
tapoto noa
faaoti
roa
râ i
te
mau
irava atoa
i
e
e
reira,
taua himene ra.
no
Fifi
—
taata ite hoi au i te himene,
himene tei mau aau ia’u mai te irava hoê
vau
te
hopea. Na 6 atura
haere
na vau
vau
i te fare
e
Ata atu
ra
i te
pahonoraa
:
e
e
roa
a’e
ra
Teie
na
aita
roa
ïa
1.
Na vai
tae noa’tu
Eiaiia
rû,
e
i
e
tii i te buka
himene, e ho’i mai ai
ia’u, mai te parau mai e, eita
te himene arue i te hanahana o lehova e ta buka
hia, a
ho’i i to utuafare, e - taata mau’a oe i te
himene, e i taua
taime iho ra i faaroo atu ai au i te rfeia i reva,’ tura i te hieita
e maoro.
neraa
i te hoê himene
Ara mai nei
ra
ia’ue,
e, e
riro
—
noa
tei
ore
â i faaroo hia
e au
i te
taata mau’a
au
vau
—
tupu mai te reirar taoto ia’u nei
;
peneia'e
taua moemoeâ na’u nei ei faaitoito i te feia è
ro
io’a
e
ua
0
lehova: ia
rave
tu
ratou i te reira
te mana’o maitai.
ma
te
aau
o
te ri¬
arue
i
te
anaanatae
TAVAE, Nenei Vea.
fatu
TO TATOU
I
( Te
mau
fenua
ua
Te vai atoa
taata
no
ravea e
paru*
ma
tuhaa
rave
pari' hTa ïâ
oe, e
ere
oe
rii, e a feruri oe.
I te anotau tahito, aita hoi e peapea i te vai iho noa raa
i te fenua tupuna ei faufaa vavahi ore hia i rotopu i te
mau opu atoa ra mai roto mai i taua tupuna ra.
I te reira anotau, aita te tahi opu i nounou i ta te tahi.
Ua ite ratou e, na te fetii paari, e opéré i te mau avariraa
haari i ropu i te mau opu atoa ra. Ua tiai noa ratou i ta
ratou avariraa. Na’na’toa e opéré i te mau faaapuno te tanu i te maa, e ua haapao te taata i to’na vahi,
I teie nei râ, e mea ê roa te haapaoraa ! Te mana noa
nei te Ture Farani i Tahiti nei, e te na ô mai ra oia, la hiparau
noa
ore
\hoo pâte hia,
iho fatu i ta’na tuhaa
no
roto mai'i te
i vavahi hia, e vavahi hia hoi,
a
e
hoê
aore ra,
e
vavahi ai te moiii. A tahi ïa.
rahi e pau i nia i te mau mea
fare, temauhaa faaapu, te poti, te maa, e
te tahi atu â mau mea, i hinaaro rahi ai te taata i te mon;
i te mau matahiti atoa ra. Eita e faaoromai. E marô noa
ratou te mau fatu no te fenua vavahi ore hia. Auê te va¬
hiné ivi e te tamarii api otare !
Teie te tahi. No te moni
atoa, te ahu, te
vahi tei
mau
râ,
oe
vau
i te
mau
faaapu hia
e
vahj
i
oe,
i te eiâ.
i te vavahi fenua ta’na i
e no
reira,
titau oia
e
hinaaro,
o
te fenua
hoo pâte ! E
e
torima, te reira ïa, tei ia
te hoo
oe
taa¬
moni ineine i
mai ia
hinaaro
roa
tei
e
haavaraa, te haamanaraa, te
i te aufau hia, e tuhaa moni iti nainai
mau
te paruru
ia outou atoa
roaa
ra.
Aita
e
ravea
ia
hoo
faahou
mai i te hoê tiaraa maitai.
E nahea to hoa
E haere
noa
i te fenua
Peneia’e,
hu
e
e
e
e
vetahi ê
?
tarahu te tahi
faahoo pâte
Peneia’e
mau
ei tavini
no
moni
tamarii
to
oe
e
anei
aita ta’na
hoê
no
mau
vini ana’e i roto i to
naaro
:
hia’i to fare. Te titan mai nei oia i ta’na ra
haari, e teopani roa’tu nei oia ia oe, eiaha
faahou, e tae noa’tu i va vahi raa,hia. E ia rave
to
0
hia i rapae atoa
ifenua tei
te tahi taata
te vahi i patu
raa
mau
E tuhaa iti nai-
te tiaraa iti i taua
roaa
te parau e, E fatu atoa
noa’tu i te
atoa ra, e tae
iho, te feia Tahiti nei.
E te taata Tahiti nei, e mauruuru anei oe i te faaere
roa hia i te tiaraa o to mau tupuna, e ia faariro hia ei ta.
i teie
E
ore.
te tahi fenua ê. Pu-
no
! O te haamataraa
oe
iho fenua metua ? A taio maitai
e
fa¬
neioe i nia i te fenua,
noa
hinaaro, te moni ïa. Ua ite
metua ra ! E ia oti te
)
ia tatou
oe
au,
ore.
Te parahi
:
nei
ru
e
te parau e, e
hia. E aita emoni,ua riro teaia tupuna ia vetahi ê. Efaa-ue Ilia oe iriti i to fare i
nia iho i taua tiaraa no to pue
TATOU
AIÀ TUPUNA
ia matou i te imi i te
i te tanu hia
maa ma
hoê fetii atea iti tei fatu
ra
rapae ra
taatoa,
nua
huitie,
au roa
:
te ati ! Eita oia e
faatura i ta tatou peu tupuna ! Haere oiana nia i te fe¬
toa
E parau te tahi taata, E ohipa au anei tera, i te hoê Vea
faaroo ? Teie te pahonoraa, Eiaha e peapea, e mea au roa
ia matou i te imi i te mau parau e tupu ai te hau i rotopu
i te taata nei. E
i te
peneia’e e Popaa ; peneia’e e taata
pu atu i te moni huru rahi rii e ua
de ia
rahi te fatu, e aita i vavahi hia
ra
i te fare i reira.
oe
nai ta’na. Ta’na i
E
FA AERE. IA
te vavahi
:
Teie te piti
—
roto i
TE HOE MAU
vaere e
e rave
atoa^ ratou ! E riro ïa te fenua ei fenua faufaa
->teie te tumu
noa
PARAU FÂAARA
taua huru tiaraa
no
e
Eaha te faufaa ? la oti i te
2;
e
piti
i ,te fenua i rahi ai te fatu ? Eita
E mai te
haere mai te tahi pae,
e ua
haama atoa hia outou mai ia’u te huru.
E ore râ vau e
haama i te faaiteatu i temau'hoa no V. P. i to’u nei io’a,
0 vau o tei faahei taoto hia mai i taua moemoeâ ra no te
mea
tanu
i te
i te himene
roa e
e vaere
pafai hia te haari, e, e pohe noa te fenua i
mea e, e fenua tanu ore
hia, na vai e
haere i te haari, i te vanira, i tetaofe? Teie te
parau
te aihere.
nei.
himene, ua tiaturi roa vau
inaha, e ere ïa i te parau
E ara, e te feia himene, eiaha te
ohipa himene ia
ei ohipa hauti noa e te faaarearea
noa, o te faae
hopea ino
hia,
e vaere
taata
ao
te haama rahi i te parau a taua
au ma
taata ite
mau.
o
oia
—
e
e
no
mûri a’e ?
ê ? E
tae noa’tu i te
te
no
aufau. E
a
vetahi
no
mau
reira
fatu
na
o
faaapu
tuu
te fenua,
te fatu
o
a-
faahou
e
te tara¬
i to’na tiaraa,
huru
maoro e tae
e te hopea hoê â ïa'huru !
noa’tu i te faaotiraa, no te
atea noa’tu te mau fatu
; e te faaue hia
fenua no tefaatuhaaraa. I reira,
e maiti hia’i te hoê taatafaatere, no te haapao i te
taatoa
raao te mau fenua, te vaere e te
pafai i te auhune e te
hoo noa’tu. Taua taata faatere ra, e aufau hia oia i te tai.
me, Na nia i.'te rahi o te mau meai hoo hia’tu. Aita e ra¬
vea, 0 te Ture 'và. E na taua taata faatere ra, taata rapae
e tuu atu ia outou i rapae i to outou fenua tupuna, ma te
opani roa, eiaha e rave i te hoê maa iti a’e, eiaha e faaapu.
Na’na ana’e te parau, e na’na e imi i te mau taata ta’na i
hinaaro no te faaapu, e e no te haapao i to outou mau fe¬
nua tupuna ! E mai te mea e farii hia outou i nia i te fe¬
nua tupuna, te rave noa nei outou mai te tavini
te huru,
E riro e, e haama te taata. la oti i te hoo pâte, e opéré
hia te moni toe no te mau hooraa haarp e te moni toe no
te hoo pa,teraa i te mau fatu atoa.
Eaha te ravea no te patoiraa i taua mau mea huru ê atoa ra, eiaha ia tupu ?
mea e mea
hia ia
parare
hi’opoa hia te
mau
.
Fepuare
I roto i te Vea no
e
faaite hia’tu ai, ia tia i te
turi i raro, a pi’o
i
ho’i i to’na ra
i ta’na ra aro, e a
mua
oia i taitoru i te hunaraa ia’u ! ”
E teie ta’na i parau noa mai ; “ Faaamu i
nio, e ta’u mau mamoe ! ”
avae,
Fatu.
ta’u mau are-
Aposetolo, e o Petero iho â,
“ Amui faahou oe i te toroa o te mau Apo¬
setolo ; ua faaore hia ta oe hara ! ”
Na 6 mai nei râ te Pope, Aita ! E piri te reira, e teie
te auraa : “ Haapao oe i te arenio ( oia hoi te feia toroa
ore ) e te mamoe ( oia hoi te feia toroa ) ; e ia amui hia,
Ua mana’o hoi te mau
Vea Katorika haamauraa i ta’na
Ta
teie te auraa,
Pope matamua.
Aita Vea Katorika i mauruurii i ta tatou tamataraa
haamaramarama ia tatou iho
no
i te
te mau hape faito ore o te
Haapaoraa Roma ! Ua inoino roa ! E ua haaputuputu ra¬
haamau ia Petero ei Pope ma¬
tamua na ratou ra. Aita hoi i mana’o e pahono atu, no te
ton i te mau ravea atoa e
hoi
e hi’o ; e tari’a, e ore
Eaha te faufaa ? Area râ,
faaite mai i te huru no ta ratou patoiraa.
“ e mata to ratou,
e
tia ia’u i te
ua
hoi
e ore
faaroo ” Mar. VIII, 18.
mea,
apî râ, teie : Te taui nei anei o V. K. i ta’na
haapaoraa ? Ua parau papu oia e, o PETERO, e to’na,
mau mono i mûri a‘e ia'na ra, hoê à la huru e
o Paulo,
hoê â la huru e te feia toro’a atoa ia a‘o ratou i te Pa¬
rau na te Atua : E Auvaha noa, e Tiaau noa,
no lesu
E parau
Mesia, ( V. K.
Atete ).
no
Petero tapearaa hia
“ PIou
to Petero tapearaa hia, ua tapea hia o lakobo, /
Fait partie de Vea Porotetani 1923