EPM_Vea Porotetani_192301.pdf
- extracted text
-
Te 20
O
te ma tahiti
TENUARE
N° 7
1923
Vea Porotetani.
AîtaHu e niu e lia î te taataHoa ia haainaii maori râ u tei liaamau bia ra, ôia Loi te
Mesia ra o Icsu
( IKorinctia III, Il )
SSSSSSSSSSSSSSSSS8SSëSSSSSSSSSSSSSSSSisSSSSSSSSSSSSSSS8SSSSS8SSSSSSSSSS8SSSSSSSSSSSSSSë:SS
0. MÛREaU* Directeur.
E, AHNNE* Oéras^t.
Hoo î te matahiti hoe: 1 tara
^3Sg®^S88^85S8S8S8SgSgSSgeSSSSSgSSgS^gS3S885Sæ338S883S^SS88888888S888888S8888gS8e88
KALENA. - Àore â ta tatou Kalena i taè mai na Farani. O te tumn ïa i ore i hapono hia’tu ai na roto i teie nei Vea.
> mbü»
:msm
■
>■
mæm
-mum
asMi»
•
> aBCBS»
TENU ARE
'>■ -mmm
■■
•> aaaaa
>■
1023
★★★★★★★★★★
Salamo CXXVII, 1
TE PATURAA FARE FAUFAA.
la ora na outou, é te mâu'hoà^îpa no Vea Porotetani,
i teie nei matahiti apî, ta te Atua i horoa mai ia tatou na
ia ratou i te maa tumu ana’e no te Evanelia. Eiaha râ
roto i to’na ra aroha.
na
E taime, teie, no te feruriraa, te opuaraa, te
faataaraa
apî. E ia papu, a haapao tatou i te faaueraa a lehova ia losua, “ Faaetaetà, e ia itoito roa ; eiaha e mata’u, eialia e
amiami ; tei pihai atoa iho hoi to Atua ia oe i to mau hae-
E rahi ê te fare.
E te feia apî nei, o outou, ta matou e tiaturi nei ei mo¬
i te fare. ” Haamana'o
“la ore lehova ia patu i te fare ra, e ohipa
faufaà ore ta te feia i patu !”
■
E te mau Orometua, e, e te mau Diakono, te opua nei
ûutou î te haamau, e i te faarahi i ta outou Ekalesia i teie
nei matahiti. E mea tano roaïa.: Na roto râ i te auraroraa
E taime, teie, no te “ paturaa
râ tatou e,
i te faatereraa
a
lehova, te Paoti Rahi : Oia hoi, a faaa-
i te mau arenio a te Fatu, ma te faaoromai, ,e te marû,
no
ia matou nei, araua‘e, i te mataeinaa e i te Ekalesia. A
patu hoi i te fare ! Eaha e maoro ai ? Ei fare mau râ, eia¬
ha te fare tatumu hia i nia i te one no te taoto noa e no te
îaaturi noa. Aita to te Atua e tuhaa i roto i taua paturaa
hape ra. Ua ore te tura no taua utuafare ra. A pure ou¬
tou i te Atua i te faafarerei i te hoa e au ia outou ; eiaha
e
haamata na roto i te haaviivii i te tino
e
i
te
varua,
a
itoito, e te here ia ratou ra.
Maimi haere i te mau mamoe taiva, i tei haru hia’enei,
faaipoipo mau râ. E ao to te taata i tae mai i te faaipoiporaa e ua mâ te tino e te varua. E haamaitai hia i roto i
to’na ra huaai, eita e fanau ma te pohepohe noa e te pa-
tei tapea hia e te mau iparei a te demoni. Haamaiia ou¬
ruparu.
mu
e te
e
te Evanelia. E ere e piti maramarama : tei ore i farii
mai, eita ïa e nehenehe ia faaô hia. Area râ tei haapii maitai hia, tei tatarahapa, e tei fariu mai i te Atua, ma te
HAAPAO i te Parau na te Fatu, a farii mai ïa ia ratou ra :
atoa ra. ”
rea
e
faahuru ê outou, eiaha e haaparuparu i te puai e i te ture
tou i ta outou
maimiraa na roto i te pure amui i rotopu ia
outou, te mau faatère i te nànà. A roaa’i te mamoe taiva
i te Tiai Maita» o te Parabole, ua amo
oia i nia i to’na ra
Eiaha e faaipoipo i roto i te haapaoraa êê : Eaha te auraa
i ropu i te maramarama e te pouri ?
E te mau metua, a patu i te fare, oia hoi,
faatere mai¬
tapono, ma tè oaoa faito ore 1
te outou i ta outou mau tamarii nei, ma te haapii
Rapaau maite i tei roohia e te ati, e i te tatarahapa, ma
te faahaamana’o ia ratou ra i te mau parau mahanahana
o te faaoreraa hara, e no te Oea na roto i te aroha Otia ore
ratou i roto i te Parau na te Atua ; e ma te taati ia ratou
no
roa
i mua i to ratou aro. Eiaha roa tatou
haapao
ia
ratou ra.
te Atua e no lesu Mesia.
Na outou e faaô atu ia ratou ra i roto i te Pupu Imi Ma-
na’o. I reira, eiaha ia moe ia outou e, na outou e
i ta tatou mau pure, e te here rahi ; ma te
faaamu
Tatou atoa nei, haapao i ta teKoheleta i fj
tei itea ia oe ta to rima e
rave
ra, a rave^
atu ia
faatu
2
VËA
PORaTETANI
fa, Koh. IX, 10. E mea maitai hoi, te rave i te ohipa. Eikha râ e tapitapi i to ananahi. E a haamana’o maitai e,
pita te Atua e haamaitai i ta tatou ohipa, mai te mea e,
ohipa e ino ai to tatou taata tupu, mai te hoo
faahoro puaahorofenua, tauturu i te cinéma.
ava,
te
roto i te faaipoipo
ei faatura i ta outou mau tamarii, e i
roaa te 25
matahiti, e nehenehe noa e faaipoiopo, noa’tu te faatia ore o te metua.
to ratou metua vahiné. la
■kk-kic-irk-k-k-kk'kIfk-kifk'kifk-kifir'kirk-k-k-k-k-k-k-kirkirifirir-kir'iC
TEIUBILINO TO TATOU TAIETENO
PARIS {4-8 no Noema 1922 )
E te feia tei roohia e te ati, e
fare tamaru to tatou, e
la mau oia, np te mea, o te Fatu iho â tei
parau mai ia ta¬
lon i reira, “ E haere mai outouia’u nei, e te feia atoa i
fa‘a rahi, e tei teiaha i te hopoia, e na'u outoii e faaora. ”
lat. XI, 28. E tapitapi te taata, no te mea aita tatou i ite
to tatou hora e to tatou
mahana, e tae atu ai i mua i te
Ua faariro hia taua lubili ra ei Oroa no te Haapaoraa
Porotetani Farani taatoa, no te mea o te Taiete Faaroo
rahi no to tatou Haapaoraa i reira.
^ro no te Atua. E ua tapitapi, e haere atu ia vai ra ? I te
E mea anaanatae roa te
’aretenia anei, i te Àposetolo Petero anei, e i te tahi a-
mai te
Jiei ? A faaroo mai na, “ E sekene to tatou, ta te Fatu i
faatia, e ere ta te taata ra ” Heb. VIII, 2. Teie â : “Te
Rarahi
nei au e haamaitai i te hoê vahi no outou ” loa
laere
XIV,
2. Na lesu Mesia taua parau ra, eaha hoi tatou e taiâ faaai ? Na’na i patu i taua fare ra, no reira e mau ai e
luri noa’tu.
îou
À rohi, e homa,
ma
te tiatonu maite to tatou mata
Tei Mua ia tatou ia lesu Mesia. Tei pee
!
la’na ra,
a
i
e ore ïa
haere noa i te pouri, e maramarama ora ïa to’na.
la haamaitai hia Oia e a mûri noa’tu.
V. P.
mau Fenua
mau Auvaha, o tei tae
mai
Porotetani atoa ra, ta te mau Taiete
Faatupuraa Parau i tono mai e aroha i to tatou
Ua tausani te taata i tae mai, mai te mau mataeinaa no Farani i Paris, i taua hebedoma ra, e amui i
mau Metua.
roto i te haamaitairaa i te Atua
tou e tae roa mai i teie nei. E
o tei
mau
tauturu mai ia ta¬
fare pureraa aano
i Paris : Aita te taata i hope i te ô
i roto no te rahi.
1822, i tairuru mai ai i e 29 taala
faaroo: te tahi pae, e orometua; te tahi pae râ, e feia toro’a, e Hui Raatira noa. Ua papu ia ratou e, e au i te
roa
I te 4
no Noema
taata Farani Porotetani i te afai atu i te Evanelia i te E-
E té mau Wa atôà rio
teië nei Vea, a tauturu maiia’na
teie nei matahiti apî. Na ô:
1) E faaite mai i te mau
[parau apî i tupu i to outou mau vahi ; 2) la hinaaro ou¬
tou ia haapapu hia te tahi vahi, e aore ra te tahi ira va,
a papai
mai, e mai te mea e, e ravea, e pahono hia’tu na
roto i te Vea ; 3) Tei ore â i aufau i ta ratou tara iti, haapeepee mai i te aufau ; 4) Faaitoito i te imi i te tahi mau
hoa apî no teie nei Vea, ia rahi tatou.
E na te taata e papai mai i te rata e tuu i to’na ra io’a
mau
i
raro
e
i te io’a no to’na ra vahi faaearaa.
i te
Teie te ravea : 1 ) Haapee roa i to mau tarahu : Eia_
ha oe ia faaoromai i te tarahu tahito i roto i teie nei
matahiti apî ; 2) Tei ore â i aufau i te moni avae na te
Hau no te matahiti 1922, ua hape roa ïa. aufau oioi i
taua moni ra,
raa
tene, e haapao i te faaueraa mana a lesu Mesia i ta’na
ra mau pipi.
O te Atimarara no te Nuu, VER-HUELL, Iriti Ture no
te Piha Paari e tiaraa teitei i roto i te Amuiraa no te Fe-
tia
Hanahana, tei maiti hia ei Peretiteni.
1829, i reva’tu ai na Orometua too toru
matamua no to tatou Taiete. I teie nei, e 216 to’na mau
oi’ometua Popaa ; 1.946 orometua e te tauturu - e mea
Ereeree te Maohi ; 81.750 taata Ekalesia ; 57.170 tama¬
rii i roto i ta tatou mau Haapiiraa. hebedoma; ie 887 haapiiraa hebedoma. ( Te vai attira te mau Haapiiraa rarahi).
Te haamaiVaraa moni matamua, e 2.612 tara e 99
pene ; I teie nei matahiti : e 435.000 tara.
O te huru ia o te tupuraa o to tatou Taiete Metua, i
roto i taua na matahiti 100. « Ua mairi ihora te uâ, e
tahe ihora te pape pue, e te mata’i hoi i te uihiraa mai
i nia i taua fare ra, e aore roa i parari, no te mea e
pàpà te tiaraa. » Mat. VH, 25.
I te matahiti
[rava parau
eiaha oe ia peapea, eiaha ta tatou Haapao5) Eiaha oe e inu faahou i te AVA e
ia faaino hia’tu.
jE UAINA.
TO TATOU TAHU’A RAHI. — Hebera IV. 15
E mau mea hamani hia, e e taero to roto. Tei
leira te veve e te pohe no oe e no to mau tamanii^
li i te ravea e vavahi i te faufaa, ua rahi outou te fa^e mau Metua Tane e te mau Metua Vahiné, o tei
tino mai i mua i te aro o te Tivira, e ite i ta
^MAUii TiAMA ore, haapeepee atu outou i te
l^tou, e aore ra, i ta ratou mau huaai,
ihe te metua. E farii hia te iteraa ta.
I^iaa atoa, iioa’tu e vahi ê te fanau
kOA, faaafaro i to outou tiaraa na
Eaha te toro’a o te tahu’a rahi ? Teie ïa
Atua i mua i te
aro no
:
E mono no te
te taata nei. Na’na e
faaite
i te
taata i ta te Atua i hinaaro.
Teie te piti : e mono oia i te taata i mua i te aro o te Atua. Na’na e haafatata i te Atua ma te afai atu i te
e
tusia
ora’i te taata. Tei roto râ i te Faufaa tahito.
I.
i%a
---
êaha i jvai-au- hio wai ol e, » ^ahu-’a
Raht â'côu
tato-u ?
1. — No te mea e, e feia hara ana’e tatou, e te parupa-
■\
YEA
i te tiaraa, e aita ta tatou e ravea i mua i te aro no te
ru
Atua.
2. — No te mea ua riro mai lesu
Mesia, te Tamaiti a
te Atua mai te hoê no tatou.
3. — No te mea te hopea mau no to'na ra oraraa, o te
faaoraraa mai ia tatou nei.
IL — rta vaii |aaUa ia’na et
?
“Üa^tt^a Kaftt tta tatou
net
,
1. —- Na te. Atua i maiti la’na no to’na ra' aroha
rahi ia,
tatou nei.
2. — Na te Metua, no te mea, hoê â ïa mana'o, e hoê â
aroha to lesu e to te Atua po tatou.
o lesu Mesia ana’è tei
i te tusia e au no te taata atoa ra.
Na te Metua, no te mea, i reira, i faariro mai ai
3. — Na te Atua, no te mea,
pupu atu
4.
—
lesu ia tatou ei
tamarii na te Atua Ora,
mai oia i te hoê mana ora i roto ia tatou.
mau
e
ua
tuu
E homa, feia no
ere
te tahu’a paruparu e te hara atoa ra.
tupu, no to mau tamarii, no te taata êê ? Eita oe e haa¬
ma i to haaparuparu i te tino ta te Atua i horoa mai no
oe, e te varua ta’na i tuu mai i roto ia oe na ?
Matou râ, te mau metua, te haama nei matou ia itei
ta matou mau tamarii o tei ore i haapao, o tei amui noa
i te mau peu popaa ino e faatupu haere Jiia ; te haama
nei matou ia farerei i ta matou mau tamarii ia taero noa,
e aore ra i te fare tapearaa. To matou hinaaro rahi, ia
riro oe, e te Tamarii Tahiti nei, ei Hui Raatira ana’e i nia
iho i to fenua, ei taata haapao, ei taata faatura iaoeiho,
faatura i te Atua o tei tauturu mai ia oe e tae roa mai i
teie nei.
E ara, e faataata paari outou, faaitoito ! 1 Kor. XVI, 13.
Te faufaa rahi no te ohipa himene.
E
oia i te tahu’a pohe, te vai noa ra oia e a mûri noa’tu.
Eiaha tatou e haere atu ia vetahi ê. Heb. IV, 16.
Tahiti, te taurearea e te feia paari,
hoê noa iho mea e au ia tatou ia haama ; To tatou faaino
raa i to tatou Fatu ia Iesu Mesia, e i te roo no te Evanelia. Eaha, e haama oe i te patoi i te ino, e eita oe e
haama i te haaviivii ia oe iho i muai te aro no to taata
Opani. — No reira, a tiaturi roa’tu tatou ia’na ra, no te
mea, e ere oia i
5
POROTETANI
I te hoê pô e mpemoeâ ta’u i nia
i ta’u roi. E inaha, te
haere ra vau na te hoê vahi medebara e te moemoe rahi,
tei
ite atura vau i te atea ê ra i te hoê mau tino taata o
Te mau tuaroi parau no te mau paroika ctafe
14 no Tenuare 1923. - Te rê a lesu. la upootia tatou. - Ta
ioraa ; loane XVI, 25-33 ; Tuaroi : ir. 33.
21 no Tenuare 1923. - Te auhune e te mau rave ohipa; *
Taioraa: Mat. IX, 27-38 ; Tuaroi : ir. 37 e 38.
28 110 Tenuare 1923. - Te pure faufaa ore. - Taioraa : Mataio VII, 13-29 ; Tuaroi : ir. 21.
4 iioFepuare 1923. - Te inanihini. - Taioraa : Luka XVlll,
35 ; XIX, 10 ; Tuaroi : ir. 5.
U A
5î A A M A 2
I te hoê avae i mairi a’enei, ua farerei au i te hoê
hoajfaehauno te tama’i rahi. E tamaiti itoito roai nia i
te tahua aroraa. I roto i te hoê aroraa puai i te Enemi,
ua puta oia i te hoê puta ino. Ua mana’o hia e, ua po¬
he roa. oia, e ua papai hia hoi e, na faarue oia. I to’u
farerei raa’tu ia’na i Papeete nei, mai te mea ra e, ua pu¬
ta faahou oia, aita oia i tia maitai i nia e ua meumeu to¬
;
’na arero. Ua vî oia i te Enemi rahi no Tahiti : Ua taero oia !... I te peeraa to’na taero, ua ui hia oia : « Oe,
te aito no Fai’ani, ua vî oe i te hapaina ava a te Tinito ?
Ua pahono mai oia : E hoa, e parau mau ! Ua pohe vau !
Ua farerei au i te hoê mau hoa arapoa marô roa. Ua
parau mai ratou, Haere ana’e e inu, foarari rii i te haere
raa maa, ua haama vau, e ua faatia ! »
Ua HAAMA ! Toohia ta tatou tamarii i pohe i te ava i
tarava i
nia i te repo o te fenua e ia fatata atu vau ia ra.
tôiTî^S^^ilé ihora vau è, e mau tino pohe ana’e. Hauriri'a
ra^Hbi e te feruri hoi i te tumu i
ihora vau ~e~f?~trrS^
inaTtaâti-4j^i
pohe ta.
polie ai ratou ra, e ati
® ^ore la e
ma‘i anei, e rave rau atura te manafî'r'tnpi^^ïia!”'TTù'tb"''
ia’u i taua taime ra. Aita i maoro i mûri iho, inaha, hoê
roa ra tino ora te tia noa ra i te pae i nia i taua mau tino
ra, faafatata atura vau i pihai iho ia’na mai te ui papu atu
i te auraa no teie nei mau peu. Pahono mai ra oia, o te
feia iho teie i pohe i teie nei ao : e pohe ma‘i ra, te reira
ïa; e pohe ati ra, o te reira ïa; e pohe tama‘i ra, o te rei¬
ra ïa; e pau miti ra, o te reira ïa. Ui faahou
atura vau e.
eaha hoi ïa te tumu i vai iho noa hia’i to ratou pera mai
teie te huru. Na ô mai ra oia e, ua fatata roa te taime e tia
mai ai ratou i nia e na teie vahi ratou i te haere no te tiai
raa
i tff mau parau e uiui hia ia ratou. E parau mau iho â,
aore
i mahia i mûri mai, inaha, ua tia paatoa
taua mau tino ra i nia e haere atu ra i te
ra
ana’e mai
vahi
mau
i
faaite hia mai ia’u ra. - Rahi atu ra to’u hinaaro i te pee
na
e
mûri iho ia ratou
e
hi’o i te vahi e haere hia e ratou ra
te mau parau e uiui hia ia ratou ra. — Ani atu ra vau
i
anei ia’u ia pee
pahonoraa : “ E hoa^
te taa':a i tia no v maua ra e, e nehenehe
atoa i taua feia ra. Teie to’na reo
te ui atu nei au ia oe i na uiraa e toru
te himene, i te taio i te Bibilia e
ua
:
Ua ite anei
i te pza-e ? Mai te
oe
mea e,
ite oe ra, e tia maoti ïa ia oe te pee atu ia ratou ra.
Farani, no te mea ua haama ratou i te patoi ia parau hia
ratou e te hoê mau popaa inu ava ! E i reira, ua tupu
to ratou peapea ! Ua liaama, e no te paruparu o te ma¬
na’o, ua topa te tahi pae i roto i te haapao ore !
Ua haama, e ua haapae te talii pae i te pure !
0 te otoheraa hoi na te hoê mau taata api, i te tuu
noaraa’tu i te parau ra, e iiaere mai i roto i te Pupu Imi
Mana’o. E ua opani ratou i te opani no te aau... E ua
topa hoi i roto i te faaliemaraa. E roaa faahou mai anei
Na ô atura
ratou ? 0 vai tei ite ?
i te himene no na irava i mau aau ia oe
vau
i
”
ia’na e, e maraa ia’u taua na uiraa e toru
ra, ua ite hoi au i te himene,
te taio i te Bibilia e te pure,
tera râ e faaite mai oe ia’u i te huru no te himene e titau
Tera
hanahana
o lehova te titau hia, ia himene oe i te hoê himene, e haa-
hia,
no te mea, e rave rahi roa te himene ta’u i ite.
ta’na pahonoraa ia’u, o te himene arueraa i te
mata ïa oe mai te reta matamua no te irava hoê e tae noa
’tu i te reta hopea no te irava hopea, eiaha oe e tapoto noa
e
faaoti
roa
râ i
te mau irava atoa
vau
no
taua himene ra. — Fifi
i reira, e taata ite hoi
au
i te
himene,
e himene
tei mau aau ia’u mai te irava hoê
te hopea.
Na 6 atura vau i te pahonoraa : Eiaiia e
haere na vau i te fare e tii i te buka
Teie
ra
aita roa ïa
e
e
a’e
roa
tae noa’tu
rû,
i
e vaere
e
te aihere.
himene, e ho’i mai ai
eita e maoro. Ata atu ra oia ia’u, mai te
parau mai e, eita
te himene arue i te hanahana o lehova e ta buka
hia, a
ho’i i to utuafare, e - taata mau’a oe i te
himene, e i taua
taime iho ra i faaroo atu ai au i te rfeia i reva,’ tura i te hii te hoê himene o tei ore â i faaroo hia e au i te ao nei.
Ara mai nei au ma te haama rahi i te
parau a taua taata
ra
ia’ue, e taata mau’a vau i te himene, ua tiaturi roa vau
mau.
—
E ara, e te feia himene, eiaha te
riro noa ei ohipa hauti
noa e te
ïa i te
parau
ohipa himene ia
faaarearea noa, o
faa-
te
haama atoa hia outou mai ia’u te huru.
— E ore râ
vau e
haama i te faaiteatu i temau'hoa no V. P. i to’u nei io’a,
0 vau o
tei faahei taoto hia mai i taua moemoeâ
mea
tupu mai te reirar taoto ia’u nei ; peneia'e o te ri¬
ua
ra
no
te
taua moemoeâ na’u nei ei faaitoito i te feia è arue i te
io’a 0 lehova: ia rave ratou i te reira ma te aau anaanatae
ro
e
te mana’o maitai.
TAVAE, Nenei Vea.
tu
atoa^ ratou ! E riro ïa te fenua ei fenua faufaa ore.
2; — Teie te piti
roa
:
Te parahi noa neioe i nia i te fenua,
fatu oe i te fare i reira.
e ua
Te vai atoa ra hoê fetii atea iti tei fatu E tuhaa iti nainai ta’na. Ta’na i hinaaro, te moni ïa. Ua ite te tahi taata :
peneia’e e Popaa ; peneia’e e taata no te tahi fenua ê. Pupu atu i te moni huru rahi rii e ua roaa te tiaraa iti i taua
taata
no rapae ra ! O te haamataraa no te
ati ! Eita oia e
faatura i ta tatou peu tupuna ! Haere oiana nia i te fe¬
nua
taatoa, ma te parau e, E fatu atoa vau i te
atoa ra, e tae noa’tu i te mau vahi tei
e
vahj
i
oe,
ra
tuhaa 0 to mau haari, e teopani roa’tu nei oia ia oe, eiaha
de ia rave faahou, e tae noa’tu i va vahi raa,hia. E ia rave
oe, e pari'
hTa ïâ oe i te eiâ.
e titau oia e hoo pâte !
E
torima, te reira ïa, tei ia oe te hoo
taa¬
moni ineine i
mai ia
hinaaro
haavaraa, te haamanaraa, te
huitie, e te paruru i te aufau hia, e tuhaa moni iti nainai
roa tei roaa ia
outou atoa
ra.
Aita e
ravea
ia
feia Tahiti nei.
i te faaere
hoo
faahou
mai i te hoê tiaraa maitai.
E nahea to hoa e to mau tamarii a mûri a’e ?
E haere noa anei oe ei tavini
no
vetahi
ê ? E faaapu a-
nei oe i te fenua no vetahi ê e tae noa’tu i te
oe
mau
faaapu hia
te vahi i patu hia’i to fare. Te titan mai nei oia i ta’na
i te taata nei. E au roa ia matou i te imi i te ravea e paru*
E te taata Tahiti nei, e mauruuru anei
E
->teie te tumu : te vavahi ore.
ia matou i te imi i te mau parau e tupu ai te hau i rotopu
ia tatou iho, te
e
parau e, e fa¬
metua ra ! E ia oti te mau
aita i vavahi hia )
E parau te tahi taata, E ohipa au anei tera, i te hoê Vea
faaroo ? Teie te pahonoraa, Eiaha e peapea, e mea au roa
ru
e, e pohe noa te fenua i
fenua tanu ore hia, na vai e
hia. E aita emoni,ua riro teaia tupuna ia vetahi ê. Efaa-ue Ilia oe iriti i to fare i
nia iho i taua tiaraa no to pue
TATOU
TO TATOU AIÀ TUPUNA
e
mea e, e
au,
toa râ, e no reira,
FA AERE. IA
( Te mau fenua ua rahi te fatu,
E mai te
haere mai te tahi pae, e rave i te maa ma te
roto i
I
hia, e pafai hia te haari,
E ere i te vavahi fenua ta’na i hinaaro, o te fenua
PARAU FÂAARA
:
i te vanira, i tetaofe? Teie te parau
Eaha te faufaa ? la oti i te vaere e i te tanu hia e
noa
TE HOE MAU
hopea ino roa e piti no taua huru tiaraa ra
tanu haere i te haari,
neraa
e, e taata ite au i te himene e inaha, e ere
na
1. — Na vai e vaere i ,te fenua i rahi ai te fatu ? Eita
raa hia
tuu
faahou
i rapae atoa ?
Peneia’e, e tarahu te tahi no te mau fatu o te fenua, e
hia i te tiaraa o to mau tupuna, e ia faariro hia ei ta.
vini ana’e i roto i to oe iho fenua metua ? A taio maitai oe
aita ta’na e moni
i teie mau parau rii, e a feruri oe.
hu e faahoo pâte i to’na tiaraa, e te hopea hoê â ïa'huru
naaro hoê
noa
iho fatu i ta’na tuhaa no roto mai'i te
ifenua tei ore i vavahi hia, e vavahi hia
hoi, e
hoê
aore ra,
e
\hoo pâte hia, a vavahi ai te moiii. A tahi ïa.
Teie te tahi. No te moni rahi e pau i nia i te
mau
mea
atoa, te ahu, te fare, temauhaa faaapu, te poti, te maa, e
i hinaaro rahi ai te taata i te mon;
Eita e faaoromai. E marô noa
ratou te mau fatu no te fenua vavahi ore hia. Auê te va¬
hiné ivi e te tamarii api otare !
te tahi atu â mau mea,
i te mau matahiti atoa ra.
aufau. E no reira na te fatu o te tara¬
!
Peneia’e e huru maoro e tae noa’tu i te faaotiraa, no te
I te anotau tahito,
aita hoi e peapea i te vai iho noa raa
i te fenua tupuna ei faufaa vavahi ore hia i rotopu i te
mau opu atoa ra mai roto mai i taua tupuna ra.
I te reira anotau, aita te tahi opu i nounou i ta te tahi.
Ua ite ratou e, na te fetii paari, e opéré i te mau avariraa
haari i ropu i te mau opu atoa ra. Ua tiai noa ratou i ta
ratou avariraa. Na’na’toa e opéré i te mau faaapuno te tanu i te maa, e ua haapao te taata i to’na vahi,
I teie nei râ, e mea ê roa te haapaoraa ! Te mana noa
nei te Ture Farani i Tahiti nei, e te na ô mai ra oia, la hi-
e
mea e mea
parare atea noa’tu te mau fatu ; e te faaue hia
hia ia hi’opoa hia te mau fenua no tefaatuhaaraa. I reira,
e
maiti hia’i te hoê taatafaatere, no te haapao i te
taatoa
fenua, te vaere e te pafai i te auhune e te
hoo noa’tu. Taua taata faatere ra, e aufau hia oia i te tai.
raao
te mau
Na nia i.'te rahi o te mau meai hoo hia’tu. Aita e ra¬
te Ture 'và. E na taua taata faatere ra, taata rapae
e tuu atu ia outou i rapae i to outou fenua tupuna, ma te
opani roa, eiaha e rave i te hoê maa iti a’e, eiaha e faaapu.
Na’na ana’e te parau, e na’na e imi i te mau taata ta’na i
hinaaro no te faaapu, e e no te haapao i to outou mau fe¬
nua tupuna ! E mai te mea e farii hia outou i nia i te fe¬
nua tupuna, te rave noa nei outou mai te tavini
te huru,
E riro e, e haama te taata. la oti i te hoo pâte, e opéré
hia te moni toe no te mau hooraa haarp e te moni toe no
te hoo pa,teraa i te mau fatu atoa.
Eaha te ravea no te patoiraa i taua mau mea huru ê atoa ra, eiaha ia tupu ?
me,
vea, 0
.
I roto i te Vea no Fepuare e faaite
hia’tu ai, ia tia i te
turi i raro, a pi’o i mua i ta’na ra aro, e a ho’i
i to’na ra
oia i taitoru i te hunaraa ia’u ! ”
E teie ta’na i parau noa mai ; “ Faaamu i ta’u mau are-
avae,
Fatu.
nio, e ta’u mau mamoe ! ”
Ua mana’o hoi te mau
Ta
Vea Katorika haamauraa i ta’na
Aita Vea Katorika i mauruurii i ta tatou tamataraa i te
haamaramarama ia tatou iho no te mau hape faito ore o te
Haapaoraa Roma ! Ua inoino roa ! E ua haaputuputu ra¬
ton i te mau ravea atoa e haamau ia Petero ei Pope ma¬
i mana’o e pahono atu, no te
“ e mata to ratou, e ore hoi e hi’o ; e tari’a, e ore
hoi e faaroo ” Mar. VIII, 18. Eaha te faufaa ? Area râ,
mea,
ua
tia ia’u i te faaite mai
i te huru no ta ratou patoiraa.
Te taui nei anei o V. K. i ta’na
haapaoraa ? Ua parau papu oia e, o PETERO, e to’na,
mau mono i mûri a‘e ia'na ra, hoê à la huru e
o Paulo,
hoê â la huru e te feia toro’a atoa ia a‘o ratou i te Pa¬
rau na te Atua : E Auvaha noa, e Tiaau noa,
no lesu
Mesia, ( V. K. no Atete ).
Teie te tahi : A parau ai oia no to Petero tapearaa hia
i roto i te fare auri i lerusalema, te na 6-nei oia e : “ PIou
to Petero tapearaa hia, ua tapea hia o lakobo, /<• taeae no
lesu. Ua hape hoi oia, no te mea, o te taeae no loane pipi,'
E parau apî râ, teie :
area
râ, ua nenei o V. K. i taua parau ra, lakobo, taeae no
Faaitoito â e V. K. e, oe tei parau e, Aita to lesu e tae¬
!
E teie â te tahi : Oia iho â tei parau mai, “ I roto i te
Apokalupo, ua rave pinepine hia te io’a Babulonia ei faa¬
ite iv te oire ra o RoMA. ” Oia mau ! Mauruuru e te V. K. :
Apokalupo, o Roma ïa, te oire tumu
no to Haapaoraa ra. Oe tei parau mai ( V. K. noTetepa).
Area râ, ua oioi oia i te otohe i mûri, ma te tamata etaeta oia i te patia i te mau tapao e faaite e, ua faatoro’a
hia o Petero i nia a’e i te mau aposetolo atoa, e ua riro oia
o
te
ei POPE matamua. A hi’o na râ i ta V. K. ruri-ê-raa
Parau
i te
na te Atua.
I hea to’na iteraa ia lesu Mesia i te
faatiaraa.
e
faatoroaraa ia Pei'ERO i nia roa’e i to’na mau taeae ?
i te
Tei
Ua farerei lesu Mesia i te mau Pipi i Galilea. No to ra'
tou aroha ia Petero, ua farii noa
mai ratou ia’na ra i
ro-
topu ia ratou ra. Ua î râ to’na aau i te haama. Ua ite te
Fatu. Ua ite atoa i to’na ra tatarahapa, e ua hinaaro oia i
No reira, na uiPetero, e te taitoru
raa i te faatoroa faahou ia’na ra, eiaha ia toe te tahi
taute faatoroa ia’na ra ei Aposetolo faahou.
raa e toru,
te Raatira no te Ekalesia, e to oe mau mono
i mûri
iho ia oe na, e a mûri noa’tu !”
O ta te Pope ïa i faaite mai. Area
râ, ia hinaaro lesu
Mesia i te faatia i te hoê parau tumu, aita roa oia i haere
na
roto i te piri,
aita, aita roa’tu !
Aita râ i hope to Roma imiraa i te tapao e o Petero
te
Pope matamua :
1. — E 12 pene no te buka no te mau
Ohipa a te mau
Aposetolo, i faaite haere i te mau ohipa ta Petero i rave !
Ua hape ! E ere 12 pene ! Area râ, ia hi’o tatou i terahiraa o te pene tuatapapa, e iioaa mai te rê ia Paulo.
2.
I te faaiteraa hia mai te io’a o te mau Aposetolo,
0 to Petero tei tuu hia i mua...
Aita o Paulo i na reira : Gai. II, 9. Ua faaite hia anei e,
o “Petero te Raatira no te mau Aposetolo” ? Ua riro
ïa ei
—
peu na
ratou, tirara’tü ai !
3. — n Petero tei tia pinepine e faatupu i te parau i mua
i te aro no te tiaa rahi, e aore ra i te mau
Parau mau roa. I mûri
tàvâna e teTeïâ
e na pahonoraa haehaa a
pupu.
la faaroo râ tatou i te paeau no V. K., te maere nei ta¬
tou i ta lesu haapaoraa. Te parau nei te Pope e, ua hinaa¬
lesu ia mono hia Oia e Petero. Eaha oia i ore i
a‘e i to Petero faatoroa faahou
hia ei Aposetolo, ua itoito roa oia e ua faariro oia ia’na
iho ei auvaha no to’na mau taeae. Eiaha râ ei Raatira : ei
HOE no ratou.
4. — Na’na i faaô i te
taata Etene matamua i roto i te
Ekalesia...
haapu.
tuputu ai i te mau pipi, ma te parau atu ia ratou e : “O
SiMONA Peterc to’u MONO, to outou Raatira, a tuu i te
pahae, ua taui
Philipa, Diakono tei
E te V. K. e, eiaha epeapea ! mahere
te api no to Bibilia, no te mea,
o
faaô i te Etene matamua i roto i te Ekalesia, oia hoi te E-
tiopia, taata mana no Kaneda, te Arii Vahiné Ereere no
Etiopia. Oh. VIH, 27 e 38. Ta Petero râ faaôraa ia Korenelio, tei mûri mai ïa ; Oh. X, 48.
5.
Na’na i faaoti i te marôraa parau i roto i te Apoo—
raa
matamua i lerusalema....
E te V. K. nei e, peneia’e
te pene hopea o te Evanelia a loane.
ro
o oe
raa
Te Babulonia
Apo¬
hia ta oe hara ! ”
Na 6 mai nei râ te Pope, Aita ! E piri te reira, e teie
te auraa : “ Haapao oe i te arenio ( oia hoi te feia toroa
ore ) e te mamoe ( oia hoi te feia toroa ) ; e ia amui hia,
toroa, e aore ra i mua i te aro no te Ekalesia.
lesu ( V. K. no Tiurai ).
ae
Petero iho â,
e o
setolo ; ua faaore
Pope matamua.
tamua na ratou ra. Aita hoi
Aposetolo,
teie te auraa, “ Amui faahou oe i te toroa o te mau
ua motumotu ta outou mau
Bibilia i roto i ta outou Haapaoraa. E mea aroha,
no te
E mahere paha e faaoti ta ou¬
tou mau Bibilia i te parau no taua Apooraa ra i te ir. 12
no te pene 15. Te faaite rii noa nei au ia oe e, tei te ir. 29
te otiraa o taua parau ra. Ahiri aita oe i opani hia e taio e
tae noa’tu i taua vahi ra. e ite ïa oe e, e ere ta Petero i
faaoti i te marôraa i roto i taua Apooraa ra, na lAKoBO râ,
te taeae no Iesu. Na’na i peretiteni e na’na i faaoti, e ua
faatia te Apooraa i to’na mana’o ; ua papai hia te rata na
roto i te io’ao te Apooraa taatoa ( eiaha na roto i te io’ao
Petero ana’e ), e faaitoito i te mau Ekalesia apî mai roto
mea, ua faahape roa ia oe !
mai i te Etene.
6. — la tapea hia Petero i te fare auri, na
te Ekalesia
6
VËA
POROTETANI
taatoa i pure i te Fatu ia faaora hia, e ua tono te Atua i te
merahi e ua ora o Petero,
PARAU RII API
Ohipa XV, 7-12.
Ua mauiui paha te upoo no te nenei parau, no te mea.
teiroto i te Oh. XII, 1-19, eiahai te Oh. XV, 7-12. Area
râ, a hi’o nai te mana’o no V. K. a parau ai oia e, “ a tapea hia’i o Iakobo, te taeae no loane, aore roa i
faaitehia
mai e, ua pure te Ekalesia taatoa no’na... no te mea, ua iti
tepeapea no te Ekalesia ia pohe tehoê raatira piti. Ua na
El HAAMAURAA I TE HAU. — Te faaroo hia nei
e, ua ô
faahou mai Mari te i rotoi te Apooraa no te Amuiraa no
mau Hau atoa. È ua mauruuru i te
reira, no te mea,
tauturu oia i te haamau i te hau i
rotopu i te taata
nei e i te faaafaro i te mau fifi.
te
fr
reira te mana’o no te Enemi ! ’ ’
Te Ati Iuda i Kanaana. — üa rahi
O te peu ïa no Roma. I roto râ i te Ekalesia
matamua,
ua riro ratou ei fetii, ei aau hoê. Ore noa’tu te
faaiteraa
mai, ua papu roa ïa ia tatou e, hoê â tahoêraa i te pure no
Iakobo i to Petero. Area râ, ua tia i te Fatu ia faahanahana
mai ia’na iho na roto i te pohe o ta’na ra
pipi here,
o
Iakobo.
Te hopea no taua parau ra,
raa a
teie ïa : Noa’tu te ruri-ê-
te V. K. i te Parau na te Atua, aita ta’na e ravea e
itea hia’i te tapao i reira e, ua faariro hia o Petero ei Raa¬
tira i nia iho i to’na mau taeae. Aita roa e parau e faatia
i te mana o te taata hoê i nia i te Ekalesia a te Fatu.
Ua
rahi, ua papu râ te parau e opani i taua opuaraa ra.
tei haamata i te haere
e
roa
te Ati luda
o
parahi i reira, i mua’e i te Ta-
ma’i Rahi. Na ratou iho i tauturu te tahi i te
tahi, e ua
opani, aita râ i
manuia. Ua hoo hia te fenua, ua patu hia te
fare, te oire ;
ua faamarô hia te fenua
vari, e i teie nei, ua riro paha
e 200.000 taata Ati luda
faaapu i reira. E mea rahi roâ
’toà te mau toroa atoa i haapao hia. E mau oire mâ roa
to ratou, e mau taote i haapii hia i
Europa i tauturu mai.
E oaoa te taata faaroo e, ua tuu hia ia
Paretane, e
na’na e parurii ia ratou, eiaha te Turetia ia faaino faa¬
hou. E i reira, tatou e ite ai e, te fatata nei te tau no te
huru manuia.
Ua tamata te Turetia i te
Paulo e, Aore roa oia e iti i te
te tupuraa o te mau parau tohu i nia iho i te Nunaa na
lehova. Te na ô mai nei te Fatu, « E tae vave mau atu
ra
â vau.
Teie te mau parau faaotiraa : 1. — Te faaite mai nei
o
mau aposetolo raraht atoa
II Kor. XI, 5 e XII, 11. No reira aita e Pope.
2. — I to Paulo faaiteraa mai i te mau toro’a tumu i
roto i te Ekalesia,
aita roa oia i faaite mai i te toro’a Po¬
Amene ! »
PARAU
pe, I Kor. XII, 28.
FAAITE
~
37 —o Petero i te hoê tiaraa i nia a'e i
te tahi mau orometua, a papai
ai oia i ta’na Episetole 1 :
I Pet. V, 1.
E taetaeae peresibtiiero atoa hoi au,
4. — Ua haere anei o Petero i Roma? ?... Aita tatou
i ite, aita’toa te Katolika i ite. Parau ratou, Na roto
i te
parau vahai ite ai." Aita e faufaa i te reira, aita roa’tu.
Teie râ ta te Parau na te Atua i faaite mai ia tatou : Na
roto i te mau rata a Paulo, te ite nei tatou e, E ere o Pe¬
tero tei faatia i te
Ekalesia no Roma; Mai te
mea e,
nei.
«
i reira, no te mea, aitâ oia i tae i reira i te tau i papai
Timoteo, oia hoi, ia fatata roa i
te hopea no te hau o te Emepera ra o Nero. E o to Rpma
iho â tei na 6 mai e, tei raro a’e ia Nero, to Petero haapolie raa hia, i Roma.
5.
Ua faaite papu hia e, ua vahi hia te ohipa i ropu i
te mau Aposetolo ; Na Paulo te Etene ; na Petero, te
Ati luda ( tei mana’o hia i Anetiohia, i Suria ). Gai. II, 7-11
6.
Aita i papu te io’a no te mau Epikopo no Roma ;
penei a’e i e 32 ratou e tae noa’tu i te Apooraa Rahi no
ai Paulo i to Philipi e ia
610, oia hoi, te taime ïa i faatoroa’i te Emepera ra o Phoca ia GereQorio 1 ei Raatira no te
Ekalesia. Te reira te
haamataraa o te toro’a POPE, e aita rpa e tuhaa
ta lesu
Mesia e ta Petero i roto i taua ohipa ra.
Atira ïa parau.
V. P.
i ite e,
fanau, e mea ora anei, e aita
anei ;
«
Te feia tei opua
ite faaipoipo, e aita i faatia hia e to
ratou mau metua fanau.
I taea ratou i te matahiti
( piti ahuru ma pae ) e
noa’tu te afairaa mai \
te parau faatia a na metua. Eita e titau faahou hia ia tae
25
faatia noa hia te faaipoiporaa, ore
te taata i taua matahiti ra.
E RAAU NO TE TAPAHI. — Ei tauturu
—
Nikea, i te matahiti 325. Aita roa râ hoê i haapao noa’e i
te toro’a Pvt>e, e Epikopo ana’e ratou no Roma tirara’tu
ai. I mûri iho i te matahiti 400, ua tamata te epikopo no
Roma i te faariro hia ei Raatira. Ua oti ïa i te matahiti
Te feia e hinaaro i te faaipoipo, e aita ratou
teihea to ratou mau metua
ua
haere o Petero i Roma, e mea, poto roa ïa to’na parahiraa
FAAlPOIPOItAA, ORE NOA’TU I FAATIA HIA E TE
mai Farani mai, e ua haamana hia mai i Tahiti nei i te avae no Atopa i mairi a’e
METUA. — E ture apî, teie,
i te feia i
pohe i taua ma’i ra, te faaite atu nei V. P,, i te hoê raau
ta’na i ite e, e manuia roa ia tamata Ina.
'teie taua raau ra : huile aivtirrhoide inuienke, oia hoi,
-e Hinu Inidia e faaore i te Tapalii. »
Te hoo hia’tu nei i Paris, e mai teie te huru ia papai
i reira ; Monsieur le Directeur de la Pharmacie Normale,
19 rue Drouot, Paris.
Te hoo no te mohina hoê, ia amui hia te titiro e te
moni tute, e toru tara. E mea oioi roa te iteraa i te marù, noa’tu tapahi marô, e aore ra, te tahe toto, te mea
apî e te mea tatiito.
ï
IMP.
I>E
L’OCEANIE
Fait partie de Vea Porotetani 1923