EPM_Vea Porotetani_192211.pdf
- extracted text
-
1922
mmk
te matahi
^
\
rà
O
tci liaamau Iiîa ra, oia hoi le
( 1 Korinetia lll, il )
888S8æ888SgSSSæ88Sg888S8S8888eé^^8«5toS-=_j<!58S®5S88eS8888S88S88888SæSe88S-«SS8S888g2 8g
E. AHNNE, Géirasat.
û. MOREAU, Directe^ï*.
Hoo i te matahiti hoe : 1
tara
gggggg^gggggggggæggggggggggggg^gggggsgggsgggssgggssæægggggggggggssgggggggggggggsggg
HAAMANAORAA
El
TE MAHANA I
ATU I
TE
TAA-Ê-ROA’I TO TATOU MAU TUPUNA FAAROO I TE HAAPAORAA POPE E HO‘I
HAAPAORAA' ANOI ORE HIA A TE MAU APOSETOLO ( te 31 NO atopa 15^ ).
★★★★★★★★★★
“
uei i te laàtüpu raa liia taua Haapaoraa ra e te taata ra o
mai te mea e, e aufau te mau fetii e ac¬
reira, e
faatupu hia'i te hoé mau purerâa e nehenehe ai 1 te varuà'
Lutero. Àita e auraa te reira. Te Haapaoraa, Roma râ,
ia maue i niai te ra’i. la rahi te moni, ua poto
Aita e faufaa i te Haapaoraa Porotetani,
Haapaoraaap' roa ïa, a maha lianere noa iho matahiti i teie
e
taua Tamaraa ra,
re ra
mai oia, mai
ia Petero Peata, e tae roa mai i teie nei â mahana ? ”
Oia ïa ? lü lioma, e te feia Porotetani e, eiaha e rù i te
hitimaue e i te imi i te mau e’a
e
tae faaliou atu ai i
Ro¬
Peneia’e, aita oe i ite papu i tei tupu i taua mahana
tei parau-hape-hia e te Pope e, i reira i Iiaamata’i ta
tatou Haapaoraa Evanelia. A faaroo mai oe, ,e i mûri iho,
na oe e faatia teihea te Haapaoraa apî e te faufaa ore.
I te tau O Lutero ra, aita hoi i moe te io’a o leszi Mesia i te Haapaoraa Katolrka. Ua taa ê roa râ taua Haa¬
ma :
ra, O
paoraa i te haapiiraa na te B'atu e
lo. Ua tapea
na
ta’na mau Aposeto¬
i to rapae, ua faarue râ i to roto, te tumu
iho â no te ORA. Te titau
ra
o
lesiu Mesia i te marû
e
to
mau
hoa i te moni, i te perepitero ra. I
E mau Pope Rahi haamau'a moni to te
tera te Haapaoraa hanahana, e te Haapaoraa Metua mau,
aita’tu ! E ere aiiei e, mai te mau Aposetolo
te
ua
te utua.
tau o Lutero, e
faariro ratou i te Tamaraa ei puea rnperupe roa na ra¬
ton. Na ô : No to ratou nounou i te moni ei patu i te
fare
i Roma, e aore ra, ei faatupu i
te arearea,
roto i
te faaueraa mana, i te Faaoreraa utua paeau hara, e te
Paaareraa utua hara taatoa Ua haapii ratou e ua rau te
mau inaitai i noaa mai ia lESU Mesia, e i te Feia Mo’a, e
aita i pau i te faaora’tu ia ratou ra. Taua mau maitai toe
ra, tei faariro hia ei Faaoreraa Utua ; Na te Pope Rahi e
haapao, e, e opéré i nia i te feia hara tei hinaaro e haarnama e aore ra e faaore roa i ta ratou utua ! Ua
parau hia
e, e mana no te feia ora, e no te feia pohe atoa ! Na te
Pope Rahi e faataa i te mau Fenua e hoohia’tu ai taua
pure rahi roa
ei opéré i to ratou mau fetii, ua faatupu ratou, na
Faaoreraa utua ra. E vahi hia te moni
mai i
haehaa o te aau ? Ua taui ràtou i te teoteo. B rave rahi te
mau
Faatere, i taua anotau ra, o tei pae noa hia i nia i te
moana o te viivii’^iïe taiata. E mea iti roa te mau perepi-
te arii o te fenua.
I te matahiti lhl7, ua hîamana hia te hooraa Faaore
raa utuai Heremani, i te tahi mau vaehaa o taua fenua
rahi ra. E ua tuu hia te perepitero ra o Tetzel no te haa¬
mau
tero o tei itei te Parau a te Atua.
Ua
moe
te
mau
ture
lîvanelia, e ua mono hia e te hoê mau ture apî,
ture taata, ture faahapa noa i te Evanelia e tei ore roa i
itea hia e te mau Aposetolo ra.
Teie, paha, te imiraa na ratou o tei hau a‘e i te faaite
mai i te ralii o to te Haapaoraa Pope pahee atea raa’tu i te
e’a afaro, oia hoi, te Pn.ratorio, ta ratou i parau atoa,
tumu o te
Tumaraa. E vahi haamauiui roa raa i to feia faaroo i mû¬
ri iho i to ratou poheraa, e faamâ
"
man
atu ia ratou i ta ratou
hara rii. E niea maoro roa e ma rba’i te taata i taua
vahi ra. Ua parau hia râ e, e ora oioi te varua o te taata i
e
roaa
ropu i te Pope Rahi e
taua ohipa ra. E taata nounou moni oia !
I taua taime ra, te vai noa ra o LUTERO, e
pao i
ra
33 to’na
matahiti, ei perepitero, e ei Orometua haapii i te Haa¬
piiraa Rahi, i te oire ra i Wittemberg. Ua ite atura oia i
reira i te Bibilia, e ua taio oia ma te maere, e ma te nou¬
nou rahi i tei haapii hia i roto. Ua noaa ia’na ra te au¬
raa no te haapiiraa a te Aposetolo ra o Paulo i
to Roma,
Ua tia hia tatou i te faaroo, e hau to tatou i te Atua ra
i to tatou Fatu ia lesu Mesia ra. ” Rom. V, 1 ; “ I ôrahoi
“
9
VEA POROTETANI
outou i te aroha mau i te faaroo ; e ere hoi ïa i
iho
;
e mea horoa
to
hia mai ïa e te Àtua : e ere i to te
outou
chi¬
aita’tura o te taata nei e teoteoraa. ” Eph. Il, 8, 9.
Aitâ oia i taa ê i te Haapaoraa Pope, area râ, e mea ama
pa,
faaueraa a te Pope
fa’na
Aita râ o Lutero i hit
î.
haapohe ia ratou
!
ra
ia’n\\_ i-au ore, e to te Parau na te Atua
faahaparaa’tu i ta<iaua faaite hua’tu i te ao nei.
pu, e ua papu
ta’na a’oraa i te here ia lesu Mesia, ua tamata noa oiâ^i\'-''
afai mai i te taata i te tatarahapa e i te
haapao oia i te pure avatea
pia oia i nia i te opani o te fare
ja i e 95 irava ei faahapa i
faaroo mau
Fatu, te Tumu hoê roa no te ora, eiaha ratou ia tiatu^
te haapaoraa i te mau mea faufaa ore.
Lreira, i tae mai ai te perepitero ra o Tetzel e ta’na
tauhaa haavare. la fatata oia i te tahi oire, e tapapa oia
i te mau perepitero atoa, e te Hui Raatira, e te mau Haapiiraa, haere mai e tii ia’na ra, faao ia’na ma te hanaha-
faaore i te utua ta te Àtua i tuu mai i nia iho i te taata.
Patehia te mau ôe atoa ra. Haere taua taata ra i nia
Aita e faufaa te Faaoreraa Utua, no te mea, te haapii mai
na.
i
i
reraa Utua. Teie te
auraa o
l^a hape te Faaoreraa Utua, no
ïh tatarahapa, e aita i faaapî hia
~o te taata i reira. Aita to te Pope Rahi
e
nei te Parau
i faaoromai hia
tia iti a’e i teHOORAA i te faaoreraa utua i te MONI !
e
te mau
varua o
te taata hara i tae atu i
Hade, e aore, i te Tamaraa. I reira, i
Tei
parau ai e,
ia’u te mana e faaore i taua mau mauiui atoa
ra.
Na
te
Pope Rahi i haamana mai ia’u nei. Oia te tumu no te ma¬
na, no te mea, tei nia’e oia i te mau melahi e te mau aposetolo ra : Tei rare a’e ratou ia Iesu Mesia. Oia râ, hoe
A TO’NA TIARAA E TO TE
FaTU ! !
Faaha'pa’tura oia i te fetii o te taata pohe, Aita anei ou¬
tou i aroha ia ratou, tei te ati o te Tamaraa ? Aita anei outou'i faaroo i to ratou mau varua rii i te p6, i te auê noa,
A tauturu mai ia matou ! E ravea maitai e te poto, Hô'o
JJiâiJ_te_Faaoi'eraa' Utua na ratou. E ere i te raoni rahi, i
te taime e topa’i te tara iti i roto i te afata, te taime atoa
Huri oia i te parau, E outou te feia e ora nei,
araiia’e
e hara noa’toa outou, e nahea outou ia
pohe roa'tu, e ia
haere atu i Hade, e aore ra i te Tamaraa ? Auê outou i
te mauiui parau ore hia, e te maoro roa’tn, e aore ra, a
mûri noa’tu ! E ravea, teie, eiaha to arero ia tamata i ta¬
ua maa avaava ra : Hopoi mai i te moni, a hoo
mai i te
Faaoreraa Utua Taatoa : Ore noa’tu â te hara e rave hia
mana noa
! Faaroo ore noa’tu ai oe ia Maria Peata
ra,
ïa oe e faautua hia, mai te peu e, ua aufau mai oe i
e ore
Ua rahi te taata i tae mai e afai mai i ta ratou moni, ia
mai ia ratou te
a
mau
tiketi faaoreraa utua, no ta ra¬
tei rave hia a’enei e tei opiia hia i te
rave
mûri a’e ; e no te tauturu i to ratou mau fetii i te
Ta¬
tou mau hara,
maraa
te mea e, e parau mau, e hape
!
Teie râ, mea fatata mai o Tetzel i te otia o te basileia
parahi hia e Lutero, ua haere atu te hoê mau taata no
Wittemberg e faaroo ia’na ra, e ua hoo mai ratou i te
hoê mau tiketi. I mûri iho, ua haere mai ratou ia Lutero
ra, e fa’i i ta ratou mau hara, ma te titan etaeta ia faaore
hia te utua, mai te au i ta ratou tiketi Faaoreraa Utua !
Aitâ oia i farerei mai i taua parau ra, ua maere râ oia, e
i
rahi roa to te Pope Rahi o
iho
vai
puea mau a te Ekalesia, o te Evanelia ra o te aroha
ïa
Te
o
te Atua na roto ia Iesu
Mesia, tirara’tu ai ! ”
Riri iti rahi to te tahi pae iti, e to te mari Epikopo, e
ua papai oioi atu ratou i te Pope Rahi. Te tahi pae, aita i
parau, tiai noa i te hopea ! Te paeau rahi râ, ua oaoa ra¬
tou e, uatia hoê taata itoito tei ore i mata’u i te inoino
poheo-te feiatoroa no te Haapaoraa Roma. E 15 mahana,
ua hope to Heremani taatoa i te taio i taua mau irava
e
95
ra.
ia’na, haapohe ! Aita i
Na Lu¬
tero e haere mai i Roma, e paraparau ai. Te auraa, te po¬
he ! Aita Lutero i faatia ! I reira, ua tono atu te Pope
Rahi i te hoê mau Hui Raatira ( Karadino ) e patoi ia Lu¬
tero i mua i te aro o te taata atoa. Lia tae mai, e ua pohe
te karadino i te parau. papu' a Lutero, tei faatumu hia i
tia i te Arii, o tei hinaaro ia’na ra ! Parau faahou,
nia iho i te Eibilia ana’e.
Ua riro mau hoi taua piaraa parau ei hnamataraa i te
i te aueueraa e te amaharaa i te Haapaoraa Pope. Mai rei¬
patoi roa’tura oia i te auraro i taua mau tiketi ra. Na
faaite atu nei to’u Fatu o Iesu Mesia ia outou
e, la ore outou ià tatarahapa, e pohe ïa outou i ta outou
e
mai,
ua
haere noa i te rahi, e tae noa’tu ua taa ê roa,
faatia roa mai i te Parau na te Atua ana’e ei Pure na
tatou
e a
mûri noa’tu.
O vai te Haapaoraa Metua ? O te Haapaoraa anei toi ta-
poi noa i te mau haapiiraa a te.-.iîAi’au na te Atua, tei faahapa’tu ia ratou, tei huri noa ia ràtou, na roto i ta’na mau
ture apî hape tei anoi-noa-hia mai e tae roa maii teie nei
mahana ?
ho’i roa’tu i te Haapaoraa
Aposetolo e a te mau Peropheta, o tei taa
ê i te mau haavare atoa i haapue hia i nia i te e’a _e te
E ere anei te Flaapaoraa tei
tumu a te mau
Irava
“
hara !
Faaino oia ia
farii haehaa mai i te
V. P.
Haapaoraa pouri ?
esssgsæssïsa»
ô oia e. Te
Lutero, e te mau Hairesi tei ore i
Mai
i te feia rii, te mau hoa no Iesu, i roto i te utua.
noa
ua
Faaite hia’tura o Tetzel, o tei riri roa.
tatarahapa, e o tei faaroo
tei haamauruuru i te feia aufau moni ana’e e tei
ra
te moni e au !
roaa
te Atua e,. o tei
ia Iesu Mesia, e ora ïa. Aita roa te Parau na te Atua i faa-
Faaue atu te Pope Rahi, Tapea
ïa e maue atu ai te varua o to fetii i nia i te ra’i !
E
a
ei
mana
faaahaaha i ta’na tere, faateitei i ta’na tauhaa;
faariaria i te taata i te tuatapapa i te mauiui mehameha
te pulupeti,
■
e
Ua imi i taua parau ra na ro-
Tei ia
oe
parau
hoi, te tienne ( te vai tumu ) no te ora ; e na
maioti ” Sal. 36 : 9.
to oe viaramarama, e niaramarama'i
T.
—
Te
vai
ïumo no te
ora.
■I. - Tei pihai
iho i te Atua ana’e. Eialia i piliai iho i
le taala.
2.
-
Te maiimaitai o tevai tumu mai ô mai i te Atiia ?
Te pihaa uoa iiei i rolo ia lesii. E ,hope te laata
aloa i te imi i te reira, e 6 ora ! E riro la ei vai rahi e te
nelienehe. E faatupu iioa i te ora i te mau valii aloa e
tahe Ilia e a’na ra. E riro ïa i roto ia tatou uei ei vai pi¬
Ua mâ ;
haa atoa mai tei ia lesu ra.
Te
II.
liia te laata e te liara, e te teoteo, e te
te maramarama
ia liaapae alu ratou ia
raton iho. l ineiiie ai o Saulo Tareso i te pee atu ia lesu Mesia e lae noa’tu i te pohe, i
mahili ai to’iia mata.
Na roto i te maramarama o te
Atua, i fà mai ai
te taata atoa ei Taeae mau iio tatou.
4.
mau
-
ia riro atoa tatou ei
I haamaramarama, hia’i tatou,
tiarama no te Fatii i roto i leieneiao. Mai te mori
anaaiiâ, e te ama uei tatou i te taviiiiraa ia Ie.
su, e i to tatou taata tupu.
OPANI: Pliil. Il, 15 p. 11.
poitaa, le
8g^!S<é<^iÿ8SS2ssa?
—
TEI MOE I TE AÜFAÜ t TE VEA
No te aiii piiiepineraa ia aiilaii iiia
NO
1921
.
te taime no te Vea iio
maiia’o hia ra e, peneia’e
ua polie roa te mau hoa o tei ore i aufaumai, e no rei¬
ra ratou i ore i pahono mai ai. No reira i taa’i to matou
mana’o, eiaha e hapono laalioii atu i te Vea na ratou, mai
teie uei avae e te mau avae a mûri uei. Tei ore i pohe roa,
taatae mai i ta ratou lara iti, e
la ratou Vea.
hapono tiiahou hia’tii ïa
K.YLENA. — la lia i te
Fatu, i roto i te Vea
2.
—
Teniiare
5.
—
e
TAIETE LE.MUELA. — Aità hoê aniraa
mai ia matou nei.
Pejreia’e ua mata’u te taata
o
hia.
E mau hoho’a no te mau
Parabole. E mea nelienehe roa. Tei io Moreau i Papeete.
Hoê tara e, e piti toala i te hotio’a
tiii.mai elle faanehenehe i le fare.
>■
"C
—
hoê. Haapeepee i te
'^^^^8888888888
Te mai! toaroi parau iio te mau paroika otare
'k'k'k'k'k'k
12 no Noema : Te faaoreraa i tei hara ia tatou nei.
raa ;
Mat. XVIII, 21-35 ; Tuaroi : Mat. VI, 12;
il
i iiaapao liiâ’i te
tarahu i rei¬
te toe noa l’a e 22.800 tara.
Ua tapae to tatou hoa o M"': Sigwalr, te ororaetua haapii tamahine, i Paris, i te 20 no Atete i mairi a’enei. Te
mana’o hia e, e maitai roa’tu oia ite faaearaa hurumapTe tiaturi hia nei e, ua pee roaino ta’na
ra.
I te 25 no Atete,
ro
rii i nia i te mou’a. E haamaitai atu tatou i te Atua o
tei tiai ia’na ra e tae noa’tu i to’na ra
tapaeraa i Farani.
8388888388»»
*««8888888888
TINITO
MAU
TE
ei lii’oraa maitai
na
tatou
Ua mana’o ratou e, ua tia;
râ, ua opani hia hoi, e ua parau hia e, e haapiiraa te
metua i ta ratou mau tamarii.
area
vai ra, te mau
Haapiiraa farani. Tono atu i te tamarii i
reira. Ua faatia mai ratou.
Mauruuru atoa hoi
hia ta ratou mau tamarii i te reo farani.
ia
liaapii
Area râ, ua faa-
tia ratou i te tahi
Haapiiraa na ratou. E i te pô, ia oti te
haapiiraa farani, te haaputuputu faahou mai taua mau ta,,
marii ra e rave rahi. E mai te hora 7 e tae noa’tu i te lie¬
ra
9, e haapii noa i to ratou reo fifi roa.
anei outou e haapii atoa ?
O vai i rotopu i ta tatou mau tamarii, tei ite maitai i to
tatou reo metu'a ? Eaha outou i ore i itoito ai i te haapii
atu ia ratou ra ? E mea ohie te reo Tahiti i te tamau,
i te
uruuru
paliono alu.
—
I teie nei avae, i te 4 no Noema nei,
lubili no to tatou Taiete i Paris.
i roaa
Na matou râ e tïirii mai i te mau aniraa e, e
ifOlIO’A FAAROO.
«*s:8g88g8888e
8888S888æ^
te tuu
na reira
—
Roma XIII, 8-14 ; Tuaroi : Roma XIII, 12.
raa :
taio e i te papai. Area râ, ia haapao hia mai e tia’i. E ma¬
hia to ratou io’a i roto'i te Vea. Eita hoi e
4.
Fatu, Taioraa :
E homa, e to Tahiti nei, eita
tuliahia’lu ai te Kaiena api, na te mau hoa
0 tei autan i ta ratou nioiii Vea no teie nei malahitt.
110
te
e
I te matahiti i mairi a’enei, ua tamata te Tinito i te
•““'faatupu i te-iîOe-iTââpii'r<iü, ns. lâtOïl, élmâpü i to raioureo
le malaliiti i mairi a’eiiei, te
a
Te feia e maimi hia
«^«sggSgSgSSSg
>—^
TE HÛE f^AU PâRAü FAAITE
1.
:
Mat. IX, 1-13 ; Tuaroi : Mat. IX, 12.
3 no Titema : Te ohipa no te pouri e te ahu no te ao. Taio
Taiete faatupuraa parau no Paris
arolia ore.
-
26 no Noema
- -
..
2. - E haamata noa te laata i te ite i
faai-
Phil. III, 15 ; IV, 1 ;
Tuaroi : Phil. III, 20 ; IV, 1.
MARAMAKA51.V E AXAAXA’i TE TAATA,
1 - E liaamatapô
f).
19 no Noema: To tatou Oire ; ta’na mau maitai ; te
neineraa i te haere i roto. Taioraa :
e,
anei
oe
ia faaroo i te tamarii Tahiti apî ia
vai ra i roto i ta tatou Bibilia. Ahiri
oe e
taio^ifoto i te
utuafare, ma te faataio atoa i to mau tamarii/, araua’e e
papu ïa ia ratou. E mea maitai roa hoi te haapii i te reo fa¬
rani. E feia Farani tatou. Area râ, eita te reo Farani e mo¬
no roa i te reo Tahiti. la apipiti hia râ. Te nunaa
e faarue i to’na iho reo, ua riro ïa mai te mea e,
ua taparahi
ia’na iho ra.
8888888888»»——<
PARAU FAAARA.
hia te parau no te mau
Taio-
parau
“ No’u mirimiri no’na amu meia ” ? To tat^te
mua
nei.
parau
-
®aa:«8888S88888
la tia i te Fatu,
e
tuutuu i roto i te
farerei
Vea i
VEA POROTETANI
--
I
R U T I A
-
.
i te ohipa
faatupuraa parau.
I roto i te avae no Me i mairi a‘enei i papai
liia’i taua
“
feia tei haru hia no te afairaa i te vahi haapoheraa.
Ua ta.
mata vau i te faaitoito atu ia ratou, e i te faaite i te Evanelia i tei haere i te pohe. Te tahi pae iti ua fari; mai
ratou. Area râ, e ère te taime mai te reira te huru i te
noa
te taata;
pii
e
ratou, Àroha mai ia’u nei ! Faaora mai ia’u nei ! Pu¬
re i te Atua no’u ! Aroha’tu i to’u hoae i ta’u mau tama-
noa
rii ! Auê te maitai te ite i te aroha no te Atua e te tiaturj
la’na ra !
Ua taparahi hia te taata mai te 12 i te pô e i te aahiata.
Te tahi pô, e 59 taata i tapao hia no te haapohe roa' ! Ua
tapapa hia vau atoa ! Faaue hia : Iriti i to’na ahu ! Na ô
vau : Eiaha outou e p^apea, na’u iho e iriti ! Mai te peu
te tapapa mai nei to’u Fatu ia’u nei, e haere atu
e,
ma
te
vau
oaoa.
ô laaîiou vau : Mai le iPea faraïts i tia i tù’ü“
Atua, eita roa hoê taata iti a‘e e iriti i to’u ora ! Na ô te
taata tupai taata, Ahari ! E ua horo mai oia i nia ia’u nei,
e ta’na pupuhi poto... Auê te mea taa ê ! Ua
etaeta roa
to’na ra rima, e aita oia i nehenehe e hauti iti a’e. Raverave na taata tupai tauturu ia’na ra. Parau vau :
Na te
Hi
ua na
Fatu teie i rave ! Ua ahu faahou vau i te ahu, e ua ani au
e
tia anei ia’ui te haere. Ua maitai faahou râ te taata tei
hinaaro i te taparahi
mai ia’u. Ua ou‘a faahou mai
oia i
i to’u hoa
au
ta’u
mau
tamariii te reira, ua faaroo ma¬
taviri, pii maira tom hoa : A
horo !
Ua pure matou. Ua horo to’u hoa i te tahi oire iti fata¬
mai ; ua tapuni ta’u mau tamahine i roto i te hoê fare
ta
taviriraa sitona, e ta’u tamaiti i te piha i raro i te fare. Ua
noaa
mai ia’u hoê
aroa
i te faehau. Ua ite au i to’u metua hoovai tane
puaahorofenua, e ua horo. T roa râ te
patia. Ua pii vau ia’na, e ma
te tauturu o te Fatu, ua ou‘a oia i nia i te puaahorofenua.
I mûri iho râ, ua ite maua e, e puta i te ofai pupuhi tavi¬
ri, e ua-pou mauai raro, e ua horo maoro roa, e 60 paha
kilometera. E piti hebedoma i miiri a’e, ua farerei faa¬
hou matou pauroa.
I taua taime ra, uaimi atoa liiato’u hoa e te taata pnpühi. Ua horo oia na roto i te haamaramarama, e haere i
roto i te aihere. Ua haru hia râ oia e te faehau. Faautua
hia’tura oia i te pohe. Ua ora faahou râ oia, e ua
tapuni
2 mahana, ma
te raaa ore, e tae noa’tu i ora’i oia i te Atua. Ta maua pue
tamahine, e ta maua tamaiti, aita’toa ratou i amu i te maa
area râ, aita i ino.
I teie nei, ua mauruuru vau i farerei matou i taua ati
ra. Ua riro ta matou mautaihaa, area râ, ua noaa mai
ia
matou te mau tapao no to te Atua aroha rahi e ua ite ma¬
tou i to’na mana e faaora mai i ta’na ra mau ’ tamarii, ia
oia i roto i te vari, i te hoê vahi opaero, e
tia ia’na ra. ”
( Iriti hia mai roto mai i te Vea la bonne revue
ssskSSS2S8S2S:8
82SSS'iSS82^
FAEHAU MATAMUA
i pohe roa, na roto i te Tama’i Rahi i mairi a'enei.
TE
taata io tatou nei, tei tapitapi i le
Atiranoa’tu ! E mea maitai rà ia ite tatou e
0 vai te faehau matamua roa tei mauii to’na toto, i te
E riro palm Oy aita e
reira parau.
riaria rahi, ua haru na tauturu ia’na ra, ma te ui
matahiti 1914. üa ite hia taua faehau ra :
ia’na e,
Eaha tepariraa i nia iho i teie nei taata ? Eaha ta’na hara ?
i ite e, na te Atua e paruru ia’na ra ? Ua
pii
noa mai taua taata ra, Haere oe, eiaha roa vau ia ite faa¬
hou ia oe na ! Ua ho’i atu vau i to’u utuafare, e ua haaAita anei
oe
maitai matou i te Atua.
Ua tapea faahou hia vau, e
pohe. Te mahana
hou i tei faataahia no te taparahiraa ia’u, ua faaue ma;
ratou ia’u, e ô i to’u apoo. Aitâ râ i tia i te Fatu ia tuu
atu ia’u nei. I te pô, i te hora 11, ua tii hia matou, e 29
taata, e i mûri iti a‘e e 20 faahou. Ua tuu hia matou i ro¬
to ite hoêpereoo auri, e ua reva. I tefaaearaa matamuaua pou matou i raro, e ua aratai hia matou tataipiti
i te
vahi haapoheraa. la fatata i taua vahi ra, ua parau atu
Hoê avae, aita e peapea.
ua
faautua faahou mai ratou ia’u i te
tei
faatere hia ete hoê fetii no Vkrknik ma ).
to’na ra mata, ia hi’o. Mai to te Diabolo !
Aita oia i nehenehe ia hauti. Hoê â e te ofai tarai ! Ma te
te maamaa,
ta
te tahi faehau i tamata i te
mai â te Fatu ia’u
nei, ei pahonoraa i te pure a to’u mau fetii. Ua piti e ua
toru te faaetaetaraa hia te rima no taua taata ra. Mai to
e
tou i te haruru o te pupuhi
nia iho ia’u ma te tuhi e te faainaina i te Atua.
I roto râ ia’u, ua ite vau e, e faaora
mea
te tapupu hia
te patiatia hia i te tipi. 17 matou i ora. Ua pupuhi noa
hia, aita roa hoê i puta. Te toeà, ua haapohe hia ma te aroha ore. Ua ho‘i faahou vau i to’u ra utuafare. Ua faaite
liaapao hia nei te Hau i reira e te hoê mau taata taehae,
tei taparahi noa i te feia atoa tei ore i au ia ratou ra. Te
rahiraa i rotopu ia ratou ra, e ore e au i te feia faaroo :
E piti to’u faautuaraa hia i te utua pohe. Te taime i
tapea hia’i au i ite ai au i te mau pô atoa i te riaria o te
ta‘i
tahi, Faaitoito, e tamata vau i te horo. E
maitai a‘e te pohe i te hoê ofai pupuhi i to
e
rata ra i te hoê Vea Porotetani Paretane. Ua ite hia e, te
taime maitai. No te riaria roa, e
i te
vau
-
E rata na te hoè taata faaroo o tei haapao
o
te hoè ïa
iaporali, o André PEUGEOT to’iia io’a. E taua faehau ra,
e Porotetani mau ïa oia ; to’iia toi’oa tumu, hou
te ta¬
ma’i, e ororaetua haapii tamarii ïa, na te Hau. Tel te 2
no Alelel914 to’na taparahiraa hia e te hoê raatira purutia, tei tomo roa mai i Farani, e ta’na «patrouille » ai reira ; no te 4 no
I te 2 no Atete i mairi a’enei
toa. Aità ïa te Tama’i Rahi i haamata
Atete te haamataraa
ua
mau.
tae te faatere hau ralii no Farani, o M. Poincaré i ,Jou-
chei'ey, oia te oire i ta[iarahi hia’i o André Peugeot, e
ua
faalianahana maite oia i te roo o taua tamaiti faehau
tei pohe,
ei oho matamua no teie Tama’i.
IMF.
DE
L’OCEANÎE
-<
—
'
Rl.E DES ECOLES
”
'
Fait partie de Vea Porotetani 1922