EPM_Vea Porotetani_192209.pdf
- Texte
-
Te 20 O te matahiti
N° 3
ISS2
TETEPA
¥ea Porotetam
AitaHii
c
niii
tia i te taata’toa ia haainan maori
c
Mesia
lesii
ra o
râ
u
tei liaamau hia ra,
oia lioi
( 1 Korinctia III, 11)
^^
88888SS8gS8æ3SS8^8SSSS2888SSg8838SSg8888888S88®g8«
ïg®
0. MOREAU, Dlrecteuar.,
E. mmE.
Hoo i te matahiti hoe: 1 tara
®S35î:æ388SS28ÿSSæ3®gS5SSîîSSSgSSSS«SSSg@SS8S3S8SSg8SSSSS^@SSS5gg^58S8S8^®888Si
Pai *au faaara i te
mau
hoa
no
Vea Porotelani
V.‘
tepili o te matahiti. Aore à tehoêmau taata f .àtifau mai i ta ratod tara iti nainai no te matahiti i
a’enei. Peneia’e, ua moe. E homa, eiahaoutou ia riro mai iâBaala tehuru, i faaite hia’i e, Aita roa e reo, aita
rau ! ( I Arii XVIII, ‘26 ). Te titau mai nei te neneî parau i te moni. No reira, haapeepee mai i te
hapono mai i t
tou tara iti. E outou atoa e mau hoa no teie nei Vea, haapeepee i te hapono mai i te tara no teie nei matahiti apî. lÿeira, e tiamâ’i outou, eita outou e haamaniania faalmu hia.
Teie te tahi : Tei oti ite aufau lüa i na matahiti epiti, te vai ra temahana, iaoti te Kalena apî i te nenei hia, e
piti hia i ta ratou Vea ma te moni ore. Tei ore i auP^ hia, e hoo hia te Kalena i te moni.
E tari‘a to tatou, a faaroo mai na.
Ti V. P.
Ua haamata
>-as!aa*
sjsssa
>■
'■
:
TE
>■
APOORAA
Ua liaapao hia i na raahana i faataa hia, oia hoi te 16
e
te 17
no
Atete, te mahana toru
e
te mahana malia. I te
pô mahana piti, te 15, i te hora 7 e te afa, te pureraa oi Paofai. Na te Peretiteiii no te Tuhaa i Moorca
i haapao. Ta’na tuaroi : Mataio XIV, 26 e 27
Teie te mau ohipa i oti i te Apooraa Rahi : I te maha¬
na toru, i hi’opoa hia’i
te huru e te tiaraa i te pae faa¬
roo no na Tuhaa e toru ra ; No te Ekalesia i roto i te ati,
oia hoi i Orofara ; No te Tuhaa rapae ta tatou e haapao
noa, oia hoi i Matuita, Makatea e Maareva.
muaraa,
E huru tere te
mau
Ekalesia
na
tatou. Te hotu
te Evanelia i te mau vahi atoa. E farerei hia hoi
marei
noa
te
nei
mau
To
0
te
RAHÏ
Orofara, te vai râ hoi i te itoito, e ua tupu te aroha
Apooraa i te faaroo e, ua huru ino ta ratou fare pu¬
Ua faatia hia te hoê moni maitai
reraa.
ia taui
e
ia ho‘i i mûri.
itoito
tea
roa
ravea
ua
ratou i te horo i
mua.
Mai rapae mai i tae mai te reo o te Makedonia ( Ohipa
XVI, 9 ), oia hoi no te hoê Amuiraa taata moemoe, faa¬
roo eê. Te hiaai nei ratou i te pape ora, e te titau mai nei
ratou i te hoê orometua
no
te
Apooraa,
e
atu ia ratou ra.
no
ratou
ra.
Ua papu te mana‘o
faaineine i te hoê orometua apî,
e
tono
e
faaa-
y
4
_
hi’opoa hia te mau Pipi toe, e ta ratou Orometua, o
de Pomaret, i raua i te aro o te Apooraa. E mea vitiviti e
te papu roa ta ratou mau pahonoraa. E tapao ïa
e, aita
ratou i faatau i te tamau noa i tei haapii hia’tu ia ratou
ton mori i te hinu.
te
râ,
tatai e,
Ua
paari e tapea ia tatou i mûri : Ua pafaaaraara hia te taata, e te ora nei. Te mau
paroika otare i faatia hia faahou hia’i te orometua apî, ua
e
toi hia
e
pî faahou i te mau vahi e au.
No te poheraa no na vahiné pipi orometua, i roohia’i te
haapiiraa Orometua e te ati. Na te Atua e tauturu mai i
to’na pue tavini apî, e faaitoito i to raua mana‘o, eiaha
ra.
Ua î maitai ta ratou vairaa te‘a i te ihe
varua e
ta ra¬
Ua hope te tau
haapiiraa no na Pipi too maha : O TuVaituma tei maiti hia ei orometua apî e te paroika
Afaahiti ; o Puniia a Mariihi, o tei maiti hia e te paroi¬
a
ka
no
ka
no
e
Papeari ; o Tearo a Rima, tei maiti hia e te paroi¬
Arue; o Taaroarii, teiho’i atu i paeFenuai Raro,
faatia hia i reira ei Orometua.
E
mono
hia taua
mau
Pipi tahito
maha atoa, ta te Tomite Tamau i
ra
e na
Pipi apî too,
hi’opoa a’enei,
e
tei au'
2
maitaino
POROTETANI
VEA
Haapiiraa ra.
|eapea te Apooraa Rahi i te faaroo e, ua pau roa
ino na’Suka faaroo i mûri nei : Buka Himene, Ui Evanelia, Pipu Imi Mana'o, Aratai Bibilia. No reira, ua faataa oias, ia faanenei faahou hia taua mau buka ra,
ma
te faajoî hoi i te mau vahi e au. Na te Peretiteni, de Pomaret, 3 amo i taua mau ohipa atoa ra.
Qa coani hia te Apooraa Rahi na roto i te hoê pureraa
hanahsia i te pô mahana maha. Na de Pomaret i faatere.
Ua ho)e te mau Auvaha i te parahi i raro a‘e i te Terono.
Ua fa^neine hia te Euphari.
Tuaoi parau : Salamo XCV, 7, 8. la hope te pure, ua
taua
2.
Ua
bapetijO hia hoê mau aiû rii, e ua faatia mai te mau Au¬
vaha ^'ometua i te Orometua i te Oroa a te Fatu. O te
hope^^a O te Apooraa Rahi i teie nei matahiti.
Te liaraa
o
te taaîa i
i te
mua
aro o
V. P.
te
SiJLAMO VIII, 4
e
tiamâ
F Salamo
iiîaajvaomai ai
oe
Na vai i
0
orure
te Salamo nei.
te Atua i
marama,
i roto i te
rave
te
mau
oia hoi
reva :
rai, etc. A ite ai
hanahana rahi to te Atua
na
o
te
no
fetia, te
Davida i reira
roto i taua
ie râ, te tupu atoa nei te maere
mau
e :
no
te
taata,
tuhaa rahi tei opéré hia ia’na e te Atua Manahope.
la au i te reira mau parau, e piti tuhaa i roto i ta ta¬
tou nei Salamo : 1. Te hanahana rahi o te Atua, i te itea
e
te
hia i roto i ta’na
ohipa [ ir. 1-2 ].
2. Te hanahana rahi o te taata, i te itea raa hia i roto
te toro’a ta te Atua i faaau no’na [ ir. 3-8 ],
Te opani nei o Davida i teie himene, ma te faahiti faa¬
raa
i
hou i te teitei
I.
—
e
mau
te hanahana
êalia ï
Fait partie de Vea Porotetani 1922