EPM_Vea Porotetani_192209.pdf
- extracted text
-
Te 20 O te matahiti
N° 3
TETEPA
ISS2
¥ea Porotetam
AitaHii c niii c tia i te taata’toa ia haainan maori râ u tei liaamau hia ra, oia lioi
Mesia
lesii
ra o
( 1 Korinctia III, 11)
^^
88888SS8gS8æ3SS8^8SSSS2888SSg8838SSg8888888S88®g8«
ïg®
0. MOREAU, Dlrecteuar.,
E. mmE.
Hoo i te matahiti hoe: 1 tara
®S35î:æ388SS28ÿSSæ3®gS5SSîîSSSgSSSS«SSSg@SS8S3S8SSg8SSSSS^@SSS5gg^58S8S8^®888Si
Pai *au faaara i te mau hoa no Vea Porotelani
V.‘
Ua haamata tepili o te matahiti.
Aore à tehoêmau taata f .àtifau mai i ta ratod tara iti nainai no te matahiti i
E homa, eiahaoutou ia riro mai iâBaala tehuru, i faaite hia’i e, Aita roa e reo, aita
( I Arii XVIII, ‘26 ). Te titau mai nei te neneî parau i te moni. No reira, haapeepee mai i te hapono mai i t
tou tara iti. E outou atoa e mau hoa no teie nei Vea, haapeepee i te hapono mai i te tara no teie nei matahiti apî. lÿeira, e tiamâ’i outou, eita outou e haamaniania faalmu hia.
Teie te tahi : Tei oti ite aufau lüa i na matahiti epiti, te vai ra temahana, iaoti te Kalena apî i te nenei hia, e
piti hia i ta ratou Vea ma te moni ore. Tei ore i auP^ hia, e hoo hia te Kalena i te moni.
E tari‘a to tatou, a faaroo mai na.
Ti V. P.
a’enei. Peneia’e, ua moe.
rau !
>-as!aa*
sjsssa
>■
'■
:
TE
>■
APOORAA
Ua liaapao hia i na raahana i faataa hia, oia hoi te 16
e
te 17 no Atete, te mahana toru e te mahana
malia. I te
pô mahana piti, te 15, i te hora 7 e te afa, te pureraa omuaraa, i Paofai. Na te Peretiteiii no te Tuhaa i Moorca
i haapao. Ta’na tuaroi : Mataio XIV, 26 e 27
Teie te mau ohipa i oti i te Apooraa Rahi : I te maha¬
na toru, i hi’opoa hia’i
te huru e te tiaraa i te pae faa¬
roo no na Tuhaa e toru ra ; No te Ekalesia i roto i te ati,
oia hoi i Orofara ; No te Tuhaa rapae ta tatou e haapao
noa, oia hoi i Matuita, Makatea e Maareva.
E huru tere te mau Ekalesia na tatou. Te hotu
te Evanelia i te mau vahi atoa. E farerei hia hoi
marei
noa
nei
te mau
paari e tapea ia tatou i mûri : Ua paTe mau
paroika otare i faatia hia faahou hia’i te orometua apî, ua
e
te
ravea
toi hia râ, ua faaaraara hia te taata, e te ora nei.
itoito roa ratou i te horo i mua.
Mai rapae mai i tae mai te reo o te Makedonia ( Ohipa
XVI, 9 ), oia hoi no te hoê Amuiraa taata moemoe, faa¬
roo eê. Te hiaai nei ratou i te pape ora, e te titau mai nei
ratou i te hoê orometua
no
no
te Apooraa, e faaineine
atu ia ratou ra.
ratou ra. Ua papu te
mana‘o
i te hoê orometua apî, e
tono
RAHÏ
To Orofara, te vai râ hoi i te itoito, e ua tupu te aroha
0
te Apooraa i te faaroo e, ua huru ino ta ratou fare
reraa.
pu¬
Ua faatia hia te hoê moni maitai e tatai e, e faaa-
pî faahou i te mau vahi e au.
No te poheraa no na vahiné pipi orometua, i roohia’i te
haapiiraa Orometua e te ati. Na te Atua e tauturu mai i
to’na pue tavini apî, e faaitoito i to raua mana‘o, eiaha
ia taui e ia ho‘i i mûri.
y
4
_
Ua
hi’opoa hia te mau Pipi toe, e ta ratou Orometua, o
de Pomaret, i raua i te aro o te Apooraa. E mea vitiviti e
te papu roa ta ratou mau pahonoraa. E tapao ïa
e, aita
ratou i faatau i te tamau noa i tei haapii hia’tu ia ratou
ra.
Ua î maitai ta ratou vairaa te‘a i te ihe varua e ta ra¬
ton mori i te hinu.
Ua hope te tau haapiiraa no na Pipi too maha : O Tutea a Vaituma tei maiti hia ei orometua apî e te paroika
Afaahiti ; o Puniia a Mariihi, o tei maiti hia e te paroi¬
ka no Papeari ; o Tearo a Rima, tei maiti hia e te paroi¬
ka no Arue; o
e
Taaroarii, teiho’i atu i paeFenuai Raro,
faatia hia i reira ei Orometua.
E mono hia taua mau Pipi tahito
ra
e na Pipi apî
too,
maha atoa, ta te Tomite Tamau i hi’opoa a’enei, e tei au'
2
POROTETANI
VEA
maitaino taua Haapiiraa ra.
2.
Ua |eapea te Apooraa Rahi i te faaroo e, ua pau roa
ino na’Suka faaroo i mûri nei : Buka Himene, Ui Eva-
nelia, Pipu Imi Mana'o, Aratai Bibilia. No reira, ua faataa oias, ia faanenei faahou hia taua mau buka ra,
ma
te faajoî hoi i te mau vahi e au. Na te Peretiteni,
maret, 3 amo i taua mau ohipa atoa ra.
Qa coani hia te Apooraa Rahi na roto i te hoê
de Po-
Æ orure ka7i, te taata nei.
—
■
Te tahi atoa ïa vahi e maere ai tatou i te Atua, maori râ
to’na mana‘oraa mai i te hoê
tiamâ roa taua tamaiti
ra
tamaiti
orure
hau. E
mea
i te mahana i hamani hia’i e te
Atua, e i tuu hia’i i roto i Edene ei tiai e ei faaapu. E metua to’na i reira, e e maa ; aita e otorsa ; o te oaoaraa râ
e
3.—
te hau.
E inaha ! Na vai i faarue te mctua e te utuafare metua ?
pureraa
hanahsia i te pô mahana maha. Na de Pomaret i faatere.
Na vai i orure i te hau no te ô i Edene ? O vai tei ofati
Ua ho)e te mau Auvaha i te parahi i raro a‘e i te Terono.
te
Ua fa^neine hia te Euphari.
0
Tuaoi parau : Salamo XCV, 7, 8. la hope te
pure, ua
bapetijO hia hoê mau aiû rii, e ua faatia mai te mau Au¬
vaha ^'ometua i te Orometua i te Oroa a te Fatu. O te
hope^^a O te Apooraa Rahi i teie nei matahiti.
V. P.
ture, oia hoi te hinaaro mo’a
taua taata nei â,
nei- â te taata i te Plau
tei e te
aano no
i faahaehaa !
SiJLAMO VIII, 4 : êafva ta te taata ivei, i mana’o lirai
aioiia’rva e ta te taata tamaiti. iiîaajvaomai ai oe ia’na ?
"âho'parahurahu ) e te mataitai, i reira, i te mau ohipa ta
te Atua i rave i roto i te reva : oia hoi te mau fetia, te
marama,
te mau rai, etc. A ite ai
o
Davida i reira e :
ie râ, te tupu atoa nei te maere no teie arii pa’eti i to’ua
feruriraa i te tiaraa teitei ta te Atua i faaau no te taata,
e te tuhaa rahi tei opéré hia ia’na e te Atua
Manahope.
la
au
i te reira
tou nei Salamo
raa
:
mau
parau, e piti
tuhaa i roto i ta ta¬
1. Te hanahana rahi o te Atua,
i te itea
hia i roto i ta’na mau ohipa [ ir. 1-2 ].
2. Te hanahana rahi
o
te taata,
i te itea raa hia i roto
i te toro’a ta te Atua i faaau no’na [ ir.
3-8 ],
Te opani nei o Davida i teie himene, ma te faahiti faa¬
hou i te teitei e te hanahana o te lo’a o lehova.
I. — êalia ï<t taata -net i maete ai tato-a i to te CItwa han-
Ifcvana’ovaa mai ia’na ?
J.
—
i mana'o mai ai oia i
taata nei, e te na reira atoa nei tatou.
nei ? E maa repo noa ïa.
E tao’a paruparu roa te taata ! No roto
i te repo
fe-
orure noa
nei
taua hara ra ;
Oia màu ! E
mea
aita oia i riaria ; aita’toa
maere
te
Atua i mana’o
marr a
te taata -nei, i tio
voo’i to te Qt-no
ia’tia ?
taPia i hamani.
I
teie nei râ, te parau nei tatou e : e mea tia te Atua i mana’o mai ai oia i te taata. Eaha e ore ai ? O te ohipa hopea
teie ta to’na rima i rave. E mai te aha hoi to'na raveraa?
Teie ;
ma
to’na iho
huru ; ia au i to'na iho hohea !
E no
( Gen. I, 26 ). E ua haamaitai te Atua i te taata.
reira, e tia anei i te Atua e faahapa e e faarue roa i to’t a
iho hoho’a ? Eita ïa'; E mana’o mai âoia ia’na.
2.
—
O te tamaiti ia ta'na e here
yioa
nei à.
E parau nehenehe teie, oia hoi te parau o to te Atua tahoo-ore-raa i te orure hau a ta’na tamaiti. Te parau rahi
mau
teie
e
te apî o te Evanelia taatoa, maori
râ : te imi
nei te Atua-Metuai ta’na tamaiti i moe ! Eitâ to’na aau
e
hau, eita to’na oto mâha iaite noa oia i ta’na tamaiti i te
vai noa raa i rapae au i te utuafare ; e imi râ oia i ta'na
mau ravea e puta faahou ai te aau
taiva o taua tamaiti
hara ra, e e ho’i mai ai sia i te haapuraa o te metua. Ua
faatupu oia i ta’na mau tavini, i tera tau e i tera tau, no
te umeraa mai i te taata ia’na ra ; e i te tau hopea nei, ai¬
nei i te taata na roto
Vea, maori râ : e faafaite outou i te Atua.
( II.Kor. V, 20 ).
ta’tu parau rahi ta te Atua e poro
i ta’na mau
O ta'na ïa
rave
ohipa amin.
O te hoê atoa ïa tumu i mana'o roa mai te Atua
i te
nei ! Parau ir au hoi : e tia
i te taata, no ta’na ohipa i te
taata ; no ta'na ohipa i te ao
noa
te roaraa mai ! Na te aho o te Atua i faariro
nei, te
te taata, noa’tu to’na huru repo e to’na huru orure hau.
te
Eaha hoi te taata
mai i teie
te Atua. Te parahi mârô noa
Ua maere rahi o Davida i te mea, ua hi’o mai te Atua i
£ rel)o te taata nei.
Ua maere o Davida i te Atua,
roa
a
7. — O te ohipa hopea ia
e
hanahana rahi to te Atua na roto i taua mau ohipa ra. Te¬
i
anei e,
mai ai i te taata !
II. —
arii
paiïti ra o Davida, i te hoê tau haumarû. Te parahi ra oia
i Sbna, i te reira tau, i roto i to’na fare-arezi. E teie te
hoê ohipa tumu ta’na e rave ra i te reira tau, maori râ o
te liaere ia tae i te rui i nia roa i te aho o taua fare ( e
ere
oia i roto i ta’na hara, mai te faito ore i te hohonu e te tei-
iM.aT,a ovaa mai
F Salamo arueraa te Salamo nei. Uapapai hia e te
te Atua ? E
tei horo ê, mai te taiva i to’na Atua.
E mai reira mai â e tae
noa
Te liaraa o te taaîa i mua i te aro o te Âtoa
o
ao
i te Atua e haapae noa
nei ! Nehenehe
noa ia’na e
horoa i te faatereraa i
ta
taua
hoê nuu melahi ( Heb. I, 14 ), e aore ra i te mana o to’na
E eaha hoi te huru o to te taata ora
laa i te ao nei ? E mea maoro anei to’na aho ? E tia anei
Varua! Aita râ oia i na reira. Mai tahito mai â, ua pûpâ
nua
i
repo nei ei tino ora !
la’na ia faananea i to’na pue
mahana ? Aita hoi hoi ! Te
pee nei oia mai te ata e pee nei ; e ia pohe ra, e ho’i faaliou â to’na tino i te repo, no reira mai.
E no reira, e mea maere mau te Atua i mana'o mai ai
te taata, oia hoi teie repo.
te Atua i ta’na ohipa i te taata ; ua faariro oia ia ratou ei
ei rave ohipa amui no’na no te faatupuraa i to’na basileia. E taata ana’e hoi te mau Patereareha ; e taata 1 oi
vea,
! E o lesu hoi ! ua tiahapa mai oia io
nei, eua rave oia i te huru o te taata ( loa. I, 14 ).
E tae roa mai i ta’na mau aposetolo : ua haamau hia rate mau peropheta
tatou
VEA
POftOTETANI
tou ei mau hoa rave ohipa amui no’na, i roto i teie nei ao,
a
reva’tu aioiai teMetua ra. [loa. 17 : 15 ; Mat. 28 : 19]
E homa e ! auê te hohonu e te teitei, e te aano o te a-
roha
O
C. V.
to tatou metua i te ao ra ! !
A haamana’o na I
maori râ, o te p bi
u‘ana raa’tu i te reira eiaha ia tupu faahou. A faatur: itai. E no réira, teie te au ia tatou,
tou i to tatou Hau metua, a faananea i te
huaai tino e 3i
te ohipa no te Taiata é te Ava taero, a tinai i te mau
pea e tupu haere o te riro ei tumu no te amahamahala
ta e te ma’i ore no te taviniraa’tu ia’na, a patoi u‘ana’
tahoê ana’e i raro a’e i te reva no te Basileia
KSSsaaBàBi^i
te tumu hoê roa no te parautia mau e
tupu nei te tiare i nia i te hunaraa o te feia e pohe ra e e ore te reira e oriorio vave, area te mana’o o
ra
é mea
mou
ohie
roa
ïa. I Tahiti nei
tae noa’tu i te mau valu atoa ra, mai
hoi e
te mea ra ïa e^ te
Mia
te Hau mure
E. A.
Te
te taata
o te
Te mau tuaroi parau no te mau paroika ot
haamoê oioi hia ra te mau taime oaoaraa e te mau taime
ahoaho, te mau taime faahemaraa e te mau taime faaoraraa, te ino ete maitai tei farerei hia e tatou nei.
E to Tahiti e, ua haamana’ô anei outou i te mahana rahi no te 22 no Tetepa 1914, a roohia’i tatou e te hoê
ati rahi mana’o ore hia, a varovaro mai ai te mau pupuhi fenua purutia i nia i te mau mou’a, a topatopa mai
ai te mau pâpâ‘a ofai i nia i te mau tare a paii ai Papee¬
te i te auahi e a horo pupara’tu ai' te taata i nia i te mau
mou’a i te imiraai tehaapuraa e ora’i ?
Ua HAAMANA’O ANEI OUTOU i te ora rahi
10 no Tetepa : O
Luk. XVII, 11-19 ; I Kor. VI, 9 p. h. 11 ; Apok.
maere ta
tia ia taahi mai te avae viivii o te enemi io tatou nei, e ia
e 0
nei fenua iti o Tahiti here ia hamani ino hia.,
tei faaupootia
Ira va parau
TE OPERERAA TALENT — Taioraa : Mat.XXV, 14-20.\
Irava Parau :
14-15.
ia tatou i te rima o te enemi ra.
0
Ua HAAMANA’O ANEI OUTOU i na matahiti e 4 no te
Tama’i Rahi i oti a’enei, a ite
ai tatou i te revaraa’tu i te
fetii, to tatou mau hoa here, ta ta¬
tou mau tamarii, ua haamana’o anei outou i te rahiraa
no te peapea o taua mau taime taaêraa ra, e tae noa’tu
hoi i te mau opu o tei heva i to ratou i polie atu i te ara
ra, ua haamana’o atoa anei outou i te reira ?
aroraa to
tatou
mau
Ua HAAMANA’O ANEI OUTOU i te rahiraa o te mau
aito
0 tei
taoto i te taoto hopea i
roto i te repo Farani e
ê e o tei ore
tae noa’tu i Terepia ra, o tei polie i te fenua
i ite faahou -i to ratou ai‘a fanauraa ia Tahiti. E homa, a
haamana’o e a faatura paatoa tatou i to ratou mau io’a no
te mea auaa mau ratou i paniru ia tatou, i ore ai tatou
i riroai ei tîtî i raro a’e i te zugo a
te enemi.
Ua HAAMANA’O ANEI OUTOU i te mau aito
o
tei faa-
i te mau huru ati atoa no te aroraa
ra e tei roohia
tahi pae i te hoê mau ma’i ora ore e tei ore i
nehenehe faahou i te rave i te ohipa e maitai ai i te pae
0 te tino nei.
ruru
roa hia te
-
E outou e te mau aito o tei ora mai, mai te tino etaeta no
roto mai i te aroraa ra, ua haamana’o anei outou ia leho-
teiaupuru e tei faaora ia outou mai roto mai i te
pohe, a rolii, a faaitoito, eiaha oïitou e puhura faufaa ore
noa i taua ora ra, ia riro hoi outou ei feia faaroo ana’e e
te paieti e te tiaturi i te Atua ra.
E homa, ia riro ana’e hoi taua mau mea atoa i tupu a’e
nei ra ei orometua.e ei haapii ia tatou i te haapao mai¬
va 0
I, 5
6 ; Tuaroi :
Kol. III, 15 p. li.
24 no Tetepa : Mamona e te tapitapi no ananahi. Taiora^
Mat. VI, 24-34 ; Tuaroi : ir. 24 p. li. e 34.
1 no Atopa : Eiaha e oto. Taioraa : Luka VII, 11-23|
Tuaroi : ir. 13 p. h.
e
te Atua i horoa mai î taua mahana ra ? Oia tei ore i faaore to tatou
vai to’u taata tupu. Taioraa : Luk. |
25-37 ; Tuaroi : ir. 29 p. h.
17 no Tetepa : la mauruuru roa outou i te Atua. Taior
I parau ai tatou, la tae to oe ra hau, te faatia nei tatou
e, e feia farii taleni tatou.
I. —
•laa
tafeni, oia fi-ci te Çau^aa a te Tat-u i te
|oatere
6ta e tato^l. tvel.
1) E tia i te Fatu i te faateitei ia tatou na roto i te faariro mai ia tatou ei tiaau no’na ra.
2) E papu râ ia tatou e, e tiaau noa tatou, e te vai ra te
fatu mau.
3) E ô noa tatou i roto i te mana’o o te Fatu ;
e
tupu
to’na ra huru i roto ia tatou nei.
IL — “Üc iivau tafen i.
1) I te pae tino : Te tino itoito ; te faufaa o teie nei ao;
haapiiraa.
te ite i roaa mai na roto i te
2) I te pae varua : Te aau marû, te parau mana e te ma.
te faaroo otia ore ; te oaoa.
3) I te pae taata : te utuafare, te tamarii, te haapiiraa,
te paroika, te pupu taata tei farii noa mai i ta tatou parau.
ramarama ;
III. —
cja-ctetaa taCeivl.
1) A hi’o maitai oe ehia taleni i tuu hia mai ia oe, eia¬
ha hoê ia moe.
2) Eiaha tatou e nounou noa i ta vetahi ê taleni, a moe
moe ta tatou
iho.
3) Haamaitai atu tatou i te Atua na roto i te haapao maite i te taleni i roaa mai e te faahotu ia ratou, ma te aau a-
naanatae,
OPANI : Luka XII, 48 p. h.
Haapii atu tatou i ta tatou mau tamarii e, ia amato ra¬
Taiete faalupuraa parau no Paris
^Paris.
—
tou ahu, Eiaha ratou e horo. Mai te mea râ te
Ua opua te hoê taata faaroo i le lauluru i to
^:ou Taiete e haapee oioi i ta’na ra taraliu rahi. Teie taâa ravea : Pupu oia i na $ 2.000 ( piti tauatini tara ) e na
'
-
taata hoê ahuru ma iva
e na
reira’toa. Te manuia hae-
E ARA E TE TAATA TAHITI NEI E !
^ferikaEkalesia
ApatoaEreere
( Lessoutoiteie
). —nei
Teiematahiti
te mau rahiraa
o
ftiua
Feia Era
mau
alesia : 30.543 ; Pupu Imi Mana‘o : 11.163 ;
m
:
Feia paari
hinaaro ia ô iroto ite Ekalesia : 2.681 ; Tamarii i roto
'ie mau haapiiraa
'
la vai ama noa te
lamepa no to avae, Sal. CXIX, 105.
Eiaha oe ia faaïue i to tatou mau haaputiiputuraa mo’a
haapohe i te ohipa^
.^Fatu. Faarahi i te faaroo e ora ïa.
Hebedoma : 26.900 ; Feia Porotetani
te
ra
mai te mea e, e taote, ia tii oioi hia mai oia ra.
*nei : Too ono ua faatiaa'enei. I teie nei, ua topa te ta¬
hu i e $ 48.400. Na te Faxu te auro e te ariô. Aita e pâa-'
a.i te reira. Eita râ e nehenehe ia
vai
tahi ahu rahi i pihai iho : e pute, e ahu roi, e tifaifai, taati oioi ia’na iho i roto, ei tinai oioi i te auahi. I mûri iho,
Hebera X, 25.
Eiaha e hi’o i te uaina ia uteute i roto i te au‘a, Maseli XXIH, 31
Eiaha oe ei amutarahu na te taata atoa, area ia
arolia
’tu te tahi i te tahi, Roma XIII, 8.
gEkalesia e taurearea ) 100.000 ; Feia Etene toe : 250.000;
‘Jloni tei aufau hiamai : $ 25.239, 52 ; Orometua Ereere :
.
318 oia hoi e 25 Orometua tumu, e 293 Tauturu
Orome¬
Orometua haapii Ereere { na te rhau Ekalesia e aufau atu ia ratou ra ) : 718 ;
•
E pae Haapiiraa rarahi : 1) Haapiiraa Orometua;
2) Haapiiraa no te mau Tauturu Orometua ( too 29 pipi );
3) Haapiiraa Orometua Haapii tamaroa : Tod 7 Orometua
Papaa e faatere, e, i e too 4 Orometua Ereere atoa ra ;
4) Haapiiraa toroa : ( Mai te toro‘a tamuta ofai, te tamuta raau, te tupai auri, te hamani haneti, etc. ). 5) Haa¬
piiraa Orometua Haapii 'Pamahine.
tua ;
'
,
E fare neneiraa
vea
rahi. Ua hoo oia i te mau buka ta-
’iia i nenei no na moni e $ 41.862, 43 i teie nei matahiti.
Epiti Vea reo Ereere : Te Lamepaiti, e Te Faehau Ara.
Ua rahi atu i te tauatini o te taata tei taio i taua
Vea
na
i Aferika.
Tahiti.
la tia i te Fatu, e tapae mai to tatou pua ta-
ra,
—
eae
Maareva.
—
Ua roohia to tatou taeae Orometua o E-
ati i Papeete nei, i to ratou tiai noa raa i te
pahi e ho’i atu i Maareva : Ua rave faahou mai te
Atua
i to
raua
raua
aiû. E ati atu tatou ia raua ra i roto i
oto. ( Isaia
e
to
Eliezera a Mai - Joseph
raetehiva
a
Tavana Rahi apî i Tahiti nei. O Miti RIVET.
Maui Maloko
a
Tuahoro- Pelie
a
-
tehau-Puhi
a
raura a
vi
Roita
Faiiau- Tevahihuiraiterai a Raihaii - Ta-
a
Matehau Tapu a Tepiirani - Teiho a Vaiaiiaiie -
Torea a Pateha a
Tehei - Teuatoto a Tetararii - Tiite a Teena
rii - Teriitauaroha
a
Teoroi - Teehuvivi a Teotahi
mataroa a Teururai - Teriiroa a Tiaahu -
Pouira - Tautehia a Faaave - Tairuma
Hoata - Teuira
a
.
i te auahi. Ua ura to’na ahu i te umuo te fare tutu.
Hautia - Tetau-
a Tetuanui a
Mereni - Te-
-
Tau.
Teie te
mau
fetii faehau pohe e au no te tuhaa ;
3. Metua fanau mau ;
apî, tei
tupu i Fautaua i te hebedoma i mairi a’enei. Ua paapaa oia
a
Tu-
Hora -
-
eita anei oe e haama ia ite e, e haere noa taua
hoho'a ra i te mau vahi atoa e faaite e, Teie te huru
Pohe anahi. — E pohe riaria no te hoê potii
Taeae
a
-
Taumataura a
-
ratou e te metua tane ;
hi ino no taua ohipa ra.
Te-
raiapua a Maheanuu - Teiho a Maraeuria - Teuira a Mauati
Teurukura a Taurau Terii a Nonoha
Topa a
Faateata Tepuoro a Pahia - Taue Marere a Rata - Toa-
Ta¬
to Tahiti ma ? Eiaha tatou e tauturu i te mau va¬
-
raiharoa a Tefatuatefaave a Tehoatia - Teihoarii a Teihoa¬
te ori viivii e no te tahi mau mea au ore. — E te taata
mau no
Tehina - Patoi a Terii-
Teihoarii - ïerevaura a Tapare - Teiho a
a
ie nei ;
mau
Tetiarahi -
Mailla - Ma-
arii a Arutahi - Ruka a Marohua - Tuaana a Aito - Taha-
mai, e rave ite hoho‘a no te mau peu tahito no te fenua :
oia hoi te mau peu Etene. Ua tauturu puai te hoê mau
taata Tahiti, e ua faatia ratou i te mau peu hupehupe no
hiti nei e,
a
a
Agnie - Pao a Tavae Paepahu a Tetuanuifaahili - Paihurua a Mouaura - Rohei-
hiti
Cinéma. — Ua tae mai te hoê mau taata, mai Marite
au,
Maraetehiva a Tahiraaii - Maui a Hoata - Ma-
-
Taviina Rahi. -- Te faaroo hia nei e, arana’e mai te
e
opi a Tau - Maui a Teaihauri - Mairiro a Faretoa -
-
PJIRélU RII ^PI
Opuraa Ailamai
Loi -Moohono a Mairahi a Rerea- Maitia
roura a Terai a
XL, 11 ).
anei te tuhaa e te mau fetii
aita anei. Ua haamata hia i roto i te. Vea no Tin rai :
Taoa
Orometua Lovy ma i te pae hopea no teie avae.
MANA ma e te
Te faaite hia nei te io’a o te mau p-achau imhe, aita ma-,
tou i ite e, ua ani hia
1. Vahiné faaipoipo, noa’tu ua faaipoipo faahou oiai te¬
.
2. Tamarii fanau, tiamâ e te tiamâ ore atoa,
’
ia ite hia
4. Metua faaamu, mai te mea e, ua
pohe te metua fa¬
faaamu i te faehau mai te apîraa mai.
5. Tupuna fanau mau, mai te mea e ua pohe te metua
nau, e 0 ratou tei
fanau mau.
lmp,
de
VOceanie - Rue des Ecoles
Fait partie de Vea Porotetani 1922