EPM_Vea Porotetani_192206.pdf
- Texte
-
Te 19
te matahiti
O
Aîta’tii
e
nui
c
N° 12
Tlüiil
tia i te taata’toa ia haninan maori
Mesia
Sesii
ra o
râ
o
téi haamaii liia ra,
192g
oia Ijoî te
( 1 florinetia III, If )
S«à*i-è2.sS@S3SS-2S5S33®ggiS3SSSS$SS8SSS3îsS«âSS8®s3SSs3S®2«iî;sS®S3S5S8S8SSS8S®S8®S8S8®îg^23SSgS
û. f^DRÊ^y,
Géraimtl»
Hoo i te matahiti hoe: 1 tara
S3@ÿSSëiSS9è%SSSÿ'£ÿÿSSSSSSSSÿS.S^SSSSSÿSSS3SSSSSÿSSSSSS3SSSSSSSSS.ÿ.^SSSSSSSSSSSfiÿSSSSSSSS
OniPA
II: 2, 3
-k-kirifkir
Ua
hriapno te mau pipi a te Fatu i ta’na faaueraa
hopea ia ratou ra, e «a tiai noa ratou i tei parau hia mai,
oia hoi te bapetizoraa a te Varua Maitai. Ua tahoê ratou,
e te mau vahiné mo’a, e te mau hoa iio lESU Mesia i roto i te “ pilia i nia. ” Too 120 ratou.
Aita
e
mâr6raa>i rotopu ia ratou ra, area râ, e aau hoê,
E mata’i raid
te mata’i uana,
mai te
atu te
9 Eaha te
vero,
ai, ia farara
mai te puahiohio? I nia i te
mea e mau
pahi ; I uta, te haru-noa-hia’tu
tumu raau, te mau tapjp'p fare.
la tae te parau a te Varua i nia iho i te hoê taata, na
moana, e maue
te
u atia
aihere, te
mau
mau
ore
vai e patoi ? Aita e otia i te puai e i te mana o te Varua
Mo’a. la haru hia te taata, e iti to te liona puai i to’na.
Eita oia e rurutaiua i mua i te aro o te taata. Eita oia e
â i tae mai i roto ia ratou ra, te Faao, te Arafat, te Haapii.
Ua ite ratou e, e torca maere to ratou : Ei ITE no te
Fatu i te ao taatoa nei. Tei nia iho ia ratou te parau a te
patoi i te ohipa. Ohipa peropheta ? Te reira ïa, mai ta Elisaia, Ainosa, lona, Satclo Tareso ( I AriiXiX, 19-21 ;
Am. Vil, 14 e 16 ; Oh. IX, 17-22 ). Ohipa Aratai Nunaa ?
Fatu,
Te reira
mana’o hoê.
e
Hoê â tiairaa ta ratou atoa, taua mana faahiahia tei
faaiiieine ratou ia ratou iho
e ua
na roto
i te pure.
O te tiaraa te reira, e au no to te Fatu faatupuraa i ta¬
’na
ra
opuaraa
i rotopu i te
E to te Ekalesia
i te
mana e
roa oe
i te
te faufaa
i te maitai
amahamaha,
o
teie nei
mau
taata.
te Fatu nei e,
a
ao.
e
i te itoito
e te
mârô
Hinaaro
o
oe
ia faaî hia
te Varua ?
te
noa raa, e
Eiaha ia lii’o hia
oe
i
Haapae
nounou
roto i
i
te
o te teata. Faataa ê oe i te Enemi
la rahi to mana’o taeae ; la rahi to aroha i te
feia tei roto i te ati e tei roto i te pouri. Eiaha ia moe ia
mau
o
putuputuraa viivii
to Fatu.
oe
e, ua
maiti hia
oe
ei Ite
i te
mau
no
te Tamaiti Fanautahi
a
te
Atua.
Haapae atu
oe
ohipa
no
te pouri, a ahu oe i te
no te ao. la tahoê tatou i te haapao i te
aroha, i te
faaroo, i te pure.
E inaha, ua faaroo hia mai te mata’i rahi u'ana, e ua î
roa te fare i parahi hia e ratou. Peneia'e tei
reira’toa o
Nikodemo, e ua haamana'o oia i te parau na te Fatu, i te
ahu
pô matamua i farerei ai raua, i te
nei te mata’i
nau
poi
ra,
ra.
Oia
na
ô
raa
na :
Te farara
hoi te taata atoa ta te Varua i fa-
loa. III, 8. E parabole hoi tei tupu
A hi’o
e.
noa
i taua poi-
ïa, mai ia Mose raua o losua, Davida, Zervbabe^Ohipa patoi i te haamoriraa idolo, e a’o atu i te mau
peu faufau no te tahi pae Arii e te tahi pae Hui Raatira?
Te reira ïa, mai ia Elia, Isaia, leremia
Amosa, loane Ba~
petizo.
Ei ohipa aposetoro ? Te reira atoa ïa, mai ia Paulo ma,
e ia Pedro, e ia
S&tephano, ete mau Ite atoa o te Fatu.
Te taui hia nei te tiaraa, te haapaoraa o te taata tei ha¬
ru hia e taua Varua ra ; ua fariu oia i te
Atua, aita oia i
pee faahou atu i te e’a o te taurearea. Te maere nei to
rapae au, Eaha teie ? Aita roa i itea ia ratou ra. Tatou râ,
la.
te feia hara o tei aroha hia mai, te feia iriâ o tei riro ei
feia marû, te feia inu ava o tei riro ei feia
haapao, te feia
taiata o tei haamâ i to ratou mau haerea, te ite nei tatou
mai hea mai taua mata'i ra : Mai te Satauko
mai, te tapao o
te aroha faito
ore.
E ta’na
ra
hopea,
o
te Ra’i
o
te
Atua ïa.
Araua'e
tou
poti,
ana noa
e,
e
marû te
mata'i, i reira,
inaha, aita roa’tu
te Nohoraa Mo’a.
e
e
tipae atura
ata pouri faahou
V.
:
P.
to
E
ta¬
ana-
POROTETANI
VE A
2
TE NAHOA RAHI O TE MAU ITE O TE FA-
IRAVA PARAU
TU 1 ROTO 1 TE EKALESIA MATAMUA
Te
faatereraa
FELICITE vahiné e ta’na
tau tamaroa toohitu
III.
te
mau tamarii
Te
tamarii ta te Atua
mau
to tatou ïa
mau mono a
e
to’na
ra
utuafare. Ua
hoa, te metua tane no
ta’na mau tamaroa. E vahiné Hui Raatirà oia, e ua riro
oia ei vahiné faaroo. Ua haapii oia i ta’na mau tamarii atoa i roto i te faaroo. E vahiné tuiroo rahi, e ua riro ei
hi’oraa maitai na te taata erave rahi o tei pee uoa’tu ia’na ra, e o tei faarue atu i te haamoriraa idolo.
Tei te tama’i te Emepera i te reira tau : Ua papai atu
te mau tahu'a no te idolo ia’nara, e faaite atu e,
no te
itoito o Félicité i te pae no to’na faaroo apî, ua rahi roa
te taata Ati Roma o tei faarue i te mau peu tupuna. Ua
faaite atu ratou e, ua riri roa te mau atua tahito no Ro¬
ma i te hi’oraa i te puai no taua Haapaoraa apî
ra, é ua
fa‘i mai ratou e faaite maie, Eita ratou e marû faahou
maori râ, iahaamauiui hia, eiahaapohe hia Félicité e ta¬
mana’o hia e, ua
’na atoa
pohe
ra e
roa
to’na
ra
tau tamaroa e hitu.
ra
i te Raatira Rahi o te mau
haapao. Ua haru hia ratou taatoa,
i te aro no te Raatira Mutoi. Ua tu-
Ua faaue atu te Emepera
Mutoi atoa ra, na’na e
e ua
afai hia i
mua
■pu"to'na ra aroha, e ua tamata noa
i te
atoa e
faataui i to’na ramana‘o. I te hopea na ô oia, E teie nei
vahiné maamaa ! E m.ea rahr anei te pohe i te ora, ma te
aratô atoa’tu i to mau tamaroa i reira ? O oe tei faahepo
mau ravea
ia’u nei i te haapohe roa’tu ia ratou na roto
rahi
roa
te mauiui
!
Pahono atu taua vahiné ra.
mau
i
tamaroa no te
mure ore.
Mesia,
e
Mai te
tae
peu e, e
Ite
mau
matou paatoa i
ta’u
te
ora
Mai te peu râ, na roto i te riaria i te pohe, ua
pûpû ïa ratou i te tusia na te idolo, ua rahi te utua.
Fariu atu oia ia ratou, o tei faaati ia’na ra, E ta’u mau
tamarii, a nânâoutou i to outou mau mata i nia i te vahi
e farii hia mai ai outou e te Mesia, e ta’na ra
Feia Mo’a.
A faaroo outou i to’na ra aroha, e mau maite e tae noa’tu
i te
hopea.
I to te Raatira Mutoi
hi’oraa
e,
eita
e roaa
mai ia’na
ra,
papai atu oia i te Emepera, e nahea hoi ia ratou ra !
pahonoraa tei tae mai, Faataa ê ratou i te haavaraa hia, ei utua pohe ê to te tahi-e ei utua pohe ê atu
to te tahi. Ua na reira hia ; Te matahiapo, ua tairi hia i te
ratou
i nia iho i teie nei
ra
ia ratou
ei
ra
mau
taata
haere hoi teie nei
e e
vai iho noa’tu ia ratou
faufaa
Te
ore
na
(ïua|iil i ta. valoa
c
papai auri : ua pohe roa ! Ua tairi hia nataeae i mûri iho,
i te raau, e ua pohe roa ! Ua huri hia te maha i roto i te
hoê apoo hohonu no te fenua. Ua tapu hia te upoo no na
tamarii e toru i toe ra. E maha ava‘e i mûri iho, ua na
reira atoa hia te metua vahiné, o Félicité.
O te huru ïa no te vahiné tei faatere maitai i to’na utu¬
afare i te pae o te
faaroo.
V. P.
i
ra
no
te mau toroa tei
E
ia riro ei
mau
taata hauti
:
te
e
“ Haapii outou i ta
ra. ”
Cl|H)AeloCo i te mau mctna
tomaxll ?
e n-a ta-
rnavi-
—
No ta te Atua faaturaraa mai ià tatou nei.
—
Hinaaro te Atua
faatere i teie nei
outou
a‘o a te Fatu
1.
—
ao,
tei ia tatou te
aore ra,
2.
H.
tiai ia
Tei ia tatou te.faariro atu
mua.
ma te
I.— êafia i a’oai le
lou
ao.
maitatai, faufaa hia’i teie nei
ô mai nei te ira va
tamarii, ia paari,
mau
nei,
i rotopu i to ratou mau taeae.
tauturu atoa
e
tatou ia’na
i te
ao.
Êaiïa te
haajt.lUaa
e au.
al ?
To tatou iho pure, na mua, no taua tamarii ra.
2. — Ta tatou iho haapaoraa i te mau mahana atoa ra ;
la ite te tamarii e, e feia faaroo mau tatou, e feia pure, e
I.
—
feia
haapao.
3.
la taraau hia tatou i nia i te Evanelia.
—
III.
1.
—-
au no
2.
Êalîa l liain’a fiia’l iiva te ao a teTatii ?
E tamata e haapii atu ia’na i te mau mea atoa e
—
te pae
—
tino ia maitai oia.
Teie râ, a ara tatou ia haapao atoa hia ta’na haa-
piiraa i te pae faaroo, ( haapiiraa sabati, mahana maha,
putuputuraa faaroo ). Faataio tatou ia’na i te Bibilia.
3. —- Tuu atu tatou ia’na ra i mua ite aro no to’na ra
Fatu, ia ite oia e na’na iho e farerei ia’na, e,
e
haapao '
ta’na ra parau.
1 reira, e
haere to tatou
mau
Ekalesia i
mua,
eita
e
ho’i
i mûri.
Opani
:
O. M.
Mataio XIX, 14.
91:? ?!!:;?
Te
mm
toaroi parau m te mao
paroika ofare
kickk-k
ua
E teie te
ao
horoa mai i te taata
mûri iti a’e. Tei ia tatou, te mau
metua, te faaineineraa ia ratou
Tei Roma iho â taua vahiné
( EPHES. VI, 4 ).
•k-kick-k
o
•k-k-k-k'k
i
; Taioraa : 11 Petero V, 11 ; Tuaroi : iramarû ai tatou.
18 no Tiunu 1922 : Taioraa : Luka XVI, 1-13 ; l'uaroi : irava 11. - Te tao’a haavare e te haapaoraa e au ia ratou
11
no
va
7,
Tiunu 1922
Te tiai
-
e
ra.
25
no
Tiunu 1922
irava 21-23.
2
no
-
;
^
:
Luka XIV, 15-24
: Taioraa : Tito III ; Tuaroi
Bapetizoraa e o te Varna maitai.
Tiurai 1922
Te ohipa o te
Taioraa
;
Tuaroi
:
Te feia i parau hia mai, e ua faatia roa.
:
irava 5-6
VEA
POROTETANI
Tatïluru mai î
Resia le fenuamaa ore Te kde no te tamarii
-
■kif-kic-k
3
râ, outou hoi i
rea
maraa
ia outou na, tamata i te
mana’o
apî tei parahi noa,
ma te maa
ore, e 4, e 6, e 8 mahana, e ua pohe roa, ma
te maere, eaha râ ta ratou
hara, e ore tatou e tauturu ai te rahi
o
te mauiui
o
te mau tamarii
tu ai ia ratou !
Ua oti a‘e
tetama’i. Area râ
na
taua fenua rahi
iho,
e
te
roa ra no
o‘e iti rahi
to reira
:
ueue
ua
ua
i te
paari
atoa te sitona
ore
mau
i
faaapu. Rmuri
roa te repo o
fe¬
te
aita te auhune i tupu.
nua, e
Aita roa’tu i farerei hia’tu te tahi ati mai te
reira te
mau mataeinaa
rarahi, aita roa’tu e maa toe.
Ua amu te taata i te aihere sitona tei rave hia
ei tapo'i
fare ; ua amu ratou i te ivi, i te
pehu pe roa, i te maa
haama ; ua amu hia te hoê mau tino taata
huru. Te hoê
pohe !
Tamata te taata i te imi haere i te maa i te mataeinaa
atea roa... Eita ratou e ho‘i faahou mai : I
te pô, taoto
noa ratou i nia i te
repo, e ia poipoi a‘e, ua mure te aho
mai ia’na
hapono hia
ra
i
Papeete
te reira, noa’tu te iti e te rahi.
E faatae oioi atu ai oia ia Madame André
Mazon, mau-moni no te Amuiraa Farani ei faaamu i te tamarii no
te
5
no
o‘e,
Twinger, Strasbourg ( Bas-Rhin )
rue
V. P.
te rahiraa no ratou.
no
Te
mau
tamarii
rii, te
tahi pae, i maoro ai
-
E inaha, e parau Oiaiz, ratou ra : “ Ua
poia vau, e ua
faaamu outou ia’u
”
E i te tahi pae au, e parau Oia : “ Ua
poia vau
e ai¬
ta outou i faaamu ia’u !”
Te ineine noa nei o M. Ahnne ( Miti Aneti
), te faatere
i teie nei Vea, i te farii mai i te mau moni
e
tamarii,
ma
aroha ! Ua piri te opu no te
mea
te maa ore. Ua
topa. Te vai
ua motu mau te iri i to ratou mau ivi. E ia
PARAU RII API
te
ra
pohe
riro ïa mai te mea e, e ivi ana’e ! Te mau mahana
atoa, ua î noa te mau pereoo i te mau tino tei afai hia’tu i
roa, e
rapae.
O te
Fenua Porotetani
mau
taua ati rahi
ra
Marite i faataa
-
;
no
na
mua
tei tauturu
puai i
E $ 60 mirioni, moni
taua
Paretane-i tuu i roto,
ohipa
ra ;
ta’na
no
farani, ta te Hau
E 2 mirioni e te afa,.ta
ra
pueraa moni na te Hau.
Te horoa liaere noa râ te mau taata’toa ei
tauturu â.
Hoê Amuiraa Porotetani rahi i
parau hia “ Te mau hoa ,,
e O tei tauturu mai i to Farani a
oti ai te
putu i ta ratou moni,
i rahi a’e te
e ua
ati, i te hoê
tama’i, ua haahapono i Rusia, i te mataeinaa
pupu taata au maitai
:
Mau tao-
te, tuati, taata hamani maa, e opéré atoa. I teie
faaamu nei ratou ana’e, i e too 70 tauatini
nei,
tamarii,
too 30 tauatini taata
paari. Area râ, e 600 tauatini
( tane, vahiné, tamarii ) aita i nehenehe ia faaamu :
navai ! I roto i te
ma
te
1921,
ua
maa ore.
roa
hia,
e
mau
avae
Tetepa, Atopa,
no
e
te
i
e
taata
eita
Nove-
taata i Rusia hou i te avae
no
Atete !
Ua faatia te Hau Farani
roto i teveve
o
e $ 1 mirioni, e 200 tauatini no
Farani, ei tauturu atoa i taua ati rahi ra.
Na te hoê Tomite rahi
e
faatere i te ohipa i Rusia taa
toa, e ua haapao etaeta oia i te mau maa atoa tei horoa
hia mai. Aita hoê pene i pau, maori râ no te faaamu
i to
tatou
I
I
I
I
I
mau
taeae ati. A faaamu hoe tara i te hoê tamaiti
hoê hebedoma
e
maJia ta7'a,.hoê avae ; e oia ïa hoê ta7nai'ii ia roaa mai e piti ahu7-7i tara.
E te feia Porotetani e, te feia faaroo, e te taurearea
e,
Atira ïa te pure, mai te mea e, o te aroha vaha noa iho â
; e
tei tupu i reira. E aroha rima-ana’e tei titan hiai ô
nei, te
mau ïa. Eiaha oe e parau e, Ua veve aita e nehenehe ! Parau mau, te vai ra râ, eita ratou e nehenehe
I aroha
I
I
veve mau.
I
afai
no
noa
Aita te Fatu i mana’o
mai
e
e
piti lepeta, ia horoa
tia ite vahiné
noa
i
e
te
ivi, tei
piti taleni.
E
A¬
faaipoiporaa.
— O te tamaiti
matahiapo na to ta¬
Afata, Miti'Aneti te mono no VMi'Wt "I"
faatere i ta tatou Haapiiraa Tamaroa. Taua tamaiti
ra,
o
Neti Ahnne ; e faaipoipo oia i te tamahine a Miti Gou¬
pil, teParuru, i te 17 no teie nei ava’e. E piti to taua ta¬
tou Faatere
maiti rahaereraa i nia i te
aroraa
faamedai hia, E hina oia
ua
no
tama’i.
Ua puta oia
Heiiere, te hoêo
rometua matamua
te
o tei tae m.ai i Tahiti nei e
Evanelia. Te aroha’tu nei V. P. ia raua i to
te
mau
afai
raua
e
0i
mai
faaipo-
raa.
e
pohe roa i e too 30 tauatini e 400 taata no
E te taio hia e, ia ore te tauturu ia faarahi
pohe â 15 mirioni
Tahiti. — Te tiai noa nei matou i te tahi Orometua
a’o apî i roto i te avae Tiurai, e aore ra i roto ia
Atete, o
Miti LOVY e to'na ra hoa. E faehau oia no te tama’i
rahi.
Te taote nilio api.
mai ia’ua la’na
—
roaa
nei le
rave
O Neïi AHNNE iho â. Ua
mau
brevet i Farani, ei teie
nei oia i le rapaauraa
niho,
raua
oVi-
rinmu. Te parau hia
hi raau apî ei laaore
lio,
e,
eita roaTu
e
nei e, ua afai mai oiai te ta¬
i te mauiui, ia iriti hia te niitea te mamae.
E riatini hiopoaraa uira.— Ua faatia hia taua
matini apî ra i te Fare ma’i. Hoê â ïa liuru e le
mau matini i Farani no te imi i te mau
hu‘ahu‘a
auri ( éclat d’obus ) i roto i le tino no te feia
puta.
I reira
tahi
itea hia’i le vairaa
e
mau
o
le mau ivi fali
e
te
ma’i i roto i le lino.
Napahi Taa ê.— Ua tapae mai i Papeete, na
pallie piti : e Manuà Paretane te tahi; e poli tahua laie te tahi. Taua poli ra, mai San Francisco
( Marite ) mai oia, eaila e mataro, maori râ, te
raalira tirara’tu ai. Te parau
to’na
hi
ra.
ra
lere. E
mea
iloito^
hia nei
roa ïa
e, e
piti
avae
taua raalira pa-
POROTETANI
VEA
4
Faaipoiporaa Arii i Paretane.
—
tamaliino no te Arii i Parelane. Ua f laipoipo
oia i te talii Hui Arii maitai roa. Moa here roa
taua vahiné arii ra e to Parelane aloa ra.
papairaa te Aposetolo ra o Paulo i to Roma, aore
atui taua Ekalesia ra e, aroha'tu la Pe¬
Eaha i ore ai ? No te mea aore Petero i reira, e taata
I te
Moê noi iho
hia
roa’tu oiai poroi
liia
tero.
haapaoraa maitai
Faaafaro raa. - Rimatara. —To faaroo hia nei
la talou oromelua i hunai te tmo o te
e, e ere na
polie roa i reira i te avae
no
O le hoê Pnpaa katorika tei parahi i
Rimatara tei iiaapao.
orometua katorika n loi
oia
re
Paulo
o
I te taeraa
Paulo i te fare auri i Roma, o Petero anei
o
Pope i taua oire
te
taata here ia Petero e ua hae¬
e e
farerei ia’na i lerusalema.
e
farerei i taua hoa
? Ealia ïa oia i
ra
tei faatura
ra o
ora
roa
i haere atu ai
e
a’na ! Ahiri
a"
hia
e
.
oia i haere atu
toa
lo i te
episetole
mau
Olkâpa ûtiaïhimsi âWfîlhiga.'iifl
Parau faaara i te
inau
nietua
tei
ore
Petero
r.o
â i faatnliaaliia
farerei ia Paulo
e
ra, ua
faaite ïa
a
Pau¬
nei te
o
Ekalesia ta’na i panai pinepiue. Te vai
mau
Paulo, aita roa’tu râ i faaite hia te parau
te Pope.
e no
o Petero e Pope, mea maere i tK mea e piti anae
episetole rii ta’na i papai, ta tatou i ite, no te faatereraa i te mau Ekalesia : Te rahiraa o te mau Pope Rorna
e feia paraparau rahi e mea au na ratou i te papai haere i
Ahiri
iho
Eiaha ia moe ia outou e, ia roaa hia to le melua
vahiné fanau e 83 matahili, e lo te melua tane lanau e GO, e aore ra, ua roohia e te lahi
ma’i rahi
tia ïa i le Ture ia faatuhaa ia l’atou.
ora ore, o
0 TEI PARAU HIA :
TE MONO NO TE MESIA I
RARO NEI
oe
na’u,
ta
oe
Katorika i te Pope Rahi, teie to ratou
tuuraa reo : “ To matou Metua Mo‘a roa ” e i te mau
Pope rii ra : “ Ta’u Metua. ”
Teie to te Evanelia tuuraa reo : “ Eiaha roa outou e
faametua i te hoê taata o teie nei ao ’’ ( Mat. XXlll, 9 ).
la parau ratou i te mau Karatino, te naô uei ïa : “ Tola parau te mau
i te Epikopo ra : “ To’na Rahiraa
aore ra: “ To’u Fatu.
y\rea râ te na ô ra te HOE : “ la haapii hia outou e
te marû nei hoi au, e te haehaa o te aau. ,, (Mat XI,
ra
”
;
e
aore
letaia
mau
ore
ratou ia
mo‘e.
hoi
i
oe
taime,
i
Fatu : “ E te Fatu, e
ite râ lesu i te tupu i
“
e
‘
E
ore e aaoa
naraa
ta te taata râ
te
moa
i mûri mai, e ‘ô‘è ta Petero i roto i
to’na teoteo, ua parau atura i te
horoa hoi au i to’u ora no oe ! ” Ua
roto i to’na aau, pahono atura oia ;
a taitoru atura a oe hunaraa ia’u ! ”
No taua
‘ô‘è i
roto i te
aita oia i
ore
na e
na
ohipa
anei i
ra
Pope Roma no Petero ?
mau
hu¬
i to’na Fatu.
vehî,
mauruuru
oia
e
hia’i
e mono
t3
Uafaaho'i Petero i ta’na
ra
parau
e,
tatarahapa e ua oto ! Area te Pope,
i te faarue i ta’na ‘ô‘è hamani ino taata.
ua
tatarahapa,
oto, ua tuu râ oia i na koroE taiamani e te mau ofai nataratara ; e paralii oia i nia i te
e ore e
i nia i to’na upoo.
toru
henehe te
au,
o
Xlll, 37, 38. Aore i hape : e toru iho â to Petero
loa.
E
i ta te Atua ra,
au
” Mat. XVI, 23.
au.
I te tahi atu
‘
’na Tei tei
i
to’na rima ; na roto
Boa macj faaaoraa ni
—
i te
Pope ia Petero? Eiaha e ni !
I te hoê mahana ua turori Petero no lesu, ua parau atu
ra lesu : “ E haere ê atu oe, e tena na enemi, e
turoriraa
-k-kirick
5
raro
No roto mai te mau
E TE PÛPE RâBI
T£
io’a i
to ratou
mono
i te raau
6.
No hea mai to taua taata
hea mai to¬
’na Viknrioraa ? E ere i to 6 mai i te Mesia ra, o te ore e
itea la’na te faaearaa i roto i te Aorai o te Pope Roma o
tei au roa te mau peu i roto i ta te haamori idolo.
te
—o—
eita roa te mau “ Teitei ra ,, e te mau
aui taua HoE ra, ialesu Mesia.
E tapao ïa e,
hiraa
,,
e
29).
“Ra¬
Te haapii mai nei te Haapaoraa Roma e, o PETERO
“ Tavana no te mau Aposetolo ; ,, e oia’toa te Pope
Rahi matamua i Roma e mai ia’na mai te mau Pope rahi
atoa e tae roa mai i teie nei ; no reira to ratou mana na
nia i te mau epikopo atoa ra.
Parau mau roa ! Teie râ i te mahana i tupu ai te mârô
raa i rotopu i te mau pipi no to ratou hinaaro i te ite e, o
vai to ratou i hau, ua avau lesu ia ratou Mar. IX, 46-48.
Mea râ i te peapea, ahiri a’e â lesu i parau atu i te reira
ra taime : “ Mamû outou atoa ! o Petero to
outou Ta¬
vana
! ”
? E
ere
idolo
ora.
i to ô mai ia Petero ra ! No
Ua taio hia i roto i te
“ l’Il¬
lustration, ” “ I mûri a’e i to te Pope Rahi apî farii
raa mai i to’na maitiraa hia no. taua toroa
ra, ua parahi
oia i nia i te parahiraa i mua i te Fata, e ua haere mai te
mau
Karadino atoa e
Ua taio maitai oe ?
haamori aiwia’na. ”
Haapaoraa haamori taata teie ! Haa=
Etene mau ! I te anotau no
Roma, ua haamori hia ratou. I
paoraa
no
i Roma ? Nahea ïa e itea
tae mau oia i taua oire ra? la hi‘o
te Atua, mai te mea ra e, aita roa’tu
tatou i te
Parau na
oia i haere
i reira e aore ra, aita roa’tu oia i faaea noa’e i reira. Aore
roa e taata, aita’toa hoi o Petero iho, i faaite i taua parau
ra.
ra mana
te mau Emepera Etene
teie nei, o te Pope Rahi
ïa. Hoê â ïa huru !
O Petero te Pope matamua
hia’i
hoê terono mai te hoê
e, ua
A imi
e
e
râ i roto i te II
tohu teie na PaULO,'
ohipa etene ra ?
parau
taua
Tesalonia II, 3 & 4. E ere anei e,
i nia iho i taua ohipa taata,
V. P.
i?
^ i? # 4'^
IMP. I>12
I/OCKANIK
-
4?
^ 4? 4? #
RUIi: I>ES Kcot.jts
Fait partie de Vea Porotetani 1922