EPM_Vea Porotetani_192206.pdf
- extracted text
-
Te 19
O
te matahiti
N° 12
Tlüiil
192g
Aîta’tii e nui c tia i te taata’toa ia haninan maori râ o téi haamaii liia
ra, oia Ijoî te
Mesia
ra o
Sesii
( 1 florinetia III, If )
S«à*i-è2.sS@S3SS-2S5S33®ggiS3SSSS$SS8SSS3îsS«âSS8®s3SSs3S®2«iî;sS®S3S5S8S8SSS8S®S8®S8S8®îg^23SSgS
û. f^DRÊ^y,
Géraimtl»
Hoo i te matahiti hoe: 1 tara
S3@ÿSSëiSS9è%SSSÿ'£ÿÿSSSSSSSSÿS.S^SSSSSÿSSS3SSSSSÿSSSSSS3SSSSSSSSS.ÿ.^SSSSSSSSSSSfiÿSSSSSSSS
OniPA
II: 2, 3
-k-kirifkir
Ua hriapno te mau pipi a te Fatu i ta’na faaueraa
hopea ia ratou ra, e «a tiai noa ratou i tei parau hia mai,
oia hoi te bapetizoraa a te Varua Maitai. Ua tahoê ratou,
e te mau vahiné mo’a, e te mau hoa iio lESU Mesia i roto i te “ pilia i nia. ” Too 120 ratou.
u atia 9
Eaha te mea e mau ai, ia farara
mai te vero, mai te puahiohio? I nia i te
moana, e maue atu te mau pahi ; I
uta, te haru-noa-hia’tu
te aihere, te mau tumu raau, te mau
tapjp'p fare.
mana’o hoê.
la tae te parau a te Varua i nia iho i te hoê taata, na
vai e patoi ? Aita e otia i te puai e i te mana o te Varua
Mo’a. la haru hia te taata, e iti to te liona puai i to’na.
Hoê â tiairaa ta ratou atoa, taua mana faahiahia tei ore
Eita oia e rurutaiua i mua i te aro o te taata.
Aita e mâr6raa>i rotopu ia ratou ra, area râ, e aau hoê,
e
E mata’i raid
te mata’i uana,
â i tae mai i roto ia ratou ra, te Faao, te Arafat, te Haapii.
Eita
oia
e
Ua ite ratou e, e torca maere to ratou : Ei ITE no te
Fatu i te ao taatoa nei. Tei nia iho ia ratou te parau a te
patoi i te ohipa. Ohipa peropheta ? Te reira ïa, mai ta Elisaia, Ainosa, lona, Satclo Tareso ( I AriiXiX, 19-21 ;
Am. Vil, 14 e 16 ; Oh. IX, 17-22 ). Ohipa Aratai Nunaa ?
Fatu, e ua faaiiieine ratou ia ratou iho na roto i te pure.
Te reira ïa, mai
O te tiaraa te reira, e au no to te Fatu faatupuraa i ta¬
’na
ra opuaraa i rotopu i te mau taata.
E to te Ekalesia a te Fatu nei e, Hinaaro oe ia faaî hia
i te mana e i te maitai e i te itoito o te Varua ? Haapae
roa oe
i te amahamaha, e te mârô noa raa, e te
te faufaa o teie nei ao. Eiaha ia lii’o hia
mau
o
oe
i
nounou
roto i
i
te
putuputuraa viivii o te teata. Faataa ê oe i te Enemi
to Fatu.
la rahi to mana’o taeae ; la rahi to aroha i te
e tei roto i te pouri. Eiaha ia moe ia
feia tei roto i te ati
oe
e, ua maiti
hia oe ei Ite no te Tamaiti Fanautahi a te
ia Mose raua o losua, Davida, Zervbabe^Ohipa patoi i te haamoriraa idolo, e a’o atu i te mau
peu faufau no te tahi pae Arii e te tahi pae Hui Raatira?
Te reira ïa, mai ia Elia, Isaia, leremia
Amosa, loane Ba~
petizo.
Ei ohipa aposetoro ? Te reira atoa ïa, mai ia Paulo ma,
e ia Pedro, e ia
S&tephano, ete mau Ite atoa o te Fatu.
Te taui hia nei te tiaraa, te haapaoraa o te taata tei ha¬
ru hia e taua Varua ra ; ua fariu oia i te
Atua, aita oia i
pee faahou atu i te e’a o te taurearea. Te maere nei to
rapae au, Eaha teie ? Aita roa i itea ia ratou ra. Tatou râ,
la.
Atua.
te feia hara o tei aroha hia mai, te feia iriâ o
Haapae atu oe i te mau ohipa no te pouri, a ahu oe i te
ahu no te ao. la tahoê tatou i te haapao i te aroha, i te
feia marû, te feia inu ava o tei riro ei feia
faaroo, i te pure.
E inaha, ua faaroo hia mai te mata’i rahi u'ana, e ua î
roa te fare i parahi hia e ratou. Peneia'e tei
reira’toa o
Nikodemo, e ua haamana'o oia i te parau na te Fatu, i te
mai hea mai taua mata'i ra : Mai te Satauko
pô matamua i farerei ai raua, i te na ô raa
tou poti, e,
nei te mata’i
nau
ra,
Oia
e.
Te farara
hoi te taata atoa ta te Varua i fa-
loa. III, 8. E parabole hoi tei tupu noa i taua poi-
poi ra. A hi’o na :
tei riro
haapao, te feia
taiata o tei haamâ i to ratou mau haerea, te ite nei
pao o te aroha faito ore.
ei
tatou
mai, te ta-
E ta’na ra hopea, o te Ra’i o te
Atua ïa.
Araua'e e marû te mata'i, i reira, e tipae atura
ana noa
to
inaha, aita roa’tu e ata pouri faahou : E
te Nohoraa Mo’a.
V.
P.
ta¬
ana-
VE A
2
POROTETANI
TE NAHOA RAHI O TE MAU ITE O TE FA-
IRAVA PARAU
TU 1 ROTO 1 TE EKALESIA MATAMUA
Te
faatereraa
FELICITE vahiné e ta’na
tau tamaroa toohitu
III.
te
mau tamarii (
Te mau tamarii ta te Atua e horoa mai i te taata nei,
to tatou ïa mau mono a mûri iti a’e. Tei ia tatou, te mau
metua, te faaineineraa ia ratou
Tei Roma iho â taua vahiné ra e
to’na ra utuafare. Ua
mana’o hia e, ua pohe roa to’na ra hoa, te metua tane
no
haere hoi teie nei
te mau tahu'a no te idolo ia’nara,
te
lou c
itoito o Félicité i te pae no to’na faaroo apî, ua rahi roa
1.
e,
no
tei faarue i te mau peu tupuna.
Ua
faaite atu ratou e, ua riri roa te mau atua tahito no
Ro¬
te taata Ati Roma o
te hi’oraa i te puai no taua Haapaoraa apî ra, é ua
fa‘i mai ratou e faaite maie, Eita ratou e marû faahou
ma i
maori râ, iahaamauiui hia, eiahaapohe hia Félicité e ta¬
outou i ta
tamarii, ia paari, ma te a‘o a te Fatu ra. ”
tamaroa no te
mure ore.
Mesia, e tae matou paatoa i te
ora
Mai te peu râ, na roto i te riaria i te pohe, ua
pûpû ïa ratou i te tusia na te idolo, ua rahi te utua.
Fariu atu oia ia ratou, o tei faaati ia’na ra, E ta’u mau
tamarii, a nânâoutou i to outou mau mata i nia i te vahi
e farii hia mai ai outou e te Mesia, e ta’na ra
Feia Mo’a.
A faaroo outou i to’na ra aroha, e mau maite e tae noa’tu
i te
hopea.
I to te Raatira Mutoi hi’oraa e, eita e roaa mai ia’na ra,
(ïua|iil i ta. valoa rnavi- tomaxll ?
—
No ta te Atua faaturaraa mai ià tatou nei.
2. — Hinaaro te Atua e tauturu atoa
faatere i teie nei
papai atu oia i te Emepera, e nahea hoi ia ratou ra !
mai, Faataa ê ratou i te haavaraa hia, ei utua pohe ê to te tahi-e ei utua pohe ê atu
to te tahi. Ua na reira hia ; Te matahiapo, ua tairi hia i te
papai auri : ua pohe roa ! Ua tairi hia nataeae i mûri iho,
i te raau, e ua pohe roa ! Ua huri hia te maha i roto i te
hoê apoo hohonu no te fenua. Ua tapu hia te upoo no na
tamarii e toru i toe ra. E maha ava‘e i mûri iho, ua na
reira atoa hia te metua vahiné, o Félicité.
O te huru ïa no te vahiné tei faatere maitai i to’na utu¬
afare i te pae o te faaroo.
V. P.
tatou ia’na
i te
ao.
H. — Êaiïa te
haajt.lUaa e au. al ?
I.
—
To tatou iho pure, na mua, no taua tamarii ra.
2.
—
Ta tatou iho haapaoraa i te mau mahana atoa ra ;
3.
feia faaroo mau tatou, e feia pure, e
haapao.
—
la taraau hia tatou i nia i te Evanelia.
III. — Êalîa l liain’a fiia’l iiva te ao a
1.
—-
au no
2.
teTatii ?
E tamata e haapii atu ia’na i te mau mea atoa e
te pae tino ia maitai oia.
—
Teie râ, a ara tatou ia haapao atoa hia ta’na haa-
piiraa i te pae faaroo, ( haapiiraa sabati, mahana maha,
putuputuraa faaroo ). Faataio tatou ia’na i te Bibilia.
3. —- Tuu atu tatou ia’na ra i mua ite aro no to’na ra
Fatu, ia ite oia e na’na iho e farerei ia’na, e,
e
haapao '
ta’na ra parau.
1 reira, e haere to tatou mau Ekalesia i mua, eita e ho’i
i mûri.
O. M.
Opani : Mataio XIX, 14.
91:? ?!!:;?
Te mm toaroi parau m te mao paroika ofare
kickk-k
ua
E teie te pahonoraa tei tae
outou
I.— êafia i a’oai le Cl|H)AeloCo i te mau mctna e n-a ta-
feia
Pahono atu taua vahiné ra. Mai te peu e, e Ite mau ta’u
tei ia tatou te
taata hauti e te
Te na ô mai nei te ira va : “ Haapii
mau
Raatira Rahi o te mau
Mutoi atoa ra, na’na e haapao. Ua haru hia ratou taatoa,
e ua afai hia i mua i te aro no te Raatira Mutoi. Ua tu■pu"to'na ra aroha, e ua tamata noa i te mau ravea atoa e
faataui i to’na ramana‘o. I te hopea na ô oia, E teie nei
vahiné maamaa ! E m.ea rahr anei te pohe i te ora, ma te
aratô atoa’tu i to mau tamaroa i reira ? O oe tei faahepo
ia’u nei i te haapohe roa’tu ia ratou na roto i te mauiui
mau
i mua. E aore ra,
faufaa ore i rotopu i to ratou mau taeae.
la ite te tamarii e, e
rahi roa !
ao
vai iho noa’tu ia ratou ra ia riro ei mau
’na atoa ra tau tamaroa e hitu.
Ua faaue atu te Emepera i te
tei tiai ia
te.faariro atu
ia ratou ra ei mau taata maitatai, faufaa hia’i teie nei ao,
riro
oia ei vahiné faaroo. Ua haapii oia i ta’na mau tamarii atoa i roto i te faaroo. E vahiné tuiroo rahi, e ua riro ei
hi’oraa maitai na te taata erave rahi o tei pee uoa’tu ia’na ra, e o tei faarue atu i te haamoriraa idolo.
Tei te tama’i te Emepera i te reira tau : Ua papai atu
e faaite atu
no te mau toroa
ratou ra i nia iho i teie nei ao. Tei ia tatou
e e
ta’na mau tamaroa. E vahiné Hui Raatirà oia, e ua
EPHES. VI, 4 ).
•k-kick-k
o
•k-k-k-k'k
i
11 no Tiunu 1922 ; Taioraa : 11 Petero V,
11 ; Tuaroi : ira-
7, - Te tiai e marû ai tatou.
18 no Tiunu 1922 : Taioraa : Luka XVI, 1-13 ; l'uaroi : i-
va
rava
11. - Te tao’a haavare e te haapaoraa e au ia ratou
ra.
25 no Tiunu 1922 ; Taioraa :
irava 21-23.
-
Luka XIV, 15-24 ; Tuaroi :
Te feia i parau hia mai, e ua faatia roa.
2 no Tiurai 1922 : Taioraa : Tito III ; Tuaroi : irava 5-6
Te ohipa o te Bapetizoraa e o te Varna maitai.
^
VEA
POROTETANI
Tatïluru mai î
Resia le fenuamaa ore Te kde no te tamarii
-
■kif-kic-k
3
râ, outou hoi i maraa ia outou na, tamata i te
i te rahi o te mauiui o te mau tamarii
rea
mana’o
apî tei parahi noa,
ma te maa
ore, e 4, e 6, e 8 mahana, e ua pohe roa, ma
te maere, eaha râ ta ratou
hara, e ore tatou e tauturu atu ai ia ratou !
Ua oti a‘e na tetama’i. Area râ ua ore atoa
te sitona
taua fenua rahi roa ra no te ueue i te mau
i
faaapu. Rmuri
iho, e o‘e iti rahi to reira : ua paari roa te repo o te fe¬
nua, e aita te auhune i tupu.
Aita roa’tu i farerei hia’tu te tahi ati mai te
reira te
huru. Te hoê mau mataeinaa
rarahi, aita roa’tu e maa toe.
Ua amu te taata i te aihere sitona tei rave hia
ei tapo'i
fare ; ua amu ratou i te ivi, i te
pehu pe roa, i te maa
haama ; ua amu hia te hoê mau tino taata
pohe !
Tamata te taata i te imi haere i te maa i te mataeinaa
atea roa... Eita ratou
noa
no
e
ho‘i faahou mai : I te pô,
ratou i nia i te repo, e ia
te rahiraa no ratou.
poipoi a‘e,
E inaha, e parau Oiaiz, ratou ra : “ Ua
poia vau, e ua
faaamu outou ia’u
”
E i te tahi pae au, e parau Oia : “ Ua
poia vau
e ai¬
ta outou i faaamu ia’u !”
Te ineine noa nei o M. Ahnne ( Miti Aneti
), te faatere
i teie nei Vea, i te farii mai i te mau moni
e hapono hia
mai ia’na ra i Papeete no te
reira, noa’tu te iti e te rahi.
E faatae oioi atu ai oia ia Madame André
Mazon, mau-moni no te Amuiraa Farani ei faaamu i te tamarii no
te
5
rue
taoto
V. P.
aho
ua mure te
Te mau tamarii rii, te mea aroha ! Ua
piri te opu no te
tahi pae, i maoro ai ma te maa ore. Ua
topa. Te vai ra te
-
o‘e,
Twinger, Strasbourg ( Bas-Rhin )
PARAU RII API
tamarii, ua motu mau te iri i to ratou mau ivi. E ia pohe
riro ïa mai te mea e, e ivi ana’e ! Te mau mahana
atoa, ua î noa te mau pereoo i te mau tino tei afai hia’tu i
roa, e
rapae.
O te mau Fenua Porotetani na
taua ati rahi ra
;
mua
tei tauturu
Marite i faataa no taua ohipa ra ; E 2 mirioni e te
-
puai i
E $ 60 mirioni, moni farani, ta te
afa,.ta
Paretane-i tuu i roto, no ta’na ra pueraa moni na te
Te horoa liaere noa râ te mau taata’toa
Hoê Amuiraa Porotetani rahi i
parau hia
ei
Hau
Hau.
tauturu â.
“ Te mau hoa
,,
tei tauturu
mai i to Farani a oti ai te
tama’i, ua haaputu i ta ratou moni, e ua hapono i Rusia, i te mataeinaa
e
O
i rahi a’e te
ati, i te hoê pupu taata au maitai : Mau tao-
te, tuati, taata hamani maa, e opéré atoa. I teie
faaamu nei ratou ana’e, i e too 70 tauatini
nei,
tamarii, e i
te
e
too 30 tauatini taata paari.
Area râ, e 600 tauatini taata
( tane, vahiné, tamarii ) aita i nehenehe ia faaamu : eita e
navai ! I roto i te mau
ma
avae
no
Tetepa, Atopa,
Nove-
1921, ua pohe roa i e too 30 tauatini e 400 taata no
ore. E te taio hia e, ia ore te tauturu
ia faarahi
te maa
roa
hia, e pohe â 15 mirioni taata i Rusia hou i te avae no
Atete !
Ua faatia te Hau Farani e $ 1 mirioni, e 200 tauatini no
roto i teveve
o
Farani, ei tauturu atoa i taua ati rahi ra.
Na te hoê Tomite rahi e faatere i te
ohipa i Rusia taa
toa, e ua haapao etaeta oia i te mau maa atoa tei horoa
hia mai. Aita hoê pene i pau, maori râ no te faaamu
i to
tatou mau taeae ati.
I
I
I
A faaamu hoe tara i te hoê tamaiti e
hoê hebedoma ; e maJia ta7'a,.hoê avae ; e oia ïa hoê
ta-
7nai'ii ia roaa mai e piti ahu7-7i tara.
E te feia Porotetani e, te feia faaroo, e te
taurearea e,
I Atira ïa te pure, mai te mea e, o te aroha vaha noa iho â
I
tei tupu i reira. E aroha rima-ana’e tei titan hiai ô
nei, te
I aroha mau ïa. Eiaha oe e parau e, Ua veve aita e nehene-
I
I
veve mau.
I
afai
he ! Parau mau, te vai ra râ,
eita ratou e nehenehe no te
Aita te Fatu i mana’o e tia ite vahiné
ivi, tei
noa mai e piti lepeta, ia horoa noa i e piti taleni. A¬
Tahiti. — Te tiai noa nei matou i te tahi Orometua
a’o apî i roto i te avae Tiurai, e aore ra i roto ia
Atete, o
Miti LOVY e to'na ra hoa. E faehau oia no te tama’i
rahi.
E faaipoiporaa. — O te tamaiti
matahiapo na to ta¬
tou Faatere Afata, Miti'Aneti te mono no
VMi'Wt "I"
faatere i ta tatou Haapiiraa Tamaroa. Taua tamaiti
Neti Ahnne ;
e
faaipoipo oia i te tamahine
a
ra,
Miti
o
Gou¬
pil, teParuru, i te 17 no teie nei ava’e. E piti to taua ta¬
maiti rahaereraa i nia i te aroraa tama’i.
Ua puta oia e
faamedai hia, E hina oia no Heiiere, te hoêo te mau 0rometua matamua o tei tae m.ai i Tahiti nei e afai mai i
te Evanelia. Te aroha’tu nei V. P. ia raua i to raua
ua
faaipo-
raa.
Te taote nilio api.
—
O Neïi AHNNE iho â. Ua
mai ia’ua la’na mau brevet i Farani, ei teie
nei le rave nei oia i le rapaauraa niho, raua oViroaa
rinmu. Te parau hia nei e, ua afai mai oiai te ta¬
hi raau apî ei laaore i te mauiui, ia iriti hia te ni-
lio,
e,
eita roaTu e itea te mamae.
E riatini hiopoaraa uira.— Ua faatia hia taua
matini apî ra i te Fare ma’i. Hoê â ïa liuru e le
matini i Farani no te imi i te mau hu‘ahu‘a
auri ( éclat d’obus ) i roto i le tino no te feia
puta.
I reira e itea hia’i le vairaa o le mau ivi fali e te
mau
tahi mau ma’i i roto i le lino.
Napahi Taa ê.— Ua tapae mai i Papeete, na
pallie piti : e Manuà Paretane te tahi; e poli tahua laie te tahi. Taua poli ra, mai San Francisco
( Marite ) mai oia, eaila e mataro, maori râ, te
raalira tirara’tu ai. Te parau hia nei e, e
piti avae
to’na ra lere. E mea iloito^ roa ïa taua raalira
pahi ra.
POROTETANI
VEA
4
Faaipoiporaa Arii i Paretane. — Moê noi iho
tamaliino no te Arii i Parelane. Ua f laipoipo hia
oia i te talii Hui Arii maitai roa. Moa here roa liia
taua
vahiné arii
ra e
I te papairaa te Aposetolo ra o Paulo
i to Roma,
aore
roa’tu oiai poroi atui taua Ekalesia ra e, aroha'tu
la Pe¬
tero. Eaha i ore ai ? No te mea aore Petero i reira, e
taata
haapaoraa maitai o Paulo e e taata here ia Petero e ua hae¬
to Parelane aloa ra.
Faaafaro raa. - Rimatara. —To faaroo hia nei
e, e ere na la talou oromelua i hunai te tmo o te
polie roa i reira i te avae
no
O le hoê Pnpaa katorika tei parahi i
Rimatara tei iiaapao.
orometua katorika n loi
re oia e
farerei ia’na i lerusalema.
I te taeraa
Paulo i te fare auri i Roma, o Petero anei
o
Pope i taua oire ra ? Ealia ïa oia i ora i haere atu
te
ai e
farerei i taua hoa ra o tei faatura roa hia e a’na ! Ahiri a"
.
oia i haere atu e farerei ia Paulo ra, ua faaite ïa o Pau¬
toa
lo i te mau Ekalesia ta’na i panai pinepiue.
Te vai nei te
episetole a Paulo, aita roa’tu râ i faaite hia te parau
mau
Olkâpa ûtiaïhimsi âWfîlhiga.'iifl
r.o Petero e no
Parau faaara i te inau nietua tei ore â i faatnliaaliia
te Pope.
i tK mea e piti anae
episetole rii ta’na i papai, ta tatou i ite, no te faatereraa i te mau Ekalesia : Te rahiraa o te mau Pope Rorna
e feia paraparau rahi e mea au na ratou i te papai haere i
Ahiri o Petero e Pope, mea maere
iho
Eiaha ia moe ia outou e, ia roaa hia to le melua
vahiné fanau e 83 matahili, e lo te melua tane lanau e GO, e aore ra, ua roohia e te lahi
ma’i rahi
ora ore, o
to ratou
tia ïa i le Ture ia faatuhaa ia l’atou.
io’a i raro i te mau letaia ore ratou ia mo‘e.
No roto mai te mau Pope ia Petero? Eiaha e
I te hoê mahana ua turori
ra
ni !
Petero no lesu, ua parau atu
lesu : “ E haere ê atu oe, e tena na enemi, e
turoriraa
na’u, aore hoi oe i au i ta te Atua ra, o ta te taata
ta oe i au. ” Mat. XVI, 23.
oe
E TE PÛPE RâBI
T£
0 TEI PARAU HIA :
TE MONO NO TE MESIA I RARO NEI
mai, e ‘ô‘è ta Petero i roto i
i to’na teoteo, ua parau atura i te
Fatu : “ E te Fatu, e horoa hoi au i to’u ora no oe ! ” Ua
ite râ lesu i te tupu i roto i to’na aau, pahono atura oia ;
E ore e aaoa te moa a taitoru atura a oe hunaraa ia’u ! ”
I te tahi atu taime, i mûri
to’na rima ; na roto
-k-kirick
Boa macj faaaoraa ni
‘
5 — la parau te mau Katorika i te Pope Rahi, teie to ratou
tuuraa reo :
“ To matou Metua Mo‘a roa ” e i te mau
Pope rii ra : “ Ta’u Metua. ”
Teie to te Evanelia tuuraa reo :
râ
“ Eiaha
roa
outou e
( Mat. XXlll, 9 ).
la parau ratou i te mau Karatino, te naô uei ïa : “ To’na Tei tei ra ” ; e i te Epikopo ra : “ To’na Rahiraa “ e
faametua i te hoê taata o teie nei ao ’’
‘
loa. Xlll,
naraa
37, 38. Aore i hape : e toru iho â to Petero
No taua na ohipa ra anei i
mau
hu¬
i to’na Fatu.
Pope Roma no Petero ?
hia’i
parau
e mono
e,
t3
Uafaaho'i Petero i ta’na ra
‘ô‘è i roto i te vehî, ua tatarahapa e ua oto ! Area te Pope,
aita oia i mauruuru i te faarue i ta’na ‘ô‘è hamani ino taata.
E ore oia e tatarahapa, e ore e oto, ua tuu râ oia i na koro-
6.
te mau ofai nate
hoê terono mai te hoê idolo ora. No hea mai to taua taata
ra mana ? E ere i to ô mai ia Petero ra ! No hea mai to¬
’na Viknrioraa ? E ere i to 6 mai i te Mesia ra, o te ore e
itea la’na te faaearaa i roto i te Aorai o te Pope Roma o
tei au roa te mau peu i roto i ta te haamori idolo.
te
—o—
aore ra:
“ To’u Fatu.
y\rea râ te na ô ra te HOE : “ la haapii hia outou e
te marû nei hoi au, e te
E tapao ïa e, eita roa te mau “ Teitei ra ,, e te mau
hiraa ,, e
au,
haehaa o te aau. ,, (Mat XI, 29).
“Ra¬
aui taua HoE ra, ialesu Mesia.
Te haapii mai nei te Haapaoraa Roma e, o PETERO
“ Tavana no te mau Aposetolo ; ,, e oia’toa te Pope
Rahi matamua i Roma e mai ia’na mai te mau Pope rahi
atoa e tae roa mai i teie nei ; no reira to ratou mana na
nia i te mau epikopo atoa ra.
Parau mau roa ! Teie râ i te mahana i tupu ai te mârô
raa i rotopu i te mau pipi no to ratou hinaaro i te ite e, o
vai to ratou i hau, ua avau lesu ia ratou Mar. IX, 46-48.
Mea râ i te peapea, ahiri a’e â lesu i parau atu i te reira
ra taime : “ Mamû outou atoa ! o Petero to
outou Ta¬
vana !
”
ïa e itea
hia’i e, ua tae mau oia i taua oire ra? la hi‘o tatou i te
Parau na te Atua, mai te mea ra e, aita roa’tu oia i haere
i reira e aore ra, aita roa’tu oia i faaea noa’e i reira. Aore
roa e taata, aita’toa hoi o Petero iho, i faaite i taua parau
na e toru
Ua taio hia i roto i te
“ l’Il¬
lustration, ” “ I mûri a’e i to te Pope Rahi apî farii
raa mai i to’na maitiraa hia no. taua toroa
ra, ua parahi
oia i nia i te parahiraa i mua i te Fata, e ua haere mai te
mau Karadino
atoa e haamori
aiwia’na. ”
Ua taio maitai oe ? Haapaoraa haamori taata teie ! Haa=
paoraa Etene mau ! I te anotau no
no
te mau Emepera Etene
Roma, ua haamori hia ratou. I teie nei, o te Pope Rahi
ïa. Hoê â ïa huru !
O Petero te Pope matamua i Roma ? Nahea
ra.
i nia i to’na upoo. E taiamani e
henehe te mono i te raau taratara ; e paralii oia i nia i
A imi râ i roto i te II Tesalonia II, 3 & 4.
e parau
e
E
ere anei e,
tohu teie na PaULO,' i nia iho i taua ohipa taata,
V. P.
taua ohipa etene ra ?
i?
^ i? # 4'^
IMP. I>12
I/OCKANIK
-
4?
^ 4? 4? #
RUIi: I>ES Kcot.jts
Fait partie de Vea Porotetani 1922