EPM_Vea Porotetani_192205.pdf
- Texte
-
Te 19 O te matahiti
Aita’tii
niii
e
c
N° 11
MË
tia i te taata’toa ia haaïUail madrî râ
Mesia
ra o
lesu
o
tei haaniaü liîa ra^
( 1 Korinctia
11
1822
ôia hoi té
)
iëSSSSSSSSSSÿSSSSSSSSëSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSS
û. MQREm. îD>Is’©©t®'aas’o
E. mmE,
Hoo i te matahiti hoe: 1 tara
ssssssssssss^ssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssss^ssssæsssssssss
Eaha tatou
Parau faaara
i te haere
na
e ore e
oaoa'i ia ite tatou i te Arii Hanaha'-
roto i te mau uputa
na
vai taiâta
ra’i ? E nehenehe anei ia tatou i te tapea i to
ïla
( 25
i
O'VOix €
ivo
3Tlc 1C|22
)
ittiia
;
nzi
Ivia i itia
:
iPctvetel'Oôc : ( =4
'H'O
'Ültt-rvu 1C]22 )
te amui noa
To lesu
hia
raveraa
0 te
hopea
i
;
nia.
o
mau,
lesu Mesia mai te
iti a‘e i te
melahi, ia pohe oia ei ono i te taata atoa,
te^ite nei tatou ia’na ra i te faakorona hia i te teitei e te
tura. ” { Heb. II, 9 ).
mau
I reira i papu ai to tatou ite raa e, eita roa hoê parau
na’na e mairi, no te mea ua faariro hia oia ei Tamaiti na
te Atua
ra
:
te oia.
“ E
,,
ere
ta’na parau
i te oia,
e
te
aore,
tei ia’nà
( I Kor. I, 11 ).
I teie nei,
noa’tu te paeau no teie nei ao ta tatou e pa«rahi, te ite nei tatou e, “la roohia’tu te hoê taata ra i
te hara, e tia to tatou tei io i te Metua ra, o Iesu Mesia
ra te taata parau-tia.
( I loane II, 1 ).
E ere ariei e, ua parau oia e, “la hopoi hia vau i nia ra,
e urne hia mai ïa e au te taata atoa ia’u nei,,? ( loane XII,
82 ). I reira i ite-papu-hia’i te auraa mau o teie parau a
te aposetolo Paulo, i na ô e, “ la’na i reva i nia ra, e tiàà
rahi tîtî ta’na i aratai, e ua horoa mai i te maitai i te
taata nei.
( Eph. IV, 8 ).
Taua iiaa ?-ahi tîtî ra, o te feia atoa tei “ roohia mau
ai e te Mesia,, mai ia Paulo te huru ( Phil. III, 12 ), e o
tei faaite atoa hia i roto i te Apokalupo VII, 14.
Te maitai rahi ta'nae horoa mai, o te “ tarahu ra i te
Varua i roto i to tatou aau
( II Kor. I, 22 ), mai te au
i ta’na ra parau : loane XVI, 13-15,
,,
,,
,,
te
melahi^
mau
'
'
V.
o
te
mau
i
aau
tatou, o tei ite
( Sai. XXIV, 9M0)?
P.
( Ohipa 1:9)
teie, e tei au maitai, o te tia-faapohe maira. 0 to te Atua faa*
tia-roa-raa i te mau ohipa tei oti i te Tamaiti a te Taata
nei, e i te mau haapiiraa ta’na i haapii mai ia tatou nei.
Ua haaparahi faahou te Atua la’na ra i ta’na rima a*tau, e ua faahanahana roa’tu oia ia’nà ra no to’na ra auraroraa i ta’na hinaaro mo’a : “ Tei faahaehaa hia i raro
hou-raa
a
tatou teie rê faahiahia na te Mesia
ej no
★★★★★
i te himene
o
tatou
ROMA
HAIRESI
( Patatàtafa II )
Aore
e
ta’na
Romai faaea, lia rotô i ta’na mau Buka>
roa
“ Vea, ”
ra mau
ta’na
e
ra mau
Episekopo, i te
tohu-haere-raa’tu e, é feia hairesi tatou, té maü Porote^
tani nei ; oia hoi e feia parau hapehape tâtoUj e haUpau
raa
faaroo tumu
ore
i te pae o
la faito hia râ taua Ekalesia
té Evanelia nei.
i te faitd
ra
o
té Evanelia
nei, aita oia i tia. E na roto i te Evanelia iho nei e ite
vave ai tatou e, o Roma te' Metua vahiné ûo te - mau tiaturiraa hape, no te maü haapaoraa tumu oré, é no te mau
peu hairesi atoa ra.
I.
Hairesi hoe : Te mana Àrii no te Pope
--
Roma i te
Te patoi
note
ra’i
ao
nei.
hua'tu nei lesu Mesia
Pope Roma, i te
te
e
ao
atoa
nei,
ô
na
ua
ihô i tâua mana àrii
raa e :
“ O
ra
te mana atoa i té
pûpû hia mai tei /A’ U ANA'E.
Taa roa’tura te mana'o e, teiia lesu Mesia te mana arii
i nia i te Ekalesia i te
Faatia noâ te
i te
mau
ao
nei,
Hau
Pope Roma ei Arii
;
e
e
tei la’na ana’e
e
te mau Basileia
o
ra.
teie nei Uo
hohoro ndâ ratou atoa ia’na ei
faakorona ia’na ei Arii ; tono noa’tu ratou ita ratou maü
Auvaha i pihai iho i taua Pope Roma ra, e ohipa ê te
reira
mau
:
E ohipa politika ana’e ïa. Aita te mau Hau e te
o teie nei ao e haapao i te Bibilia i roto i ta
Basileia
ratou
mau
ohipa politika
lesu Mesia. Aita
roa
te
ra.
E
mea
Ekalesia
e
ê teie nei
te Basileia
ao, e mea
o
ê
lesu Me-
2
VEA POROTETANI
sia i faatumu hia i te
Aore
mau
peu
politika
lesu i tuu i te toroa Arii
roa
teie iiei
o
ta
Rahi. Ua
ao.
Petero. Ua parau
mai râ lesu ia Petero ma, no te
i te
hoê mârô raa i tupu i roto
aposetolo i to ratou i hau i te mana, ua parau
mau
lesu ia ratou
“ Te faateitei nei
:
nia iho ia ratou... Area outou
te Hui Arii
eita
na
e
o
ia
tia
te
na
leia
politika
reira.”
e au no
teie nei
E no reira, ia tae i te anotau i
tohu hia e Daniela ra e hope roa te mau basileia o teie nei
ao, e to te Pope hoi, i te parari e e pau i reira.
Area te Basileia o lesu Mesia, e vai terâ e amuri noa’tu.
Aore roa lesu Mesia i ite noa'e i te Pope Roma e to’na
Basileia. Aore roa te mau Aposetolo i ite noa'e i te toroa
arii
o
Petero
no
matamua i ite
e
ao.
to’na Basileia. Aore
noa'e i
te
Pope arii
te
roa
Roma
no
Ekalesia
mau
to’na basi¬
e
leia.
E
ohipa apî roa terâ e te tumu ore hoi i te Evanelia, e
Ohipa a te mau Aposetolo e te mau Episetole ta
ratou i papai. E haapaoraa taata ana’e ïa.
Aore roa lesu i tono i ta’na ra mau pipi i teie nei aa ma
i te
mau
te korona
auro e rave
ia Petero ma : '' Inaha, te tono nei
mamoe i rotopu i te mau luko ra.
E
mea
Ra’i
nei
ra.
ao
mea
ana’e
ê
roa
o
te Mesia
:
te Basileia o te
ou-
Pope Roma
:
No teie
to ratou hinuhinu i mua i te
basileia i te
Teie
outou
râ,
ha
roa
e
outou e vare
i te taata, e ta ratou
no
te hoê arii
Tei ia lesu Mesia ana’e te
mau
mûri noa’tu, Oia tei
mana
pohe
noa o
e
faatahinu hia’i ta
apî, haamana'o mai outou i te a'o
Aposetolo Paulo, o tei naô, '' Eara maite ia vai â
raa a
te
te
tahoê
au
teie nei
ao.
arii i nia i ta’na Ekalesia
parau
''
E
ara
râ outou ia Roma hairesi
e
ta’na
ra
mau
peu taa¬
ta.
a
te Varna i te ati
£ parau faaitoitoraa i te mau paroika otare
mau
mau
paroika otare
o
â i mono hia ta ratou
Atua, faaitoito outou, e a
tei
orometua tei reva'tu i te
ati
e
„
Eiaha
amahamaha
e
noa
tera Amuiraa
e
tera Amuiraa
;
E tiaraa paruparu te reira e te pohe ! Farii maitai râ ou¬
tou i te faatereraa a te
tei faataa hia mai
haamana'o outou
no
no
e
Apooraa Paroika
ohipa. E te
te reira
o
outou tei
ohipa faaroo atoa
te mau
noa’tu i te faaitoitoraa
mau
mono noa
ra,
te imi
e no
mai te
te Diakono
Diakono e,
i te
orometua
mau pure
tae
e
i tei taiva
ê, e tae
noa’tu i te haapiiraa i to tePupu Imi Mana'o ete faaamu
raa i te mau arenio rii
no te paroika. la tahoê râ outou
atoa, e ia vai ta outou faatereraa ‘ ' e to outou haerea ma
te porao ore e te
te
tiai
mau
te
o
hapa
nana
e
ore
a
,,
noa raa
( H Pet. III, 14 ) mai
te
purara
ê te
e
e
ia faatau
noa
i te
mau
orometua tumu. E
mau
au
i
te Fatu.
Eto te Ekalesia, e to te Paroika taatoa, amui noa
eiaha ia taa ê
tatou,
pure, no
te mea
e,
anei te
auahi
ia-
am.a
omoi ? I reira e mahana oaoa hoi to ou¬
apî i te mahana e tae mai oia
e maitai oia i to tiaraa itoito i roto i te
tou e to ta outou orometua
ia
oe, e
V. P.
faaroo.
MPI
•kirk-k-k
J. — I le mau avae hopea no to malahiti apî, ua
lianere tausani e ua hanero lausani faahou â le
noa
nei to tatou
Haapiiraa Orometua i Papeete, i te mau tavini apî no te
Patu, e aratai atu ia outou na. I teie nei hebedoma i hi’o-
hia’i te mau pipi apîe te Tomite Tamau
no
taala, te mau mamoe e lo ratou mau aratai
tei faarue roa’tu i te Ekalesia Katorikai to fenua
mau
0
i Bohême, e tei amui roa mai i te Ekalesia'Porotetani i reira, o tei parau hia lo Ekalesia Evan'elia.
ra
nei,
te Apooraa
e o
tei farii roa mai i Le Evanelia a lesu Me¬
sia.
na fenua nei o Bohême, o Moravie e
taio hia i reira e 50.000 Katorika o
la amui hia
ore
faaoromai rii â outou. Te faaineine haere
poa
i te hau... Hoê â hoi tino
ra
outou, te tino no te Mesia e, e melo ana'e outou
noa'e
( Ephes. IV, 3, 4 ; IKor. XII, 27 ).
1 te pae i te hitia o te râ i taua fenua ra i taua
valu ana’e ra, ua taio hia 15.000 taata Katorika o
tei faarue ite Pope i roto i na avae e 5 i mairi a‘e
L. de P.
E te
e
orometua
otoheraa.
ta’na Eka¬
mai i ta’na ra mau pipi :
Inaha, tei piliai iho atoa iho ïa vau ia outou e tae noa’tu
i te hopea o teie nei ao. Amene.,, ( Mat. XXVIII, 20 ).
e a
i
aro o
Aita roa’tu lesu i faarue atu i to’na Basileia
lesia i roto i te rima
â i tono mai i te pipi
tae noa’tu i te mahana
e
mau
lesu, ei faahemaraaia’na, ia riro atoa lesu ei Arii no te mau Basileia
o teie nei ao, ua parau atura te Fatu ia’na :
'' E haere ê
atu oe e Satani !,,
No reira, e te mau pipi a lesu i nia i te fenua nei, eiaao
ore
mau
imi maitai outou i rotopu ia outou iho i te taata
taua toroa ra, e na te Ekalesia e maiti ia’na ra,
i rotopu
ra.
mau
Paroika otare tei
mau
a
aita ta outou
Mai nia mai ïa i te
I te mahana i tuu atu ai te Diabolo i te
nei
ia
,,
ê roa te Basileia
E
au
haapii
tono mai.
e e
rahi i nia i to ratou taupoo. Teie ta
lesu i parau
toü fnai te
E te
reira,
Basileia i to ô nei. ( loane XVIII, 37 )
Aita te mau Pope Roma i haapao noa'e i ta lesu faaue
raa. Ua faariro ratou ia ratou iho ei Arii no te hoê basi¬
hoi i te ite i to ratou itoito i te
i te haapue i te mori e ama’i ta ratou
lamepa ia tae ratou i nia iho i te ohipa’
Etene i
Ua opani roa’tura lesu Mesia i te mau Aposetolo i te
toroa arii i nia i te feuua nei, no te mea e, e ere i to teie
nei ao to’na Basileia. Ua parau hoi lesu e : ‘‘ E ere to’u
mauruuru
i te tamau, e
e
o
SiLESiE,
ua
tei faarue i te Ekalesia Roma ra.
E le
to rahi
tupu haere ra taua ohipa maere rahi hia i
O te haamataraa ana’e teie tei faaito
raa.
hia nei.
VEA POROTETANI
Mai le hoê auahi
mo’a, te holioro liaere ra
te Evanelia a lesu i tera oire e tera oire, e i
le
iiiau vahi otoa i‘a, e le
faalupu liaere nei â te Varua O te ALua i le mana’o
apî i roto i te nànà a le
Pope i nia i taua mau fenua ra.
Ua. tealea le mau aua sitona i reira, e ua auhune
ia, Ei pahonoraa no le Ra’i mai i te mau pure e i
faaroo
te
ura
i te faaoromai rahi
e
tei hamani ino roahiae te
O
mulaa iliora, Ua noaa te
nia nei i te
II.
—
le
o
mau
hia
Haapaoraa Faaroo Porotetani. Ua oti.
tepili o le oliipa maere rahi hia i ro¬
tei faalâa ê ia
o
e
roa
mai
farerei ia’na
e
i Moravie,
ilio i te
ralou
e ao¬
ra.
taüa Amuiraa
e au no
ra
Gai. Vl, 2.
V. P,
Aiounî, Raau
no
te oovi
★★★★★
i
Teie
E500.000 taala
haere
Teie te ira va
ui tahito
taala i faaite
to i te Ekalesia Katorika i Bohême
papaî ia Taie a Mika, Diakono i Papeete,
re ra
Pope Roma i
mau
mau
ra,
3
B raau, teie, tei rave hia e te Taote raau i te
Fenua Papaa, na nia i te hâapiiràaa te hoê Orometua tahito no Niu
Taratoni; E orometua
ta¬
no
tou hoi. No lo’na
parahi-maoro-raa i te fenua i ra¬
pohe i taua ma’i ra, i imi ai oia i te
Pope Roma ra e ua riro ralou ei
mairi hia to’na io’a o te Ekalesia
Ekalesia api
Tchéco-Slovaqae.
ravea e
Aita ralou i hiuaaro faahou i te
Pope
( chaulmoogra ) ei mea au i te opu, eiaha ia pihae
o
tei
hi ai te feia i
faariro i
te
raau
no Roma,
ei arii i nia ia ratou, o lesu Mesia ana’e râ. Ua anaanalae roa to ratou aau, e le haere mai nei ra¬
hia’tu. Ua huru manuia,
tou. i
e
nelia
le
maramarama no
mau.
Ua fatata
nia mai ra, e i te Eva¬
mahana eriro roa mai
roa le
ai ralou ia
lesu, e te amui roa raa mai ia i le Eka¬
Evanelia Porotetani api, o tei parau hia i
Ilia nei i te parau malamua ra.
lesia
Parau taaoliraa
E haere ê mai
«
:
na ou
tou
i ra-
pae, e au mau laata e, ia ore outou ia riro aloa ei
rave aloa i ta’na ra mau hara, ia ore outou ia
po¬
lie atoa i ta’na
ra mau
pohe.
»
L.
( Apok, XYlll, 4).
DE
rau
turau
au, e
afala
raveraa
mai
lauaati ra, üa tuu
o te tahi Taote Ra¬
noa’tu nei oia i le ma’i
ia’na
no taua
e
i roto i te rima
te hapono
Ua
ra.
raau ra
o
mai
tae
i Tahiti
rometua. Ua faatia mai
Raaui
ra
rahi té taata tei pa.
e ua
tauturu i le laata loi roohia
tei ani
taua ma’i
maitai ratou i te reira. No ta’na hinaaro
e, ua
oia i te
no
M.
atoa
te hoê
mau
nei, ia Moreau, 0Le Bra2idsg, Taote
Papeete, e na’nae hoo i taua rvaau ra i
hinaaro, no te mea e patana la’na.
te
taata tei
No to Le Brazidec maitai, e no lo’na
ra
aroha i
te feia i
pohe i taua ma’i ra, aita oia i tuu i le hoê
pene ili a’e ei moni apî na’na; Te hoo noa’lu nei
râ oiai te moni mau i pau i te hamaniraa i te fe¬
P.
nua
Aîiîmraafinopokporôîelani
papaa :
Teie te moni
no
Papeete
Te afata
Te
faalupu hia nei te hoê Amniraa lino pohe
Porotetani i Papeete.
'l’a’na
area ;
Tahiti
e
Moorea taaloa.
Ta’na opuaraa : Tauluru i te mau fetii o te mau
melo Amuiraa o tei pohe roa.
Te tare faa-ô-raa
raa
no
i
Haapaoraa porotetani
:
;
Tahiti
e
Faatia i le rahiraa
te Ture
o
no te
Amuiraa
e
8 lara
e e
roto i te rima
o TAIE a MIKA, Diakono, i
Papee¬
Taearaa i te matahiti o 15, note tcaata paari ( e
6 ayae noa iho, no te mau tamarii o te mau
moto);
Aufau e 6 tara ei moni faa-ô-raa, e, ia hopo e 6 avae, aufau 1 toata i te avae, eiaha ia mairi ; Ei
haapaoraa maitai.
pili
:
;
1
e
1
e
E Ti ÎMÎA TlfilTi iii
Eiaha outou e amutarahu i te taata Rom. 13 : 8;
E te taata amutarahu e, haapeepee oe i te faatiamâ ia
iho,
oe
e
ora’i.
IRA VA PARAU
aufau hia’lu
e
te
Amuiraa
:
TE A’ORAA I TE AITO
l’aaoionvai inaite frci
e
te avae hoê
■
e
100 tara.
Te taala
no
piti toata.
te ;
Te moni tauturu
e au
Teie te io’a e te nohoraa no le Taote Raau i
Monsieur Le Brazidec, Pharmacien à Papeete.
Tia-
vai i
raau ra :
mohina
5 tara e e 2 toata ;
Te afata ma le punu e au no na avae e
Papeete
e aore ra i roto i to mau mataeinaa
Moorea i te laime no le faa-ô-raa-hia ;
taua
no
ma te
hinaaro
e
faa ô i roto i taua Amuiraa
îTleeta
oe
-to.
i te itvo, ci oito waitoi
( II ‘îlititcteo II, 3 ).
to
S^eôU
I.—
POROTETANI
VEA
Ua tapea hia te Aposetolo Paulo i te fare tapearaa i
Roma i papai
ai oia i teie nei Epiaetole i ta’na ra tamaiti
ia Timoteoi Ua mana’o hia e, e titau-faahou-hia oia i mua
i te aro no te Emepera taehae, iaNERO, ( ua oti ïa te haavaraa matamua : II Tim. IV, 16). Ua papu roa ïa
ia’na
ra e, te auraa no te piti o te haavaraa, o te poheraa, oia
hoi te “ revaraa
E reva’tu anei oia e, eiaha e mana’oi te mono ia’na i tera
e tera ohipa ? E ere o Paulo mai te reira te huru,
reira, i tupu ai na Episetole no te tapearaa.
Te feia paari, e tei fatata i te reva’tu i te Atua, eita a-
ia.ratou, tei roto i te ati,
e nounou
te
i te maru pohe ?
Ohipa XX, 24.
pouri
e
Opani
;
faaora mai oia ia tatou. Eita
hia i roto
ua
anei tatou
i te laaora-^atoa i tei tapea
Te mau tuaroi parau
O. M.
-
te
no
paroika otare
mau
ohipa
e
no
nei outou
1.
e
faaara’tu i te
Tei
O te
—
ia outou
mono
au no taua aoraa ra
faehau paari, tei
ra
?
Ua
ite
’na e, e
0
to te
Raatira vî
ia’na
e moe
mau
mauhaa
i te a‘o atu i te
au
ore
to’na
to’na
a
eita
e,
39-42 ;
e
ua
rnatau oia
Me 1922
no
pa
I, 1-11
28
no
Me 1922
ra
Fatu. Ua papu ia¬
lamo XXIV ;
roa
hoê faehau iti a‘e
4
ra.
no
oia,
râ no to’na
ra
pouri,
haavare hia oia, e faaturori hia oia
e
e
e
riro
ha-
e, e
haaparupa-
tttom
i te tara. E
e
i te
i te
ia’na iho, e i te aratai e
tapoi i te taata rii e i te mau tamarii, eaha te ravea
’na
ora’i ?
Te ani
mai to tatou
noa
mau
tamarii,
e
te taata apî
Te
—
mau peu
huna
a
te Enemi.
nia i te ohipa eiaha oia e vare i te mau marei
Enemi
te
roa na
; e mea
paari
roa
huna
oia. II, 17-18
e
;
na
te
IV, 3-5.
—
oia ite
-16 ; e
3.
—
Ua
e
puai i roto i te pure. III, 10-T2 ; I, 8 e 15 ; IV, 14
6-8.
Te mau mauhaa e mau ai te aito api e noaa'i te
ia'na
pae.
ra.
rau
te
roa
hia te tahi
—
-
Taioraa
Ohi¬
:
i te
no
aroraa.
8.
Penetekose.
-
Taioraa
Sa-
:
e
-
Taioraa
Ohi¬
:
loane XIV, 26-27.
—
tei tia faahou mai ?. Aita’tu e Raatira. E ia ite i
poroiraa, o vai ma te feia e nehenehe ia patoi e
pohe,
e
ta’na
ra
ia otohe
—
noa
la
roaa
Oia hoi te
afi-i
na
te Kau.
mai te utua
varua no
ora.
API
—-
E
^ pene e te
afa i nia iho
apî
te taata ia faaroo i te faataaraa
e
titan i taua moni
Na-
ra.
—
Ua
haere
oia i
mai
farerei i to Marite. I to’na tapaeraa mai, ua faaite papu oia e, e auraro oia i te ture apî o te Fenua o tei
opani roa i te mau ava atoa e te te uaina i Marite. Ua inu
noa oia i te pape. E mauruuru iti rahi to te taata atoa i ta
te
Maréchal faatura raa’tu i taua ture
Ua farii mai oia i te Tomite
tetani
no
Marite
e ua
e ua
farerei
ra.
Amuiraa Rahi Poro-
no te
faahaamana'o
Tomite, Dr. Macfarland
Peretiteni
te
raua
i nia i
no
Ua pupu atu Maréchal Foch ia’na i te Bibilia
Pulupeti
i Reims, te oire tahito roa no
Farani, o tei motumotu i te ofai pupuhi a te Purutia. Na
te Ekalesia no Reims i hapono atu ia pupu hia’tu, ei haa-
no
to tatou fare pure raa
no
Ekalesia i Farani
reraa
to taua Tomite
e
ra
tauturu
hamani faahou i ta ratou
raa
i te
mau
mau
fare pu-
i pau i te tama’i.
Qmuix.aa^aaiete fvau i Jftavite.
—
E radio tei tae
tefaaite mai e, ua faaore rii hia te mau putuputuraa, no te mea, paha, aita o Farani i faatia iaferuri faa¬
hou hia te tahi vahi apî e tae noa’tu i te taime e auraro ai
Purutia i te parau faaau e ia aufau mai oia i te tufaa momai,
ma
ra
te mahana e faaafaro
Te tiaturi hia nei râ
hia’i taua vahi
e,
te
ra.
to tatou mau taeae, no te feia hara,
teEtene. Uahoroa mai lesu i to’na ra ora ; ua imi oia
te
reni
te
auahi i Farani ra, ,e ua pure raua.
ni i faataahia na Farani ra.
?
RU
e
Te tumu no taua aoraa ra ?
Te faatura raa’tu ia lesu Mesia to tatou Fatuhere.
Eita anei tatou e piri roa, e ati hoi ia lesu te Fatu, o tei
no
:
mauruuru
mauruuru raa
huru, eiaha roa’tu ia haapae
la porote râ, ia mau i te mau mauhaa i te rima atau
I, 6-8 ; 13-14 ; II, 14-16 ; ' ÏV, 1-2 e 5.
III.
2.
mana
tarahu, eita te fare tao’a
haapao i taua vahi ra.
i te rima aui :
1,
te Fatu.
Sal. XXIV, 7
wavevftaf Toeft i .TIîlovi.i.c.
III
Te puai o te aroraa e te ino e farerei-kaere-hia.
Eiaha te aito apî ia maere e ia riaria ia farerei oia i te
ati teimaha. I reira, e faaineine. oia, e haapao oia, e imi
2.
re
:
Te hau
:
o
e
reira,
E faaara hia hoi te faehau apî tei ineine i te haere
1-9 ;
Nehe-
:
mau
ia
tatou, haamaramarama, tauturu atu ia ratou ra.
II. — Te mea e a‘o hia’tu ?
ino
Taioraa
-
fare tao’a i Papeete. Ua oti ïa e, te mau tauhaa
aufau hia i te taime e hoo hia mai, oia hoi eiaha na roto '
te
no
fuhia oia. Naheaoiai te paruru
1.
loa. IV,
irkick-k
Ua itoito hoi oia, e te nouiiou noa nei oia i te faaô atoa
e
Te Arii
;
Tuaroi
—
i roto i te aroraa, area
pe
te o’e.
pua e
■pjiRJtU
o
2.
:
1 Pet. 111, 22.
:
Tuaroi
;
Taioraa
-
Paulo, ia Timoteo raua o Tito ; o te orometua paari i
Pupu Imi Mana'o ; o te feia paari i te mau tamarii
te mau metua i ta ratou mau tamarii.
O te faehau api ra, tei tapae mai i nia i te fi¬
ni auahi ra.
apî ;
parai
Te hanahana
:
Tiunu 1922
11, 1-13
pa
te P'atu.
o
loa. IV, 42.
:
Neh. IV, 17.
:
Tuaroi
;
ite
mau
Te
:
Tuaroi
25
Te
:
Tuaroi
Me 1922
no
mia IV ;
ia’na te ite i te peu a te Enemi ;
roaa
mauraa
Me 1922
no
21
?
aito api.
i te
14
1-30
lmp. de rOceanie
-
Rue des Ecoles
vai
Peneia’e
o tô hoê fenua tapiri i to oe, ta oe i nou¬
to’na maitai e le hotu rahi! A ui oe i lo
pute môni, e i to Buka Afala Faaapu, no te moni
ta oe i haapae mai... Aita anei i navai? Eialia ehoo
nou, no
mai ! Area râe
roaa mai i le tahi taala ? Eaha rà te
fifi i le reira ? Oe râ, eiia oe e tioro hia i te haavano
te aufau ôioi, e eita te aia (upuna o hoo-pale atoa
Ilia no te aufau i le fenua apî.
oe
E liuru P ui anoi
i to rnaii peu e i
i nia i te
oe
le moni i te tare ? Vaiiho alu
te mau maa papaa. Tamau noa
mau maa
tei faaitoilo
e
luinu
no
te fenua te
loi faaotaota i te lino
o
to
mau maa
mau
tupu-
aito luiroo rahi ra : To fei, te mei’a,
tare, te maniota, te ufi, te umara, te laofe No 1
na,
te
laua
Eaha te
mau
mea
toe ?
mau
huru i’a aloa
,
apiapi lo fenua i te moa e i le puaa maohi ; e
0 maa apî ïa, e lei au roa i le
opu, e e paia mailai lo opu. E Ilia larahu no laua mau maa mailatai roara? To oe pue rimai te raveravenoa raa!
E tupu to oe mauruuru i laua ai’a tupuna ra tei
haaraaitai i to utuaf^are atoa ra^ e ta joe o vaiiho
ua
alu i
to mauhuaai.
Area râ teie mai noi te
MATI,
ME..
e, aila e moni ! Nahea? e Iiaama te laala i te
aufau noa mai i te moni ili. eiaha mai le mau mae aore ra, le
...
taliiti aloa
ra....
E haereanei
oe
i te'Tinito Elene
ïa i te Popaa aita to’na e faaroo, e tarahü i te moni, ia ore oe ia faahaehaa hia i mua i
le aro no lo taala e no te Alua?
ra, e aore
üa
liapo hoi oe, aita oa i haapao i te faauoraa a
Aposelolo ra o Paulo, e haapae i le moni e au i
te mau sabali aloa no laua opuaraa ra. I Kor. XVI,
2. Area râ, a liaam.ma'o oe, mai le ïuea e, e taala
veve oe e, o ere te moni faaleoleo, te moni nro vetahiê, e toi ore i faaho'i hia’lu ; lei au i te Alua,
no le mea, “ Te vai ra te lia o te aau, e farii hia
ïa i ta te taata i noaa, eialia i tei ore i noaa ia’na
lo
ra”. Il Kor. Vlll
Eiaha râ
pea !
To
vai ra
Aila anei
Na’u
rahu
noa
oia i
e
oe
parau e,
haamana‘0
:
la
ore
oe
ia faaore
roa
i te la¬
haere,
00
o riro o, eita ne e tapa’o ; e, 6 rave
i le taihaa j le fare tao'a. e te lilau mai nei
ta’na
rahiraa,
ra
riri
moni. 1 reira, e maere noa oe i te
paloi ; aita râ ta oe e huka
ei faalia raa i lo paloi raa. Ebuka to le fare tao’a,
e ia lae alu i mua i lo aro o le Haava, ta faahapa
hia mai ra oe, o ua riro oe i reira ei taala ino e
e
oe, e, e
tahi, Eita
aramoi’a roa ia oe
paha ia oe e, e moni api, e
pene i nia i te tara, te faananea hia i nia i to ta¬
e maoro, ua
la oe tarahu. Ua moê
8
Ua
anei te faüfaa ili noa’e ia oe, no
te moni
apî loi haamau’a hia mai te reira te huru ? Aita roa!
Aliiri aita la oe e larahu ! E aore râ ua haapee oiroaa
oi oe. Eita lo maitai o lo fenua e
haere
te pute no laua feia ra. E parahi
tai ia oe e i to feiii lamarii.
E parau
hu, te vai
mai râ
ra, e
ia liamà. E
E
ravea
oe,
i’o
i roto i
noa
oe, e
haamai-
Parau mau ! Arearâ, e tara¬
te peapea atoa. To hinaaro nei hoi
ravea
anei ?
eiaha
hoi ! Area rà,
oe
ia taupupu i te
mana‘0, eiaha e îaahuru ô, a rohi, a faaitoilo !
Tamata oe i te farerci i te Falu no te tarahu ;
faatupu i to
ia orua e, na oe e au.
fau
no
noa
parau i rotopu
ia'na i to hoê luhaa
te mau moni atoa e
ai oe i te lahi tauhaa. E riro
paha e, e lialuri ralou ia oe na. Eiaha râ oe e haavare alu ia ratou ra. Ua afai mai oe i te puha, i te
i'a, i le moa, i to puaa, i te pia i le laofe, etc. Na
nia i te moni tei roaa mai ia oe na, faarahi i te turoaa
haa
ia oe, i hoo alu
o
le falu larahu.
E
ua
ili le moni,
afai
noa
mai i te moni
ili, eiaha ia mairi, noa’lu e 2 lara,
10 tara, e 30 lara. E farii mai ratou, e farii aloa le
Afala Faaapu ; e no te lii’oraa e, e mana’o papu lo
oe, e faaoromai, eiaha e hoo-pale vave.
Na ômai te tahi taala, E mea haama i te afai mai
i le moni rii nainai ! Ahiri e 20 tara, aita e peapea,
area râ, e 2tara! Eita e neheneho! E o telumu hoi
aita lo'na ra larahu i haere i te ili, ua rahi a’e râ !
Haere mai ia matou, le mau Orometua, a tuu mai
i ta oulou
mau tara
rii,
e tae
noa'tu i te
mau
toata!
E horoa hia’tu ia oulou te parau peeraa ( reçu ), e
na matou e aufau i to fatu tarahu, e haapee rii mai-
hinaaro nei malou
e
tauturu alu
eiaha outou ia farerei i te haama
no
le
ia outou,
hoo-pale,
eiaha te ai’a lupuna ia riro i le taata no rapae.
Teie te tahi; E mea au anei i le feia faaroo, e
tae
te parahi noa i
pahonoraa : Eiaha roa’tu l
noa’lu i le feia Porolelani liamâ,
roto i te tarahu? Teie te
1 roira
e
vahavaha hia’tu lo tatou Falu here o
SU MESIA.
Nahea râhoi? Teie lo’u mana’o
metua atoa
mau
o
te mau
: Na te mau
Diakono faatere. e.jmi
taata aloa no ta ratou nana o
le tarahu. I reira
a
farerei
lei haaflfl
pinepinc alu ia
faaitoilo ia ralou, eiaha ia moe i ta ratou
le haavaro.
Teie te
to tarahu !
raa
te. Te
12.
:
Alira noa’tu ! Aita e peate mahana e pee roa’tu ai !
i ile i le hopeano te “Atira noa’lu?”
oe e
rahu, 0 e 8 tara i nia iho i te 100 tara ; e ua moê
paha ia oe e, ia haava hia, na oe e aufau: i te mo¬
ni haavaraa ; te moni haamana raa ; te moni na
te huitie, etc. E tae paha i te 20 tara e i le 30 lara
i te Haavaraa hoê. Eita e maoro üa tata'ipiti uanea
au
Te ina’i 1 (Ja î te miti i te
5
POROTETANI
VEA
haapee maile lamau noa’lu râ. e ia pee r^
ra, te vai ra te mahana e liamâ oe
V.
,
lE-j
Oj
6
VEA
lesu Mesia i roto i le medebara, ua faaile mai le
Diabolo ia’na ra i le mau basileia atoa i te ao nei,
Irava Parau.
TE OFAI O TE MENEMA, Marèko XVI : 3.
23).
o
te mahana. I te aahiata roa. I nia
ra o
satauro e toru
ie mai nei
na
GQLAGOTA, i te vahi i tia noa’i
no te mahana riaria ! Inaha, te-
Te haere
ra
raton
ma
ra.
te oto
o
te
aau
i te
menema
i te faatnra.
I. TE MAITAl ETE HAPEO TEMAU VAHINE.
1). Teie te maiiai : Ua rahi to raton here
Mesia i la to raton mala’n ia i le laala.
Te
üa ite hoi raton e, e faehan Elene tei
NoaTn ! Eita te aroha e pohe!
ia lesn
liai i te
la roohia tatou e te ati, e aore ra, e le pou ri,
eiaha’toa ia moê ia tatou le mau maiiai atoa tei
noaa mai ia tatou, no rom mai ia lesu Mesia : Ali
atu tatou la’na, o tei ore i faaea i le aroha mai ia
latou nei.
te parau e, E horoa’lu
hape : Ua moê ia raton e, eila te Fa¬
tu e tape'a Lia e te pohe. Ua î te Parau na te Atua
i te mau parau no le ora, e no te maramarama, e
note faailoitoraa. Eaha hoi latou e taiâ pinepine ai?
H. TE PAHONO RAA MANA.
Ua faaore hia hoi le
lapea raa a te taatape'a hia : Ua
ua horo atu te mau faehau
mau
ta nei. EFta te Fatu e nehenehe ia
huri Ilia
te
uputa ofai
;
liai!
Eila ta’na parau e
faaoi’e hia. Eiaha tatou e faafaataupupu o te taata.
E Fatu Ora to tatou, e le riro neioia ei tumu
note ora apî. Eiaha e parahi i te menema : H lore
râ i te vahi e farerei ai la’na ra. I reira oia e poroi
mai ai ia tatou i te ohipa apî.
üa tia faahou mai Jesu Mesia mai te pohe
roo noa
i to parau
haamori i te Atua pohe. Eita
tatou e mata’U faahou i te pohe : ua vî oia. No
tatou le Ora mure ore.
ra.
Pope rahi ra, mai le anotau matamua, i
Emopera Uoma i le Haapao raa
haapao raa Kalolika, ua farii noa mai ra¬
rima o piti,. e te hei arii, e le fenua e le
Elene ei
mau
na
oire,
e ua
ratou
na
ratou
t'aariro hia le oire ralii
ra.
1 te
E
Eita tatou
e
Roma ei oire
o
faehau la ratou, e ua hamani
te hohoa no te Pope Rahi i
nunaa
moni,
ma
nia iho !... O PIO IX, le
ua
Pope hopea o toi faatia hia
ohipa ra.
haamana'le Pope Rahi ia’na iho no te faa.
e no
te irili i le fenua i tera Arii e lera Arii. I
e rave
E
tia
i taua
teie nei
râ, aita i farii faahou hia
to mau Faate-
e
Hau.
re
loano XVill, 33: Te naô mai nei le Fatu :
erei to teie nei
2). Teie te
mai
ma
mea’toa ia
mau
ton i
menema.
.
mau
ra.
tani ai le
i huna hia’i le Fatu. ta raton i hinaaro i le tialnri
1
hinuhinu,
i teie nei
oe ua, ia lipapa oe i
haamori mai ia’u.
Pahono alu ra lesu Mesia, E haere ê alu oe, e
Satani.... E no reira, faarue ihora te diabolo ia’na
vahiné rii tootoru, tei haere peepee
mai, i taua taime tataiao
.
to ralüu
rare e
iho i te mou’a
e
e
vau
O te loru ïa
na
POROTETANI
ao
lo’u basileia.
ô maira oia e,
ta nei e tuaroi. » Luk
Te
na
NE, o
tei hinaaro
i le taata
no te
e
«
*•
«
E
Malaio Vlll, 20
Aita to te Tamaili
a
te ta
:
i-
IX, 53 ia Iakobo raua o Ioa.
haapou te auahi no te ra’i mai
i
oire Samaria tei
ore
i
farii mai ia
lesu Mesia, ua avau atura te Fatu ia raua, «
orua i ite i le huru o to orua aau. »
Aore
Pope Raid râ, te riri noa nei ratou i te
llalia, e leie le tumu : Ua mana’o te
Arii no llalia e. o parau mau e. e ere no teie nei
ao to basileia o le Mono no lesu Mesia, e ua ra¬
ve oia i te Oire ruhi no RUMA ei oire tumu no to’na iho Basileia. Ua vai iho hoi oia i le mau fare o
rave rahi, to mau pare, te fare, aila’tu e fare arii
mai ia’na i te nehenehe i te Pope Rahi, e ua pupu
oia ia’na i le moni rahi ei tuhaa malahili.
Faairia noa le mau Pope Rahi atoa, ma le parau
e, Uaeiâhiala ralou faufaa : e mea vove roa ra¬
Te
mau
mau
Arii
no
tou ! ! !
te haere ra te tahi Arii mai te fenua
riri le Pope Rahi ia’na ra, e eita
oia e farii ia’na mai te mea o, ua na mua taua Arii
ra i le haere e farerei atu e, e aroha i le Arii no
Italia. Elapaoïae, aita i aumaitai lESÜ MESIA e
le taata tei parau bia o, emono no’na ra.
Te na ô mai nei le Fatu : « la au te pipi i la’na ra oromelua, e te tavini i lo’na ra fatu, atira ia. ( MaMai te peu e.
6 mai i Roma, e
taioX, 25).
^
lmp. de l’Océanie.
—
P
Eue des Ecoles
Fait partie de Vea Porotetani 1922