EPM_Vea Porotetani_192205.pdf
- extracted text
-
Te 19 O te matahiti
N° 11
MË
1822
Aita’tii e niii c tia i te taata’toa ia haaïUail madrî râ o tei haaniaü liîa ra^ ôia hoi té
Mesia
ra o
lesu
( 1 Korinctia
11 )
iëSSSSSSSSSSÿSSSSSSSSëSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSS
û. MQREm. îD>Is’©©t®'aas’o
E. mmE,
Hoo i te matahiti hoe: 1 tara
ssssssssssss^ssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssss^ssssæsssssssss
Eaha tatou e ore e oaoa'i ia ite tatou i te Arii Hanaha'-
Parau faaara
i te haere na roto i te mau uputa vai taiâta o
na
ra’i ? E nehenehe anei ia tatou i te tapea i to
ïla
i ittiia nzi :
O'VOix €
Ivia i itia
( 25 ivo 3Tlc 1C|22 ) ; iPctvetel'Oôc : ( =4 'H'O 'Ültt-rvu 1C]22 )
te amui noa i te himene a te mau melahi^ o tatou, o tei ite
ej no tatou teie rê faahiahia na te Mesia
★★★★★
To lesu
hia
raveraa
i
;
'
'
V.
0 te hopea mau, teie, e tei au maitai, o te tia-faa-
ROMA
tia-roa-raa i te mau
ohipa tei oti i te Tamaiti a te Taata
haapiiraa ta’na i haapii mai ia tatou nei.
Ua haaparahi faahou te Atua la’na ra i ta’na rima a*tau, e ua faahanahana roa’tu oia ia’nà ra no to’na ra auraroraa i ta’na hinaaro mo’a : “ Tei faahaehaa hia i raro
iti a‘e i te mau melahi, ia pohe oia ei ono i te taata atoa,
I reira i papu ai to tatou ite raa e, eita roa hoê parau
na’na e mairi, no te mea ua faariro hia oia ei Tamaiti na
ra
te oia.
HAIRESI
( Patatàtafa II )
mau
te^ite nei tatou ia’na ra i te faakorona hia i te teitei e te
tura. ” { Heb. II, 9 ).
te Atua :
( Sai. XXIV, 9M0)?
P.
nia. ( Ohipa 1:9)
hou-raa o lesu Mesia mai te pohe maira. 0 to te Atua faa*
nei, e i te
te mau
tatou aau i
“ E ere ta’na parau i te oia, e te aore, tei ia’nà
,,
( I Kor. I, 11 ).
I teie nei, noa’tu te paeau no teie nei ao ta tatou e pa«-
rahi, te ite nei tatou e, “la roohia’tu te hoê taata ra i
te hara, e tia to tatou tei io i te Metua ra, o Iesu Mesia
ra te taata parau-tia.
( I loane II, 1 ).
E ere ariei e, ua parau oia e, “la hopoi hia vau i nia ra,
e urne hia mai ïa e au te taata atoa ia’u nei,,? ( loane XII,
82 ). I reira i ite-papu-hia’i te auraa mau o teie parau a
te aposetolo Paulo, i na ô e, “ la’na i reva i nia ra, e tiàà
rahi tîtî ta’na i aratai, e ua horoa mai i te maitai i te
taata nei.
( Eph. IV, 8 ).
Taua iiaa ?-ahi tîtî ra, o te feia atoa tei “ roohia mau
ai e te Mesia,, mai ia Paulo te huru ( Phil. III, 12 ), e o
tei faaite atoa hia i roto i te Apokalupo VII, 14.
Te maitai rahi ta'nae horoa mai, o te “ tarahu ra i te
Varua i roto i to tatou aau
( II Kor. I, 22 ), mai te au
i ta’na ra parau : loane XVI, 13-15,
,,
,,
,,
Aore roa Romai faaea, lia rotô i ta’na mau Buka>
e
ta’na
ra mau
“ Vea, ”
e
ta’na ra mau Episekopo, i te
tohu-haere-raa’tu e, é feia hairesi tatou, té maü Porote^
tani nei ; oia hoi e feia parau hapehape tâtoUj e haUpau
raa
faaroo tumu ore i te pae o
té Evanelia nei.
la faito hia râ taua Ekalesia ra i te faitd o té Evanelia
nei, aita oia i tia. E na roto i te Evanelia iho nei e ite
vave ai tatou e, o Roma te' Metua vahiné ûo te - mau tiaturiraa hape, no te maü haapaoraa tumu oré, é no te mau
peu hairesi atoa ra.
I.
Hairesi hoe : Te mana Àrii no te Pope
--
Roma i te ao nei.
Te patoi hua'tu nei lesu Mesia ihô i tâua mana àrii ra
i te na ô raa e : “ O te mana atoa i té
nei, ua pûpû hia mai tei /A’ U ANA'E.
Taa roa’tura te mana'o e, teiia lesu Mesia te mana arii
note Pope Roma,
ra’i
e
te
ao
atoa
i nia i te Ekalesia i te
ao
Faatia noâ te mau Hau
i te
Pope Roma ei Arii ;
nei, e tei la’na ana’e ra.
e
te mau Basileia
e hohoro
o
teie nei Uo
ndâ ratou atoa ia’na ei
faakorona ia’na ei Arii ; tono noa’tu ratou ita ratou maü
Auvaha i pihai iho i taua Pope Roma ra, e ohipa ê te
reira : E ohipa politika ana’e ïa. Aita te mau Hau e te
mau
Basileia o teie nei ao
e
ratou mau ohipa politika ra.
lesu Mesia. Aita
roa
haapao i te Bibilia i roto i ta
E mea ê teie nei ao, e mea ê
te Ekalesia e
te Basileia o lesu Me-
2
VEA POROTETANI
sia i faatumu hia i te mau peu politika o teie
Rahi. Ua mauruuru hoi i te ite i to ratou itoito i te haapii
iiei ao.
Aore roa lesu i tuu i te toroa Arii ta Petero. Ua parau
mai râ lesu ia Petero ma, no te hoê mârô raa i tupu i roto
i te mau aposetolo i to ratou i hau
i te mana, ua parau
lesu ia ratou : “ Te faateitei nei te Hui Arii o te Etene i
nia iho ia ratou... Area outou na eita e tia
ia na
reira.”
Ua opani roa’tura lesu Mesia i te mau Aposetolo i te
toroa arii i nia i te feuua nei, no te mea e, e ere i to teie
nei
ao
to’na Basileia. Ua parau hoi lesu e :
‘‘ E
ere
to’u
Basileia i to ô nei. ( loane XVIII, 37 )
Aita te mau Pope Roma i haapao noa'e i ta lesu
raa.
Ua faariro ratou ia ratou iho ei Arii no te
faaue
hoê basi¬
leia politika o teie nei ao. E no reira, ia tae i te anotau i
tohu hia e Daniela ra e hope roa te mau basileia o teie nei
e i te tamau, e i te haapue i te mori e ama’i ta ratou mau
lamepa ia tae ratou i nia iho i te ohipa’
E te mau Paroika otare tei ore â i tono mai i te pipi i
reira, a imi maitai outou i rotopu ia outou iho i te taata
e au no taua toroa ra, e na te Ekalesia e maiti
ia’na ra,
tono mai.
e e
Teie râ, e tae noa’tu i te mahana e
faatahinu hia’i ta
haamana'o mai outou i te a'o
raa a te Aposetolo Paulo, o tei naô, '' Eara maite ia vai â
outou mau orometua apî,
te au tahoê
a te Varna
i te ati ra i te hau... Hoê â hoi tino
outou, te tino no te Mesia e, e melo ana'e outou
noa'e
( Ephes. IV, 3, 4 ; IKor. XII, 27 ).
Eiaha e amahamaha noa tera Amuiraa
Area te Basileia o lesu Mesia, e vai terâ e amuri noa’tu.
noa'e i te Pope Roma e to’na
tei faataa hia mai no te reira ohipa.
Basileia. Aore
Aposetolo i ite noa'e i te toroa
haamana'o outou e
arii no Petero e to’na Basileia. Aore
roa
matamua i ite noa'e i te Pope arii no
Roma e to’na basi¬
Ekalesia
te mau
leia.
o
outou tei
Evanelia, e
i te
raa
mau
arenio rii
te
mau
te korona auro e rave rahi i nia i to ratou taupoo. Teie ta
lesu i parau ia Petero ma : '' Inaha, te tono nei au ia
toü fnai te mamoe i rotopu
E mea ê roa te Basileia
Ra’i ra. E
mea
nei ao ana’e
i te mau luko ra.
o te Mesia :
ou-
tiai o te nana
,,
Mai nia mai ïa i te
ra.
I te mahana i tuu atu ai te Diabolo i te mau basileia i te
Eto te Ekalesia, e to te Paroika taatoa, amui noa tatou,
ha roa outou e vare i te taata, e ta ratou mau
pohe noa o teie nei ao.
mai i ta’na ra mau pipi :
Inaha, tei piliai iho atoa iho ïa vau ia outou e tae noa’tu
i te hopea o teie nei ao. Amene.,, ( Mat. XXVIII, 20 ).
parau
''
E ara râ outou ia Roma hairesi e ta’na ra
mau
peu taa¬
ta.
purara ê te mau omoi
auahi
ia-
? I reira e mahana oaoa hoi to ou¬
tou e to ta outou orometua apî i te mahana e
tae mai oia
i rotopu ia oe, e e maitai oia i to tiaraa itoito i
roto i te
V. P.
faaroo.
MPI
•kirk-k-k
£ parau faaitoitoraa i te mau paroika otare
E te mau paroika otare o tei ore â i mono hia ta
orometua tei reva'tu i te Atua, faaitoito outou,
J. — I le mau avae hopea no to malahiti apî, ua
lianere tausani e ua hanero lausani faahou â le
taala, te mau mamoe e lo ratou mau aratai
tei faarue roa’tu i te Ekalesia Katorikai to fenua
mau
0
i Bohême, e tei amui roa mai
ra
i te Ekalesia'Po-
rotetani i reira, o tei parau hia lo Ekalesia Evan'elia.
1 te pae i te hitia o te râ i taua fenua ra i taua
valu ana’e ra, ua taio hia 15.000 taata Katorika o
tei faarue ite Pope i roto i na avae e 5 i mairi a‘e
L. de P.
mau
pure, no te mea e,
otoheraa.
Tei ia lesu Mesia ana’e te mana arii i nia i ta’na Ekalesia
mûri noa’tu, Oia tei
mau
aro o
Aita roa’tu lesu i faarue atu i to’na Basileia e ta’na Eka¬
e a
( H Pet. III, 14 ) mai te au i
te Fatu.
eiaha ia taa ê e ia faatau noa i te
lesu, ei faahemaraaia’na, ia riro atoa lesu ei Arii no te mau Basileia
o teie nei ao, ua parau atura te Fatu ia’na :
'' E haere ê
atu oe e Satani !,,
No reira, e te mau pipi a lesu i nia i te fenua nei, eia-
lesia i roto i te rima no te hoê arii
a
aita ta outou e orometua tumu. E am.a anei te
ê roa te Basileia o te Pope Roma : No teie
nei e to ratou hinuhinu i mua i te
e ia vai ta outou
Mana'o ete faaamu
te paroika.
te porao ore e te hapa ore ,,
E haapaoraa taata ana’e ïa.
i tono i ta’na ra mau pipi i teie nei aa ma
orometua
la tahoê râ outou
faatereraa ‘ ' e to outou haerea ma
no
ratou i papai.
roa lesu
i te
atoa ra, mai te mau pure e tae
noa’tu i te faaitoitoraa e te imi noa raa i tei taiva ê, e tae
atoa,
ao
mono noa
te mau ohipa faaroo
no
i te mau Ohipa a te mau Aposetolo e te mau Episetole ta
Aore
tera Amuiraa ;
Diakono
E te mau Diakono e,
noa’tu i te haapiiraa i to tePupu Imi
E ohipa apî roa terâ e te tumu ore hoi i te
e
tou i te faatereraa a te Apooraa Paroika e no te
Aore roa lesu Mesia i ite
te mau
ati
E tiaraa paruparu te reira e te pohe ! Farii maitai râ ou¬
ao, e to te Pope hoi, i te parari e e pau i reira.
roa
e
„
nei,
ratou
o
e
a
faaoromai rii â outou. Te faaineine haere noa nei to tatou
e o
tei farii roa mai i Le Evanelia a lesu Me¬
sia.
la amui hia na fenua nei o Bohême, o Moravie e
SiLESiE, ua taio hia i reira e 50.000 Katorika o
tei faarue i te Ekalesia Roma ra.
E le
tupu haere ra taua ohipa maere rahi hia i
teie tei faaito
Haapiiraa Orometua i Papeete, i te mau tavini apî no te
Patu, e aratai atu ia outou na. I teie nei hebedoma i hi’o-
to rahi raa. O te haamataraa ana’e
poa hia’i te mau pipi apîe te Tomite Tamau no te Apooraa
hia nei.
VEA POROTETANI
Mai le hoê auahi ura mo’a, te
te Evanelia a lesu i tera oire
holioro liaere ra
tera oire, e
e
i
le
3
ra, papaî ia Taie a Mika, Diakono
re ra
i Papeete, e ao¬
haere roa mai e farerei ia’na ra.
Teie te ira va e au no taüa Amuiraa ra Gai. Vl, 2.
vahi otoa i‘a, e le faalupu liaere nei â te Varua O te ALua i le mana’o
apî i roto i te nànà a le
iiiau
V. P,
Pope i nia i taua mau fenua ra.
Ua. tealea le mau aua sitona i reira, e ua auhune
ia, Ei
pahonoraa no le Ra’i mai i te mau pure e i
te
faaroo
O
tei hamani ino roahiae te
e
i te faaoromai rahi o le mau ui tahito
mulaa iliora, Ua noaa te mau taala i faaite
nia nei i te Haapaoraa
Aiounî, Raau no te oovi
Pope Roma i
mau
hia
★★★★★
i
Faaroo Porotetani. Ua oti.
II. — Teie tepili o le oliipa maere rahi hia i ro¬
to i te Ekalesia Katorika i Bohême e i Moravie,
B raau, teie, tei rave hia e te Taote raau i te
Fenua Papaa, na nia i te hâapiiràaa te hoê Orometua tahito no Niu
ilio i te
Taratoni; E orometua no ta¬
tou hoi. No lo’na parahi-maoro-raa i te fenua i ra¬
Pope Roma ra e ua riro ralou ei Ekalesia api o tei
mairi hia to’na io’a o te Ekalesia Tchéco-Slovaqae.
hi ai te feia i pohe i taua ma’i ra, i imi ai oia i te
ravea e faariro i
te raau turau no taua ma’i ra
Aita ralou i hiuaaro faahou i te Pope no Roma,
ei arii i nia ia ratou, o lesu Mesia ana’e râ. Ua a-
( chaulmoogra ) ei mea au i te opu, eiaha ia pihae
hia’tu. Ua huru manuia, e ua rahi té taata tei
pa.
E500.000 taala o tei faalâa ê ia
ralou
naanalae roa to ratou aau, e le haere mai nei ra¬
tou. i le maramarama no nia mai ra, e i te Eva¬
nelia mau. Ua fatata roa le mahana eriro roa mai
ai ralou ia lesu, e te amui roa raa mai ia i le Eka¬
lesia Evanelia Porotetani api, o tei
parau hia i
Ilia nei i te parau malamua ra.
Parau taaoliraa : « E haere ê mai na ou tou
L.
( Apok, XYlll, 4).
DE
e
oia i te raveraa i roto i te rima o te tahi Taote Ra¬
au, e te hapono
tei ani
afala
i ra-
pae, e au mau laata e, ia ore outou ia riro aloa ei
rave aloa i ta’na ra mau hara, ia ore outou ia
po¬
lie atoa i ta’na ra mau pohe. »
e, ua maitai ratou i te reira. No ta’na hinaaro
tauturu i le laata loi roohia e lauaati ra, üa tuu
rau
mai
noa’tu nei oia i le ma’i
ia’na
no taua
ra.
raau ra i
Ua
tae
mai
Tahiti nei, ia
te hoê
atoa
mau
Moreau, 0-
rometua. Ua faatia mai o M. Le Bra2idsg, Taote
Raaui Papeete, e na’nae hoo i taua rvaau ra i te
taata tei hinaaro, no te mea e patana la’na.
No to Le Brazidec maitai, e no lo’na ra aroha i
te feia i pohe i
taua ma’i ra, aita oia i tuu i le hoê
pene ili a’e ei moni apî na’na; Te hoo noa’lu nei
râ oiai te moni mau i pau i te hamaniraa i te fe¬
P.
nua
Aîiîmraafinopokporôîelani no Papeete
papaa :
Teie te moni no taua raau ra :
Te afata ma te mohina e au
no te avae
hoê : 1 e
Te afata ma le punu e au no na avae e
pili ; 1 e
5 tara e e 2 toata ;
Te faalupu
hia nei te hoê Amniraa lino pohe
Porotetani i Papeete.
'l’a’na
area ;
Tahiti e Moorea taaloa.
Ta’na opuaraa : Tauluru i te mau fetii o te mau
melo Amuiraa o tei pohe roa.
Te tare faa-ô-raa :
raa
no
Haapaoraa porotetani ; Tia-
i Papeete e aore ra i roto i
to mau mataeinaa
Tahiti e Moorea i te laime no le
faa-ô-raa-hia ;
Faatia i le rahiraa o te Ture no te Amuiraa e vai i
roto i te rima o TAIE a MIKA, Diakono, i Papee¬
te ; Taearaa i te matahiti o
8 lara e e piti toata.
Teie te io’a e te nohoraa no le Taote Raau i
Monsieur Le Brazidec, Pharmacien à Papeete.
E Ti ÎMÎA TlfilTi iii
Eiaha outou e amutarahu i te taata Rom. 13 : 8;
E te taata amutarahu e, haapeepee oe i te faatiamâ ia oe
iho, e ora’i.
15, note tcaata paari ( e
6 ayae noa iho, no te mau tamarii o te mau
moto);
e 6 tara ei moni faa-ô-raa, e, ia hopo e 6 a-
Aufau
vae, aufau
1 toata i te avae, eiaha ia mairi ; Ei
IRA VA PARAU
haapaoraa maitai.
Te moni tauturu e aufau hia’lu
■
e
te
Amuiraa :
100 tara.
Te taala e hinaaro e faa ô i roto i taua Amuiraa
TE A’ORAA I TE AITO
l’aaoionvai inaite frci oe i te itvo, ci oito waitoi
îTleeta -to. ( II ‘îlititcteo II, 3 ).
to
S^eôU
I.—
VEA
POROTETANI
Ua tapea hia te Aposetolo Paulo i te fare tapearaa i
Roma i papai ai oia i
teie nei Epiaetole i ta’na ra tamaiti
ia Timoteoi Ua mana’o hia e, e titau-faahou-hia oia i mua
i te aro no te Emepera taehae, iaNERO, ( ua oti ïa te haavaraa matamua : II Tim. IV, 16). Ua papu roa ïa
ia’na
ra e, te auraa no te piti o te haavaraa, o te poheraa, oia
hoi te “ revaraa
E reva’tu anei oia e, eiaha e mana’oi te mono ia’na i tera
ia.ratou, tei roto i te ati, ua faaora mai oia ia tatou. Eita
anei tatou e nounou i te laaora-^atoa i tei tapea hia i roto
te pouri e i te maru pohe ?
Opani ; Ohipa XX, 24.
Te mau tuaroi parau no te mau paroika otare
ohipa e tera ohipa ? E ere o Paulo mai te reira te huru,
e no reira, i tupu ai na Episetole no te tapearaa.
Te feia paari, e tei fatata i te reva’tu i te Atua, eita a-
1-30
nei outou e faaara’tu i te mono ia outou ra ?
21 no Me 1922
1.
—
:
Te mau ite o te P'atu. - Taioraa : loa. IV,
39-42 ; Tuaroi : loa.
:
25 no Me 1922 :
tei au i te a‘o atu i te
pa I,
ua rnatau
oia
Raatira vî ore to’na e, eita roa hoê faehau iti a‘e
ia’na ra.
IV, 42.
Te parai pua e te o’e. - Taioraa :
O te faehau paari,
Ua roaa ia’na te ite i te peu a te Enemi ;
’na e, e
e
mia IV ; Tuaroi : Neh.
i te mauraa ite mau mauhaa a to’na ra Fatu. Ua papu ia¬
e moe
14 no Me 1922
Tei au no taua aoraa ra ?
aito api.
O. M.
-
Nehe-
IV, 17.
Te hanahana o te Fatu. - Taioraa : Ohi¬
1-11 ; Tuaroi : 1 Pet. 111, 22.
28 no Me 1922 ; Te Arii mana i te aroraa. - Taioraa : Sa-
lamo XXIV ; Tuaroi : Sal. XXIV, 7 e 8.
4 no Tiunu 1922 : Te hau no Penetekose. - Taioraa :
pa 11,
Ohi¬
1-13 ; Tuaroi : loane XIV, 26-27.
0 Paulo, ia Timoteo raua o Tito ; o te orometua paari i
Mana'o ; o te feia paari i te mau tamarii
apî ; o te mau metua i ta ratou mau tamarii.
2.
O te faehau api ra, tei tapae mai i nia i te fi¬
to te Pupu Imi
■pjiRJtU
—
RU
API
irkick-k
ni auahi ra.
Ua itoito hoi oia, e te nouiiou noa nei oia i te faaô atoa
i roto i te aroraa, area râ no to’na ra pouri, e riro e, e hape oia, e haavare hia oia, e faaturori
hia oia e haaparupa-
fuhia oia. Naheaoiai te paruru ia’na iho, e
i te aratai e
i te tapoi i te taata rii e i te mau tamarii, eaha te ravea
e
Te ani noa mai to tatou mau tamarii, e te taata apî
e
1. — Te mau peu
huna a te Enemi.
E faaara hia hoi te faehau apî tei ineine i te haere na
nia i te ohipa eiaha oia e vare i te mau marei
ino roa na te Enemi ; e mea paari roa
huna e te
oia. II, 17-18 ; III
1-9 ; IV, 3-5.
2. — Te puai o te aroraa e te ino e farerei-kaere-hia.
Eiaha te aito apî ia maere e ia riaria ia farerei oia i te
ati teimaha. I reira, e faaineine. oia, e
haapao oia, e imi
oia ite puai i roto i te pure. III, 10-T2 ; I, 8 e 15 ; IV, 14
-16 ; e 6-8.
3.
Te mau mauhaa e mau ai te aito api e noaa'i te
—
ia'na ra.
wavevftaf Toeft i .TIîlovi.i.c. — Ua haere mai
te
ia haapae roa hia te tahi
la porote râ, ia mau i te mau mauhaa i te rima atau
6-8 ; 13-14 ; II, 14-16 ; ' ÏV, 1-2 e 5.
tetani no Marite e ua
Amuiraa Rahi Poro-
faahaamana'o te
Peretiteni no
Tomite, Dr. Macfarland e ua farerei raua i nia i
te
reni
te
auahi i Farani ra, ,e ua pure raua.
Ua pupu atu Maréchal Foch ia’na i te Bibilia
no
to tatou fare pure raa i Reims,
te oire tahito
Pulupeti
roa
no
Farani, o tei motumotu i te ofai pupuhi a te Purutia. Na
te Ekalesia no Reims i hapono atu ia pupu hia’tu, ei haano
to taua Tomite ra tauturu raa i te
mau
Ekalesia i Farani e hamani faahou i ta ratou mau fare pureraa
i pau i te tama’i.
Qmuix.aa^aaiete fvau i Jftavite. — E radio tei tae
1, — Te faatura raa’tu ia lesu Mesia to tatou Fatuhere.
Eita anei tatou e piri roa, e ati hoi ia lesu te Fatu, o tei
pohe, e tei tia faahou mai ?. Aita’tu e Raatira. E ia ite i
ta’na ra poroiraa, o vai ma te feia e nehenehe ia patoi e
mai, ma tefaaite mai e, ua faaore rii hia te mau putuputuraa, no te mea, paha, aita o Farani i faatia iaferuri faa¬
hou hia te tahi vahi apî e tae noa’tu i te taime e auraro ai
Purutia i te parau faaau e ia aufau mai oia i te tufaa moni i faataahia na Farani ra. Te
ia otohe noa ?
ra
mai te utua ora.
Oia hoi te varua no to tatou mau taeae, no te feia
oia i
Maréchal faatura raa’tu i taua ture ra.
Ua farii mai oia i te Tomite no te
III. — Te tumu no taua aoraa ra ?
no
Na-
reira, e farerei i to Marite. I to’na tapaeraa mai, ua faaite papu oia e, e auraro oia i te ture apî o te Fenua o tei
opani roa i te mau ava atoa e te te uaina i Marite. Ua inu
noa oia i te pape. E mauruuru iti rahi to te taata atoa i ta
te rima aui : I,
2. — la roaa
Ua oti ïa e, te mau tauhaa
i te tarahu, eita te fare tao’a e titan i taua moni ra.
mauruuru raa
Ua rau te huru, eiaha roa’tu
e i
te mau fare tao’a i Papeete.
aufau hia i te taime e hoo hia mai, oia hoi eiaha na roto '
ia
tatou, haamaramarama, tauturu atu ia ratou ra.
II. — Te mea e a‘o hia’tu ?
pae.
no
’na e haapao i taua vahi ra.
ora’i ?
re
^
tttom
afi-i na te Kau. —- E
pene e te afa i nia iho
i te tara. E mauruuru te taata ia faaroo i te faataaraa apî
tiaturi hia nei râ e, te
te mahana e faaafaro hia’i taua vahi ra.
hara,
teEtene. Uahoroa mai lesu i to’na ra ora ; ua imi oia
lmp. de rOceanie - Rue des Ecoles
vai
VEA
Peneia’e o tô hoê fenua tapiri i to oe, ta oe i nou¬
to’na maitai e le hotu rahi! A ui oe i lo
pute môni, e i to Buka Afala Faaapu, no te moni
ta oe i haapae mai... Aita anei i navai? Eialia ehoo
nou, no
mai ! Area râe
roaa mai i le tahi taala ? Eaha rà te
fifi i le reira ? Oe râ, eiia oe e tioro hia i te haavano
te aufau ôioi, e
eita te aia (upuna o hoo-pale atoa
Ilia no te aufau i le fenua
apî.
E liuru P ui anoi le moni i te tare ?
oe i to rnaii peu e i te mau maa papaa.
Vaiiho alu
Tamau noa
i nia i te mau maa luinu no te fenua te mau maa
oe
tei faaitoilo e loi faaotaota i te lino o to
mau
5
POROTETANI
tupu-
rahu, 0 e 8 tara i nia iho i te 100 tara ; e ua moê
paha ia oe e, ia haava hia, na oe e aufau: i te mo¬
ni haavaraa ; te moni haamana raa ; te moni na
te huitie, etc. E tae paha i te 20 tara e i le 30 lara
i te Haavaraa hoê. Eita e maoro üa tata'ipiti uanea
raa
to tarahu !
Ua roaa anei te faüfaa ili noa’e ia oe, no te moni
apî loi haamau’a hia mai te reira te huru ? Aita roa!
Aliiri aita la oe e larahu ! E aore râ ua haapee oioi oe. Eita lo maitai o lo fenua e
haere noa i roto i
te pute no laua feia ra. E parahi i’o oe, e haamaitai ia oe e i to feiii lamarii.
laua mau aito luiroo rahi ra : To fei, te mei’a,
te tare, te maniota, te ufi, te umara, te laofe No 1
hu, te vai ra, e te peapea atoa. To hinaaro nei hoi
Eaha te
au
na,
mea
toe ?
Te ina’i 1 (Ja î te miti i te
mau
huru i’a aloa ,
apiapi lo fenua i te moa e i le puaa maohi ; e
0 maa apî ïa, e lei au roa i le
opu, e e paia mailai lo opu. E Ilia larahu no laua mau maa mailatai roara? To oe pue rimai te raveravenoa raa!
E tupu to oe mauruuru i laua ai’a tupuna ra tei
haaraaitai i to utuaf^are atoa ra^ e ta joe o vaiiho
ua
E parau mai râ oe, Parau mau ! Arearâ, e tara¬
ia liamà. E
ravea
anei ?
E ravea hoi ! Area rà,
eiaha oe ia taupupu i te
mana‘0, eiaha e îaahuru ô, a rohi, a faaitoilo !
Tamata oe i te farerci i te Falu no te tarahu ;
faatupu i to parau i rotopu ia orua e, na oe e au.
fau
noa
ia'na i to hoê luhaa no te mau moni atoa e
Area râ teie mai noi te MATI, e aore ra, le ME..
lahi tauhaa. E riro
paha e, e lialuri ralou ia oe na. Eiaha râ oe e haavare alu ia ratou ra. Ua afai mai oe i te puha, i te
i'a, i le moa, i to puaa, i te pia i le laofe, etc. Na
e, aila e moni ! Nahea? e Iiaama te laala i te
aufau noa mai i te moni ili. eiaha mai le mau ma-
nia i te moni tei roaa mai ia oe na, faarahi i te tuhaa o le falu larahu. E ua ili le moni, afai noa
taliiti aloa ra.... E haereanei
mai i te moni ili,
alu i
to mauhuaai.
...
ra, e aore
rahü i te moni, ia ore oe
le
aro no
oe
i te'Tinito Elene
ïa i te Popaa aita to’na e faaroo, e ta-
lo taala e
ia faahaehaa hia i mua i
te Alua?
no
üa
liapo hoi oe, aita oa i haapao i te faauoraa a
lo Aposelolo ra o Paulo, e haapae i le moni e au i
te mau sabali aloa no laua opuaraa ra. I Kor. XVI,
2. Area râ, a
liaam.ma'o oe, mai le ïuea e, e taala
e, o ere te moni faaleoleo, te moni nro vetahiê, e toi ore i faaho'i hia’lu ; lei au i te Alua,
no le mea, “ Te vai ra te lia o te aau, e farii hia
ïa i ta te taata i noaa, eialia i tei ore i noaa ia’na
veve oe
Eiaha râ oe e parau e, Alira noa’tu ! Aita e peapea ! To vai ra te mahana e pee roa’tu ai !
Aila anei oe i ile i le hopeano te “Atira noa’lu?”
:
la
ore
oe
ia faaore roa i te la¬
rahu haere, o riro o, eita ne e tapa’o ; e, 6 rave
noa 00 i le taihaa j le fare tao'a. e te lilau mai nei
ta’na ra moni. 1 reira, e maere noa oe i te
rahiraa, e riri oe, e, e paloi ; aita râ ta oe e huka
oia i
ei faalia
raa i
lo
paloi raa. Ebuka to le fare tao’a,
e ia lae alu i mua i lo aro o le Haava, ta faahapa
hia mai
ra
ia oe, i hoo alu ai oe i te
eiaha ia mairi, noa’lu e 2 lara,
10 tara, e 30 lara. E farii mai ratou, e farii aloa le
Afala Faaapu ; e no te lii’oraa e, e mana’o papu lo
oe, e faaoromai, eiaha e hoo-pale vave.
Na ômai te tahi taala, E mea haama i te afai mai
i le moni rii nainai ! Ahiri
oe, o ua riro oe
i reira ei taala ino e
e 20
tara, aita e peapea,
râ, e 2tara! Eita e neheneho! E o telumu hoi
aita lo'na ra larahu i haere i te ili, ua rahi a’e râ !
Haere mai ia matou, le mau Orometua, a tuu mai
i ta oulou mau tara rii, e tae noa'tu i te mau toata!
area
E horoa hia’tu ia oulou te parau peeraa ( reçu ), e
na matou e aufau i to fatu tarahu, e haapee rii maite. Te
ra”. Il Kor. Vlll : 12.
Na’u e haamana‘0
roaa
ia outou,
hinaaro nei malou e tauturu alu
eiaha outou ia farerei i te haama
eiaha te ai’a lupuna
no
le
hoo-pale,
ia riro i le taata no rapae.
Teie te tahi; E mea au anei i le feia faaroo, e tae
te parahi noa i
roto i te tarahu? Teie te pahonoraa : Eiaha roa’tu l
noa’lu i le feia Porolelani liamâ,
1 roira e vahavaha hia’tu lo tatou Falu here o
metua atoa o te
mau
mau
Diakono faatere. e.jmi
taata aloa no ta ratou nana o lei
le tarahu. I reira a farerei
haaflfl
pinepinc alu ia
le haavaro.
faaitoilo ia ralou, eiaha ia moe i ta ratou ,
Teie te tahi, Eita e maoro, ua aramoi’a roa ia oe
la oe tarahu. Ua moê paha ia oe e, e moni api, e
haapee maile lamau noa’lu râ. e ia pee r^
ra, te vai ra te mahana e liamâ oe
8 pene i nia i te tara,
te faananea hia i nia i to ta¬
lE-j
SU MESIA.
Nahea râhoi? Teie lo’u mana’o : Na te mau Oj
V.
6
VEA
lesu Mesia i roto i le
Irava Parau.
23).
to ralüu hinuhinu,
I nia
na satauro e toru no te mahana riaria ! Inaha, teie mai nei na vahiné rii tootoru, tei haere peepee
mai, i taua taime tataiao ra.
i huna hia’i le Fatu. ta raton i hinaaro i le tialnri
i te faatnra.
ra.
Te mau Pope rahi ra, mai le anotau matamua, i
mau Emopera Uoma i le Haapao raa
Elene ei haapao raa Kalolika, ua farii noa mai ra¬
ton i
ia lesn
üa ite hoi raton e, e faehan Elene tei liai i te
NoaTn ! Eita te aroha e pohe!
la roohia tatou e te ati, e aore ra, e le pou ri,
eiaha’toa ia moê ia tatou le mau maiiai atoa tei
noaa mai ia tatou, no rom mai ia lesu Mesia : Ali
atu tatou la’na, o tei ore i faaea i le aroha mai ia
latou nei.
2). Teie te hape :
Ua moê ia raton e, eila te Fa¬
Ua î te Parau na te Atua
i te mau parau no le ora, e no te maramarama, e
note faailoitoraa. Eaha hoi latou e taiâ pinepine ai?
tu e tape'a Lia e te pohe.
H. TE PAHONO RAA MANA.
Ua faaore hia hoi le mau lapea raa a te taa-
ta nei. EFta te Fatu e nehenehe ia
tape'a hia : Ua
huri Ilia te uputa ofai ; ua horo atu te mau faehau
o
piti,. e te hei arii, e le fenua e le
o
Roma ei oire
E nunaa faehau la ratou, e ua hamani
ratou 1 te moni, ma te hohoa no
te Pope Rahi
i
nia iho !... O PIO IX, le Pope hopea o toi faatia hia
i taua ohipa ra.
E ua haamana'le Pope Rahi
e rave
tia
e no
ia’na iho no te faa.
te irili i le fenua i tera Arii e lera Arii. I
teie nei râ, aita
i farii faahou hia e to mau Faate-
Hau.
re
loano XVill, 33: Te naô mai nei le Fatu :
erei to teie nei
ao lo’u basileia. *•
Te na ô maira oia e,
«
«
E
Malaio Vlll, 20 :
Aita to te Tamaili a te ta i-
ta nei e tuaroi. » Luk i IX, 53 ia Iakobo raua o Ioa.
NE, o tei hinaaro e haapou te auahi no te ra’i mai
i le taata no te oire Samaria tei ore i farii mai ia
lesu Mesia, ua avau atura te Fatu ia raua, « Aore
orua i ite i le huru o to orua aau. »
Te mau Pope Raid
mau
râ, te riri noa nei ratou i te
Arii no llalia, e leie le tumu : Ua mana’o te
no teie nei
lesu Mesia, e ua ra¬
ve oia i te Oire ruhi no RUMA ei oire tumu no to’na iho Basileia. Ua vai iho hoi oia i le mau fare o
rave rahi, to mau pare, te fare, aila’tu e fare arii
mai ia’na i te nehenehe i te Pope Rahi, e ua pupu
oia ia’na i le moni rahi ei tuhaa malahili.
Faairia noa le mau Pope Rahi atoa, ma le parau
Arii no llalia e. o parau mau e. e ere
liai!
Eila ta’na parau e faaoi’e hia. Eiaha tatou e faa-
roo noa
na rima
na ratou ra.
menema.
.
Mesia, E haere ê alu oe, e
Satani.... E no reira, faarue ihora te diabolo ia’na
oire, e ua t'aariro hia le oire ralii
I. TE MAITAl ETE HAPEO TEMAU VAHINE.
1). Teie te maiiai : Ua rahi to raton here
Mesia i la to raton mala’n ia i le laala.
haamori mai ia’u.
Pahono alu ra lesu
tani ai le
Te haere ra raton ma te oto o te aau i te menema
1
ma te parau e, E horoa’lu
i teie nei mau mea’toa ia oe ua, ia lipapa oe i
rare e
roa.
iho i te mou’a ra o GQLAGOTA, i te vahi i tia noa’i
.
e
vau
O te loru ïa o te mahana. I te aahiata
medebara, ua faaile mai le
Diabolo ia’na ra i le mau basileia atoa i te ao nei,
TE OFAI O TE MENEMA, Marèko XVI : 3.
e
POROTETANI
i to parau faataupupu o te taata.
E Fatu Ora to tatou, e le riro neioia ei tumu
apî. Eiaha e parahi i te menema : H lore
râ i te vahi e farerei ai la’na ra. I reira oia e poroi
mai ai ia tatou i te ohipa apî.
üa tia faahou mai Jesu Mesia mai te pohe
mai ra. Eita tatou e haamori i te Atua pohe. Eita
tatou e mata’U faahou i te pohe : ua vî oia. No
note ora
tatou le Ora mure ore.
ao
to basileia o le Mono no
e, Uaeiâhiala ralou faufaa :
tou ! ! !
e mea vove roa ra¬
Mai te peu e. te haere ra te tahi Arii mai te fenua
Rahi ia’na ra, e eita
oia e farii ia’na mai te mea o, ua na mua taua Arii
ra i le haere e farerei atu e, e aroha i le Arii no
Italia. Elapaoïae, aita i aumaitai lESÜ MESIA e
le taata tei parau bia o, emono no’na ra.
Te na ô mai nei le Fatu : « la au te pipi i la’na ra oromelua, e te tavini i lo’na ra fatu, atira ia. ( MataioX, 25).
6 mai i Roma, e riri le Pope
^
P
lmp. de l’Océanie. — Eue des Ecoles
Fait partie de Vea Porotetani 1922