EPM_Vea Porotetani_192204.pdf
- Texte
-
EPERSA im
10
N°
Te 19 O te matahiti
Vea Porotetani.
AitaHii
c
nlu
tci liaantaii bia
lesn ( HWinetia lll^ li )
râ
tia i te taata’toa ia haamaii m.iorl
e
Mesia
ra o
o
ra^
oia ho! te
«èë55«3S3gS8g83S8®éSÿg3S88æ8®s88æ®a^è888@SSS@SSSSSSg88^@S8S8æ^^^®SS88S8@8S8888g888
E. AHNNE. Géraiat.
0. MOREAU. Directeur.
tara
8^SS3S5^S^585SS3SSSSSS2^^SSS3S3^^^S«^S8S«SSS8S^S5^8^^^S3838^83^@«SS®83@S88^S3
Hoo i te matahiti hoe : 1
mai te pohe mai ra.
Mahana tia faahou raa o te Fatu
★★★★★★*★★★
Teie mai nei te
nelia ta tatou
mau
haapao,
e
mahana tumu
tei rîro ei Ora
e
no
no
te faaroo Eva-
tatou e amu'
ri noa’tu.
nei Hebedoma, mai te 9 e tae noa’tu i te
tei parau hia mai e, e Hebedoma mo‘a,
no te mea o te hebedoma hopea ïa uo Iesu Mesia i
raro
nei. O te hebedoma ïa o tei faataa hia no te faatupuraa i
te utua riaria no ta tatou mau hara i nia ilio la'na ra. Oia
te Arenio a te Atua o tei hopoi ê atu i te hara a to te ao.
I te 13 no teie nei avae, o te mahana maha ïa, te maha¬
na no te haruraai te Fatu. I reira i faatupu ai
te Fatu i
ta’na mau pipi no te amuraa maa hopea no ratou e oia iho
atoa. I reira, i faahope atu ai oia i te mau a'oraa, e te
mau parau aroha rahi ; I reira, i faatia’i oia i te Euphari :
A rave, a amu, o ta’u tino, teie ! A inu outou atoa : o
Oia hoi, teie
16
no
Eperera,
o
to’u ïa toto, te toto no te
I taua
faufaa apî !...
pô iho â, i haru hia’i oia e te rima o te taata ino.
Ua papai hia, ua haaviivii hia to’na ra mata
hara... I te rui, ua haava te Tahu'a Rahi e
ra
la’na ra, e ua parau ratou e, e
I te 14 o teie
nei
avae, o
heree te feia
te Hui Raati-
Pohe !
te mahana
poheraa
o
te Fatu.
taua mahana ra, ua faaino roa hia oia. Pii
noa te taata, Faaaatauro ! Faasatauro ! E ua rurutaina te
Tavana Hau, o Pilato, e ua faatia oia. A huna tatou i to
tatou mata ; Te Taata tumu tei ore roa i rave i te hara e
I te
poipoi
o
râ, tei te vahi i tapea hia'i te mau varua o tei pohe i
poiri no te mau tau matamua. Ua haere oiâ e
faatupu i reira’toa i te aroha no te Atua, ma te faaanaana i te mau hihi no te Ora i taua pô ra.
To te taata nei, ua tapea etaeta ratou i te menema, e
rua
roto i te
tamau ratou
ua
I te 16
no
te
mau
:
Eiaha taua mahana
ra
ia
moe
e
poiri faahou ! aita
pohe la’na
vî te
ra
! Ua taahi hia i raro i ta’na avae : Po¬
he, teihea to tara ? Hade, teihea to rê ? 0 te uputa teie no
te ra‘i.
E homa, eiaha roa tatou ia mairi e hoê iti a’e i te pui taua mahana ra. E teie te hoê mana’o, ei faatura
reraa
maitai i taua mahana ra
phari, ei
he
e
:
la faariro hia
haamana'oraa i te rê
na
ei mahana Eu-
leâu Mesia i nia i te po¬
i ta’na here ia tatou nei.
nahea tatou e faaineine tatou ia tatou iho e faa¬
Fatu here i teie mau mahana mo’a ? Teie :
Faaore roa tatou i te peu ino, i teIe nei.
E te taata inu noa i te ava, e chipa maamaa ta oe, ohiE homa,
pa pohe ! Ohipa taviniraa ïa i te varua faufau ! I teie nei
hebedoma, o te mahana no te rê e no te faatiamâraa ! A
tia i nia ! A pii noa mai, “ E Iesu, Tamaiti na Davida aroha mai ia’u nei ! ” Eaha oe e pohe ai ? 0 te tau no te
teie !
;
te va¬
haa-
haapohe i te mau ohipa faaroo i te paroika e i te
Ekalesia ! E ere anei e, ua pohe roa Iesu Mesia no tatou
paoraa
tino
Aita
hau‘a pohe. E mea anaana te auvaha o te menema mato. Teie mai nei na Oia : E Maria ! E Raboni ! Ua vî, ua
e
Feia marôrô noa, e haapaoraa paruparu te reira,
ia tatou nei !
Ua tanu hia oia i taua p6 iho â ra.
I te mahana maa, tei te menema to’na ra
maha¬
iriti i te ofai ?
maere rahi ! Aitae faehau faa¬
hou. Te ofai tei raro i te repo !
ora,
varua.
e
Auê te hi'oraa
ta’na
teitei,
o te
raa o
faehau ? Na vai
E inaha
Te Arii Hanahana ; Te Tamaiti fanautahi na
ua faautua hia oia i te utua ino no te feia
taparahi taata, e ua taamu hia Oia i nia i te Satauro ! Oaoa to Hade ! Ua ati iho ra râ te fenua i te poiri. Na vai e
faaite mai i te rahi o te mauiui o te Fatu ? E inaha, mai
roto mai i taua poiri ra i faaroo hia’i te hoê reo : Ua oti !
Ua taupe oia i to’na upoo hanahana, e ua tuu atu ra i
te Atua
ïa,
te Fatu, Mahana oaoa teie, aita’tu 1
Ua poipoi roa ; Ua haapeepee mai te hoê mau vahiné rii,
ma te oto, e te aau teimaha ; ua afai mai ratou i te mau
tao’a aroha no te pohe. Na vai râ e paruru ia ratou ra i
Tiafaahou
na
tura i to tatou
hoê iti a’e ;
i te ofai i te tapau.
teie nei avae, o te Sabati rahi
mai Oia
atoa ? E ua tia faahou
rô
no tatou
atoa ra ? E, e
faaroo, te feia toroa, e te tamarii no te Evanelia, oia hoi te feia Porotetani atoa ra. ïe pure ra Iksu
Mesia, “ la hoê a‘e ratou mai ia taua atoa nei â. ” “ Ei
pihai atoa iho ratou ia’u i te vahi e parahi ai au ra !
Eau mau taeae, faaore tatou i te amahamaha. Ua au
noa te reira i tei ore i ite i te Evanelia, eiaha râ
ia tatou !
te feia
tou,
Teie mai te hoê tumu
oaoa no
faatura’tu i to tatou Arii Hanahana
:
mûri ? Eita
roa
! Te
mau
Ei
mua
auhune
a'enei, eiaha tatou
râ, faehau
varua
horoa
e
e
Paulo i faaite atu i to Korinetia,
la
na
5.
No te
-
Orometua
mau
6.
nei i te Bibilia i te
7.
te
No te
-
mau
mau
taiete iritiraa ture, na ratou i iriti mai i
orometua tahito
-
11.
-
No te
Note
mau
mau
i te afai mai i te
TE TAÜRUA EVANELIA NO AITUTAKI
( A hi’o i te Vea
no
no
ra, e te
na
mau
mau
Hue
no
roto mai ïa i
te opu arii, e te
vai mai nei taua mau huaai e tae roa mai i teie nei.
a
Papeiha
ma
O to te etene ïa eiâraa i te opahi a
i te fare o te arii o Tamatoa, o Puturu te
taata i eiâ.
E 7 taata tei faatia i
mai i te mahana
o
te ha-
matahiti.
ahiahi, na te mau tuahine te ohipa'raa oia hoi te
vahiné tini. Teie ta ratou tumu parau : To te vahiné
tinifariiraa i te Evanelia e to te Evanelia fariiraa i te va¬
hiné tini.
e
fare toa, te
mau
te Atua,
James i
o
te
no
mau
itoito ratou
ua
mau
te aroha
o
no
taata.
te Ta¬
te
ha-
oaoa
o
te Tavana
papaa
hinaaro rahi ia tupu rahi atu â te Evanelia i
mua
o
e
i te hi’oraa i taua taurua
te
nei.
James i
na
no
e
Icta aroha
o
tei
papai hia
H. Loy¬
ta te tamahine
te taurua rahi
o
a
te hanere ma¬
tahiti.
I
reira,
rumu o
nua
0
ua
haere atu te
i to Vaitutai. 0 te
tei faaite mai i te
ma
taata i
mau
rapae
te Hau. 0 te faaiteraa ïa i te aroha
o
mau
no
te
te
mau
mau
pu-
fe¬
fenua mai
aroha.
aroha, ua tia mai ïa ratou
parau
teie nei faaiteraa
te faaite mai i te aroha
e ma
auvaha
mau
i nia i te
o
te horoa’toa i te
o
to ratou mau fenua i to Vai-
mau
faufaa moni, te mau tau¬
haa, te Bibilia, te hora, te hei pûpû, te avaava maohi, te
mau taupoo, te mau opahi tahito ( etene ), e mea hamani
nehenehe hia.
I te
mau
to’iia
le ei aroha i to Vaitutai
te mau parau tupuna. Mai te pô
mai to ratou faatiaraa e tae roa
nere
a
tauhaa ei maitairaa
Lorani, orometua papaa,
e
tutai
Teie te tahi parau.
no
Ua faaite mai â
mai
e o
matahiti.
matahiti i
Te huru
mai.
ra o
te tauturu
Ua faaite atoa mai oia i. te aroha
Atopa 1921, ia oti te mau puoire atoa i rote i te oire rahi i
Arutanga, i roto i te fare pure.
Te parau no teie nei tairururaa. o le viœtc parau tupuna ta no Vailutai. Na Tangiroa te auvaha raa matamua,
ua faatia mai oia i te parau matamua no te ati o te orometua papaa o Miti H. Eoyle. Ua tutui te Etene i to’na
fare i te auahi, te parahi noa ra te orometua i roto, a horo mai ai te hoê taata o tei farii a'enei. i te Evanelia o Hue
to’na io’a, na’na i tii i te Orometua i roto i te fare e ua
Taua taata
Compagnie, te
no
te feia toroa atoa
piti, 25
poipoi ua tairuru
Lorani
o
iete metua i Lonedona i Paretane i to Vaitutai
•k-kick-k-k
I té mahana
nei,
orometua maohi
Ekalesia i teie tau.
Ua faaite mai te orometua
néreraa o te
Mati. )
eora
H. Loyle orometua papaa, o Isaaka e
te vai atura.
10.
ne-
ture.
pahi orometua.
V. P.
) i
maori.
reo
te aau anaanatae ta te Atua i
reira’toa tatou. Teie te ravea : la ua mua ta¬
ra.
te mea
no
Pitimani ( tau orometua ana'e
e o
mau
te Atua
fenua’toa
mau
No te Taiete ncneiraa Bibilia i Paretane
-
John Williams
na
pahi faauta tao'a
ora
tei tae i te
o
te Tîvanelia.
no
mau
o
tei tuu mai ia
o
-
No te
ro
ma
nelia mai te matamua mai â.
No te
haapao i te hinaa-
te
e o
-
ra, e
i
fenua ïo tatou nei.
pae
-
Fatu
tei tono mai
o
No te Ekalesia metua i Raiatea
-
9.
i te horoa ia tatou iho i te
reraa
mau
8.
tou
tatupuraa
no
Vahapata ei tauturu ia John Williams, oro¬
metua i te afai mai i te Evanelia i Vaitutai nei.
4.
No te mau tupuna. te mau arii, o tei farii i, te Eva¬
O
hi-
te taata horoa noa, ma
naaro.
Orometua i te
te nounou, e mai te mea e no te titan :
ma
"Vaitutai
no
No Sotaiete metua i Lonedona
-
Papeiha
!
“ Eia¬
o
Atopa 1821 e tae roa mai i te
Atopa 1921. 0 te hanereraa ïa o te matahiti.
110
2.
te Arii vî ore ! Ei mua oe,
rahi ? No roto i te ueueraa faaherehere ore
0 ta te Aposetolo
ha
no
26
No naEkalesiao maha’toa
-
Evanelia mai te 26
te
vahi apî tei roaa mai i te mata-
mana‘o faahou i te reira.
mai te
aiûetae noa’tu i te taata paari. “I reira e itea hia’i e, tei
roto outou Ia’u, ia rahi to outou ho tu ! E nohea mai te
hiti i mairi
1.
0
3.
au mau
i faaitoito mai i te haamaitairaa i te A-
tua :
Teie mai nei te ME,
faatupuraa i te Parau.
taeae e, faaineine roa tatou i taua mau mahana ra na roto i te pure e i te anaanatae. A imi tatou
i te
mau ravea e manuia roa’i. E lio'i atu anei te taata arote i
E
no Atopa. O te tairururaa haa*
haapao hia. Na te mau orometua, e na
toru, 26
te mau Diakotio
mau
te
110
te mahana
maitairaa teie, tei
to tatou
te faaite
atu i
I
mâ-
aiiei ta¬
anei tatou tatou iho ? E amahamaha noa
noa
EOROTETANI
VEA
2
I te hopea, ua tae
ha
no
Raiatea
i te taime faaiteraa aroha
ma e no
Aita hoi ta’u
e
te
mau
o te Auva¬
fenua i Oteania nei.
faufaa i afai hia mai ei pûpû atu
ia
ra¬
aroha o to tatou mau Ekalesia ia ratou
ra. Ua tuu mai râ te Atua i te parau
ia’u nei : Ua faaite
atu vau ito'uiho aroha i to te feuua taatpa e i te huru
o te ati rahi i tupu a'enei i te matahiti 1918, i otare ai te
tou ei tapao no te
VEA
mai teienei hora. Ei
teienei, na’u atoae inu i te
ta
oe mau ite, i te aua no te aroha. Farii mai
tusia, e ta’u Atua.
I reira, ua ^'ra puai roa te auahi, e ua polie
lujJO, te ite no te Fatu.
oe
o
aua no
i ta’u
Polika-
5
POROTEÏANI
malau ia ratou, e no te tauturu mai i te haapao,
ia ore ratou ia haumani.
E tauturu mailai roa teie, eiaha roa tatou o patoi
faalia roa’tu râ tatou ma le haamauruuru i to tatou
'Pavana Rahi i reira, e te mau Taole hoi o tei hi¬
naaro 0 haamaitai i la tatou mau tamarii.
V. P.
TE TAATA TAHITI
PcJlRélU RII affPI
PAPEETE.
i te faaroo
-
no
Ua reva’tu i te Atua ra te hoê tuahine here
tatou o TARANTE v. i te 5 no Eperera, E
Raatira no te ava i Papeete, to’na ra hoa, i te tau i ora’i
oia. E ma‘i maoro roa to’na e te mauiui rahi. Ua farii noa
mai oia i te hinaaro o te Atua.
Ua reva’tu na taata hi’opoa raralii, i nia iho ia AldeBARAN, te manuâ e haere i Niu Taratoni.
RIMATARA.
I teavaei mairi a’enei, ua tapae te hoê
perepitero Roma i Rimatara. E piti, e aore ra e toru mahana i mûri a‘e, ua pohe roa. Ua faaroo hia e, ua haapao
mairai roa to tatou mau taeae ia’na ra, e, e riro paha e na
-
to tatou orometua i
reira i tanu ia’na
ra.
Mai te
mea
ua reira hia, e mea mauruuru roa tatou i
faatupu
aroha ma te hi’oore i te taa êraa. I roto ia lesu
aita e taa ê raa o te feia tei roohia e te ati.
e, ua
hia’i te
Mesia,
TE MARU O TE POPE I PANIORA.
E fenua katolika rahi taua fenua ra. Ua euhe te arii i ta’na basileia i
te MAFATU MOA ! ( Ua mana’o hia e i te Mafatu no lesu
Mesia). Eno reira, eita anei e mauruuru te taata faatere
ia opere-noa-hia te Evanelia O te Fatu i roto i taua fenua
poiri ra ? Teie te pahonoraa : hoê taata opéré Evanelia, ua
huri hia oia i roto i te auri. Uaopani hia oia eiaha oia e
papai i te rata, e vau mahana. I mûri iho, ua faautua hia
oia e 400 tara. Te tahi, ua haru hia oia i roto i to’na ra roi,
i te tuiraa pô e na mutoi e ono. Ua taamu hia oia, aratai hia i rapae i te oire, e i reira, ua tairi hia i te tairi
puaaliorofenua, e ua hahu hia ta’ua rouru, e te afa no
to’na huruhuru taa !
-
mau
maH
Metua no te mau Tamarii
TON A FENUA.
o
tei
polie i te
E ma‘i ino roa (eie ; aila hoi i maoro te tupu
taua ma‘i ra i’o tatou nei i parare alu ai na
te mau malaeinaa aloa. li mea aroha rahi hoi le
mau lamarii rii loi roo hia i taua ma‘i ra. Eiaha
e mana'o e, e mai ora ore. E oi’a nioi roa te rei¬
ra ia haapa‘o mailai hia le mau faaararaa a to Hau
nia i laua mai
ra.
^^iJJa faaue te Hau
mt^rii
0
TARAHU
e ia aratai hia mai te mau laloi rooîiia e laua mai ra i te Fare Mai ia
hia ratou i rcira. E raaa palia lei ilea hia
rapaau
te Vpaau Taole no te rapaau raa i taua huru mai
ra. Apre o mauiui ia rapaau hia e e moa oioi roa
mai hoi le ora. Na roto i te tauturu a (e Hau, e
0
rapaaiFjpoa hia tei roaa hia
mai le làime ore.
mau‘a liia,
E le taata Tahiti nei, ua ite anei oe e, te falata
mai nei te fatata mai nei te tau e faaereroa hia’i
oe i te ai‘a tupuna ia ore oe ia taui i
to haerea.
Ua rau te lumu, e teie te tahi t TE TAUAHU. Te
rahiraa na tatou, ua vchi hia, ua haaflfl hia, ua
tari hia e te larahu. Tarahu no te hamani i te fare
nehenehe,
no
te
mau
maa
tei rave-noa-hia i’o
te
Tinilo. no le hoo fenua apî.
Hoê â ïa huru, lo Tahiti,
Moorea, Raïatea ma,
Rurutu ma.
Te rahiraa o te rnau parau lei feruri hia i to mau
Haavaraa faahau parau e parau no le tarahu, e i
te mau ava‘e aloa to faaroo hia nei e, ua
hoo-pate hia to mea ma tao‘a, to mea ma fare, to mea ma
fenua, e i to mau vahi aïoa mai te reira to huru.
E mauruuru hoi to hoê paeau taata no
rapae i te
reira ; te nounou noa mai ra ratou i to fenua e i to
fare, e te ite nei ratou e, e noaa te reira ia ratou
i roto i te morfi marna na roto i te ohipa hoo pâte.
Te pari noa nei ralou ia oe c, aila oe i ite i te
faatere, aila 11 oe e ohipa m utai e oti ! aita to fenua
i haamaitai hia! aita i rahi la oe tamarii no te haapa‘o i te fenua o te liaere noa’ra oia i roto i le veve ei te pohe !
E te riio nei te tarahu ei ravc'a ohie e te oioi
no te faaere raa ia oe i ta oe atoa ra mau faufaa.
lî na roto hoi i taoe “ NOA”J'U ”, e to oe haamaoe iho, te faati‘a nei oe, e te taui noa nei
i to tiaraa fatu fenua, o oe te taata tiama, o oe
te huaai no roto mai ite Huiraatira tahilo, ei liaraa tavini noa, e te faaapu-purutia noa i te fenua o
vetahi ê, na roto i te veve e te fiO ! Penei a‘e, o la¬
marii to oe : E ia paari ralou aore lo ralou e lia
oe
raa
110
te
taporaaia
Parau Faaara
i te
e
★★★★★★
o taua huru mai ra
O ta le Hau iiio le moni e haa-
E na te troc iho o le Hau e uta mai le mau ta¬
marii no te mau malaeinaa i te fare mai.
la rahi noa’lu te mau tamarii no te tahi mataeinna ra, c faalia hia ïa e faaea i rotopu ia ralou, le
hoê vahiné no taua malaeinaa ra ;|ei liai e ei haa-
faahôu,
ua pau Le ai‘a tupuna i to tarahu pee
!
Area ra, te nunaa tei faaere hia i to’na iho â fe¬
nua, aita lo’na e lura faahou ; aita to’na e mana ;
Ua ineine oia no te menorna!
E mauruuru anei oe i te reira? Eita anei oe e
faalura i to mau metua? Eita’nei oe e aroha i to
mau huaai a mûri a‘e ia oe na?
Te ile nei hoi au e te vai ra te tahi taime cita te
taata e nehenehe maori râ e ô i roto i le tarahu. Area rà eiaha oe e ô faahou i roto i te tarahu ma te
raa
ore
faufaa ore.
Peneia’e, te hinaaro nei oe i te htimani i te fare
apî. Eiaha e rû : a taio maitai oe : E navai anei to
moni ta oe i haaputuputu ? Alira ïa, a haapao i to
oe hinaaro! Aita anei i navai? Vai iho. tiai, te vai
ra'te tau : Ua maoro oe e to metua e te tupuna i te
paralii
hia
outou.
rau
i te tare ofe e le rauoro, e aita i pa¬
larahu, e te uitie, etc. o ua maitai roa
noa irolo
no
te
■
VEA
hoê pae o te mau Ekalesia i Tahiti ma e Raiatea ma.
O to’u ïa faaiteraa i te parau aroha no te mau fenua
POROTETANI
7
i
Me.
no
("taio Luka X, 1-16. Te auhune
Luka X, 2.
-
e e
ohipa ).
rave
nia nei i to
Vaitutai, mate faahitiatu vau i te titauraa a
Vaitutai i te auvaha i Raiatea mâ nei, ia tae atu i roto-
to
ia ratou
pu
raa
taratoui
ra, o
i te aroha
aupuru
maitai roa, e note lii’o
ai au e, E to Vaitu¬
te mau fenua i parau
no
tai nei e, e te mau manihini taatoa
o
tei tairuru hia
no
te
Hanere Matahiti, aita ta’u e auro e te ario, o ta’u râ e vai
nei o ta’u ïa e lioroa'tu : O te io’a o lesu Faaora i to’na
taata i farerei ai tatou i teie taurua rahi. la
taime
rà, ua huro noa te mau taata te tahi pae e te tate tahi pae, tei fatata, e tei huru atea’tu i te ra¬
ahiahi,
mauruuru
i teie huru faaiteraa aroha.
tairuru faahou
ua
raa
tauliaa aroha
roa
te
matou i rapae no te opéré
to Vaitutai i te mau manihini, e aita
a
tahi_taata i
noa'e.
ere
( Te vai
atura i mûri iho
★★★★★★
II.
POLIK-^LUPO [^natahiii 167\
•k-kickirk
I taua
mau
hi pae e
hi o to ratou
I te
ora na.
TE NAHOA RAHI O TE MAU ITE O TE FA~
TU I ROTO I TE EKALESIA MATAMUA
Ua ite a'enei tatou i te parau no
IGENATIO, orometua no te Ekalesia i Anetiohia. I to’na afairaa hia’tu i Roma no te hamani-ino-raa hia i
reira, ua tapae rii oia i SE-
MURINA. Ua farerei oia i te
ia Polikahipo,
tapea hia e te fifi.
ra,
rahi
apîraa
HOE HANERE MATAHITI
roa
sia hoê
Noema 1922, e riro ïa e ua 100 matahiti to
Taiete Metua i Farani i te haamata i ta’na ra o-
hipa Faatupuraa Paaau.
Ua haamata oia
roto i te
hapono atu> i e toru oromeApatoa. Te mau nioni i pau i taua mau matahiti ra no taua ohipa ra, e 3,000
taraïa, e, e 5.000 tara ïa.
I teie nei e Vau fenita raiiihi, e haapao hia e to tatou
Taiete ; e pae i Aferika, e piti i teie nei Moana, e o Ma¬
dagascar. le 127 oronietua i haapao hia e a’narai te ma¬
tahiti i mairi a'enei. Ua pau ia’nai te moni e TORU hane¬
tua i te fenua hoê
re TAUSANI TARA
na
noa
iho i Aferika
i te matahiti i mairi a'enei. E
no
roto
}
moni ra, e riro, e, ua pau e ONO tausani tara no
Tahiti MA nei, i nia’e i te mau moni iaufauhia ete mau
taua
mau
paroika
no
Tahiti
ma
Mai te feia faaroo Evanelia
6.000 tara,
i te
mau
iho.
no
Farani mai, taua
tei hapono hia mai ei tauturu mai ia tatou
vahi i
ore e
i
maraa
te haehaa
e
nei
ia tatou iho â.
rahi
no
Ekalesia ta’na i faaitoito i te
Apok. II, 8, te ite nei
iho,
pipi oia
o
tei
na
tu-
Asia. E
mau ma-
faaroo i roto i ta’na
ore
i
tatou e, o ta’na ïa Ekale¬
hia iti noa’e. Te
avau
mana’o
loane Aposetolo.
no
te
Emepera Ati Roma
o
’tu,
ua
tupu puai
roa
i Sennmna,
no
te mea, tei raro atoa
i te hau Roma.
Ua afai hia’tu
Hau,
0
o PoHkalupoxmwz. i te aro no te Tavana
tei faaitoito atu ia’na eiaha oia e faaino ia’na iho,
eiaha oia
e
haere i te
Huna ia lesu Mesia,
no
haamaiiiui-pohe. E
horeo
e a
na
ravea
roto i te io’a
ohie
roa :
te
varua
o
Kaisara, te Emepera.
Na ô atu
ra
Polikahipo, E te Tavana
ia'u i te faainaina i te io’a
i teie nei, to’u taviniraa ia’na
oe
a'e ia’na
ra :
Ua maitai
Ua
roa
râ
no
ra.
te titan mai nei
e,
te Mesia ! E 86
Aitaroa’tu
vau
! Eaha
matahiti,
vau
i
ino iti
faainaina
vau e
Arii, i ta’u Taraehara ? Teie ta’u hiroa faaroo
Ho lesu Mesia
te Tavana
maere roa
orometua
ruau.
:
T
vau
Hau, i taua hau rahi
ra no
te
Ua faaite atu râ oia i te tiàà taata etene,
tupu to ratou riri. Na ô ratou, O té
Keiesitiano, te pohe
★★★★★★
Fatu,
te aroha. Ua
e
e rave
Ua riro oia ei taata
I tae mai ai te parau mana
e ua
Temautuaroi parau no te mau paroika oîare.
Ekalesia
te
o
Mareko Aurelio, e haru i te feia keresitiano atoa, faafariu
mai ia ratou i te haamori idolo, e aore ra, e
haapohe roa
’i i to’u
moni
mau
noa
hia e, e
no
te
ra.
taua
ra, e ua maoro roa oia i nia iho i te toroa orometua.
I roto i te
★★★★★★
I te 4
e
pu noa to’na ra roo i te mau vahi
mea
no
tei faatura roai te tavini
E taata itoito rahi oia,
)
taeinaa atoa
to tatou
o
orometua
noa
nei to matou
metua
no
mau atua
te feia
ia’na
ra.
Te opani nei oia, eiaha ia pûpû-faahou-hia te tusia ia ra¬
tou ra. Haapohe atu ia’na ra.
Faaineine hia te tahuraa auahi. Iriti ai 0 Polikalunro i
to’na ahu
14
Eperera 1922 - Mahana Poheraa. IsaiaXXV, 9 ( taio Mareko XV, 26-41. TeAtua te tumu no to tatou ora ).
16 no Eperera - Mahana tia faahou raa. I Petero I, 3. ( taio Mataio XXVIII, 1-10. Te tia faahou raa ei tumu no té
ora apî. )
23 no Eperera. - I loane V, 4-5. ( taio loane XX, 19- 31.
Te faaroo e vî ai teie nei ao ).
30 no Eperera. - Luka XI, 9-10. ( taio Luka XI, 1-13. Te
ravea e roaa’i ia tatou i tei au ia tatou nei. )
no
no nia. Hinaaro te taata haamauiui i te Mamu
i nia i te vahie, ua patoi oia, Eiaha, e h* ! Tei
faatura mai ia’u i te afairaa mai ia’u no teie tahuma aua¬
hi, eita vau e moe ia’na ra, e horoa mai oia i te jpai no’u,
eiaha vau e hauti.
ia’na
ra
Tei nia iho oia i te vahie ; ua tutui hia.
nia i te ra’i
Hi’^maite oia
i
oia, E te Atua Mananope e, e te
Metua no lesu Mesia, to Tamaiti here. tei haamaitai hia e
amuri noa’tu, e o tei faaite mai ia matou i te aroha
tumu.
e ua
pure
Te haamaitai atu nei
au
ia oe,
i tia hoi ia
oe na
te
faatae
/
VEA
POROTETâNI
hia. Parau ratou c, o te
opu taala te valu hunaraa i te puaa. Area râ te tahi pac, ua polie ratou i taua raa’i iho â ra.
râj
iriti hia,
e
e, e amu
Aferika Ropu. ( Zambèze)
—
E mea iti roa te
Etene iti
oromeluai reira, lïô te hoê fenua
rahi roa. E mea iloilo rahi roarâ. E piti
mau
e
haere i reira, ia lia i te Fatu, e
oromelua
tauturu atu.
Aferika Ropu. ( Congo, Cameroun )
atoa le rohirolii
—
Tei reira
ohipa. Tei reira
te tahi Faaterenote Taiete, ei tauturu, e ei aratai,
no te mea, e ohipa fifi roa. E fenua ma’i e te ino i
te pae lino cita râ e peapea te mau orometua lane
e
no le
iti
te rave
o
le vahiné atoa ra. Te lioô mau taole
reira,
ua
ra
pue
te ite
ma
e ua
rahi te
oaoa.
E
e te
Tei nia iho i te huru
o
tetiaraa. A an
fifi.
Parau faaara lî
aufau i ta tatou moni matahiti,' moni purumu,
patana.
E ohipa rahi
tatou nei : Te
Te taiT.arii tisma ore e te monoraa
te Hau ta’na e haapao e haamaitai ia
haapiiraa, te fare ma’i, te mau puru¬
mau
te mau uahu, te fare mori, e te vai atu râ. Eita oia
enehenehe e faatere, ia ore te moni tei faataa hia no te
mu,
reira ia tae i roto i to’na ra rima. Ua ani mai oia ia tatou
mart),, i nia i te parau uouo. I teie nei, te haamata
perehahu, e te hapouo atu i te parau ninamu
matie ei faaaraara mai i tei ore â i aufau mai.
Àr.âüa’e, e riri oia i Lei faataa noa, e tae mai
uteute, ete utua na nia iho i te moni matahiti mau. Aîm
hoi e faufaa ia fiai i te reira no’ te faarahi i te moni ta ta¬
te
ma
nei oia i te
e
aufau atu.
•
haamana’o i te parau ta
Aposetolo i toRoraa, “E teie nei, etao’a aufaa hia ta¬
’na ra, e aufau atu â ïa. ” E ta te Fatu atoa i parau mai
e, “ E hopoi maori i ta Kaisara ia Kaisara ra. ” Ua roaa
te Parau na te Atua ia oe, a haapao oe.
te
faufaa
metua i
faaipoipo.
i te Tito’u metua vahiné. E faufaa ta
mau
na
mai i te
moni fare,
E te feia Porotetani, na tatou e
Parau faaara 1
Ai ta ta’u
oe.
e
Te moni matahitina te Hau
tou
:
e aore ra, ua
O te tau, teie, e au ai ia tatou i te haapeepee
mea pouri roa rà i-aiou. I le tahi vahi, u i ite hia te
-lara i
hirtè, lei ic Aiv.a itea oce, mai lei-Aleno. O taua Atua ra ta tatou i hiuaaro i te faaite atu.
Teio te hoê aniraa
ia
ore
mai, ia roohia
3000 laala e
hia o ratou ra.
Ua haere hoi
mea
metua, haapeepeei te haere
ma’i. E lûhaere i te mau avae atoa
ratou ra.
râ, aita,
pohe te hoê o
ite i ta outou mau
tamarii, mai te mea e, te here nei outou ia ratou ra.
E mai te mea e, ua pohe to tamarii tiamâ ore, e te ora
nei â oe, e te vai atoa nei te huaai no to tamarii, haere noa
oe e ite i to tamarii pohe. I reira, e faufaa hia ïa to’na ra
huaai. Mai te mea e, aita, eita’toa e faufaa hia i te Ture.
Teie te tahi : E riro paha e, te vai ra te tahi ravea ia ite hia oe e te Haavaraa, mai te mea e, ua pohe to metua
na
vahiné tei
Madagascar. — E pili orometua vahiné haapii
apî tei haere i reira. Arearâ, te ho’i atu nei te hoê.
mau orometua paari i Farani. E feliua ili rahi roa
te reira. E i ropu, te vai noa râ te mau mataeinaa
elene mau. Te lalii pae, ua ite ratou e, e orome¬
tua na te Atuaora, i te mataeinaa ate.a, e ua hapono atu raton i te auvaha e taparu ia’na
e haere
mai ia
tamarii. Mai te
mouruurcl roa i te faaora i le
paba e, e
ia rapaau
ro
afaro outou, e a faaipoipo. I reira, e faatiamâ roa hia te
Aita to’u metua tane i ite ia’u, e ua papai hia vau
vira i
raro
a’e i te i’oa
o
Parau faaara llî
mai to’na metua mai, e tei reira to matou famatou faaapu. Ua pohe to’u metua vahiné. I teie
to’u marna,
ta
re e
nei, te haere mai nei te mau taeae no to’u marna, e te huri ia’u i rapae, ma te parau e, no ratou ana’e te fenua, te
fare e te mau mea atoa i roto. E parau mau anei ? Te pa¬
rau mai nei ratou e, aita oia i ite mai ia’u ! Area râ, o to'na iho i’oa tei mairi hia i nia ia’u nei !
pahonoraa : Parau mau ta ^ratou. Te parau mai
Turc, Eita e farii hia ei iteraa te haamairiraa i’oa
metua vahiné i nia iho i te tamarii tiamâ ore. Maori
Teie te
nei te
o
te
râ
e,
ia haere atu te metua vahiné iho â i te Tivira, oia hoj
iho i te fanauraa e faaite e,
ii«l ati t te iama-vii -ra olTtca et tamarU mau, n-a’u. la
i te Tavana Mataeinaa, i mûri
te ilc
papai hia i roto i te puta tivira, e tia’i. I reira, ua oti ïa.
E roaa te faufaa a to metua vahiné ia oe, ia pohe oia. Mai
te peu râ, aita oia i ite ia oe i te iteraa taa e, aita roa’tu ta oe e faufaa. Haere noa’lu i nia i te fetii e aore ra i
te Hau.
E te
mau
metua
faaipoipo
ore,
te mea maitai roa, a faa-
A'o te
mau
hoa
no
Vea Porotetani
matahiti matamua no teie nei tupuraa
Vea, oia hoi te tara
ta outou i aufau mai. E tono hia â te Vea i te taata
i papai hia mai te mau io’a i teie nei matahiti i rj
i teie nei. Te taata tei ore i opua i te farii taraau â i I
tou Vea Porotetani, e aita i hinaaro e aufau i te md
nainai tei faataa hia, atira noa’tu : Papai i nia ilto i
hî, ‘Paaho’i hia’tu’, e a tuu i roto i te pute, ia faaho^
mai ia matou nei. Tei oreifaaho'i mai i naVea no Til
nei e no Atete, e riro ïa e, te farii mai nei oia e, e aul
Te tiaturi nei râ “ Vea Porotetani ” e, e tamau hl
Ua hope te
Ua hope atoa te moni no ta tatou
paatoa to’na mau
hoa tahito, e e imi ratou i te hoê i|
hàaparare noa i te hihi no te Vea nei
Teie te tahi, te hoê mau hoa tahito, ua farii noa mail
tou i na Vea 12, e inaha aitâ ratou i aufau mai i te t|
iti. No te mea e moni nainai roa, ua moe ia ratou !
hoa
apî,
e
6
hoi
e
VEA
peapea, area
tou nei
1.
:
râ,
haapeepae i tehapono mai ia
a
i te tara
-
te matahiti i
no
teie nei matahiti apî. E piti
no
hinaaro
faarahi atu
oe e
’tu ite Vea i
E taria
Orofara,
to’na,
a
ia.
mairi, 2.
mea
te- tono
no
Teie
: la haamaitai roa te Atua ia
oe, e iafaariro â oia
mai te hoê tiarama anaana i roto i teie
nei ao. la ra¬
hi atu â'to
tura, e to maitai e to hanahana. la farii mai oe
ma¬
ia
i te tara
-
Mai te
tara.
ei tautura mai
a
POROÎETANI
e^
i te
noa
i te feia veve, te reira ïa.
faaroo oia.
V'. P.
e
O to matou ïa tuahine
ineine i te reva’tu
ho’i atu i
Fakani,
ia'
herej-a Mlle. SIGVALD, tei faa-
nia i te pahi yea no tels nei
avae,
e faaea rü.-’ '
na
Të hinaaro nei
na.
e
Tei te'ihatahiti 1915, i tae^mm.aimîà i
Tahiti nei,:ei .0liaapii, no ta tatou nei. Haapiiraa ' Tamahine, UE'
tuu noa oia i to’na puai, e
tq'na àau, e to’na ora
tou i te mau
tetifai i te
tamarii
ohipa taaê
rii, i to
raau
ta tatou
ru
i te
é
ia ratou
au
taata i roohia
a'enei ( oia hoi
I .teie nei
'
,atoa..i'aiipuru
râ,
te
te
e
pèpe,
E'haamana’o
Orometuaatoâ,
mau
mau
ra.
haapii atu-ia
e
itoito
ua
i'ta tatou
rahi i
haere
uo
to’na
Haere ana’e tatou
ra
'
'
mairi
lïëfe ia ratou
noaa
tatou
ra.
ra
mau
'
.
,
-fu, ia
.
e
“ A haere
mai
E te parau atoa’tu nei matou ia’na
e,
to matou tuahine Orometua, i te
te
Fatu, ia maitai
“la ora
haereraa’tu, e
oe.
-
-la
ora na oe
ia
-
oe, e
tia
i te ho’iraa mai. ”
tum-u.
roa
taoto
ra ra¬
Te riro nei ratou ei atiraa fetii mau î
rotopu ia matou
oe. Ua oti. Ua tiamâ oei Èaha a’e râ ta
matou e
[e ia
eAautu-
mau
.
tarnarii
taatoa, -eiahâ' ia
i to
maton
; o
tari’a. 0 te. fam-ao
tereo
a
roa
hoi te
te
no
o
hi:meg,e, i
te ati
e
êê ;
reo
aore ra
râ,
Davida, no te .hahaere. Ua haapao atu
Sa'ula. laliu ai
area
o
haet^;0i.Re to,’ha..ra
u'poo'0
BihïliàA.eitâ.
e
mau ahu rii- tiai mamoe, e
! O te feo hoi i papai hia ta ma¬
'ftëhenelie o-faatae ê. Tei haapii hia mai
’Golia
farani,
'
-Eita'
ra-mâléu'e-maüa’o e, ha roto i
mana te faatupuraa i teie nei
"to matou
to matou
opuaraa
râ ia IE3U MESIA ! Mai roto mai la’na'te
te
pouri e
Na roto
maramarama,
itoito, te aroha e te here ; sa roto i te taio i tâ’na ra
Parau, e te pure atu ih’na ra ; na roto i te Varua Maitai'
ta’na e horoa mai i tei ani atu. I
reira, e riro ai matou ei
ite
mau
No’na i nia i te fenua nei. ei miti
ramepa no te ao nei. Penei a'e
tou,
e
pee
no
te
fenua, ci
mai te taata ia
oroa
rahi
no oe na
?
ma¬
i reira, e haamaitai mau hia’i oe, e Farani rahi
e,
e Farani. here e ! la ora na oe ei
nia iho ia oe te aroha no
to tatou Atua, te here no I.esu Mesïa e te
auraa o te Va¬
rna Maitai.
V. P.
e
hi-
i teie nei, i teie mahana
no
ro¬
e. mau lioi, eita râ e papu
maitai.
T.ei hàhpii:atoa--hia .ei..reo Tahiti, ,e..mau ïa, eita e moe ! Blf
.-rahi rte fâufSa-'o.'td-taata: i papu ia”nana reo c
piti.
.
pei pohe i te ma’i no te toetoe, e i teie nei, te
tou i to ratou taoto-raà hopea i roto i to aau.
moemoe
e.àro ia Gplia, aita - i tiâ ia’ha te
i roto ittei'reo
■
Ua faaroo matOu, e aita hoâ faehau Tahiti
tino itoito i
rairi'i te piiraa i’oa. Uaite oe i to matou
tiarati. ,E inaha,
la huru rahi to matou mau taeae o tei
püta, e aore ra o
te parau. E feia
papu to matou hinaaro
nehenehe
mai te.haana tama’i
tou
FARANI rahi,' to matou Fenua Metua, te
|Aito no te pai-au-tia i,roto i te tama’i fahï. Ua, farii mai
oe ia matou ei tamarii-na oe.
Ua.tiaturi mai oe ia matou,
ua pii mai oe ia matou, Haere mai e
tauturu : teie te
fnemi !
.'ts; *.»
ua
i te aau, e ei faaite atoa i te rahi
ua noaa te
ora na oe,
ia
ua
,
_
m.ana’o, tirara’tu ai
te oaoa. E mea
ra,''e :ua
-
i
I teie nei-
aroha ! E
to
ere
^
TB TIIIRAI
mea
■
'k'k'k'kir'k'kiK
laaro
ra
no
;
V. P.
la
-
tupuna. E reo’riâVenave
.
na
roa
tuahine aijî.
mau
haapii-mjytai-hia te
to matou
faaea
e
e
Eaha te faufaaite taata pouri i
teie.iiei^notau ? Té^
râ, .na .matou.e haapii atoa i te tamarii i to matou feo
..^e
,
Te parau mai nei lesu .Mesia e,
taeae
au
moe.
lecii
iti noa’e. ”
irapae
ra
TAIATA ei faaino
mau
tg
tama’i, ua peapea matou i te
tamarii hûru maau,- o tei tae atu i Farani
ra, e aita j
ia ratou .te taio e te papai i
ratou. E
arohU'ia’na ra, haamauruuru
ia’na ra.
o téi. tuu mai
ia’na ra io tatou nei.À pure- tatou i te Atua ia tiai Oia ia’na ra i
nia i te tai e i
teferiuaatoa ra.
'
:
Fait partie de Vea Porotetani 1922