EPM_Vea Porotetani_192204.pdf
- extracted text
-
EPERSA im
10
N°
Te 19 O te matahiti
Vea Porotetani.
AitaHii c nlu e tia i te taata’toa ia haamaii
m.iorl râ o tci liaantaii bia ra^ oia ho! te
Mesia ra o lesn ( HWinetia lll^ li )
«èë55«3S3gS8g83S8®éSÿg3S88æ8®s88æ®a^è888@SSS@SSSSSSg88^@S8S8æ^^^®SS88S8@8S8888g888
E. AHNNE. Géraiat.
0. MOREAU. Directeur.
tara
8^SS3S5^S^585SS3SSSSSS2^^SSS3S3^^^S«^S8S«SSS8S^S5^8^^^S3838^83^@«SS®83@S88^S3
Hoo i te matahiti hoe : 1
Mahana tia faahou raa o te Fatu mai te
pohe mai ra.
★★★★★★*★★★
Teie mai nei te mau mahana tumu no te faaroo Eva-
nelia ta tatou e haapao, e tei rîro ei Ora no tatou e amu'
ri noa’tu.
Oia hoi, teie nei Hebedoma, mai
te 9 e tae noa’tu i te
16 no Eperera, o tei parau hia mai e, e
Hebedoma mo‘a,
râ, tei te vahi i tapea hia'i te mau varua o tei pohe i
poiri no te mau tau matamua. Ua haere oiâ e
faatupu i reira’toa i te aroha no te Atua, ma te faaanaana i te mau hihi no te Ora i taua pô ra.
To te taata nei, ua tapea etaeta ratou i te menema, e
rua
roto i te
Mesia i raro
nei. O te hebedoma ïa o tei faataa hia no te faatupuraa i
te utua riaria no ta tatou mau hara i nia ilio la'na ra. Oia
te Arenio a te Atua o tei hopoi ê atu i te hara a to te ao.
I te 13 no teie nei avae, o te mahana maha ïa, te maha¬
na no te haruraai te Fatu. I reira i faatupu ai
te Fatu i
ta’na mau pipi no te amuraa maa hopea no ratou e oia iho
atoa. I reira, i faahope atu ai oia i te mau a'oraa, e te
mau parau aroha rahi ; I reira, i faatia’i oia i te Euphari :
ua
ta’u tino, teie ! A inu outou atoa : o
faufaa apî !...
I taua pô iho â, i haru hia’i oia e te rima o te taata ino.
Ua papai hia, ua haaviivii hia to’na ra mata heree te feia
hara... I te rui, ua haava te Tahu'a Rahi e te Hui Raatira la’na ra, e ua parau ratou e, e Pohe !
I te 14 o teie nei avae, o te mahana poheraa o te Fatu.
I te poipoi o taua mahana ra, ua faaino roa hia oia. Pii
noa te taata, Faaaatauro ! Faasatauro ! E ua rurutaina te
Tavana Hau, o Pilato, e ua faatia oia. A huna tatou i to
e
no
te mea o te hebedoma hopea ïa uo Iesu
A rave, a
amu,
o
to’u ïa toto, te toto no te
tatou mata ; Te Taata tumu tei ore roa i rave
i te hara e
Tamaiti fanautahi na
te Atua teitei, ua faautua hia oia i te utua ino no te feia
taparahi taata, e ua taamu hia Oia i nia i te Satauro ! Oahoê iti a’e ; Te Arii Hanahana ; Te
oa
to Hade ! Ua ati
faaite mai i te rahi
iho ra râ te fenua i te poiri. Na vai e
o
roto mai i taua poiri ra
te mauiui o te Fatu ? E inaha, mai
i faaroo hia’i te hoê reo : Ua oti !
atu ra i
Ua taupe oia i to’na upoo hanahana, e ua tuu
ta’na
te tapau.
rahi ïa, o te maha¬
Tiafaahou raa o te Fatu, Mahana oaoa teie, aita’tu 1
Ua poipoi roa ; Ua haapeepee mai te hoê mau vahiné rii,
ma te oto, e te aau teimaha ; ua afai mai ratou i te mau
tao’a aroha no te pohe. Na vai râ e paruru ia ratou ra i
na
te mau faehau ? Na vai e iriti i te ofai ?
E inaha : Auê te hi'oraa maere
rahi ! Aitae faehau faa¬
hou. Te ofai tei raro i te repo ! Aita e poiri
faahou ! aita
hau‘a pohe. E mea anaana te auvaha o te menema mato. Teie mai nei na Oia : E Maria ! E Raboni ! Ua vî, ua
vî te pohe la’na ra ! Ua taahi hia i raro i ta’na avae :
Po¬
he, teihea to tara ? Hade, teihea to rê ? 0 te uputa teie no
te ra‘i.
E homa, eiaha roa tatou ia mairi e hoê iti a’e i te pui taua mahana ra. E teie te hoê mana’o, ei faatura
reraa
maitai i taua mahana ra : la faariro hia
ei mahana Eu-
phari, ei haamana'oraa i te rê na leâu Mesia i nia i te po¬
he e i ta’na here ia tatou nei.
E homa, nahea tatou e faaineine tatou ia tatou iho e faa¬
tura i to tatou Fatu here i
teie mau mahana mo’a ? Teie :
Faaore roa tatou i te peu ino, i teIe nei.
E te taata inu noa i te ava, e chipa maamaa ta oe, ohipa pohe ! Ohipa taviniraa ïa i te varua faufau !
I teie nei
hebedoma, o te mahana no te rê e no te faatiamâraa ! A
tia i nia ! A pii noa mai, “ E Iesu, Tamaiti na Davida aroha mai ia’u nei ! ” Eaha oe e pohe ai ? 0 te tau no te
ora,
varua.
teie !
haaparoika e i te
Feia marôrô noa, e haapaoraa paruparu te reira,
Eiaha taua mahana ra ia moe ia tatou nei !
paoraa haapohe i te mau ohipa faaroo i te
Ua tanu hia oia i taua p6 iho â ra.
I te mahana maa, tei te menema to’na ra tino ;
tamau ratou i te ofai i
I te 16 no teie nei avae, o te Sabati
te va¬
Ekalesia ! E ere anei e, ua pohe roa Iesu Mesia no
tatou
EOROTETANI
VEA
2
I
rô noa anei tatou tatou iho ? E amahamaha noa
aiiei ta¬
faaroo, te feia toroa, e te tamarii no te Evanelia, oia hoi te feia Porotetani atoa ra. ïe pure ra Iksu
Mesia, “ la hoê a‘e ratou mai ia taua atoa nei â. ” “ Ei
pihai atoa iho ratou ia’u i te vahi e parahi ai au ra !
Eau mau taeae, faaore tatou i te amahamaha. Ua au
noa te reira i tei ore i ite i te Evanelia, eiaha râ
ia tatou !
te feia
tou,
atu i
Teie mai te hoê tumu oaoa no te faaite
to tatou
26 no Atopa. O te tairururaa haa*
haapao hia. Na te mau orometua, e na
te mau Diakotio
i faaitoito mai i te haamaitairaa i te A-
tua :
1. - No naEkalesiao maha’toa o "Vaitutai no tatupuraa
0
te Evanelia mai te
26
110
2.
te faatupuraa i te
Parau.
E au mau taeae e, faaineine roa tatou i taua mau mahana ra na
roto i te pure e i
mau ravea e
te anaanatae. A imi tatou i te
manuia roa’i. E lio'i atu anei te taata arote i
mûri ? Eita roa ! Te
mau vahi apî tei
roaa
reira.
râ, faehau no te Arii vî ore ! Ei mua oe, mai te
aiûetae noa’tu i te taata paari. “I reira e itea hia’i e, tei
roto outou Ia’u, ia rahi to outou ho tu ! E nohea mai te
auhune varua rahi ? No roto i te ueueraa faaherehere ore !
Ei
Korinetia, “ Eia¬
titan : O
te taata horoa noa, ma te aau anaanatae ta te Atua i
hinaaro. la na reira’toa tatou. Teie te ravea : la ua mua ta¬
tou i te horoa ia tatou iho i te Fatu ra, e haapao i te hinaao
te Atua
te
-
nelia mai te matamua mai â.
5.
-
No te mau Orometua o tei tae i te
fenua’toa
mau
te Tîvanelia.
no
6. - No te Taiete ncneiraa Bibilia i Paretane no
na
te mea
John Williams e o Pitimani ( tau orometua ana'e ) i ne-
nei i te Bibilia i te reo
maori.
7. - No te mau taiete iritiraa ture, na ratou i iriti mai i
te mau ture.
8. - No te mau pahi orometua.
9. - No te mau orometua tahito eora nei,
H. Loyle orometua papaa, o Isaaka e
te vai atura.
o
Lorani e o
orometua maohi e
10. - No te mau Ekalesia i teie tau.
V. P.
ra.
i
-
ha e horoa ma te nounou, e mai te mea e no te
ro
tei tono mai
o
Papeiha e o Vahapata ei tauturu ia John Williams, oro¬
metua i te afai mai i te Evanelia i Vaitutai nei.
4.
No te mau tupuna. te mau arii, o tei farii i, te Eva¬
mua
0 ta te Aposetolo Paulo i faaite atu i to
No Sotaiete metua i Lonedona
Orometua i te mau pae fenua ïo tatou nei.
3.
No te Ekalesia metua i Raiatea ma o tei tuu mai ia
mai i te mata-
hiti i mairi a'enei, eiaha tatou e mana‘o faahou i te
-
26 no Atopa 1821 e tae roa mai i te
Atopa 1921. 0 te hanereraa ïa o te matahiti.
mau
faatura’tu i to tatou Arii Hanahana : Teie mai nei te ME,
110
te mahana toru,
maitairaa teie, tei
atoa ? E ua tia faahou mai Oia no tatou atoa ra ? E, e mâ-
11. - Note mau
Compagnie, te mau fare toa, te mau
pahi faauta tao'a no te tauturu a te Atua, ua itoito ratou
i te afai mai i te mau tauhaa ei maitairaa no te mau taata.
Ua faaite mai te orometua
TE TAÜRUA EVANELIA NO AITUTAKI
o James
i
te aroha o te Ta¬
iete metua i Lonedona i Paretane i to Vaitutai
néreraa o te
( A hi’o i te Vea no Mati. )
no
te
ha-
matahiti.
Ua faaite atoa mai oia i. te aroha o te Tavana papaa
•k-kick-k-k
e
te feia toroa atoa no to’iia oaoa i te hi’oraa i taua taurua
I té mahana piti, 25 no Atopa 1921,
reraa
ia oti te mau pu-
poipoi ua tairuru na oire atoa i rote i te oire rahi i
Arutanga, i roto i te fare pure.
ra, e te hinaaro
rahi ia tupu rahi atu â te Evanelia i
mau matahiti
mua
tupu-
Vailutai. Na Tangiroa te auvaha raa matamua,
ua faatia mai oia i te parau matamua no te ati o te oro-
tahiti.
teie nei tairururaa. o le viœtc parau
na ta no
Eoyle. Ua tutui te Etene i to’na
fare i te auahi, te parahi noa ra te orometua i roto, a horo mai ai te hoê taata o tei farii a'enei. i te Evanelia o Hue
to’na io’a, na’na i tii i te Orometua i roto i te fare e ua
I reira, ua haere atu te mau taata i rapae i nia i te pu-
metua papaa o Miti H.
ora
nua
0
Teie te tahi parau. O to te etene ïa eiâraa i te
opahi
mau
taata i eiâ.
tei faaite mai i te mau parau aroha.
ma
ïa ratou
te faaite mai i te aroha o to ratou mau fenua i to Vai-
haa, te Bibilia, te hora, te hei pûpû, te avaava maohi, te
mau taupoo, te mau opahi tahito ( etene ), e mea hamani
nehenehe hia.
E 7 taata tei faatia i
te mau parau tupuna. Mai te pô
mai to ratou faatiaraa e tae roa mai i te mahana o te ha-
I te hopea, ua tae i te taime faaiteraa aroha o te Auva¬
ha no Raiatea ma e no te mau fenua i Oteania nei.
Aita hoi ta’u e faufaa i afai hia mai ei pûpû atu
matahiti.
tuahine te ohipa'raa oia hoi te
mau vahiné tini. Teie ta ratou tumu parau : To te vahiné
tinifariiraa i te Evanelia e to te Evanelia fariiraa i te va¬
tou ei tapao no te aroha o to tatou mau Ekalesia ia
hiné tini.
o
I te ahiahi, na te
fe¬
tutai e ma te horoa’toa i te mau faufaa moni, te mau tau¬
a
Papeiha ma i te fare o te arii o Tamatoa, o Puturu te
nere
te Hau. 0 te faaiteraa ïa i te aroha o te
i to Vaitutai. 0 te mau auvaha no te mau fenua mai
Te huru o teie nei faaiteraa aroha, ua tia mai
te opu arii, e te
vai mai nei taua mau huaai e tae roa mai i teie nei.
a
rumu o
mai.
Taua taata ra o Hue no roto mai ïa i
te
nei.
Ua faaite mai â o James i na Icta aroha o tei papai hia
Lorani, orometua papaa, e ta te tamahine a H. Loy¬
le ei aroha i to Vaitutai no te taurua rahi o te hanere ma¬
mai e
Te parau no
i
mau
ra.
Ua tuu mai râ te Atua i te parau
atu vau ito'uiho aroha i to te feuua
te ati rahi i
ia
ra¬
ratou
ia’u nei : Ua faaite
taatpa
e
i te huru
tupu a'enei i te matahiti 1918, i otare ai te
VEA
mai teienei hora. Ei teienei, na’u atoae inu i te
aua no
ta oe mau ite, i te aua no te aroha. Farii mai
i ta’u
oe
tusia, e ta’u Atua.
I reira, ua ^'ra puai roa te auahi, e ua polie o PolikalujJO, te ite no te Fatu.
5
POROTEÏANI
malau ia ratou, e no te tauturu mai i te haapao,
ia ore ratou ia haumani.
E tauturu mailai roa teie, eiaha roa tatou o patoi
faalia roa’tu râ tatou ma le haamauruuru i to tatou
'Pavana Rahi i reira, e te mau Taole hoi o tei hi¬
naaro 0 haamaitai i la tatou mau tamarii.
V. P.
TE TAATA TAHITI e te TARAHU
PcJlRélU RII affPI
PAPEETE.
★★★★★★
Ua reva’tu i te Atua ra te hoê tuahine here
i te faaroo no tatou o TARANTE v. i te 5 no Eperera, E
Raatira no te ava i Papeete, to’na ra hoa, i te tau i ora’i
oia. E ma‘i maoro roa to’na e te mauiui rahi. Ua farii noa
mai oia i te hinaaro o te Atua.
Ua reva’tu na taata hi’opoa raralii, i nia iho ia Alde-
BARAN, te manuâ e haere i Niu Taratoni.
RIMATARA.
I teavaei mairi a’enei, ua tapae te hoê
perepitero Roma i Rimatara. E piti, e aore ra e toru mahana i mûri a‘e, ua pohe roa. Ua faaroo hia e, ua haapao
mairai roa to tatou mau taeae ia’na ra, e, e riro paha e na
-
to tatou orometua i reira i tanu ia’na ra. Mai te mea e, ua
ua reira hia, e mea mauruuru roa tatou i
faatupu hia’i te
aroha ma te hi’oore i te taa êraa. I roto ia lesu Mesia,
aita e taa ê raa o te feia tei roohia e te ati.
TE MARU O TE POPE I PANIORA.
E fenua katolika rahi taua fenua ra. Ua euhe te arii i ta’na basileia i
te MAFATU MOA ! ( Ua mana’o hia e i te Mafatu no lesu
-
Mesia). Eno reira, eita anei e mauruuru te taata faatere
opere-noa-hia te Evanelia O te Fatu i roto i taua fenua
poiri ra ? Teie te pahonoraa : hoê taata opéré Evanelia, ua
ia
huri hia oia i roto i te auri. Uaopani
hia oia eiaha oia e
mahana. I mûri iho, ua faautua hia
oia e 400 tara. Te tahi, ua haru hia oia i roto i to’na ra roi,
i te tuiraa pô e na mutoi e ono. Ua taamu hia oia, aratai hia i rapae i te oire, e i reira, ua tairi hia i te tairi
puaaliorofenua, e ua hahu hia ta’ua rouru, e te afa no
papai i te rata,
e vau
to’na huruhuru taa !
maH
no
te mau Tamarii
TON A FENUA.
o
maa
tei rave-noa-hia i’o te
Tinilo. no le hoo fenua apî.
Hoê â ïa huru, lo Tahiti,
Moorea, Raïatea ma,
Rurutu ma.
Te rahiraa o te rnau parau lei feruri hia i to mau
Haavaraa faahau parau e parau no le tarahu, e i
te mau ava‘e aloa to faaroo hia nei e, ua
hoo-pate hia to mea ma tao‘a, to mea ma fare, to mea ma
fenua, e i to mau vahi aïoa mai te reira to huru.
E mauruuru hoi to hoê paeau taata no
rapae i te
reira ; te nounou noa mai ra ratou i to fenua e i to
fare, e te ite nei ratou e, e noaa te reira ia ratou
i roto i te morfi marna na roto i te ohipa hoo pâte.
Te pari noa nei ralou ia oe c, aila oe i ite i te
faatere, aila 11 oe e ohipa m utai e oti ! aita to fenua
i haamaitai hia! aita i rahi la oe tamarii no te haapa‘o i te fenua o te liaere noa’ra oia i roto i le veve ei te pohe !
E te riio nei te tarahu ei ravc'a ohie e te oioi
no te faaere raa ia oe i ta oe atoa ra mau faufaa.
lî na roto hoi i taoe “ NOA”J'U ”, e to oe haamaoe
tei polie i te
E ma‘i ino roa (eie ; aila hoi i maoro te tupu
taua ma‘i ra i’o tatou nei i parare alu ai na
te mau malaeinaa aloa. li mea aroha rahi hoi le
mau lamarii rii loi roo hia i taua ma‘i ra. Eiaha
e mana'o e, e mai ora ore. E oi’a nioi roa te rei¬
ra ia haapa‘o mailai hia le mau faaararaa a to Hau
raa
110
nehenehe, no te mau
taporaaia oe iho, te faati‘a nei oe, e te taui noa nei
i to tiaraa fatu fenua, o oe te taata tiama, o oe
Parau Faaara
i te mau Metua
E le taata Tahiti nei, ua ite anei oe e, te falata
mai nei te fatata mai nei te tau e faaereroa hia’i
oe i te ai‘a tupuna ia ore oe ia taui i
to haerea.
Ua rau te lumu, e teie te tahi t TE TAUAHU. Te
rahiraa na tatou, ua vchi hia, ua haaflfl hia, ua
tari hia e te larahu. Tarahu no te hamani i te fare
nia i laua mai ra.
^^iJJa faaue te Hau e ia aratai hia mai te mau lamt^rii 0 loi rooîiia e laua mai ra i te Fare Mai ia
rapaau hia ratou i rcira. E raaa palia lei ilea hia
0 te Vpaau Taole no te rapaau raa i taua huru mai
ra. Apre o mauiui ia rapaau hia e e moa oioi roa
mai hoi le ora. Na roto i te tauturu a (e Hau, e
rapaaiFjpoa hia tei roaa hia o taua huru mai ra
mai le làime ore. O ta le Hau iiio le moni e haamau‘a liia,
E na te troc iho o le Hau e uta mai le mau ta¬
marii no te mau malaeinaa i te fare mai.
la rahi noa’lu te mau tamarii no te tahi mataeinna ra, c faalia hia ïa e faaea i rotopu ia ralou, le
hoê vahiné no taua malaeinaa ra ;|ei liai e ei haa-
te
huaai
raa tavini
no
roto mai
ite Huiraatira tahilo, ei lia-
noa, e te faaapu-purutia noa i
te fenua o
vetahi ê, na roto i te veve e te fiO ! Penei a‘e, o la¬
marii to oe : E ia paari ralou aore lo ralou e lia
raa
faahôu, ua pau Le ai‘a tupuna i to tarahu pee
!
Area ra, te nunaa tei faaere hia i to’na iho â fe¬
nua, aita lo’na e lura faahou ; aita to’na e mana ;
Ua ineine oia no te menorna!
E mauruuru anei oe i te reira? Eita anei oe e
faalura i to mau metua? Eita’nei oe e aroha i to
mau huaai a mûri a‘e ia oe na?
Te ile nei hoi au e te vai ra te tahi taime cita te
taata e nehenehe maori râ e ô i roto i le tarahu. Area rà eiaha oe e ô faahou i roto i te tarahu ma te
ore
faufaa ore.
Peneia’e, te hinaaro nei oe i te htimani i te fare
apî. Eiaha e rû : a taio maitai oe : E navai anei to
moni ta oe i haaputuputu ? Alira ïa, a haapao i to
oe hinaaro! Aita anei i navai? Vai iho. tiai, te vai
ra'te tau : Ua maoro oe e to metua e te tupuna i te
paralii noa irolo i te tare ofe e le rauoro, e aita i pa¬
rau hia no te larahu, e te uitie, etc. o ua maitai roa
outou.
■
VEA
hoê pae o te mau Ekalesia i Tahiti ma e Raiatea ma.
O to’u ïa faaiteraa i te parau aroha no te mau fenua
<éC>
POROTETANI
7 no Me. - Luka
i
rave
X, 2. ("taio Luka X, 1-16. Te auhune e e
ohipa ).
nia nei i to Vaitutai, mate faahitiatu vau i te titauraa a
to Vaitutai i te auvaha i Raiatea mâ
nei, ia tae atu i rotopu ia ratou ra, o taratoui aupuru maitai roa, e note lii’o
raa i te aroha no te mau fenua i
parau ai au e, E to Vaitu¬
TE NAHOA RAHI O TE MAU ITE O TE FA~
TU I ROTO I TE EKALESIA MATAMUA
tai nei e, e te mau manihini taatoa o tei tairuru hia no te
★★★★★★
Hanere Matahiti, aita ta’u e auro e te ario, o ta’u râ e vai
nei o ta’u ïa e lioroa'tu : O te io’a o lesu Faaora i to’na
II.
POLIK-^LUPO [^natahiii 167\
taata i farerei ai tatou i teie taurua rahi. la ora na. I taua
•k-kickirk
taime mau rà, ua huro noa te mau taata te tahi pae e te ta-
Ua ite a'enei tatou i te parau no
IGENATIO, orometua no te Ekalesia i Anetiohia. I to’na afairaa hia’tu i Ro-
hi pae e te tahi pae, tei fatata, e tei huru atea’tu i te
hi o to ratou mauruuru i teie huru faaiteraa aroha.
ra¬
ma no te hamani-ino-raa
I te ahiahi, ua tairuru faahou matou i rapae no te opéré
raa
tauliaa aroha a to Vaitutai i te
roa
te tahi_taata i ere noa'e.
mau
manihini,
e aita
hia i reira, ua tapae rii oia i SEMURINA. Ua farerei oia i te orometua no taua Ekalesia
ia Polikahipo, o tei faatura roai te tavini
tapea hia e te fifi.
ra,
E taata itoito rahi oia,
( Te vai atura i mûri iho )
sia hoê noa iho, o tei
hia e, e
I te 4 no Noema 1922, e riro ïa e ua 100
matahiti to
Taiete Metua i Farani i te haamata i ta’na ra o-
hipa Faatupuraa Paaau.
Ua haamata oia na roto i te hapono atu> i e toru orome-
Te mau nio-
I teie nei e Vau fenita raiiihi, e
haapao hia e to tatou
i teie nei Moana, e o Ma¬
dagascar. le 127 oronietua i haapao hia e a’narai te ma¬
e piti
tahiti i mairi a'enei. Ua pau ia’nai te moni e TORU hane¬
re TAUSANI TARA i
te matahiti i mairi a'enei. E no roto
}
moni ra, e riro, e, ua pau e ONO tausani tara no
Tahiti MA nei, i nia’e i te mau moni iaufauhia ete mau
taua
mau
paroika no Tahiti ma iho.
Mai te feia faaroo Evanelia no Farani mai, taua moni e
6.000 tara, tei hapono hia mai ei tauturu mai ia tatou nei
i te mau vahi i
ore e
i maraa ia tatou iho â.
ore
i avau hia iti noa’e. Te
mana’o
pipi oia na loane Aposetolo.
I tae mai ai te parau mana no te
Emepera Ati Roma o
Mareko Aurelio, e haru i te feia keresitiano atoa, faafariu
mai ia ratou i te haamori idolo, e aore ra, e
haapohe roa
’tu, ua tupu puai roa i Sennmna, no te mea, tei raro atoa
i te hau Roma.
ohipa ra, e 3,000
taraïa, e, e 5.000 tara ïa.
Taiete ; e pae i Aferika,
faaroo i roto i ta’na
I roto i te Apok. II, 8, te ite nei tatou
e, o ta’na ïa Ekale¬
★★★★★★
ni i pau i taua mau matahiti ra no taua
Ua tu-
Asia. E
apîraa ra, e ua maoro roa oia i nia iho i te toroa orometua.
HOE HANERE MATAHITI
tua i te fenua hoê noa iho i Aferika Apatoa.
no
Fatu,
rahi roa te mau Ekalesia ta’na i faaitoito i te mau ma-
taeinaa atoa ra. Ua riro oia ei taata
to tatou
te
e te haehaa e te aroha.
pu noa to’na ra roo i te mau vahi e rave rahi
mea
o
Ua afai hia’tu o PoHkalupoxmwz. i te aro no te Tavana
Hau, 0 tei faaitoito atu ia’na eiaha oia e faaino ia’na iho,
eiaha oia e haere i te haamaiiiui-pohe. E ravea
ohie
Huna ia lesu Mesia, e a horeo na roto i te io’a
o
no
roa :
te varua
Kaisara, te Emepera.
Na ô atu ra Polikahipo,
E te Tavana e, te titan mai nei
ia'u i te faainaina i te io’a no te Mesia ! E 86 matahiti,
i teie nei, to’u taviniraa ia’na ra. Aitaroa’tu vau i ino iti
oe
a'e ia’na ra : Ua maitai roa râ vau ! Eaha vau e faainaina
’i i to’u Arii, i ta’u Taraehara ? Teie ta’u hiroa faaroo
Ho lesu Mesia
vau
Ua maere roa te Tavana Hau, i taua hau rahi
orometua ruau. Ua faaite atu râ oia i
e ua
:
T
ra no
te
te tiàà taata etene,
tupu to ratou riri. Na ô ratou, O té metua no te feia
Keiesitiano, te pohe noa nei to matou mau atua ia’na ra.
Temautuaroi parau no te mau paroika oîare.
★★★★★★
14
Eperera 1922 - Mahana Poheraa. IsaiaXXV, 9 ( taio Mareko XV, 26-41. TeAtua te tumu no to tatou ora ).
16 no Eperera - Mahana tia faahou raa. I Petero I, 3. ( taio Mataio XXVIII, 1-10. Te tia faahou raa ei tumu no té
ora apî. )
23 no Eperera. - I loane V, 4-5. ( taio loane XX, 19- 31.
Te faaroo e vî ai teie nei ao ).
30 no Eperera. - Luka XI, 9-10. ( taio Luka XI, 1-13. Te
ravea e roaa’i ia tatou i tei au ia tatou nei. )
no
Te opani nei oia, eiaha ia pûpû-faahou-hia te tusia ia ra¬
tou ra. Haapohe atu ia’na ra.
Faaineine hia te tahuraa auahi. Iriti ai 0 Polikalunro i
to’na ahu no nia. Hinaaro te taata haamauiui i te Mamu
ia’na ra i nia i te vahie, ua patoi oia, Eiaha, e h* ! Tei
faatura mai ia’u i te afairaa mai ia’u no teie tahuma aua¬
hi, eita vau e moe ia’na ra, e horoa mai oia i te jpai no’u,
eiaha vau e hauti.
Tei nia iho oia i te vahie ; ua tutui hia.
nia i te ra’i e ua pure oia, E te Atua
Hi’^maite oia i
Mananope e,
e
te
Metua no lesu Mesia, to Tamaiti here. tei haamaitai hia e
amuri noa’tu, e o tei faaite mai ia matou i te aroha
tumu.
Te haamaitai atu nei
au
ia oe, i tia hoi ia oe na
te
faatae
/
POROTETâNI
VEA
te
opu taala te valu hunaraa i te puaa. Area râ te tahi pac, ua polie ratou i taua raa’i iho â ra.
râj e iriti hia, e, e amu hia. Parau ratou c,
o
Aferika Ropu. ( Zambèze) — E mea iti roa te
oromeluai reira, lïô te hoê fenua Etene iti
rahi roa. E mea iloilo rahi roarâ. E piti oromelua
e haere i reira, ia lia i te Fatu, e tauturu atu.
mau
Aferika Ropu. ( Congo, Cameroun ) — Tei reira
atoa le rohirolii no le iti
o
Tei reira
te rave ohipa.
aratai,
no te mea, e ohipa fifi roa. E fenua ma’i e te ino i
te pae lino cita râ e peapea te mau orometua lane
te tahi Faaterenote Taiete, ei tauturu, e ei
e
le vahiné atoa ra. Te lioô mau taole
afaro outou, e a faaipoipo. I reira, e faatiamâ roa hia te
tamarii. Mai te mea râ,
aita, e aore ra, ua pohe te hoê o
haapeepeei te haere e ite i ta outou mau
tamarii, mai te mea e, te here nei outou ia ratou ra.
E mai te mea e, ua pohe to tamarii tiamâ ore, e te ora
nei â oe, e te vai atoa nei te huaai no to tamarii, haere noa
oe e ite i to tamarii pohe. I reira, e faufaa hia ïa to’na ra
huaai. Mai te mea e, aita, eita’toa e faufaa hia i te Ture.
Teie te tahi : E riro paha e, te vai ra te tahi ravea ia ite hia oe e te Haavaraa, mai te mea e, ua pohe to metua
pue metua,
na
te ite ore ia oe. Tei nia iho i te huru o tetiaraa. A an
ma
mai, ia roohia e te fifi.
vahiné tei
Parau faaara lî
reira, ua mouruurcl roa i te faaora i le ma’i. E lûro
ra
Te moni matahitina te Hau
paba e, e 3000 laala e haere i te mau avae atoa
ia rapaau hia o ratou ra.
Madagascar. — E pili orometua vahiné haapii
apî tei haere i reira. Arearâ, te ho’i atu nei te hoê.
mau orometua paari i Farani. E feliua ili rahi roa
te reira. E i ropu, te vai noa râ te mau mataeinaa
elene mau. Te lalii pae, ua ite ratou e, e orome¬
tua na te Atuaora, i te mataeinaa ate.a, e ua hapono atu raton i te auvaha e taparu ia’na
e haere
mai ia ratou ra. Ua haere hoi
e ua rahi
te oaoa. E
mea pouri roa rà i-aiou. I le tahi vahi, u i ite hia te
-lara i
hirtè, lei ic Aiv.a itea oce, mai lei-Aleno. O taua Atua ra ta tatou i hiuaaro i te faaite atu.
O te tau, teie, e au ai ia tatou i te haapeepee
te mau uahu, te fare mori, e te vai atu râ. Eita oia
enehenehe e faatere, ia ore te moni tei faataa hia no te
mu,
reira ia tae i roto i to’na ra rima. Ua ani mai oia ia tatou
i nia i te parau uouo. I teie nei, te haamata
parau ninamu
matie ei faaaraara mai i tei ore â i aufau mai.
Àr.âüa’e, e riri oia i Lei faataa noa, e tae mai
uteute, ete utua na nia iho i te moni matahiti mau. Aîm
hoi e faufaa ia fiai i te reira no’ te faarahi i te moni ta ta¬
te mart),,
ma
nei oia i te perehahu, e te hapouo atu i te
e
aufau atu.
•
haamana’o i te parau ta
Aposetolo i toRoraa, “E teie nei, etao’a aufaa hia ta¬
’na ra, e aufau atu â ïa. ” E ta te Fatu atoa i parau mai
e, “ E hopoi maori i ta Kaisara ia Kaisara ra. ” Ua roaa
te Parau na te Atua ia oe, a haapao oe.
E te feia Porotetani, na tatou e
Parau faaara 1
te
Te taiT.arii tisma ore e te monoraa faufaa
Ai ta ta’u mau metua i
fare,
patana.
E ohipa rahi na te Hau ta’na e haapao e haamaitai ia
tatou nei : Te mau haapiiraa, te fare ma’i, te mau puru¬
tou
Teio te hoê aniraa :
mai i te
aufau i ta tatou moni matahiti,' moni purumu, moni
faaipoipo.
Aita to’u metua tane i ite ia’u, e ua papai hia vau i te Tivira i
raro
a’e i te i’oa o to’u metua vahiné. E faufaa ta
Parau faaara llî
to’na metua mai, e tei reira to matou faI teie
nei, te haere mai nei te mau taeae no to’u marna, e te huri ia’u i rapae, ma te parau e, no ratou ana’e te fenua, te
to’u marna, mai
re e
ta matou faaapu. Ua pohe to’u metua vahiné.
fare e te mau mea atoa i roto. E parau mau anei ? Te pa¬
rau
mai nei ratou e, aita oia i ite
mai ia’u ! Area râ, o to-
mau
hoa no Vea Porotetani
Ua hope te matahiti matamua no teie
Ua hope atoa te moni no ta tatou
ta outou i aufau mai.
nei tupuraa
Vea, oia hoi te tara
E tono hia â te Vea i te taata
papai hia mai te mau io’a i teie nei matahiti i rj
i teie nei. Te taata tei ore i opua i te farii taraau â i I
i
'na iho i’oa tei mairi hia i nia ia’u nei !
Teie te pahonoraa : Parau mau ta ^ratou. Te parau
A'o te
mai
Turc, Eita e farii hia ei iteraa te haamairiraa i’oa
o te metua vahiné i nia iho i te tamarii tiamâ ore.
Maori
tou Vea Porotetani, e aita i hinaaro e aufau i
râ e, ia haere atu te metua vahiné iho â i te Tivira, oia hoj
hî, ‘Paaho’i hia’tu’, e a tuu i roto i te pute, ia faaho^
mai ia matou nei. Tei oreifaaho'i mai i naVea no Til
nei e no Atete, e riro ïa e, te farii mai nei oia e, e aul
Te tiaturi nei râ “ Vea Porotetani ” e, e tamau hl
nei te
faaite e,
te ilc ii«l ati t te iama-vii -ra olTtca et tamarU mau, n-a’u. la
i te Tavana Mataeinaa, i mûri iho i te fanauraa e
papai hia i roto i te puta tivira, e tia’i. I reira, ua oti ïa.
E roaa te faufaa a to metua vahiné ia oe, ia pohe oia. Mai
te peu râ, aita oia i ite ia oe i te iteraa taa e, aita roa’tu ta oe e faufaa. Haere noa’lu i nia i te fetii e aore ra i
te Hau.
E te mau metua faaipoipo ore, te mea maitai roa, a faa-
te md
nainai tei faataa hia, atira noa’tu : Papai i nia ilto i
paatoa to’na mau hoa tahito, e e imi ratou i te hoê i|
hoa apî, e hàaparare noa i te hihi no te Vea nei
Teie te tahi, te hoê mau hoa tahito, ua farii noa mail
tou i na Vea 12, e inaha aitâ ratou i aufau mai i te t|
iti. No te mea e moni nainai roa, ua moe
ia ratou !
6
VEA
hoi e peapea, area râ, a haapeepae i
POROÎETANI
tehapono mai ia ma¬
mairi, 2. - i te tara
Teie : la haamaitai
roa te Atua ia oe, e
iafaariro â oia
mai te hoê tiarama anaana i roto i teie
nei ao. la ra¬
hi atu â'to
tura, e to maitai e to hanahana. la farii mai oe
tou nei : 1. - i te tara no te matahiti i
ia
no teie nei matahiti
apî. E piti ia. tara. Mai te mea
e^
hinaaro oe e faarahi atu a ei tautura mai no
i te
te- tono noa
’tu ite Vea i Orofara, e i te feia
veve, te reira ïa.
E taria to’na, a faaroo oia.
oe
Er’anelia.
0 matou, tei farerei i to
V'. P.
'k'kiK'k'kif'ki^yk'kir'kiK'k'-U'^ii:'kick'kik-kif'k'k'k^is::kk
fa ora na i te Iiaereraa’ta.
lae noa’tu i to matou
tou itoito i te ravé -i'te
herej-a Mlle. SIGVALD, tei faa-
ineine i te reva’tu na nia i te pahi
yea no
ho’i atu i Fakani, e faaea rü.--
’ '
tels nei avae,
tamarii
’
Eita.e tîa.ia matou te'vai
taatoa "i
Te ite nei matoii i te taui no te
té -au,
i te raau é au ia ratou
ra.
e
tei roaa mai mai -rotp mai i te faaturi
E'haamana’o atoa tatou e, mai '
Orometuaatoâ, ua itoito roa oia i
i te mau taata i roohia e te ma’i i te
Ati
a'enei ( oia hoi te Epidénjie
:
ai no te haere e
faaeà"
rii i te fenua metua, haamarû rii ai. Area
râ, ua rohiroh'
roa oia. E te feia metua,
haamana’o, tatou
au
e, no
mau
ta
Haere ana’e tatou e arohU'ia’na ra,
mau
À pure- tatou i te Atua ia tiai Oia ia’na ra i
teferiuaatoa ra.
,
io tatou
moe.
.
tarnarii
Eaha te faufaaite taata pouri i
taatoa, -eiahâ' ia
teie.iiei^notau ? Té^
..^e râ, .na .matou.e haapii atoa i te tamarii i
nei.-
to
matou feo
tupuna. E reo’riâVenave i to maton tari’a. 0 te. fam-ao no
nia i te tai e i
tirara’tu ai ; o tereo no te hi:meg,e, i ro¬
i te aau, e ei faaite atoa i te rahi o te ati
e
aore ra
no te oaoa. E mea nehenehe roa hoi
te reo êê
“ A haere mai e faaea
to
“la ora na oe, e
to matou tuahine Orometua, i te
haereraa’tu, e ia tia ;
e,
.
-
-
,
to matou m.ana’o,
E te parau atoa’tu nei matou ia’na
Fatu, ia maitai oe.
ia
ua
eAautu-
'
Te parau mai nei lesu .Mesia e,
iti noa’e. ”
te
_
apî,
tàiata ; ua - viivii e
I teie nei- tama’i, ua
-fu, ia haapii-mjytai-hia te mau
.
haamauruuru ia’na ra.
lecii o téi. tuu mai ia’na ra
paruparu e- te ma’i,
E tamata hoi
noa !
peapea matou i te
hûru maau,- o tei tae atu i Farani
ra, e aita j
noaa ia ratou .te taio e te
papai i te parau. E feia moemoe
ratou. E mea aroha ! E ua
papu to matou hinaaro
'
.
,
tuahine aijî.
mau. tamarii
■
'
tatou
tamarii, uo to’na ra lïëfe ia ratou ra.
:<tpr^)’ria ra
taero to’na ra tum-u.
'
mairi
.
I .teie nei râ, o te tau mau e
taeae e
matou i te.haamàramarama i to matou
maii taata
ite ratou e, E nunaa
pohe te nunaa
te tautu-
rahi i
ratou ra irapae au
haapao cre. E mea riaria
.ïa. Auê te rahi o te mau tamarii tino
na’iia i faaihu -;
tg
la tau-
ihi^i te TAIATA ei faaino roa i
te tino è i té varua.,no: to-tatou mau
,atoa..i'aiipuru i'ta tatou mau-
rii, i to ratou maùiüi e te pèpe,
ta tatou mau
ru
i tauâ tîtîraa haama ra, !
■Na’na’tbâ i haapii atu-ia ra-,
tou i te mau ohipa taaê à; té
vahiné,, mai te paoti,
tetifai i te mau ahu. Na’na
/lORp.ap maitai. Earo.matou i-te AVA e i
türu hia.râ.rsratou.'i te faaoraraa:Unai ia
--
Tamahine, UE'
tuu noa oia i to’na puai, e
tq'na àau, e to’na ora
i te ohipa haapii tamarii.
roto
i-te
mütoü'.i’.te.rh'béi Aratai i to matou nunaa
UAi-NjV. î îRo .ai te mau tamarii Tahiti e rave rahi.
..
rometua liaapii, no ta tatou nei.
Haapiiraa '
'
na. roto.
e
ia pe ha roto i to ma¬
ohipa, i Tahiti nei, ei haamauruuru
■■'■■'h .i...,-■
Të hinaaro nei
Tei te'ihatahiti 1915, i tae^mm.aimîà i
Tahiti nei,:ei .0-
■
pohe.
Te hinaaro nei matou i te faarahi
îàoë.’ ”
O to matou ïa tuahine
.
rahiraa, e to marâ e-to nehe-
nehq', ua oti ïa ia matou e, e faatura noa’tu matou ia' oe e
-la ora na oe i te ho’iraa
mai. ”
; area râ,
Davida, no te .haere e.àro ia Gplia, aita - i tiâ ia’ha te
haere. Ua haapao atu
mai te.haana tama’i a Sa'ula. laliu ai o
ra,''e :ua
haet^;0i.Re to,’ha..ra mau ahu rii- tiai
■
V. P.
ua noaa te u'poo'0
'k'k'k'kir'k'kiK
tou
^
TB TIIIRAI
roa
BihïliàA.eitâ. e 'ftëhenelie o-faatae ê. Tei haapii hia mai
i roto ittei'reo farani,
■
-
mamoe, e
’Golia ! O te feo hoi i papai hia ta ma¬
e. mau lioi, eita râ e papu
maitai.
T.ei hàhpii:atoa--hia .ei..reo Tahiti, ,e..mau ïa, eita e moe ! Blf
.-rahi rte fâufSa-'o.'td-taata: i papu ia”nana reo c
piti.
la ora na oe, FARANI
rahi,' to matou Fenua Metua, te
|Aito no te pai-au-tia i,roto i te tama’i fahï. Ua, farii mai
oe ia matou ei tamarii-na oe.
Ua.tiaturi mai oe ia
ua
pii mai oe ia matou, Haere mai e tauturu :
fnemi !
matou,
tino
itoito i
ta’na e horoa mai i tei ani atu. I
reira, e riro ai matou ei
ite mau No’na i nia i te fenua nei. ei miti no
te
püta, e aore
ra
o
pei pohe i te ma’i no te toetoe, e i teie nei, te taoto ra ra¬
tou i to ratou taoto-raà hopea i roto i to aau.
mau
î rotopu ia
[e ia oe. Ua oti. Ua tiamâ oei Èaha a’e râ ta matou
laaro
i teie nei, i teie mahana oroa rahi no oe
na ?
maramarama,
te
te
teie
rairi'i te piiraa i’oa. Uaite oe i to matou
tiarati. ,E inaha,
la huru rahi to matou mau taeae o tei
Te riro nei ratou ei atiraa fetii
-Eita' ra-mâléu'e-maüa’o e, ha roto i to matou
pouri e
"to matou mana te faatupuraa i teie nei
opuaraa
Na roto
râ ia IE3U MESIA ! Mai roto mai la’na'te
'
itoito, te aroha e te here ; sa roto i te taio i tâ’na ra
Parau, e te pure atu ih’na ra ; na roto i te Varua Maitai'
.'ts; *.»
Ua faaroo matOu, e aita hoâ faehau Tahiti
.
matou
e
fenua, ci
ramepa no te ao nei. Penei a'e e pee mai te taata ia
tou, e i reira, e haamaitai
e
mau
hia’i oe, e
Farani rahi
ma¬
e,
Farani. here e ! la ora na oe ei nia iho ia oe te aroha no
to tatou Atua,
rna Maitai.
te here no I.esu Mesïa e te auraa o te Va¬
V. P.
hilmp.
de
VOcesnie - Rue des Ecoles
Fait partie de Vea Porotetani 1922