EPM_Vea Porotetani_192202.pdf
- extracted text
-
¥wmm
8
Te 19 O te matahiti
¥ea Foroîetaîîi.
maori ra o téi liâaiitaii Iiîa ra, oia lioi te
Icsu ( 1 Korinctia 111^ 11 |
Aîta’tii e nlu e tia i te taata’toà ia haamau
Mesia ra o
88SSSgSS388®SS8885â®8SS88SS8®S8®SS8Sg88®éSgS888gSSS85«gSS^î38888SèS8S88S®æ^@88Sg8SSgS8S
E. AHNNE*
0. MOREAU* Di^rectetaro
Hoo i te matahiti hoe: 1
tara
838SgS32S3SS28gS5S85SæSSS882S288SS3Se5S83S83SSe2S3S^S^i8SSgS8S8S8®53S8«®Sæ8SSgS8®Sg®â
Faalahinuraa Orometua
i Avéra ( Raiatea )
uiraa i faataa hia e te Ture Haapâotàà ho
te toro’â
Tunui, mai te tuu i tà’nà ri”
ma i nia i te Bibiüa. Na T'oofa, Orometua te pure tàhinu^
mau
Orometua. Ua farii papu
o
raa.
E ia oti te reira, ua
haamaù hia o Tunui ei
Orometua
tumu no Avera e ei Orometua-tauturu no Opoa ( Raiatea ) t
14-noTitema i mairi a’enei i roto
i te Paroita no Avera. Mai te poheraa no Tetauira, Oro¬
metua i te mataliiti 1918 e tae roa mai i teie nei, ua parahi-otare-noa taua paroita ra, mai te tiai i ta raton i
Ua farii mauruuru o Tunui i te
Ua tupu ïa oro’a i te
îîanana.
Ua tonohia hoi oia i roto i te aua i Papeete i te avae
no Mati 1919, e tei reira to’na
liaapii raa hia e tae roa
mai i te pae matamua no Titema 1921. Na roto râ i to’na
moe raa, na na diatono' i faatere maite i taua pai'oita ra,
mai te aau hoê ; e teie te tapao o to ratou anaanatae, ma¬
ori râ te hoê fare orometua apî roa, ta ratou i faatia, ei
faaneheneheraa i te taeraa mai o to ratou orometua.
E ua tae mai hoi o Tunui i Avera i te ahiahi 13 no Ti¬
tema, e ua tahinu hia oia i te mahana toru, 14 no Tite¬
ma, mai te faatia hia e te Apooraa Rahi Taiete.
Tei tae mai i Avera, no te faatereraa i taua oroa oaoa
rahi : o Verenie, Orometua, mai te tauturu hia e na orome¬
tua ra o Toofa, o Teriirâ, e o Tehapai hoi.
Na Verenie te a‘oraa, i roto i te Ohipa XIII, 2 :
Ua
e
Parau tumu I. - Tto oui laau i j'ontaci
ua
o
/hauio -no te
ia Bavuti ct€a vo¬
oîîi|va a te ^alu 7
1. ^Na teVarua Maitai iho.
Parau tumu II. - © vai ma ta te T?utiK; JTlaitai tlaalaa
1V0
te oivijKi a
1.
-
E
te ^atii. 7
ana’e ïa !
mau taata
êalva te tumiv i j’acitaa flia’i- o Buta■iv'.iü-a vnua o A.vutoe te ”l5avua Hlaitai ?
Parau tumu III.
•
-
i faatàa hia
maü 0-
rometua, e te Paroita hoi.
Ua na reira’toa na auvaha paroita no Avera e no Opohi
Hou taua oroa tahinuraa, ua farii hia te mau
maiti oia hoi o Tuuni a
par au maira ie Vania Maitai : A -faataa mai na ia Baranaba raiia o Saulo no te ohipa i haapao hia e au na rana
mau vahi
te Perete ; e ua aroha oia i te Apooraa Rahi, te
e
rave
manihiiii
rahi, i te pae o te tino ; e mea vitiviti rahi e te rà-
vai roa !
I te ahiahi o taua mahana ra, ua ho’i
haere te hoê pae
i to ratou ra mau oire ; ua parahj râ te hoê pae no te
mau
e
tuaroi parau tei rave hia i taua pô ra mai
hoê
te maitai
te mahanahana o te aau.
Te Taurua-Evanelia no
AUulaki ( Vüitulai )
I teava’e no Tiurai i mairi a‘enei, ua papai
mai te oro¬
( M. James ) i te Peretiteni no
te Apooraa Rahi, ho te ani ia’na e ia tono hia te hoê au¬
vaha no te mau Ekaîesia Tahiti i te taurua rahi tei opua
hia e to Vaitutai, i te 26 no Atopa 1921, ei faahanahana
metua popaa no Rarotonga
raa'tu i te hanere raa matahiti o te
rnauraa o te
Evane-
hoê mau tumu rahi i tupu ai te
reira hinaaro maori râ to ratou haamana’o raa e ; na na
lia i taua
fenua ra. Te
taata Raiatea e piti
oia hoi,
o Papeiha e o
haamau i te Evanelia i Vaitutai, i
Vahapata tei
te matahiti
1821, mal
te tono hia e Tihoni Viriamu, te Orometua ho Raiatea.
la au i taua hinaaro ra, ua faaoti te Apooraa
Rahi
e ia
1. - Te ohipa a te Fatu.
tono hia te hoê auvaha Raiatea tumu i taua taupiti ra. No
E oti a‘era taua a'oraa ra, ua ui o Verenie ia Tunui i te
reirai maiti hia’i to tatou hoa diatono, o Puhiava, no
U-
2
VEA POROTETANI
itüroa : Oia tei haere i Rarotoa, e mai reira’tu i Vaitutai,
ei auvaha mana no te mau Ekalesia Tahiti, e no
raa Rahi
hoi. Te faatia neî oia, i mûri nei, i
te Apoo-
te hoê
mau
E fare pureraa to roto i na oire atoa e maha, te mau fa¬
re
Te haamauraa o te fare haapiiraa tamarii tei ropu mau
par au tumu uo taua tere ra.
ïa i te fenua, e tae noa mai te mau tamarii na na oire mai.
V. P.
E mea rava’ai roa te mau taata no taua fenua
Te tere i Aitutaki no te Hanere Matahiti mai Raromau
Auv.aha no Mangaia, no Mauke, no
Mitiaro, iio Atiu, i Aitutaki, e te rahi atoa o te mau taa.
ta tei hinaaro noa i te haere, e hi’o inata roa i taua taurua
I Rarotonga, mahana piti
i te 18 no Atopa 1921, î te
hora 1 i ta ahiahi o te revaraa ïao te pahi tira piti ra o
Avarüa” i Aitutaki. E 8 taata maiti to taua tere ra:
“
O James, Orometua papaa ete mau auvaha no te mau
fenua.
Tei reira'toà te mau horo-patete e rave rahi ; ua tae i te
119 taata to taua tere ra. I te pô e vero rahi tei tupu, te
mata’i, te ûa, te patiri, te uira ; ua itoito râ te Raatira e
te mau mataro i te haapaoraa i te pahi ( e pahi ta-machine
).
I te mahana toru,
i te hora toru i te ahiahi ua tae te
pahi i te pae ava no Aitutaki ; eita e nehenehe ia tutau
no te mea tei tuâ te pahi te faaruru noa ra. Ua
tae mai
te mau poti hoe, o tei tii mai i te mau taata
i nia i te pa¬
hi, ua tae roa î te hora hitu i te pô i pau ai te taata i te
faauta i uta i te fenua. Ua farerei i nia i teuahu i te may
taata e rave rahi : te taata paari, te mau tamarii, etc. Ua
tairuru i te Fare Orometua, te mau
manihini, no te tai te pô. la paia, ua opéré hia te
mau Auvaha manihini na te mau oire, e ua haere ana’e te
maaraa e
Te mau fare toa, e te mau
fare patana faraoa. Te vai
taora pu'a, e mau fare rarahi ana’e, e tupu
roa hoi
te
aroha ia hi’o i te reira mau huru fare o te vai noa nei î teie
tau, no te vero rahi tei tupu
fenua taata maitatai e te here
a'enei i te tahi matahiti. E
i te taata. e mau
purumu
nehenehe roa. e tae noa te mau pereoo i te tahi oire e te ta*
hi oire.
E itoito rahi to taua fenua ra i te fariiraa i te mau ma*
nihini tei tae atu io ratou ra, i te pae tino e i te pae varua
atoa, e etia mau â ia arue hia te itoito o te mau taata no
Vaitutai i to ratou fariiraa i te mau manihini, mai te ma¬
hana mai i tae ai i rotopu ia ratou e tae noa’tu i te maha¬
na i
oti ai taua taurua rahi ra, e tae noa’tu i te
revaraa.
I teie nei te tamata nei tatou i te farerei i te mau ohipa
tei faataa hia no tehepetoma o te hanere matahiti.
I te 20 no Atopa 1921, ua putuputu mai te mau auvaha
manihini, te mau orometua e te mau auvaha no Vaitutai
i roto i te fare pureraa o te oire rahi i Arutanga no te Apooraa, i te faataaraa i te raau ohipa no te Hebedoma o te
hanere matahiti.—
[Tevaiaturai mûri iho]
au, i te hora 8
Rahi noa’tu ai te mau taata ratere noa tei roto ïa i
fare o te
mau
oia hoi te Fare Pere raa Moni apî e opwa hia
na
mua i
nehe no te
hia teienei fenua i te aâu. E mau vahi nehe¬
mau
ohipa tautai, oia hoi te ravaai.. E fenua
taata roa. E 4 oire to taua fenua ra.
Te oirematamua o Arutanga, o Matareu te
orome¬
tua i
reira; te vai ra te arii vahiné e mau huaai na Tamatoa, (o Tamatoa i farii i te Evanelia i te matamua); te parahi ra te haava papaa na’na e faatere i taua fenua ra, te
taote papaa, e te mau mutoi i nia i na oire atoa.
Te piti 0 te oire, oAmuri ïa,
Tihoti te orometua i
a'enei te
hoê peapea i roto ia’na, ua amaha taua oire ra, riro atu ra
e piti faatereraa Evaneîia, te tahi pae tei raro a‘e ïa i te
o
reira. Te huru o taua oire ra o Amuri. Ua tupu
faatereraa a te Peretiteni o James [Taiete] e te
tahi pae
tei ia ratou iho te faatere ia ratou iho, na ratou iho ta ra¬
tou orometua i imi, e te vai mai nei taua huru ra i teie nei.
Te toruo te oire, o Vaipae ïa, o Teina te orometua i
reira.
Te maha oie oire, o Tautuïz, o
Ta‘u te orometua i
faarob hia nei e, te opua hia nei te hoê Ca¬
i 'l'ahili ei arainu i te mau rate¬
re mai te fenua ô mai. Ua parau
hia e, ua rahi
te feia nounou i taua ohipa ino ra, tei ore i faatia
hia i roto i to ratou mau fenua ; e haere mai i Ta¬
hiti neie arearea, e erahi atoa te moni e pau ia
ratou io tatou uei. I reira, c maitai ailefetiua taatoa. O te parau paha ïa a te taata tei opua i te faa¬
tere i taua ohipa apî ra ei faufaa na’na iho.
Area râ, ua ilea hoi te huru no taua ohipa ra.
no te mea ua tupu noa i te hoê mau Fenua Papaa:
Te
sino pereraa moni
Te hoê mau taata pere moni, e mau haapao afata moni no te fare lao’a, e aore ra no te tahi mau
Taiete, e te rave-noa-hia ra taua moni ra no te pe¬
re, ma
hi pae.
te mana’o e faaho’ihia’tu. Taata eiâ te ta¬
Taata moni rahi roa, feia oroarea noa, te ta¬
hi pae.
I le pereraa, te taata e roaa ia’na te moni
va mauruuru
reira.
Te vai rae piti oire rii i roto i te
Reureu e
o Nikaupara,
nei.
te huru o taua fe¬
nua ra o Aitutaki, e fenua nehenehe e te ruperupe e te
fieeuri maitai te mau raau, te mau maa e ra%'e rahi te hu¬
ru, ua haati
Te CASINO
te
fetii.
K taraata tatou i te hi’o
o
te
atoa mai ra te rahiraa o te mau fare i parari, o te mau fa¬
tnau auvaha i te mau oire i faataa hia no ratou.
mau
i
fare
raau, te mau fare pu'a.
re
rahi i faatupu hia i Aitutaki ra.
ra
fare maitatai e te nehenehe, e te rarahi, te mau
mau
tongaHu.
Ua tae na te
orometua, e fare pu‘a ana‘e, te fare pureraa i Amuri e
to Tautu, e fare raau ïa.
oire rahi i Arutangau
ralû,
ïa.
Te taata rà, ua pau ta’na moni atoa ra, e aila
ta’na e ravea faahou, e tari oia, e aore ra e p upu
3.—
3
VEA PORUTEI'ANl
hi oia ia’na iho. Te mau poipoi aloa e
irai hia te
tino, e e huna hia.
mau
Te parau hia nei e, Eita le taata o te fenna nei e
faatia hia e haere i reira e pere. Area ra le itepa¬
pa nei tatou e, e riro te hoê fare mai te reira te
huru ei tumu rahi no te viivii e no te haama i ro*
to i te mau utuafare e rahi roa. Te taata tei haere i
reira, e taata haapao ore te rahi raa. E faaluroriraa ! Toohia tamahine na
tatou o riro ei tauhaa
Eita te fenua e maitai iti a’e
i te moni e noaa
mai na nia i te eia, na nia i te tino tari, na nia iho
E maitai roa hoi te veve e te tiaraa mâ, e le utu¬
afare viivii ore, i lo laua moni ino ra !
E te feia faaroo, e tei imi i te roo maitai o te fe¬
e tamata
i to faufaa., Faaore oe. Haamana’o
e taàla pôirî laùa taata tei hara ia oe ra. Faariro ia’na ei taeae ho oe.; fàaanaana oe i te aroha
oe e,
no te
Atua i aia iho
i to’na ira e'a, hamani
maitai
atu.
Eita anei te faàoré tiara e riro ei îaaitoito i te ha¬
ra? Eita roa ïa mai te haea e', na roto
I te vahiné faaturi :
i te aroha:
.
,
loane Vlll, il
Kaperenaunii': Mareko II; 9;
I le hapepa i
la Zakaio : Luka XlX, 9.
tamarii !
Moni liaaraa! Mouitolo! Moni fautau!
i ta tatou ilio mau
nua.
vare, te hàrù
A hi’o na te Mesia i
ratou no te pohe ! E mea lia anei ia tatou ?
na
E na Teira 6e, e te laalà faarôo apî nei-. ta moe
ia oe te parau tahitohito, te parau faahama, te haa-
talon i te patoi atu i taua ohipa ra
eialia ia. tu pu.
Haapii e e a'o te tahî i te tcÙii.
E utuafare hoê tatou,
e
tio
reira, eita te taeae
neheilehe e vaiih’o ribà i to’ha ra
mau taeae rii i roto i te afa poiri e t'é atà pafàu mau.
mararnarama e
No reira to tatou mâu putUpütütàà
6 to tatou
haapiiraa Evanelia e te âabàtl ’àtba. No reira
te mau tere pererina, ma te Salaitio; b himene e te
mau
sire a te Varua e te haamaitai i té FaUi,
II. — Te ravea e itfANürA’l taüA
IBAVA PARAU
Mai TE
MESIA..., ENA
1. — la vai hua na te Parau
REIRA ATOA OUTOÜ. Kol. III,
13
Ekalesia, ua
papu anei ia outou le huru no lo oulou tiaraa apî?
E riro pahae, aila i mararnarama maitai, e teh inaaro nei ia papu lo outou haerea, eiaha ia hape
E le feia tei faa-ô-apî-hia i roto i te
i
te aro no le Atua, e no te taata aloa.
mua i
Na
î
tou
Episetole i to Kolosa e tauturu mai ia ta¬
te pee atu i te e’a apî no le Basileia o le ao,
te
ta tatou i maiti.
I. — TeHAAPAOR.A.A
I
eau i TE FEIA FAAROO
TE TAHI
1. — Faaoroniai tatou te tahi i te
Mesiti i roto id
O te pu rahi hoi teie no lo taloü maraniarania e
no to tatou ite, e no te iloilo.
2. — la riro té aroha ei tatua nehenehe roa no ta^
tou.
O te aroha hoi tei faariro ia tatou
mai
ia lesu
Mesia le huru.
Mai la’na tatou i le faaoromai e i te faaore i te
hara, mai te mea e, ua î to tatou aau i te aroha ; Joane 111, 16 ; Luka XXIH, 34 ; 1 Petero 11, 23 ; a hi’p
outou 1 Kor. XUl : e 1 Kor. IV, 12.
—
Te hopea.
1. — E rnam te Hau o te
tahi.
te
tatou ma te ite papu atoa rd.
III.
TE TAHI.
a
Hàâpaoraa iîA.
Mesia i roto i to tatou
•
O te huru ïa e lioai hia le
mau amahamaha,
te mau marôraa atoae tupu haere i
aau,
e
ropu i te mau
letii, te mau hoa. te feia faaroo, i te mahana i
mata te Enemi Varua i te pala mai ia tatou i
taro¬
2. — / reira, e itea liia'i teie
OPANl. —
HéberaXlf, 1 p. h. e 2,
O. M.
to i ta’na ra marei.
2.
—
Faaore i te \\ara no tei hara ia tatou 'nei,
O te haapiiraa ïa uo le Pure a te Patu. E leie
: «Mai te Mesia i haapao, e ua reira
te lumu rahi
aloa tatou... »
Ta lesu Mesia tumu i ta’na faaore raa i te hara ?
failo ore
i te faahaparaa e i to utua lei
tapea ia tatou i roto i le pohe; faaora mai ia ta¬
tou, afai atu ia tatou i to’na ra Melua e i te ora mu¬
Teie : Faaile papu mai ia tatou i te arolia
no
te Meiua; faaore
re ore.
hopea maitai : te ta-
hoêraa o te lino o te Mesia.
mURAA NO TE
FARE PAROIKA I HoffaRPÎTL
to le Paroika no Haapili i te patu i te hoê fare paroika apî. To fare talüto, ua pe roa ino, aita e ravea faahou, e ua titau
E mea maororoa i opua’i
mai te falu fenua faatio’i mai i le fenua ia ratou. No
te mea râ, ua riro .a’e na te tiaraa o te fare pureraa
VEA POROTETANE
4
faa-
liaapao hia i nia iho i te mautamarii, te mau va¬
oti hia e, i nia iho i laua vahi ra o lei haamo’a hia e
hiné, te ruau i Beletika ( fenua katolika’toa ) to ta¬
tou Amui, ei Faraui lioi, ua otohe noa, ua paru-
tahitoi le Paroika ei faufaa mau na’na ra,
to tatou rnaii
metua, te faatiaraa i te tare
ua
paroika
Tenuare, ua tairurule paroi¬
mai te koê otia e-tac noa’tu i te latii
otia. Ua anaanatae ie aau. Ua oli ia te parau faaau no te ohipa. Na te paroika üio e rave i te oliipa mate moni ore, na nia i te mau Amuiraa, e
i raro a’e i te faatereraa no ua tamula e piti.
I le montre, 16 no
ka taaloa,
Ua tae le orometua papaa no Moorea, e
ua ineofai litii, ua vaere hia le
fenua, ua patuhiate pou o£ai no ropu, e lei reira
le tiaraa uo taua ofai ra. E apoo lei haapao hia no
ine roa te ohipa tuuraa
te
lioè ofai tarai hia mai le afata te huru.
I rolo i
teienei ofai i oorao hia’i te p irau faaite i te
ohipa,
e te hoê mau moni ei
haamaiia'o raa. Ua haapao
hia te pureraa, e na te orometua papaa i haapao ;
teie ta’na luaroi : Hagai I, 8 e 13 e 14.
lA vAi
Te hoê mau tuaroi parau no ie mau paroika
otare. - No te pure sabati.
12 no
Fepuare 1922 . 1 Kor. IX, 24-27 : Te mau
tare e roaa’i te rê.
26no
Fepuare 1922 : Luka XVlll, 43 ( taio 31-43 )
Mataio IV, 9 ( taio 1-11 ) Te ma-
rei 0 le f aufaa o teieneiao.
NO TE PAE POPE.
i. — Polieraa no te Pope Italii.
Ua pohe roa te Pope Ralu, o BeRoma.
O te laata ïa loi haapao i taua toroa ra i to tau
no le Tarna’i Rahi.
XV, i
E haamana’o te laata e rave rahi,
lika atoa hoi, e, ua taupupn roa
e laata katolaua Pope Ralii
faahapa i te Hui Arii o tei riroei lumu uo
Ua faaherehere râ oia i
le Emepera Aulelcria la'na i parau
mai « lana tamaiti here ino», e taata haapao rahi i te haai te
teie nei Tama’i riaria roa.
paoraa Roma. E ua faaherehere
Epikopo tahito i Tahiti.
tahi¬
to, o Verdieu, i roto i te fare epikopo iho â. E 87
malahiti to’na. Ua Imapao oia i to’na ra Inro’a mai
le matahili 1884 e tae noa mai i le matahiti 1908. 1
reira, ua mono hia oia e le Ejukopo apî.
Ua haamana hia’lu te hoê moni api na le Han, i
niaüioi to m.au mea’toa e hno hia i Tahiii nei ; E
rave te Hau e 66 pene i nia i te 20 tara. Oia hoi e
lioo oe i te tauhaa no na moni e 20 tai-a, e tilau te
fare toa ia oe i le moni e 20 tara e 66pene. Mai to
mea e, na nia iho 1 noa iho toala iti, e lilau liia 1
toata e 3 tenctima e to afa, oia Jioi 0 tara 21 pene.
O te lumuïa no tehaere faahour.ia i nia, lemau
mea’toa, i roto ite fare toa.
Tetapenrnano te Emepera no Autetena. — Ua
paraiii oia i Helcvelia, a oti ai to Tama’i Rahi, ua
lialii Ilia oia i rapae i to’na ra fenua. Aila i macro
ua tarnala oia i le tapuni e i le horo faahou i lo’na
fenua e haru faaliou i to te terono. E lumu ia no
a’e. Ua opani roa te Apoo
Hau Amui i taua ohipa ra, e ua
faaulua hia taua taata ra, eiaha oia e p irahi faaliou
te hoê tama’i apî a mûri
raa Rahi
a te
Europa,
mau
Ua af ii hia’iu oia e
ta’na
ra
.hoa
Alelanida, i
pihai iiio i Aferika, i te Tooà o ie râ, o tei parau hia
xVIadere. Na le hoê rnanuâ i faauta’tu ia raua i rei¬
ra. D; fenua rnaiiai roa, e, e fare nehenehe roa'lu
tel tuu hia ia raua ra. Eiaha râ raua e ho’i mai iEu-
i
ni .i
i
te
tihi fenu i i te
Mo un
Parau faaita î te mau faehau tei rapaau hia i
te Hôpital 203 i Cannes.
E parau aj)î;
NEDiTO
2. — Poheraa no te
ropa.
PARAU RII API
TE A1I
laupu-
1 te 17 no Tenuare, i pohe roa’i te Epikopo
i
Te tilauraa manuia.
5 no Mali 192.2 :
Eaha rà, ua taupupuanei lesu Mesia, ua
pu anei to’n i.ra mau taviui i to faahapa i te ino,
noa’tu te tiaraa note feia tei rave i laua ino ra ?
l’a
19 no Fepuare 19.22 : I<uka Vlll, 7e 14( taio 4-15 )
Te huero i roto i te aihere.
:
ra
noa, ma le parau (', e metua oia no na pae e pi¬
ti, eiia e nehcnehe e faahapa,
ru
apî.
aloaoia i te Eme¬
pera taehae no Purutia, no le mea e mea amui
raua. I faaite liia’i ia’na ra te mau ohipa ino roa lei
\
Te faaite atu nei V. P. i te mau faehau Tahiti atoa o tei
haapao hia i roto i taua fare nia’i ra, e te tuati maitai roa
ra, o Miss Buckley e, e utua nehenehe roa ta te Hau Parani i tuu ia’na ra. Na nia i te aniraa a to tatou Auvaha o
-M. Gouzy, ua roaa e toru metai ia'na ra, e te tahi, o te
7netai auro, rano to Faraui haamaitairaa i te tauturu ia’¬
na. Aita i rahi te taata o tei roaa ia ratou taua metai auro.
O taua tuati ra, tei utuutu mai i ta tatou mau tamarii
polie i te tutoo. Ua riaria te mau tuati ê, oia râ aita oia i
haapae alu ia raton. Ua parau ratou ia’na, e Marna. Ua
haapii oia i te parau tahiti no te rîro ei papai parau na
ratou
e
ia nehenehe oia i te tamahanahana ia ra¬
tou i to ratou hora hopea. Oia tei pure i te pure a te Fatu
ei reo Tahiti i pihai iho ia ratou, e otei ho’i ia ratou mai te
hoê metua vahiné i to ratou varea i te taoto hopea.
Te imi hia nei te fetii au maitai no te faehau pohe i
ni o Tnpxiraa a TaamL
Fara-
Impe de rOccanie - Rve desBcoJes
Fait partie de Vea Porotetani 1922