EPM_Vea Porotetani_192202.pdf
- Texte
-
¥wmm
8
Te 19 O te matahiti
¥ea Foroîetaîîi.
Aîta’tii
nlu
e
téi liâaiitaii Iiîa
( 1 Korinctia 111^ 11 |
tia i te taata’toà ia haamau maori ra o
e
Mesia
ra o
Icsu
ra,
oia lioi te
88SSSgSS388®SS8885â®8SS88SS8®S8®SS8Sg88®éSgS888gSSS85«gSS^î38888SèS8S88S®æ^@88Sg8SSgS8S
E. AHNNE*
0. MOREAU* Di^rectetaro
tara
Hoo i te matahiti hoe: 1
838SgS32S3SS28gS5S85SæSSS882S288SS3Se5S83S83SSe2S3S^S^i8SSgS8S8S8®53S8«®Sæ8SSgS8®Sg®â
Faalahinuraa Orometua
Ture Haapâotàà ho te toro’â
Tunui, mai te tuu i tà’nà ri”
i nia i te Bibiüa. Na T'oofa, Orometua te pure tàhinu^
mau
ma
i Avéra
( Raiatea )
uiraa i faataa hia e te
Orometua. Ua farii papu
raa.
ïa oro’a i te 14-noTitema i mairi a’enei i roto
i te Paroita no Avera. Mai te poheraa no Tetauira, Oro¬
metua i te mataliiti 1918 e tae roa mai i teie nei, ua parahi-otare-noa taua paroita ra, mai te tiai i ta raton i
maiti oia hoi o Tuuni a îîanana.
Ua tonohia hoi oia i roto i te aua i Papeete i te avae
no Mati 1919, e tei reira to’na
liaapii raa hia e tae roa
mai i te pae matamua no Titema 1921. Na roto râ i to’na
moe raa, na na diatono' i faatere maite i taua pai'oita ra,
mai te aau hoê ; e teie te tapao o to ratou anaanatae, ma¬
ori râ te hoê fare orometua apî roa, ta ratou i faatia, ei
faaneheneheraa i te taeraa mai o to ratou orometua.
E ua tae mai hoi o Tunui i Avera i te ahiahi 13 no Ti¬
Ua tupu
hia oia i te mahana toru, 14 no Tite¬
tema, e ua tahinu
mai te faatia hia e te Apooraa
Tei tae mai i Avera, no
Rahi Taiete.
te faatereraa
ranaba
Saulo
raiia o
Parau tumu I.
ua
/hauio
o
-no
te ohipa i haapao
Tto oui
-
te
no
oîîi|va
a
1. ^Na teVarua Maitai
Parau tumu II.
1V0
te
1.
oivijKi
-
E
■iv'.iü-a vnua o
1.
-
e au na rana
j'ontaci ia Bavuti ct€a vo¬
te ^alu 7
laau
i
iho.
ma
ta te T?utiK;
JTlaitai tlaalaa
te ^atii. 7
a
mau
taata ana’e
-
a'oraa
haamaù hia o Tunui ei
vai
flia’i-
o
Buta-
i to ratou
mau
e
o
ho’i haere te hoê pae
parahj râ te hoê pae no te hoê
hia i taua pô ra mai te maitai
taua mahana ra, ua
ra mau
oire
; ua
tuaroi parau tei rave
te mahanahana o te aau.
Te Taurua-Evanelia no
AUulaki
( Vüitulai )
Tiurai i mairi a‘enei,
papai mai te oro¬
Rarotonga ( M. James ) i te Peretiteni no
te Apooraa Rahi, ho te ani ia’na e ia tono hia te hoê au¬
vaha no te mau Ekaîesia Tahiti i te taurua rahi tei opua
hia e to Vaitutai, i te 26 no Atopa 1921, ei faahanahana
raa'tu i te hanere raa matahiti o te rnauraa o te Evanelia i taua fenua ra. Te hoê mau tumu rahi i tupu ai te
reira hinaaro maori râ to ratou haamana’o raa e ; na na
I teava’e
no
ui
o
Verenie ia Tunui i te
ua
metua popaa no
piti oia hoi, o
te tono hia e
Papeiha
la
au
e o
Vahapata tei
te matahiti
1821, mal
Tihoni Viriamu, te Orometua ho Raiatea.
faaoti te Apooraa Rahi e ia
Raiatea tumu i taua taupiti ra. No
i taua hinaaro ra, ua
tono hia te hoê auvaha
ra, ua
Orometua
( Raiatea ) t
!
roa
I te ahiahi
haamau i te Evanelia i Vaitutai, i
Te ohipa a te Fatu.
E oti a‘era taua
ua
ei Orometua-tauturu no Opoa
mauruuru o
taata Raiatea e
ïa !
êalva te tumiv i j’acitaa
A.vutoe te ”l5avua Hlaitai ?
Parau tumu III.
•
© vai
-
hia
e
Tunui i te mau vahi i faatàa hia
aroha oia i te Apooraa Rahi, te maü 0rometua, e te Paroita hoi.
Ua na reira’toa na auvaha paroita no Avera e no Opohi
Hou taua oroa tahinuraa, ua farii hia te mau manihiiii
e rave rahi, i te pae o te tino ; e mea vitiviti rahi e te rà-
i taua oroa oaoa
Vania Maitai : A -faataa mai na ia Ba-
Avera
te Perete ; e ua
: o
par au maira ie
no
Ua farii
e
Verenie, Orometua, mai te tauturu hia e na orome¬
tua ra o Toofa, o Teriirâ, e o Tehapai hoi.
Na Verenie te a‘oraa, i roto i te Ohipa XIII, 2 :
Ua
rahi
reira,
E ia oti te
tumu
ma,
o
reirai maiti hia’i to tatou hoa
diatono,
o
Puhiava, no U-
2
itüroa
VEA POROTETANI
Oia tei haere i Rarotoa, e mai reira’tu i Vaitutai,
mana no te mau Ekalesia Tahiti, e no
te ApooRahi hoi. Te faatia neî oia, i mûri nei, i te hoê mau
raa
par au tumu uo taua tere ra.
V. P.
Te tere i Aitutaki
no
te Hanere
te
Auv.aha
mau
no
Avarüa” i Aitutaki. E 8 taata maiti to taua tere
O
James, Orometua
papaa
ete mau auvaha
ra:
no te mau
fenua.
Tei reira'toà te
horo-patete e rave rahi ; ua tae i te
119 taata to taua tere ra. I te pô e vero rahi tei tupu, te
mata’i, te ûa, te patiri, te uira ; ua itoito râ te Raatira e
te mau mataro i te haapaoraa i te pahi ( e pahi ta-machiI te mahana toru,
i te hora toru i te ahiahi ua tae te
pahi i te pae ava no Aitutaki ; eita e nehenehe ia tutau
no te mea tei tuâ te pahi te faaruru noa ra. Ua
tae mai
te mau
hi,
poti hoe,
o
tei tii mai i te
taata i nia i te
mau
pa¬
tae roa î te hora hitu i te pô i pau ai te taata i te
faauta i uta i te fenua. Ua farerei i nia i teuahu i te may
ua
rahi
paari, te
tamarii, etc. Ua
manihini, no te tamaaraa e au, i te hora 8 i te pô. la paia, ua opéré hia te
mau Auvaha manihini na te mau oire, e ua haere ana’e te
taata
e rave
:
te taata
mau
tairuru i te Fare Orometua, te mau
tnau auvaha i te
mau
Rahi noa’tu ai te
mau
fare
o
te
mau
oire i faataa hia
mau
taata ratere
no
tei roto ïa i
te
mau
na
i te huru
mua
o
mau vahi nehe¬
ohipa tautai, oia hoi te ravaai.. E fenua
Te oirematamua
o Arutanga, o Matareu te orome¬
reira; te vai ra te arii vahiné e mau huaai na Tamatoa, (o Tamatoa i farii i te Evanelia i te matamua); te parahi ra te haava papaa na’na e faatere i taua fenua ra, te
tua i
taote papaa, e te mau
mutoi i nia i
piti 0 te oire, oAmuri ïa,
na
oire atoa.
faatereraa a te Peretiteni
o
James
imi,
oire,
e
[Taiete]
e te tahi pae
ratou iho ta ra¬
te vai mai nei taua huru ra i teie nei.
o
tei ia ratou iho te faatere ia ratou
Te toruo te
o
Vaipae ïa,
iho,
o
na
Teina te orometua i
reira.
Te maha oie oire, o Tautuïz,
o
Ta‘u te
orometua
i
Te vai
atoa mai
taora
rae
Reureu
e
piti oire rii i roto i te oire rahi i Arutangau
Nikaupara,
o
te mau taata no taua
no
ra
e mau
ra
i
te
o
te
mau
mau
huru fare
o
te vai
noa
nei î teie
rahi tei tupu a'enei i te tahi matahiti. E
vero
fenua taata maitatai
nehenehe
fenua
te rarahi, te mau fare
fare patana faraoa. Te vai
fare i parari, o te mau fa¬
fare rarahi ana’e, e tupu roa hoi te
te rahiraa
pu'a,
te
e
fare pu'a.
aroha ia hi’o i te reira
tau,
nehenehe,
te
fare toa, e te mau
roa. e
e
te here
tae noa te
mau
i te taata.
pereoo
e mau
purumu
i te tahi oire
e
te ta*
hi oire.
E itoito rahi to taua fenua
ra
i te fariiraa i te
mau ma*
nihini tei tae atu io ratou ra, i te pae tino e i te pae varua
atoa, e etia mau â ia arue hia te itoito o te mau taata no
Vaitutai i to ratou fariiraa i te mau manihini, mai te ma¬
hana mai i tae ai i rotopu
ia ratou
e
tae noa’tu i te maha¬
i oti ai taua taurua rahi ra, e tae noa’tu i te
na
I teie nei te tamata nei tatou i te farerei i te
revaraa.
ohipa
tehepetoma o te hanere matahiti.
I te 20 no Atopa 1921, ua putuputu mai te mau auvaha
manihini, te mau orometua e te mau auvaha no Vaitutai
i roto i te fare pureraa o te oire rahi i Arutanga no te Apooraa, i te faataaraa i te raau ohipa no te Hebedoma o te
hanere matahiti.—
[Tevaiaturai mûri iho]
tei faataa hia
mau
no
Te CASINO
apî
e opwa
hia nei.
Te faarob hia nei e, te opua hia nei te hoê Ca¬
sino pereraa moni i 'l'ahili ei arainu i te mau rate¬
re mai te fenua ô mai. Ua parau
hia e, ua rahi
te feia nounou i taua ohipa ino ra, tei ore i faatia
hia i roto i to ratou
mau
fenua
; e
haere mai i Ta¬
hiti neie arearea, e erahi atoa te moni e pau ia
ratou io tatou uei. I reira, c maitai ailefetiua taatoa. O te parau paha ïa a te taata tei opua i te faa¬
Area
no
râ,
te mea
ohipa apî ra ei faufaa na’na iho.
ua ilea hoi te huru no taua ohipa ra.
ua tupu noa i te hoê mau Fenua Papaa:
Te hoê mau taata pere moni, e mau haapao afata moni no te fare lao’a, e aore ra no te tahi mau
Taiete, e te rave-noa-hia ra taua
re, ma
hi pae.
hi pae.
I le pereraa,
Te taata
ta’na
moni
ra no te pe¬
faaho’ihia’tu. Taata eiâ te ta¬
Taata moni rahi roa, feia oroarea noa, te ta¬
te mana’o e
va mauruuru
reira.
o
mau
tere i taua
Tihoti te orometua i
reira. Te huru o taua oire ra o Amuri. Ua tupu a'enei te
hoê peapea i roto ia’na, ua amaha taua oire ra, riro atu ra
e piti faatereraa Evaneîia, te tahi pae tei raro a‘e ïa i te
tou orometua i
Te
e
taua fe¬
taata roa. E 4 oire to taua fenua ra.
Te
raau, te mau
re
roa
fare maitatai
oia hoi te Fare Pere raa Moni
haati hia teienei fenua i te aâu. E
no
rava’ai
mea
te
nua ra o Aitutaki, e fenua nehenehe e te ruperupe e te
fieeuri maitai te mau raau, te mau maa e ra%'e rahi te hu¬
nehe
E
e
ratou.
noa
fetii.
K taraata tatou i te hi’o
ru, ua
Tautu,
mau
).
ne
orometua,
to
mau
Mangaia, no Mauke, no
Mitiaro, iio Atiu, i Aitutaki, e te rahi atoa o te mau taa.
ta tei hinaaro noa i te haere, e hi’o inata roa i taua taurua
rahi i faatupu hia i Aitutaki ra.
I Rarotonga, mahana piti i te 18 no Atopa 1921, î te
hora 1 i ta ahiahi o te revaraa ïao te pahi tira piti ra o
na
e fare pu‘a ana‘e, te fare pureraa i Amuri e
fare raau ïa.
Te haamauraa o te fare haapiiraa tamarii tei ropu mau
ïa i te fenua, e tae noa mai te mau tamarii na na oire mai.
re
Matahiti mai Raro-
tongaHu.
Ua tae
“
E fare pureraa to roto i na oire atoa e maha, te mau fa¬
:
ei auvaha
te taata e roaa
ia’na te moni ralû,
ïa.
rà, ua pau ta’na moni atoa ra, e aila
faahou, e tari oia, e aore ra e p upu
e ravea
3.—
3
VEA PORUTEI'ANl
hi oia ia’na iho. Te
tino, e
mau
e
mau
poipoi aloa e irai hia te
huna hia.
Te parau hia nei e, Eita le taata o te fenna nei e
faatia hia e haere i reira e pere. Area ra le itepa¬
pa nei tatou e, e riro te hoê
huru ei tumu rahi no te viivii
i te
to
reira,
raa !
utuafare
mau
e
rahi
fare mai te reira te
e no
roa.
te haama i ro*
Te taata tei haere i
taata haapao ore te rahi raa. E faaluroriToohia tamahine na tatou o riro ei tauhaa
Eita te
mai
fenua
e
ra? Eita
maitai iti a’e i te moni e noaa
iho
hoi te
veve e
I le
te tiaraa mâ, e le utu¬
fe¬
patoi atu i taua ohipa
ra
tamata talon i te
e
eialia ia. tu pu.
îaaitoito i te ha¬
haea e',
roto i te aroha:
na
.
,
loane Vlll, il
Kaperenaunii': Mareko II; 9;
hapepa i
la Zakaio
afare viivii ore, i lo laua moni ino ra !
E te feia faaroo, e tei imi i te roo maitai o te
nua.
ïa mai te
I te vahiné faaturi :
tamarii !
Moni liaaraa! Mouitolo! Moni fautau!
roa
roa
A hi’o na te Mesia i
i ta tatou ilio mau
E maitai
Teira
te parau
Eita anei te faàoré tiara e riro ei
nia i te eia, na nia i te tino tari, na nia
na
na
oe
atu.
e
ratou no te pohe ! E mea lia anei ia tatou ?
na
6e, e te laalà faarôo apî nei-. ta moe
tahitohito, te parau faahama, te haavare, te hàrù i to faufaa., Faaore oe. Haamana’o
oe e, e taàla pôirî laùa taata tei hara ia oe ra. Faariro ia’na ei taeae ho oe.; fàaanaana oe i te aroha
no te Atua i aia iho i to’na ira e'a, hamani maitai
E
ia
Luka XlX, 9.
:
Haapii
e e
tcÙii.
a'o te tahî i te
E utuafare hoê tatou,
e
tio
reira, eita te taeae
neheilehe e vaiih’o ribà i to’ha ra
taeae rii i roto i te afa poiri e t'é atà pafàu mau.
mararnarama e
mau
No reira to tatou mâu
mau
putUpütütàà 6
to tatou
haapiiraa Evanelia e te âabàtl ’àtba. No reira
pererina, ma te Salaitio; b himene e te
a te Varua e te haamaitai i té FaUi,
te mau tere
sire
II.
IBAVA PARAU
1.
—
—
tatou
Mai
MESIA..., ENA
TE
REIRA ATOA OUTOÜ.
Kol. III, 13
faa-ô-apî-hia i roto i te Ekalesia, ua
papu anei ia outou le huru no lo oulou tiaraa apî?
E riro pahae, aila i mararnarama maitai, e teh inaaro nei ia papu lo outou haerea, eiaha ia hape
i te aro no le Atua, e no te taata aloa.
mua
Na
Episetole i to Kolosa e tauturu mai ia ta¬
te pee atu i te e’a apî no le Basileia o le ao,
î
tou
I.
I
2.
eau i TE FEIA FAAROO
TE TAHI
—
Parau
a
te
Mesiti
i roto id
atoa rd.
maraniarania e
la riro té aroha ei tatua nehenehe roa no ta^
mai
ia lesu
faaore i te
î to tatou aau i te aroha ; JoLuka XXIH, 34 ; 1 Petero 11, 23 ; a hi’p
Mai la’na tatou i le faaoromai e i te
hara, mai te
111, 16
;
mea e, ua
outou 1 Kor. XUl
III.
1.
Faaoroniai tatou te tahi i te tahi.
—
te
O te aroha hoi tei faariro ia tatou
TE TAHI.
1.
na
ite papu
Mesia le huru.
ane
TeHAAPAOR.A.A
—
la vai hua
ma te
tou.
te
ta tatou i maiti.
itfANürA’l taüA Hàâpaoraa iîA.
ravea e
O te pu rahi hoi teie no lo taloü
no to tatou ite, e no te iloilo.
E le feia tei
i
Te
—
—
Te
E
1 Kor. IV, 12.
: e
hopea.
rnam
te Hau o te
Mesia i
roto i to
tatou
•
O te huru ïa
e
lioai hia le
mau
amahamaha,
aau,
e
i ropu i te mau
letii, te mau hoa. te feia faaroo, i te mahana i tamata te Enemi Varua i te pala mai ia tatou i ro¬
te mau marôraa atoae
tupu haere
/ reira, e itea liia'i teie hopea
hoêraa o te lino o te Mesia.
2.
—
OPANl.
—
Faaore i te \\ara
—
O te
aloa tatou...
:
no
tei hara ia tatou 'nei,
uo le Pure a te Patu. E
«Mai te Mesia i haapao, e ua
no
:
te
pohe; faaora mai ia ta¬
afai atu ia tatou i to’na ra Melua e i te ora mu¬
re ore.
mURAA NO TE
FARE PAROIKA I HoffaRPÎTL
hara ?
Faaile papu mai ia tatou i te arolia failo ore
Meiua; faaore i te faahaparaa e i to utua lei
tapea ia tatou i roto i le
tou,
leie
reira
»
Ta lesu Mesia tumu i ta’na faaore raa i te
Teie
ta-
O. M.
haapiiraa ïa
te lumu rahi
: te
HéberaXlf, 1 p. h. e 2,
to i ta’na ra marei.
2.
maitai
opua’i to le Paroika no Haapili i te patu i te hoê fare paroika apî. To fare talüto, ua pe roa ino, aita e ravea faahou, e ua titau
E
mea maororoa
i
mai te falu fenua faatio’i mai i le fenua ia ratou. No
te
mea
râ,
ua
riro .a’e na te tiaraa o te fare pureraa
VEA POROTETANE
4
tahitoi le Paroika ei faufaa
oti hia e, i nia
to tatou rnaii
na’na
mau
ra,
faa-
ua
iho i laua vahi ra o lei haamo’a hia e
metua, te faatiaraa i te tare paroika
apî.
Tenuare, ua tairurule paroi¬
otia e-tac noa’tu i te latii
aau. Ua oli ia te parau faaohipa. Na te paroika üio e rave i te olii-
I le montre, 16 no
ka taaloa, mai te koê
otia. Ua anaanatae ie
au no
te
te mau Amuiraa, e
i raro a’e i te faatereraa no ua tamula e piti.
Ua tae le orometua papaa no Moorea, e ua ineine roa te ohipa tuuraa ofai litii, ua vaere hia le
fenua, ua patuhiate pou o£ai no ropu, e lei reira
le tiaraa uo taua ofai ra. E apoo lei haapao hia no
mate moni ore, na nia i
pa
te
I rolo i
lioè ofai tarai hia mai le afata te huru.
teienei ofai i oorao hia’i te p irau
faaite i te ohipa,
e te hoê mau moni ei
haamaiia'o raa. Ua haapao
hia te pureraa, e na te orometua papaa i haapao ;
teie ta’na luaroi : Hagai I, 8 e 13 e 14.
lA
Te hoê
12
tare
:
19
no
tuaroi parau no ie mau
otare. - No te pure sabati.
mau
Fepuare 1922
.
1 Kor. IX, 24-27
:
vAi
paroika
Te
mau
roaa’i te rê.
e
no
Fepuare 1922 : Luka XVlll, 43 ( taio 31-43 )
5 no Mali 192.2 :
0
Mataio IV, 9 ( taio 1-11 ) Te ma-
i.
—
TE A1I
NO TE PAE POPE.
Polieraa
no
NEDiTO
XV,
Italii.
i Roma.
haapao i taua toroa ra i
to tau
le Tarna’i Rahi.
E haamana’o te laata e rave
rahi, e laata katolaua Pope Ralii
lika atoa hoi, e, ua taupupn roa
ra
faahapa i te Hui Arii o tei riroei lumu uo
riaria roa. Ua faaherehere râ oia i
Emepera Aulelcria la'na i parau mai « latamaiti here ino», e taata haapao rahi i te haa-
i te
teie nei Tama’i
le
na
Poheraa
no
te
i laua ino
ra
?
Epikopo tahito i Tahiti.
Tenuare, i pohe roa’i te Epikopo tahi¬
to, o Verdieu, i roto i te fare epikopo iho â. E 87
malahiti to’na. Ua Imapao oia i to’na ra Inro’a mai
le matahili 1884 e tae noa mai i le matahiti 1908. 1
reira, ua mono hia oia e le Ejukopo apî.
no
Ua haamana hia’lu te hoê moni api na le Han, i
niaüioi to m.au mea’toa e hno hia i Tahiii nei ; E
rave te Hau e 66 pene i nia i te 20 tara. Oia hoi e
lioo oe i te tauhaa no na moni e 20 tai-a, e tilau te
fare toa ia oe i le moni e 20 tara e 66pene. Mai to
mea e, na nia iho 1 noa iho toala iti, e lilau liia 1
toata e 3 tenctima e to afa, oia Jioi 0 tara 21 pene.
O te lumuïa no tehaere faahour.ia i nia, lemau
mea’toa, i roto ite fare toa.
Tetapenrnano te Emepera no Autetena. — Ua
paraiii oia i Helcvelia, a oti ai to Tama’i Rahi, ua
lialii Ilia oia i rapae i to’na ra fenua. Aila i macro
ua tarnala oia i le tapuni e i le horo faahou i lo’na
fenua
e
haru faaliou i to te terono. E lumu ia no
mûri a’e. Ua opani roa te Apoo
Hau Amui i taua ohipa ra, e ua
faaulua hia taua taata ra, eiaha oia e p irahi faaliou
te hoê tama’i
Rahi
a
Europa,
apî
a
te mau
ta’na
Ua af ii hia’iu oia e
ra
.hoa
Alelanida, i
pihai iiio i Aferika, i te Tooà o ie râ, o tei parau hia
xVIadere. Na le hoê rnanuâ i faauta’tu ia raua i rei¬
ra. D; fenua rnaiiai roa, e, e fare nehenehe roa'lu
tel tuu hia ia raua ra. Eiaha râ raua e ho’i mai iEu-
i
ni
.i
i
te
tihi fenu
i
i te
Mo
un
Parau faaita î te mau faehau tei rapaau hia i
te Hôpital 203 i Cannes.
aj)î; Ua pohe roa te Pope Ralu, o Be-
O te laata ïa loi
no
te Pope
—
rave
ropa.
PARAU RII API
E parau
2.
1 te 17
i
le f aufaa o teieneiao.
i to faahapa i te ino,
anei to’n i.ra mau taviui
noa’tu te tiaraa note feia tei
pu
raa
Te tilauraa manuia.
rei
te mautamarii, te mau va¬
hiné, te ruau i Beletika ( fenua katolika’toa ) to ta¬
tou Amui, ei Faraui lioi, ua otohe noa, ua paruru noa, ma le parau (', e metua oia no na pae e pi¬
ti, eiia e nehcnehe e faahapa,
Eaha rà, ua taupupuanei lesu Mesia, ua laupu-
l’a
Fepuare 19.22 : I
Fait partie de Vea Porotetani 1922