EPM_Vea Porotetani_192201.pdf
- extracted text
-
Te 19
O
te matahiti
N°
7
TtSüâRE ÎSS2.
¥ea^ Porot^ani,
Aita’tu e iiin c ua i te taata’toa îa haasnaii maori
Mesia
o
ra
»
Sesii
ra o
tel iiaainait lȔa ra, oia hoi te
( 1 Korinetîa lîi, Il )
5?ô»^^î«3««28æggS$S85SSSS2g8SSg3SSSSSSSSSe2SSSSgS@S2S®38S»îsSS@«S3«SgSSS®S8S3SS8S8S8S®58
O. momm. OâîpecÉe'ass’o
Hoo î te matahiti hoe : 1 tara
■Sô5ii3-3S3^;;rgàgi5SgS@5S3S2e3SS3S3S3S3SgSSSS5SSSgSSg82S8S3®SSS83gS-2S288gSS8SS28gSSSSS«®SS88
1 NO TENIJARE 1922.
Ilamnoêraa
Tikmraa
\
Philipi IIl: 13.
Vea Porolelani i to’na ra mao Hoa.
*******
la ora na outou atoa, e homa, i teie nei matahiti apî, e i te aroha faite ore ote Atua
teitei, o tei faatae mai ia tatyu.nei i te nptita,_o tojg ta.u ar^ifNa’nae faatiai te Salamo XXIII no outou, e ia tamata hoi outou i te maitai rahi e vai i te
tiai raa hia e A’NA, e i
te pee raa’tuIA’NA ra. R Tiai Maitai roa to te mau Mamoe na lehova : e ore
roa ratou e ere e hoê iti
a’e, loane X, 9. E
arao hia te mau arenio e A’na ra. Isaia
XL, 11. E roaa te maramarama no te ora i te pee atu la’na ra, loane VIII, 12. Na
to tatou P'atu e haamahanahana i tei roohia e te
ati, Isaia LI, 12. E o tei haa rahi, haere mai la’na
.
ra, e
Na’na
outou
e
faaora, Mataio XI, 28. Na’na e opéré i te oliipa, Mataio IV, 19 ; XIV, 16 ; XXVIII, 19. E Na’na’toa e horoa mai i te
puai
e au ai no te faaoti, 11 Korinetia XII, 19. E ere anei
e, ua nehenehe roa tatou i roto la’na ra Kolosa II, 10.
Teie te hoê parau aratai tumu no teienei matahiti
apî ; “S haamoê i te mau mea i mûri ra, e titau atu hoi i tei
mua. ” Philipi III, 13.
Te mau mea tei mûri ra?
Te mau ati, te mau ino, te mau taivaraa, te mau ho’iraa i mûri, te ra.au amahamaharaa e
teparuparu i te pae va'
! Tei te pae o te tino.
I te pae râ no te maitai, o te taime ïa ta tatou i ite no to te Atua aroha ia tatou
nei ; ta’na faaora ia tatou nei i te
ati riaria pohe; to’na faaupootiaraa ia tatou i nia iho i tehara i roto i to tatou aau
; ta’na haamanuiaraa i te tuhaaohipa
ta’na i tuu mai i roto i to tatou rima - mai ta tatou Bazar; - o te maitai
apî ïa ta tatou i ite i roto i te hoê mau paroika
tei faaorometua hia, e o tei itoito roa i teie nei.
Te mau m.ea ‘ ‘ i mua ” ?
Ote Atua ana’e tei itei te reira. Te vai ra te ohipa, - peneia’e, te ali rahi
; peneia’e, e oaoa rahi hoi ! E poroiraa
apî mana’oore hia paim, mai to te Pipi Orometua, e aore ra, no te Pupu Imi Mana’o. E poroiraa o “ faaora i te feiai ara¬
tai hia e taparahi. ” I^orqiraa e faaaraara i te Ekalesia e i te Amuiraa Fa?a'oo. E
poroiraa e faatupu i te iftaitai i nia iho i
te fenua na roto i te faatupu i te Parau i reira. Aita e otia i te mau
poroiraa na te Atua. Tei mûri, ua oti ïa aita e faufaa
faahou. Te- haere noa ra te ora i mua, i te rahi a’e.
Haamo'e i tei mûri, oia hoi, eiaha oe e-parahi, e oto noai nia iho i to mau
hara, ei to mau ati. Atia i nia! Uafaaore Ilia to mau hara na roto i te tusia a te Mesia iho ! To oo ati ?
Tei-Ia’na te haamahanahana i te reira. Eaha te faufaa
ia parahi noa ma te mana'ona'o noa? la riro lioi taua mau mea ra ei orometua
no oe, ei tapea iaoe, eiaha oee rave faa¬
hou i te ino, eiaha e taiva! la riro te mau mea raaitatai ei
tapa’o papu e, e tauturu puai to -tatou Fatu i te tau no te ati.
A tia i nia, e a haere mai outou no te faatia i te mau poroiraa
apî, oia hoi, a titau atu i te mau mea i mua, ma te
tiatonu maiteto mata ia lESU MESIA, la’na’naa ! la rahi to oe
hotu, i roto i te ora e i roto i te ati, i teie nei m.atahiti
apî. E hi’o anei te taata arote i mûri ? Eita roa ! Te na ô mai liei lESU MESIA, “ A pee mai ia’u ! ” E te
haere râ oia i
mua ! Na ô, o Petero ma, i nia iho i te mou’a Tabora : “ E mea
maitai ia parahi tatou io nei ! ” E varua ino râ tei raro i
te pae mou’a, i te hamani ino i te tahi tamaiti, e ua
haapeepee atu lESU MESIA no te tiavaru i te demoni i rapae. Ua
roaa te rê, eua rahi te hanahana o te Fatu i reira. A
rohi, a titau atu i tei mua.
rua
V.
P.
VEA
POROTETaNI
hia te mau tao’a tei
TA TATOU BAZAR
ha ra, e uaroaa mai
ua
J te mahana
maha, i inairi a'enei, oia Jioi i le22
no 'J'itema, ua rave
liia le mau ohipa i opua hia
no ta tatou
Bazar, e ua manuia roa hoi : ua hau
rii a’e i te VAU TAUATINI TARA tei roaa mai.
Tel roto iho i lo tatou
raveraahia leio
mau
nei
aua e te tare liaapiiraa te
ohipa; ua faaunauna hia te
vahiToa i le niau e teahuhe o (o rnaiuulafai
ta le mau lamarii
haapii e te mau pipi
oromelua i
tii i nia i te mou'a.
Ua nehenehe maitai te mnu lauihaa
e rave
i niai to ralou mau hooraa, ua nehenehe
rahi
te mau
fare taviriraa lao'a, e le laviriraa puaa e te moa o
le moora, ua nehenehe to mau tao’a rii raau o loi
hamani hia e te mau tamarii tamaroa, e le ian‘
ahu o lei nirahia e te
mau
lamarii taraahine; ua
nahonaho le mau tâ hanliraa, e le pupuhiraa tapao,
ua
nahonaho aloa le fare lama-iraa failo apîoiahoi
le Cafétéria.
Üa ineine noa le
.
haapao i lera hooraa
e i lera hooraa, i lera
ohipa e i lera ohipa, e i te
laime mau i la‘i ai to liera ahuru i taua poipoi ra,
pâte hia’lura le oe rahl o te tare haapiiraa, e faala‘i atura le upaupa no Pi.ae i to Marseillaise, e
mau
pô ra.
e
te
mau
i pau
i le pô mahana ma-^
ej^AU HANERF*: TARA i ta¬
'l'e faaiio nei te ToilEe faatere noie Bazar
rnauruuru rahite taatoa no te mau
roika no Moorea. e tae noa’lu i lo mau
i lo
ralou
pa-
paroika no
Tahiti nei. no Rurutu e no Rimatara, e te rnautaala’loa 0 tei horoa mai i le tauihaa huru rau, e te
maa, e te puaa e te moa ; e tae noa’lu
i te mau taa¬
ta lei lauturu mai ma le nounou ©re Ua
rao, no te hamaniraa e te
r.iH£U lai-
faaneheneheraa i le rortir
fare, le mau hooraa, te lamaaraa, le pupuhiraa ta¬
pao, ete mau mori ; e le mau taala atoa lioi
o
lei
haapao i taua mau luluuira; e tae noa’iu i te mau
faata’i upaupa.
P. S.
No na ahu vauvau roi e
piti tei taniri
hia a’enei, tels la na numera i tano oia hoi 98 e 28.
Te numera 28 tei ia Mme Petiii ia, area te 98 ao
—
â ia i itea
re
hia e tei ia vai.
Te taata tei ia'na taua numera ra, ia afai atw
ia oia i taua numera ra la AI. Ahnne i Papeete nei.
TE '10MITE
■
taata
haaraataTura te mau hooraa
ore
ijfi
«Iti
IRAVA
ohipa i o-
^
»1«.
PABAU
puahia.
Tere noa’tura te ohipa ma le peapea oree tae noa
'tu i te liora ahuru ma pili i te
pô.
Te nehenehe o te avak o te vea i nia i te .«ou’a o tei
FAAÎTE HUA MAI I TE PARAU HAU RA. ( Isaia LU, 7)
No lo mea aila lioô maa uaina iti a'e e te tahi atu â mau ava i farii hia i rolo i le mau hooraa e le
taraaaraa. aita’lura hoô peapea i tupu ; ua inu noa
te mau laala i le pape haari,
te pape toeloe, te mau
huru riraona e rave rahi, e le tî e le laofe aloa hoi;
e
ua rnauruuru
ralou.
Ua tohu e
le vetahi mau taata no rapae,
eila
ta tatou ohipa etere ia oro ia rave hia i le mahana
lapali, no le mea o le mahana ïae matara mai ai
te taata na roto mai i ta ralou mau raveraa ohipa.
Ua papu râia tatou i teienei e, ua hape taua lohuraa ra : ua rave tatou i la tatou ohipa i te mahana maha, o ua manuia maitai ; e ua faalura
tatou
i te mahana tapali.
na
E nehenelie ia tatou ia haamaitai i le Aiua note
lapearaa i lo ua i taua mahana ra, aita’turai hairiiri ie taahiraa o te mau laala i haero mai i taua
o-
Ua parahi to Iseraela i roto i te tîiîraa, na rolo i te
haavîraa hiae
to Asura. Ua olo noa raton i (e parahiraa i lo valu atea, i rotopu i le Eleneo.lci faaino noai le io’a o lehova e le hanahana no Ziona.
Ua môe anei lo’na ra nunaa ia lehova,
e
Ia’na
parau îaaau ia Aberahama. ia Isaaka, e ia lakoba?
Ai ta hoi i moc, e no reira, i faaluiiu ai oia i te
mahanahana
na
roto i lo parau
tohu
a
to’na
ra
tavini, te perophela ra o Isaia ; « A hi’o na to oulou
mata i nia i le mou’a : mai te tahi
mou’a e tae noa
’tu i te lahi mou’a, te faaite hua hia nei te parau
apî e le Vea a lehova: Teio mai nei te HAU, l'e
TIAMA, le ORA !
E ere anei tatou atoa i raro i te lîlîraa no le hara
e
roa mai i
tae
te ora
o
teienei ? Eita anei talou
e
nounou i
le liamâ?
roa ra.
Ttepô mahanamaa i mûri a’e, oia hoi ilo24 no Titetahi faaarearoaraa na
te mau tamarii, mai le himene e to tahi alu â mau
ohipa rii hauti ; e ua hoo aloa hia te faraoa mouamona, le rimona e to pape toetoe ; ua laviri faahou
ma, ua faatupu faahouhia te
I. — Na vai e pu hua ma te o.aoa i te hToraa i te
Vea?
1.
—
Na te fêta
tiaraa papu ore.
Te na ô mai nei te tauto noa, te taiala, lo inu ava.
PO'RÔtETAlNl
VEA
Ëita vau e nehenehe e faahuru ê! Parau naaUi no
mea e tîiî oo no te
le
hara: Alira lioi te hi’o i nia
ana’e : Aita lo oe e faufaa 1 A Iii’o râ to
mata i nia i to mou’a. ïera mai le Ve i no le Arii
ilio ia
oe
Teilei ; le haere mai nei oia
Na OE RA E FAATtA.
e
hamani ino maiia lalou, Galalia
V, 24.
Ua riro tatou ei tamarii na le Arii o
saia Lli,
te
I~
haü,
7.
Opani ; Philemona IV, 7.
faaliamâ ia oe na.
I reîi'a, e riro teienei malahiti
e
O. M.
apî ei lau no te ora mau. la oi’a na oe !
a.
—
Na te feiaoiohe noa e te pirioi na avae e piti
l’a.
Ë foia Ekaiesia oulou, area râ, te rave noa nei
oulou i te hara ia tupu noalo faahemaraa ili noa’e.
Te hoê mau aniraa no
Ua feruri anei oe e, (e riro nei oe ei faaluroriraa
no to mau tamarii, o no le taurearea. Ua feruri a-
le malahiti
1922.
nei 00 e, le laliitohito noa nei oe i te Atua i*reira?
Hinaaro anei
oo i
te ora ? Tera
mai
te
nia mai oia i le mou’a ei tue alu i te
Vea, mai
Enemi.
ia’na te rè e te ora. E roaa aloa i lei pce
na
Toi
alu ia’-
ra.
3. — Na te fêta Jaaroo atoa ra.
E ere anei o, ua varavara te liolue ilea hia’i i
io i la oulou
liaapaoraa ■? Mea
i^ilole anei
oulou î
i’a i roloi la
oia hoi te Taurearea i roto i te Pupu
Imi Mana’o? Biaha râ ? Ua pau to oulou taime i
nia ilio i te imi noa raa i te faufaa no teienei
fio_
^4 lîlî outôu t A bi’o na outou i nia i te mou’a
haefê'hôa te
i lo aaliiala. Tei reira le
roaraa
le mana e te puai e te lumu no te ora. I roira i
haavî hia’i Sataui. Hinaaro oo i le hotu rahi i leie
nei rnatahiti, haere oe i nia i le mou’a ra, a pure.
H. —Te VEA
I.
—
0
e ta’na
fesu Me.Hia te
opani hia te tinito i te hoo i te ava. — la faaiti
to i ta ratou m lu faro tamaaraa. ! reira, e iti hoi te
taero ava ; e rahi te ohipa e oti, e eita to tauamau
taata ra aiû e fanau mai ma le pohepohe noa.
ro-
le mabana atoa ? Ua roaa mai anm
oulou upo’a,
la
hia te uaina-lei horoa hia ite feia amuraa maai ro-
la haamana hia te mau tarahu nainai a te taata
tahiti i te tinito, mai te oiio ahuru tara ana'e eiaha te
tarahu tei liaerei nia’e.I reira, e ite te Tinito
e, eita
oia e nehenehe ia lilau ite aufauraa no te tarahu
rahi. E ia tae i te olia, e lilau oia iaaufau noa hia,
eiaha e tarahu faahou. Eita le taata Tahiti e
lioa i te tarahu, eita la’na tiaraa e hoo
pohe
pâte noa hia.
la lautaru hia te mau metuaveve o tei
roaa
ia ra¬
tou i e too ono tamarii ora, e i nia’e {e
aore, te feia
veve
tei faaamu i
na
tamarii otare too
ono
e
i
niii’e). I teienei te tilau mai nei Farani i te mou
tamarii apî e rave rahi e mono i te taata tei
pohe i
poroiraa.
Vea.
te ma’i e i te aroraa. Teie râ, te vai noa nei le hoê
uluafarer tei
Teie Iioi te Vea e au ai :
Tei ite i te hinaaro o te Atua, loone Vlll, 55 ;
rii, e alla i tauturu hia, noa’tu to ratou veve. Emea
'i'ei lae i nia i te ra’i. loane
leimaha te reira i teienei anotau. E mea tano anei ?
Tei tono hiamai
Tei ineine i
te
e
mau
lit, U e 13 ; VI, 46 ;
Vil, 28 ;
ta’na ra poroiraa; e ua
te Alua, loane
faalia i
faatia lesu Mesia na roto i le tuuraa’lu i Ic’na
ra
ratou iuia’o i te 10 tama¬
la faatupu hia te tahi tare maitai no te
te ruaa feniia va rahi te
opéré noa i
fatu, mai te faufaa tupuna te
huru.
ora.
Tei farii mai i to’na ra poroiraa mai te
loane. Xll, 50 ;
Tei iiaamana hia e le Alua na
roto i
Atua ilio.
Teie la tatou i ito pinepine : Te hoo
pâte noa hia
nei te faufaa e ua roaa te laatoaraa ô to tatou tiaraa
lapao
tupuna i le taata 6ê noa, peneia’e, eMarite, e Parelane, e PuruLia. Aitai raaoro, le faaue mai nei le
te
e
le semeio.
2. — Ta’na poroiraa : te H AU a te Fatu.
Oia hoi, te Haui te Alua, no te mea ua ore te
riri, e ua topa lo tatou ulua i.nia i lo tatou Mono.
I reira, ua faaore hia ta lalou mau hara, ua tiaraà
e ua Haü, Roma V, 1.
TcHau i
roaa ia
te mau taata :
Ua riro ralou ei laoae no
tatou, Roma Xll, 18;
Te Hau i te Varua ino : Eita la'’na e mana faahou
uilie, irili i to fare no outou ! To moni i roaa mai o
opéré hia hoi ia tatou, te mau fatu, e moni nainai
râ, e eita roa’lu o navai no to hoo faahou i te tahi
tiaraa apî no tatou taatoa, E feia ori haere noa la¬
lou, maiia Kaina i nia i te fenua nei. Te otare râ,
ratou i hea, ia paari ratou ? Eita anei e ne-
e haere
henehe ia taui rii ite turc ei paruru i
nei e i le otare, raa to parau o, « Te
to taata rii
fenua, e rave
rahi te fatu, e te hinaaro hoê e lioo
pale Itia, e va-
4
VEA
valii hia, noa’iu te ili o
POROTIÎTANI
lo purara ê vaa o le mau
tuliaa, i i-otopu i le mau fatii atoa ra, e e hoo pale
hia le mau luliaa
le
fatu ana’e tei hinaaro,
e aore o tei horo hia no te larahu » .1 rcira eila te taala rii e faaere hia i to tiaraa.
o
mau
Taioraa ; Mataio VI, 5 - 21
; Tuaroi : 20 e 21.
29 no Tenuare : Te puai i rotq i te
paeuparu
Taioraa : El Korinetia XII, 2 - 10
; Tuaroi : Irava 9.
5 no Fepuare : Ua ni’o faahou te matapo
Taioraa : Luka XVIII, 31 -43 ; Tuaroi ; Irava 41 - 43.
la faaitoito hia te toro’a
faaapu, na rôle i le mau
haapao hia hou i te tama’i e le Piha Faa¬
apu i te mau fenu i liaari, e i te mau
faaapu, e i le
aua laaamu puaa. la opéré hia te boê mau rê
; e
ia haapii haere noa hia tatou, lo feia
faaapu i le
mau faaloreraa apî e au ai, ia rahi lo faufaa e noaa
mai mai le feuua mai, o ialupu noa te roo mailere tei
no Tahiti
lai
i le mau fonua atoa o tae alu ai ta la-
tou mau faufaa.
Parau rii api
Te faaroo hia nei e,
ua
faaho’i
atu
te
Apooraa
Oii’e, i Papeete, i lo ralou loroa taaloa, maori râ
Iioê, tei parahi noa.
Ua na l'eira’toa lo le Piha
Faaapu, e lo
le Piha
Haapao Hooraa Tao’a.
la tautura faahou mai te Afata
Faaapu ia talou
le feia rii i te hoo ile rnaa fenu a, e i té faalorc i ta ta¬
tou ohipa
faa-ipu, mai te malamua. Fialia râ oia
faahoo pale oioi ia talou i leio noi anolau fifi.
o
Toie te Lumu tei faaite hia mai ; Eiaha ràlou i i
fanlia i le Panairaa haamau’araa moni na le
Han,
lei haam ina noa i te hoê mau moni
api huru lei¬
maha iniailio i lo'l’aliili nei
lafaa toparahi hiâ te inoni e titan hia no te haavaraa.
Fila anei le Mau e hi’o
tou
o, le aufau noa nei liia’na i leio noi? E ero
ile moni leimaha roa
anei no to faaïupu
i le m lilai no luou ? Ë inaha,
cita le laala rii,
i
nehe ia paruru
ia’na iho mai to moa e
noaa ia’na te faufaa
hia oia e le laala ino : hhia
te
e navai
iti,
e
neho-
ua
hauli
ta’na moni; No
Paruru, no te IJilie, no te Terefie, uo le Piha
'J’ornite. No reira, aita’lu o ravea maori râ vai ilio
noa i te taala ino e amu ia Lalou nei !
E riro paha i leie nei anotau lupuraa mana’o
e
apî,
liipu atoa lo lahi aniraa i nia nei.
Area râ le
ravea mau o
mailai ai talou
e
lo
ta¬
fenua, le mana’o hia ra e le vai rai rolo ia laVea Poroletani i tofarereialu
i leie nei mau parau i leie malahili a[)î.
tou
tou iho. Te opua nei
E lo Tahiti nei, a rohi, a hi’o oo i mua. Hinaaro
anei oe i le ora ?
V. P.
Ua peapea roa te mau faatere no to tatou Taiete i
va’e
ua
no
Tetepa i raairi a’enei : No
TUARGÎ PÀRAU
maii jiuroita otare, i te mau sa-
tel mana 0 hia no te
bati no Tenuare.
( Na te mau Faatere tei
hinaaro i te rave, a
rohirohi roa to tatou Faatere rahi o Miti Bianquis,
0i te hoêmahana ua topa oia i nia i te arol
rahi i Paris. LTamatapouri hia oia. K ia ara oia ua faatia
teTa,ote e, ia faaea rii oia i te hoê mau hepetoraa. Ua ti'
tau hia te Faatere tauturu, te Orometua Couve, tei haere
i Marite i te hoê TorniteRahi
no te mau Faatere
Parau, e
haapeepea e ho’i mai. I teie nei ua maitai faahou to tatou
Faatere e te haamaitai atu nei tatou i te Atua.
I te 4 no Tetepa, ua
faatahinuhia te tahi Orometua apî
to. tatou Taiete o Miti
no
Tîtamaiti oia
na
Galland, te io’a.
te tahi orometua tei rave
! )
no
Tenuare : Tk vea
te Porotetani. Ua iiamani ino hia raton e te
katorika. Na
rotp râ i to’na marù e te faaoromai, ua roaa ia’na
8
no
TE
22 no Tenuare
:
Te
Ua haere taua tamaiti ra i te tama’i
e
ua
Ua tiai te Atua ia’na ra
e
te haere
riro
oia
êi
pupuhi fenua.
atu nei oia i Aferika
Râ ( Cameroun ), ei orometua.
Ua haamata i te oire rahi i roto ia Tiunti, na nia iho i te
tahi oroa faaipoiporaa, Too 49 taata tei roohia e te
a’O
e ua
pohe pauroa ia. “ Ua poto te taime. ”
Atua
Tuaroi : Irava 12.
taoa e ore e pau
te
car
Tenuare ; Te haamcriraa e au
Taioraa : Roma XII, 9 - 17 ;
ra
hoê nana mau no te Fatu.
Madaga^scar. -- Mai te 6 no Atete, uatiamâ Madagas¬
i te m.a’i marie ino, tei parau hia “ peste. ”
Taioraa ; Isaia LU, 1 - 12 ; Tuaroi : Irava7.
Taioraa : Roma XII, 1 - 8 ; Tuaroi : Irava 1.
1.5 no Tenuare : Te mau titauraa i te tavini
te ohipa i
O raton■ ana’e
Tooâ o to
1
i
:
Raatira tapao hoê ( Sous-Lieutenant ) i te
rave
a-
rometua ; e,
roto i te hoê mataeinaa katorika no Farani
E MAU
te
te rahi roa o te chipa,
IMP.
DB
L’OCÉANIB - T^UB DES ÉCOLES
ma’i,
Fait partie de Vea Porotetani 1922