EPM_Vea Porotetani_192201.pdf
- Texte
-
Te 19
O
te matahiti
¥ea^
Aita’tu
e
iiin
c
N°
7
TtSüâRE ÎSS2.
Porot^ani,
i te taata’toa îa haasnaii maori
ua
Mesia
o
ra
»
Sesii
ra o
tel iiaainait lȔa ra,
oia hoi te
( 1 Korinetîa lîi, Il )
5?ô»^^î«3««28æggS$S85SSSS2g8SSg3SSSSSSSSSe2SSSSgS@S2S®38S»îsSS@«S3«SgSSS®S8S3SS8S8S8S®58
O. momm. OâîpecÉe'ass’o
Hoo î te matahiti hoe
:
1 tara
■Sô5ii3-3S3^;;rgàgi5SgS@5S3S2e3SS3S3S3S3SgSSSS5SSSgSSg82S8S3®SSS83gS-2S288gSS8SS28gSSSSS«®SS88
1 NO TENIJARE 1922.
Ilamnoêraa
Tikmraa
Vea Porolelani i to’na
\
Philipi IIl: 13.
ra mao
Hoa.
*******
la ora na outou atoa, e homa, i teie nei matahiti apî, e i te aroha faite ore ote Atua
teitei, o tei faatae mai ia tatyu.nei i te nptita,_o tojg ta.u ar^ifNa’nae faatiai te Salamo XXIII no outou, e ia tamata hoi outou i te maitai rahi e vai i te
tiai raa hia e A’NA, e i
te pee raa’tuIA’NA ra. R Tiai Maitai roa to te mau Mamoe na lehova : e ore
roa ratou e ere e hoê iti
a’e, loane X, 9. E
arao hia te mau arenio e A’na ra. Isaia
XL, 11. E roaa te maramarama no te ora i te pee atu la’na ra, loane VIII, 12. Na
to tatou P'atu e haamahanahana i tei roohia e te
ati, Isaia LI, 12. E o tei haa rahi, haere mai la’na
.
ra, e
Na’na
outou
e
faaora, Mataio XI, 28. Na’na e opéré i te oliipa, Mataio IV, 19 ; XIV, 16 ; XXVIII, 19. E Na’na’toa e horoa mai i te
puai
e au ai no te faaoti, 11 Korinetia XII, 19. E ere anei
e, ua nehenehe roa tatou i roto la’na ra Kolosa II, 10.
Teie te hoê parau aratai tumu no teienei matahiti
apî ; “S haamoê i te mau mea i mûri ra, e titau atu hoi i tei
mua. ” Philipi III, 13.
Te
Te
mau mea
tei mûri ra?
ati, te mau ino, te mau taivaraa, te mau ho’iraa i mûri, te ra.au amahamaharaa e teparuparu i te
pae va'
rua ! Tei te pae o te tino.
I te pae râ no te maitai, o te taime ïa ta tatou i ite no to te Atua aroha ia tatou
nei ; ta’na faaora ia tatou nei i te
ati riaria pohe; to’na faaupootiaraa ia tatou i nia iho i tehara i roto i to tatou aau
; ta’na haamanuiaraa i te
mau
tuhaaohipa
ta’na i tuu mai i roto i to tatou rima - mai ta tatou Bazar; - o te maitai
apî ïa ta tatou i ite i roto i te hoê mau paroika
tei faaorometua hia, e o tei itoito roa i teie nei.
Te mau m.ea ‘ ‘ i mua ” ?
Ote Atua ana’e tei itei te reira. Te vai ra te ohipa, - peneia’e, te ali rahi
; peneia’e, e oaoa rahi hoi ! E poroiraa
apî mana’oore hia paim, mai to te Pipi Orometua, e aore ra, no te Pupu Imi Mana’o. E poroiraa o “ faaora i te feiai ara¬
tai hia e taparahi. ” I^orqiraa e faaaraara i te Ekalesia e i te Amuiraa Fa?a'oo. E
poroiraa e faatupu i te iftaitai i nia iho i
te fenua na roto i te faatupu i te Parau i reira. Aita e otia i te mau
poroiraa na te Atua. Tei mûri, ua oti ïa aita e faufaa
faahou. Te- haere noa ra te ora i mua, i te rahi a’e.
Haamo'e i tei mûri, oia hoi, eiaha oe e-parahi, e oto noai nia iho i to mau
hara, ei to mau ati. Atia i nia! Uafaaore Ilia to mau hara na roto i te tusia a te Mesia iho ! To oo ati ?
Tei-Ia’na te haamahanahana i te reira. Eaha te faufaa
ia parahi noa ma te mana'ona'o noa? la riro lioi taua mau mea ra ei orometua
no oe, ei tapea iaoe, eiaha oee rave faa¬
hou i te ino, eiaha e taiva! la riro te mau mea raaitatai ei
tapa’o papu e, e tauturu puai to -tatou Fatu i te tau no te ati.
A tia i nia, e a haere mai outou no te faatia i te mau poroiraa
apî, oia hoi, a titau atu i te mau mea i mua, ma te
tiatonu maiteto mata ia lESU MESIA, la’na’naa ! la rahi to oe
hotu, i roto i te ora e i roto i te ati, i teie nei m.atahiti
apî. E hi’o anei te taata arote i mûri ? Eita roa ! Te na ô mai liei lESU MESIA, “ A pee mai ia’u ! ” E te
haere râ oia i
mua ! Na ô, o Petero ma, i nia iho i te mou’a Tabora : “ E mea
maitai ia parahi tatou io nei ! ” E varua ino râ tei raro i
te pae mou’a, i te hamani ino i te tahi tamaiti, e ua
haapeepee atu lESU MESIA no te tiavaru i te demoni i rapae. Ua
roaa te rê, eua rahi te hanahana o te Fatu i reira. A
rohi, a titau atu i tei mua.
V.
P.
VEA
POROTETaNI
hia te
mau tao’a tei
ha ra, e uaroaa mai
TA TATOU BAZAR
ua
J te mahana
no
no
maha, i inairi a'enei, oia Jioi i le22
'J'itema, ua rave liia le mau ohipa i opua hia
ta tatou Bazar, e ua manuia roa hoi : ua hau
rii a’e i te VAU TAUATINI TARA tei
Tel roto iho i lo tatou
aua
e
te tare
roaa
mai.
liaapiiraa te
raveraahia leio
mau
nei ohipa; ua faaunauna hia te
vahiToa i le niau e teahuhe o (o rnaiuulafai
ta le mau lamarii
haapii
e te mau
pipi oromelua i
tii i nia i te mou'a.
Ua nehenehe maitai te mnu lauihaa e rave rahi
i niai to ralou mau hooraa, ua nehenehe te mau
rnauruuru
roika
i pau
i le pô mahana
ej^AU HANERF*: TARA
ra.
'l'e faaiio nei te
ralou
ToilEe
faatere noie
rahite taatoa
no
ma-^
i ta¬
Bazar
i lo
te mau
pa-
Moorea. e tae noa’lu i lo mau paroika no
Tahiti nei. no Rurutu e no Rimatara, e te rnautaano
la’loa 0 tei horoa mai i le tauihaa huru rau, e te
maa, e te puaa e te moa ; e tae noa’lu i te mau taa¬
ta lei lauturu mai ma le nounou ©re Ua
hamaniraa
rao, no te
fare, le
mau
hooraa,
r.iH£U lai-
faaneheneheraa i le rortir
e te
te
lamaaraa, le pupuhiraa ta¬
pao, ete mau mori ; e le mau taala atoa lioi
o
haapao i taua
mau
mau
luluuira;
noa’iu i te
e tae
lei
faata’i upaupa.
fare taviriraa lao'a, e le laviriraa puaa e te moa o
le moora, ua nehenehe to mau tao’a rii raau o loi
hamani hia e te mau tamarii tamaroa, e le ian‘
ahu o lei nirahia e te mau lamarii taraahine; ua
nahonaho le mau tâ hanliraa, e le pupuhiraa tapao,
P. S.
No na ahu vauvau roi e
piti tei taniri
hia a’enei, tels la na numera i tano oia hoi 98 e 28.
Te numera 28 tei ia Mme Petiii ia, area te 98 ao
re â ia i itea hia e tei ia vai.
nahonaho aloa le fare lama-iraa failo apîoiahoi
le Cafétéria.
ia oia i taua
—
Te taata tei ia'na taua
ua
Üa ineine
.
pô
ore
le
haapao i lera hooraa
e i lera hooraa, i lera
ohipa e i lera ohipa, e i te
laime mau i la‘i ai to liera ahuru i taua poipoi ra,
pâte hia’lura le oe rahl o te tare haapiiraa, e faala‘i atura le upaupa no Pi.ae i to Marseillaise, e
noa
haaraataTura te
mau
mau
numera ra la
hooraa
e
te
ohipa i
mau
ijfi
«Iti
IRAVA
o-
ia afai atw
Papeete nei.
ra,
AI. Ahnne i
TE '10MITE
■
taata
numera
^
»1«.
PABAU
puahia.
Tere noa’tura te
'tu i te liora ahuru
No lo
mea
ohipa ma le peapea
ma pili i te pô.
aila lioô
maa
oree
uaina iti a'e
tu â mau ava i farii hia i rolo i le
mau
e
tae noa
te tahi
hooraa
e
FAAÎTE
huru riraona
e
e rave
haari, te
le
rahi,
e
toeloe, te mau
le laofe aloa hoi;
pape
le tî
e
ua rnauruuru
ralou.
Ua tohu
le vetahi mau taata
na
no
rapae,
E nehenelie ia tatou ia haamaitai i le Aiua note
lapearaa i lo ua i taua mahana
iri ie taahiraa
o
ra,
aita’turai hairi-
te mau laala i haero mai i
taua
o-
.«ou’a
o tei
( Isaia LU, 7)
Ua parahi to Iseraela i roto i te tîiîraa, na rolo i te
haavîraa hiae
to Asura. Ua olo noa raton i (e parahiraa i lo valu atea, i rotopu i le Eleneo.lci faaino noai le io’a o lehova e le hanahana no Ziona.
Ua môe anei lo’na
eila
ta tatou ohipa etere ia oro ia rave hia i le mahana
lapali, no le mea o le mahana ïae matara mai ai
te taata na roto mai i ta ralou mau raveraa ohipa.
Ua papu râia tatou i teienei e, ua hape taua lohuraa ra : ua rave tatou i la tatou ohipa i te mahana maha, o ua manuia maitai ; e ua faalura
tatou
i te mahana tapali.
e
o te avak o te vea i nia i te
HUA MAI I TE PARAU HAU RA.
a-
taraaaraa. aita’lura hoô peapea i tupu ; ua inu noa
te mau laala i le pape
Te nehenehe
ra nunaa
parau îaaau ia Aberahama. ia
Ai ta hoi i moc, e no reira, i
mahanahana
na
ia lehova,
Isaaka,
roto i lo parau
tavini, te perophela ra o Isaia
mata i nia i le mou’a
:
e
Ia’na
ia lakoba?
faaluiiu ai oia i te
; «
e
tohu a to’na ra
A hi’o na to oulou
mai te tahi
mou’a
e tae noa
’tu i te lahi mou’a, te faaite hua hia nei te parau
apî e le Vea a lehova: Teio mai nei te HAU, l'e
TIAMA, le ORA !
E
e
te
ere
tae
anei tatou atoa i
roa
ora
o
raro
i te lîlîraa
mai i teienei ? Eita anei talou
no le
e
hara
nounou
i
le liamâ?
roa ra.
Ttepô mahanamaa i mûri a’e, oia hoi ilo24 no Titefaatupu faahouhia te tahi faaarearoaraa na
te mau tamarii, mai le himene e to tahi alu â mau
ohipa rii hauti ; e ua hoo aloa hia te faraoa mouamona, le rimona e to pape toetoe ; ua laviri faahou
ma, ua
I.
—
Na
hToraa
i te
taiala, lo inu
ava.
vai e pu hua ma te o.aoa i te
Vea?
1.
Te
—
na
Na te fêta
tiaraa papu ore.
ô mai nei te tauto noa, te
PO'RÔtETAlNl
VEA
Ëita
le
nehenehe
vau e
mea e
ilio ia
tîiî
oo no te
ana’e
e faahuru ê! Parau naaUi no
hara: Alira lioi te hi’o i nia
Aita lo
faufaa 1 A Iii’o râ to
mata i nia i to mou’a. ïera mai le Ve i no le Arii
Teilei ; le haere mai nei oia e faaliamâ ia oe na.
Na
oe
:
oe e
e
hamani ino maiia
lalou, Galalia V, 24.
Ua riro tatou ei tamarii
saia
na
le Arii
Opani
;
O. M.
reîi'a, e riro teienei malahiti
apî ei lau no te ora mau. la oi’a na oe !
a.
Na te feiaoiohe noa e te
—
pirioi
na avae e
I~
haü,
Philemona IV, 7.
I
OE RA E FAATtA.
te
o
Lli, 7.
piti
l’a.
Ë foia Ekaiesia oulou, area râ, te rave noa nei
oulou i te hara ia
tupu noalo faahemaraa ili noa’e.
Ua feruri anei
e, (e
to
no
nei
oe
riro nei
ei faaluroriraa
oe
00
e,
oo
i te
? Tera
ora
mai
te
nia mai oia i le mou’a ei tue alu i te
ia’na te rè
e
te ora. E
roaa
Vea, mai
Enemi.
aloa i lei pce
Toi
alu ia’-
ra.
Na te fêta
3.
—
E
ere
ra.
le mabana atoa ? Ua
roaa
i^ilole anei
oulou î
i’a i roloi la
mai
anm
roto i te
^4 lîlî outôu t A bi’o
Pupu
le
mana e
te
na outou i nia i te mou’a
i lo aaliiala. Tei reira le
te
puai e te lumu
haavî hia’i Sataui. Hinaaro
no
oo
te
ora.
roaraa
i leie
nei rnatahiti, haere oe i nia i le mou’a ra, a pure.
H. —Te VEA
I.
—
0
Teie Iioi
Tei ite i
e
ta’na
te
te
Vea
e au
hinaaro
Vea.
ai
na
te Atua,
roto i le
tuuraa’lu i Ic’na
ra
Tei farii mai i to’na
loane. Xll, 50 ;
Tei iiaamana hia
e
poroiraa mai te Atua ilio.
ra
le Alua
na
roto i
te
lapao
e
semeio.
2.
fanau mai
ma
le
pohepohe
noa.
nehenehe ia lilau ite aufauraa
e
rahi. E ia tae i te
eiaha
e
lioa i te
olia,
te tarahu
lilau oia iaaufau
tarahu, eita la’na tiaraa
too
mau
e
metuaveve
hia,
noa
tarahu faahou. Eita le taata Tahiti
la lautaru hia te
tou i
e
no
pohe
hoo pâte noa hia.
o
tei
e
roaa
ia
tamarii ora, e i nia’e {e aore, te
tei faaamu i na tamarii otare too ono
e
veve
ono
ra¬
feia
e
i
uluafarer tei
roaa
râ, te vai noa nei le hoê
ia ratou iuia’o i te 10 tama¬
rii,
e alla i tauturu hia, noa’tu to ratou veve. Emea
leimaha te reira i teienei anotau. E mea tano anei ?
la faatupu hia te tahi tare maitai
te
ruaa
feniia
va
no
te opéré noa
i
rahi te fatu, mai te faufaa tupuna te
huru.
ora.
le
oia
mau
:
'i'ei lae i nia i te ra’i. loane
faatia lesu Mesia
rahi te ohipa e oti, e eita to tauamau
te ma’i e i te aroraa. Teie
loone Vlll, 55 ;
lit, U e 13 ; VI, 46 ;
Tei tono hiamai e te Alua, loane Vil, 28 ;
Tei ineine i te faalia i ta’na ra poroiraa; e ua
o
la faaiti
niii’e). I teienei te tilau mai nei Farani i te mou
tamarii apî e rave rahi e mono i te taata tei
pohe i
poroiraa.
fesu Me.Hia te
—
la haamana hia te mau tarahu nainai a te taata
tahiti i te tinito, mai te oiio ahuru tara ana'e eiaha te
tarahu tei liaerei nia’e.I reira, e ite te Tinito
e, eita
I roira i
i le hotu rahi
ava.
ro-
Imi Mana’o? Biaha râ ? Ua pau to oulou taime i
nia ilio i te imi noa raa i te faufaa no teienei
fio_
haefê'hôa
opani hia te tinito i te hoo i te
taata ra aiû e
upo’a, oia hoi te Taurearea i
no
hia te uaina-lei horoa hia ite feia amuraa maai roto i ta ratou m lu faro tamaaraa. ! reira, e iti hoi te
taero ava ; e
Jaaroo atoa
anei o, ua varavara te liolue ilea hia’i i
io i la oulou liaapaoraa ■? Mea
oulou
la
aniraa
mau
malahiti 1922.
le
tamarii, o no le taurearea. Ua feruri ale laliitohito noa nei oe i te Atua i*reira?
mau
Hinaaro anei
na
Te hoê
—
Ta’na
poroiraa
: te
H AU
a te
te mau taata :
tatou, Roma Xll, 18;
Te Hau i te Varua ino
:
e mana
noa
hia
te laatoaraa ô to tatou tiaraa
tupuna i le taata 6ê noa, peneia’e, eMarite, e Parelane, e PuruLia. Aitai raaoro, le faaue mai nei le
no outou
! To moni i
roaa
mai
o
hia hoi ia tatou, te mau fatu, e moni nainai
râ, e eita roa’lu o navai no to hoo faahou i te tahi
tiaraa apî no tatou taatoa, E feia ori haere noa la¬
opéré
Ua riro ralou ei laoae
Eita la'’na
pinepine : Te hoo pâte
e ua roaa
uilie, irili i to fare
Fatu.
Oia hoi, te Haui te Alua, no te mea ua ore te
riri, e ua topa lo tatou ulua i.nia i lo tatou Mono.
I reira, ua faaore hia ta lalou mau hara, ua tiaraà
e ua Haü, Roma V, 1.
TcHau i
Teie la tatou i ito
nei te faufaa
no
faahou
lou, maiia Kaina i nia i te fenua nei. Te otare râ,
haere ratou i hea, ia paari ratou ? Eita anei e ne-
e
henehe ia taui rii ite turc ei paruru i
nei e i le otare, raa to parau o, « Te
rahi te
fatu,
e
te hinaaro hoê
e
to taata rii
fenua, e
lioo pale Itia,
rave
e va-
4
VEA
valii hia, noa’iu te ili
POROTIÎTANI
lo purara ê vaa o le mau
o
Taioraa
tuliaa, i i-otopu i le
mau fatii atoa ra, e e hoo pale
hia le mau luliaa o le mau fatu ana’e tei
hinaaro,
e aore o tei horo hia no te larahu » .1 rcira eila te
taala rii e faaere hia i
to
tiaraa.
Mataio VI, 5
;
29
Taioraa
no
Fepuare
no
Luka
:
21 ; Tuaroi
-
Te
:
El Korinetia
:
5
Taioraa
Tenuare
:
20
21.
e
puai i rotq i te paeuparu
XII, 2
:
- 10 ; Tuaroi : Irava 9.
Ua ni’o faahou te matapo
XVIII, 31 -43
;
Tuaroi
;
Irava 41
-
43.
la faaitoito
hia te toro’a faaapu, na rôle i le mau
haapao hia hou i te tama’i e le Piha Faa¬
apu i te mau fenu i liaari, e i te mau
faaapu, e i le
aua laaamu puaa. la opéré hia te boê mau rê
; e
ia haapii haere noa hia tatou, lo feia
faaapu i le
mau faaloreraa apî e au ai, ia rahi lo faufaa e noaa
mai mai le feuua mai, o ialupu noa te roo mailere tei
lai
Tahiti i le
no
fonua atoa
mau
o
faahou mai te Afata Faaapu ia talou
rnaa
fenu a,
i té faalorc i
e
ta ta¬
ohipa faa-ipu, mai te malamua. Fialia râ oia
o
faahoo pale oioi ia talou i leio noi anolau fifi.
lafaa toparahi hiâ
te inoni e titan hia no te haavaraa.
Fila anei le Mau
e
tou
anei
hi’o
ile moni leimaha
to
rii, i
i te taala ino
e
amu
Ua
paha i leie nei anotau lupuraa mana’o apî,
liipu atoa lo lahi aniraa i nia nei.
Area râ le
ravea mau o
mailai ai talou
e
lo
ta¬
fenua, le mana’o hia ra e le vai rai rolo ia lanei Vea Poroletani i tofarereialu
leie nei mau parau i leie malahili a[)î.
tou iho. Te opua
E lo Tahiti nei, a rohi, a hi’o oo i mua. Hinaaro
anei oe i le ora ?
V. P.
l'eira’toa lo le Piha
na
Faaapu,
Ua peapea
va’e
no
roa
te
mau
faatere
Tetepa i raairi a’enei
rohirohi
roa
rometua ; e,
:
no
to tatou Taiete i
No
te rahi
i te hoêmahana
ua
TUARGÎ PÀRAU
maii jiuroita otare, i te
E MAU
hia
no
te
bati
( Na
no
o
te mau Faatere tei
Faatere
I te 4
e
Miti
te haamaitai atu nei tatou i te Atua.
to. tatou
no
faatahinuhia te tahi Orometua apî
Miti Galland, te io’a.
te tahi orometua tei rave i te ohipa i
Tetepa,
no
Taiete
Tîtamaiti oia
ua
o
na
râ i to’na marù
rave
! )
1
8
Taioraa
:
Tk
vea
-
12
;
no
:
1.5
Taioraa
Tenuare
Isaia LU, 1
no
;
:
22
Tenuare
Roma
no
Ua tiai te Atua ia’na
Roma XII, 9
no
Tenuare
-
:
8
Tuaroi
;
e au
TE
Atua
17
;
:
Te
Tuaroi
:
i te tavini
ua roaa
katorika. Na
ia’na
ra
te
ra
i te tama’i
e
riro
oia
êi
ua
ra
e
te haere
atu nei oia i Aferika
Râ ( Cameroun ), ei orometua.
to
Mai te 6 no Atete, uatiamâ Madagas¬
ino, tei parau hia “ peste. ”
Ua haamata i te oire rahi i roto ia Tiunti, na nia iho i te
car
Irava 1.
:
Te mau titauraa
-
o
O raton■ ana’e
:
te
hoê ( Sous-Lieutenant ) i te pupuhi fenua.
Madaga^scar.
Irava7.
:
Te haamcriraa
;
XII, 1
Tenuare
Tuaroi
te faaoromai,
Ua haere taua tamaiti
Tooâ
Taioraa
e
e
te Fatu.
nana mau no
Raatira tapao
hinaaro i te rave, a
i te m.a’i
tahi
a’O
e ua
oroa
--
marie
faaipoiporaa, Too 49 taata tei roohia
pauroa ia. “ Ua poto te taime. ”
e
pohe
Irava 12.
taoa e ore e pau
a-
te
LTamatapouri hia oia. K ia ara oia ua faatia
teTa,ote e, ia faaea rii oia i te hoê mau hepetoraa. Ua ti'
tau hia te Faatere tauturu, te Orometua Couve, tei haere
i Marite i te hoê TorniteRahi no te mau Faatere Parau, e
haapeepea e ho’i mai. I teie nei ua maitai faahou to tatou
hoê
mau sa-
roa o
rahi i Paris.
rotp
Tenuare.
te
chipa,
Bianquis, 0topa oia i nia i te arol
to tatou Faatere rahi
te Porotetani. Ua iiamani ino hia raton
mana 0
lo le Piha
e
api huru lei¬
maha iniailio i lo'l’aliili nei
roto i te hoê mataeinaa katorika no Farani
tel
Apooraa
Toie te Lumu tei faaite hia mai ; Eiaha ràlou i i
fanlia i le Panairaa haamau’araa moni na le
Han,
lei haam ina noa i te hoê mau moni
ua
ia Lalou nei !
tou
i
te
noaa
E riro
e
atu
faaïupu i le
cita le laala
noa
faaho’i
ua
Oii’e, i Papeete, i lo ralou loroa taaloa, maori râ
Iioê, tei parahi noa.
o, le aufau noa nei liia’na i leio noi? E ero
roa
m lilai no luou ? Ë inaha,
ia’na te faufaa iti, e nehonehe ia paruru ia’na iho mai to moa e ua hauli
hia oia e le laala ino : hhia e navai ta’na moni; No
te Paruru, no te IJilie, no te Terefie, uo le Piha
'J’ornite. No reira, aita’lu o ravea maori râ vai ilio
no
api
Haapao Hooraa Tao’a.
le feia rii i te hoo ile
tou
Te faaroo hia nei e,
tae alu ai ta la-
tou mau faufaa.
la tautura
Parau rii
IMP.
DB
L’OCÉANIB
-
T^UB DES
ÉCOLES
te ma’i,
Fait partie de Vea Porotetani 1922