EPM_Vea Porotetani_192110.pdf
- extracted text
-
Te 19 O te matahitî.
AtÔPÀ l«tl.
N" 4
Porotetanï
Vea
Aita’tu e nia c tia i te taata^toa ia haaitkait maori >â o tri baàinaniria
ra^ oia ho! f<e
Mesia ra o lesu. ( I Korinetîa 111^ Il )
«8S88@SS@æ@SeS8S88S88S®È8S8@88g^88S8888888888®888S888888g@S«^888@8®883«@8888S88@8Sæ8
û. MOREAU. Directeur.
£, AHNNE. Géraut.
Hoo i te matahiti hoe: 1 tata
@gSS88@S@SSS838Sg8888»85^S@S8S8@@8S88SSgSS8g888883S8®@S8883®8«^:î8888888@88@S8@gg8^88888
ROMA
HAIRESI
( Paritasapa hoe )
★★★★★★★
I roto i te mau Buka e te mau Vea
Katorika, ua faaite
pinepine hia e, e Feia Hairesi tatou, te mau Porotetani nei.
la/faito-haere-hia te Ekalesia Katorika i niai
te
faite
mau, oia hoi te Parau a te Atua, ua ite'a-vave-hia e, o te
Ekalesia RoMA iho te Metva vahiné no te mau parau ha-
Na vai râ i tuu i te Episekopo Roma, ei mono i te Tamaiti hanahana a te Atua ? E ei Upoo ê i pihai iho ia’na
ra? E parau tumu ore ïa, e haapaoraa taata, e Upoo itea
ore
ite i taua Upoo huru ê ra !
e
te pohe noa ra,
pe e no te mau peu hairesi atoa ra.
B homa, eiaha outoue vare haere i taua upoo mana ore
Mai te Upoo o te Ekalesia Roma etae noa’tu i ta’na tapuae avae ra, ua puâ haere hia oia i te mau tiare na te Hai.
resi e ua ruperupe roa te mau hoturaa
hapehape i nia i
taua tino anoi noa ra.
oia hoi te mau Pope Roma.
-
II. - A hi'o na hoi i na Koronâ Auro ariaana rahi e
toru
ra
i nia i te upoo no te Pope i roto
i to'na iho fare
pureraa i Roma ra ? Nohea mai taua mau Korona ra ?
I. - A hi'o na i te Upoo no te Ekalesia Katorika.
Hoê roa korona ta tatou i ite î roto i te Evanelia i nia
O te Episekopo ïa i Roma, oia-hoi te POPE.
iho i te Upoo Mo’a o to tatou Fatu o lesu Masia.
Na vai i faariro ia’na ei Pope ?
E taua Korona ra e ere ïa i te Korona Auro. O te Hei
Raau Tarataraïa, ta lesu i farii eitapa'o no to’na ta-
Na’na iho ra, na’na ana’e ra. Aita hoi e Popei roto i te
Parau na te Atua.
Na vai i faariro ia’na ei
vini raa’tu i te Metua e tae noa’tu i te pohe satauro ra.
Na vai râ i tuu i nia i te upoo tavini no te
LIpoo ?
Na’na iho ra, na’na ana’e ra. Aita taua Upoo ra i
hia i roto i te Parau na te Atua.
itea
Pope Roma i
taua na Korona Arii teitei roa ra ?
Na’na iho i tuu, na’na ana'e ra. Auê te mana’o
hape ra-
Na vai i faariro ia’na ei Arii ?
hie !
Na’na iho ra, na’na ana’e
No te Fatu Manahcpe te Hei raau taratara ! E no te epi
sekopo tavini i Roma te mau Korona Arii hanahana i nia i
ra.
Aita hoi te Episekopo Roma i faatia hia ei Arii i roto i te
Parau na te Atua. Aita’toa te Fatu i faariro ia Simona Petero ei Upoo e ei Arii no
te mau Aposetolo, ei mono ia’na
Aita’toa te Fatu i faariro i te mau Episekopo Roma ei
ia Petero ra.
mono
Taio haere na i te mau Evanelia, e te mau Ohipa a te
Aposetolo, e te mau Episetole e tae noa’tu i te Apokalupo ra, eita oe e ite i te hoê parau tei faaite e, ua faa¬
mau
tia hia te Episekopo no te Ekalesia taa ê i Roma ra ei
Upoo
ei Arii no te Ekalesia Kejesitiano taatoa nei.
Hoê roa
te fenua nei !
Nohea mai terâ ? No te ra’i anei ? No te taata anei ? No
te taata ana'e ïa !
iho ra.
e
hia, e Upoo Hairesi ïa. Aita lesu e ta’na Ekalesia
e
Upoo no te Ekalesia Kerisitiano, e taua Upoo
hoê roa ra, o lesu Mesia ana’e ïa e a mûri noa’tu.
Ua tuu hoi te Metua la’na ei Upoo i nia i te tino ra o
te Ekalesia, ” ( Kolosa 1,18 ;
Ephesia ï, 22, 23 >
E te mau hoa Porotetani e, eiaha to outou mata
e urne
hia e taua mau korona auro e toru ra i nia i te upoo taata
no
te Episekopo Roma ! E Korona
Hairesi ana’e ïa, tei
ore i itea hia i roto i te Parau a te Atua ora ra,
e
hamani-noa-hia ïa e te rima o te taata, e te mana
Korona
ore ! E
haapaoraa taata !
in - A hi’o
rave ei
na hoi
i te
/o‘a Atua ta te Pope Roma i
io’a toroa na’na ra ! Eaha taua Io‘a Atua ra ?
Teie taua io‘a Atua ra, maori râ : “ To matou Metua
Mo'a roa e.'" I rotO"i te Parau na te Atua Hoè roa Me~
tua Mo a tei faaite hiai reira. E taua Metua Mo‘a hoêro»
VEA
%
ra, O
POROTEFANI
te Atua Manahope ïa : “ E Mo‘a, e mo‘a, e mo‘a o
to’na ra lianahana ! ”
lehova Sabaota, ua î te fenuaiiei i
ô atu
E ia pure lesu i Getesemane i te rui hopea ra, iia
( loane XVH, 11 ).
*' E ta’ti Metua Mo' ara e /
oia ;
ra
lî mea tia anei i te hoê taata hara noa i te haru ei
vetahi ê.
( Isaia XLVIIL-11 )
,,
E mea tia ore ïa. Na vai hoi i faariro i te boê taata ha¬
ra noa e
a.
rima ; A taio na : Na vai i faariro i te Episekopo Roma ei
Atua, ei Metua Mo‘a roa no te taata atoa i raro a’e i teie
atoa
ra.
( Ephesia IV, 6 )
Parau Faaotiraa 2, aita anei
oe
Parau Faaotiraa 3. e
b. — 7'e hinaaro...
parau
ià oe.
ialesu e: ua ite oe
—
i Io oehinaarol»
au
e, te
o
loi
hinaaro atu nei au
Te hamàniniaitai. 0 le tupuraa teie no te
faaueraa a to Faiu
Earoha outou ia ontou iho !
e:
aroha ’tii i to outou enemi, Ua na reira’loa te eka-
.lesia i Tuatira.
O te taata e faatupu i te hairesi ra^
0
d. — Te faaroo e te faaoromai. Taua
^
faaroo ra,
te e-
to’na ïa liaturi papu raaia lesu, le Upoo o
kalesia, e to’na liniraa i lo’na mahana, mai le faa¬
P.
L. de
Ua ite
«
liinaaro mau! hinaaro-aau! mai to'Petoro,
e
O oeiîoi o tei haapii ia vetahi ê ra,
( Roma II, 21 )
faataa ê atu ïa.
faaroo
fïiaroo valianoa, oia hoi o t'aaroo-pohe; e faaroo ora teie, no te mea e faaroo
ohipa.
e e
i haapii ia oe iho.
ohipa,» oia hoi
fi ore atura lo’iia
i te faaroo tarih, e le
c.
Hoê Atua, o te Metua ïa o te taata
7e ohipa «ua ile au i la oe
—
te hoturaa o lo’na faaroo.
nei ra’i ?
Paraît Faaotiraa 1. -
a
teie eka¬
vahi. hi’oraa nehene
te Atiia, o tei au to’na
i te ura auahi ra :
mata
te pohe noa ei Metua moa roa no te taata atoa ra ?
Teie te Parau na' te Atua i roto i to tatou atoà nei mau
e.—
he i hi’o hia e te Tamaîti
io a
tumu, ei io‘a toro’a no’na iho ra, i te io’a hanahana o te
Atua Mo’a roa, o tei parau mai : “ E ore e Au e horo a ^
to’u nei io’a hanahaua ia
Na roto i teie episetole, le arue hia nei
lesia no Tuatira nei. E pae
oromai i te mau ati huru rau o tei
Te maitai hau P-
o
lupu noa mai. ■ .
la’nà mau ohipa hopea'-
E mea taa ê, o Ephesia, o tei tuu i to’na hinaaro
matamiia! o Tuai ira râ, ua haamoeïa i te mau mea
IRAVA PARAU
APOKALJJPO II,
e ua titan
i
le
i
mau mea
mua !
E homae, auô ïa ekalesia neheneho e! e te
20 p. m.
an
hoi ia tatou ia pee maite.
Te oainei râ ta’u pariraa ta oe na, o oe ivai iho
i tenana vahiné ia lezebela... ' ia haapii noa na!
Ua ile hia anei e lesula'
ohipa, e to oe hinaaro, e taoe hamani maitai e
oe
to oe faaroo.
e
to oe
faaoromai!
FAntihsl e pariraa teie 0 toi
Tei Patamo o loane, aposeiolo, a papai ai
oia i
teie buka Apokalupo.
parahi noa ra te mau ekalesia
lerusalenaa ia
Tito, i te malaliili 70; ei teie nei, ua parare roa
le auahi o te hamani ino i Asia iti; ua lia mai te
tuaana oTito, o Domitiano, e na roto i ta’na faaueraa i hopoi-tîtî hia’i o loane i te fenua-moiu ra
I te reira tau, te
i roto i te ati rahi : ua pau a’enei o
o
Patamo,
E tia ia tatou ia haamaitai i
te
Atua no te ati
te reira tau, no te mea, no
lesu i te aro no loa’ne, mai le heheu i mua ia"na i te mau parau rarahi e iupu i roto i teie nei ao, e tae noa’tu i le ho.
pea. Teie taua mau parau ra; e lupu te hamani
ino rahi i nia i te okalevSia laatoa e e ij.ohe rahi lo’na; i te hopea râ, eupootia eoaoia. Riro mai ra teie
buka Apokaiupo nei buka mahanahana rahi no
rahi ta’na i faatupu i
taua ali rahi ra i tia -mai ai o
te ekalesia i te mau
tau atoa ra.
î teie mahana, ê' lamata tatou i
te farerei i le hoê
te rata i papaihia i to ekalesia i
Tuatira ra, ia au i ta tatou irava.
reo no
roto mai i
T.
—
Te maeke o te pariraa nei?
^
^
E ekalesia hPoraaneheneheroa hoi teie l
haapoiri i lena na
hanahana rahi... ei tap m ïa e, te vai noa nei te ino
i pih ii iho
i te maitai, e au ai ia tatou ia ara maiie.
11.—- Eaha te mea i au ai te PaRIRA NRI?
1.
No te mea, ua vai iho noa taua ekalesia ra
—
A
•
,
ia Tezebéla ia kaapiinoa...
Ua ite tatou i te huru o lezebela, te vahiné na te
arii ra o Ahaba, ua parare to roo no to’na hama¬
ni ino rahi iaElia e te mau peropheta ; e na’na hoi
i faaô maite i le haapaoraa etene i rolopu
ia Lsera-
ela.
O vai rà teie lezebela e parau hia nei? e riro paha e, tei mairi Jiia te reira io’a, no ta’na
mau haa-
piiraa faufau e no ta’na mau faatereraa etene; na’¬
i faaô i te faaluri i roto i te ekalesia, e ua amu
noaoiaitemaa i faatusia hia nate mau idolo. Te¬
na
ie atura te pariraa i pari hia’i o Tuatira; maoVi rà
to’na vai iho noaraai tenana mc\u ino r^-hi ia tu-
pu noa’tu mai te patoi ore !
To’na ino teie ïa; ua ite o Tuatira i le hoê aihereino roa i te tupuraa, e aita i tapu ê alu. To’na.ino ?
ua ite'o Tuatira i Le ophi i te ô raa mai i roto i
le
aua, e aita
i taparahi noa’tu!
To’na ino ? ua ite oiai le hoè liona i
te
uururaa
mai e aita oia i parurü i te ekalesia. Ua vai iho noa i
VËA
To’na ino mau? ua haapac taua ekalesia ra i to’tùroa tumul oia hoi, te tô,te taputo, te tama‘é i te
Ua faatia te Tavana Rahi e,vahi atoa ra
na
enemi
o
3
POROTETANJ
e e imi
iia'iia e feruri i taua mau
i te mau ravea e au.
tejaaroo i parauhia’i te ekalesia e : te eka¬
lesia e ta nei
O le reirale
pariraa 0 pari hia nei o Tuatira ra !
E aroha’tuoe i to taata tupu...
E le Ekalesia e ! eatia to oe huru i teie tau liopea
rê
nei ? O te ekalesia e tô nei, e o lei riro ia’na te
★★★★★★★★
le ekalesia anei.o lei vai iho noa,
0 lei faaoromai noa i te lupuraa te zizania, e te ino
e le haaina i rotopu ia oe ?
ra?
0 aore
ra o
I te tahi avae i mairi a’enei. i pohe roa’i Fangatati, te hoê
E vai iho tioa anei (?e i ta oe mau tamarii ia haapi*
noa mai
i te mau peu iinoe le fautau i nia
i le pn-
rumu, e i te mau fare iino... e eita anei oe e parau ?
E^;a^^/^o noa anei oe i ta oe mau laurearea e ia
faaino noa ratou i te Sabati, na roto i le lioo haere
raa i te
te amui
lauhaa i taua mahana nio’a ra, e na rolo i
haere raa i te mau amuiraa- iino ? eita-aneî
oê e parau ?
E vai iho noa anei
mau
oe i
rolo i
le faaturi i
to
tamaiti faehau i matapo hia i te Tama'i, o tei parau
0 Tau a Reu. E tamaiti porotetani oia.
Te fenua hunaraa tino pohe i
hia e,
Pope ia.
Faugatau, no te
Ua patoi ratou, Eiaha taua tamaiti aito ra ia huna hia i nia i
to ratou fenua, Aita’tu hoi e fenua i haapao hia no te hunaraa
Ua ô hia hoi to'na ra apoo i rapae au mai. Aita râ e pea-
Te taoto noa nei ta tatou mau tamarii faehau i to ra¬
vahi atoa....
Area râ, ua parau mai lESU MESIA : “ E aroha’tu outou i to outou taata tupu mai ia outou iho â....
pea ;
tou taoto hopea i te mau
oe
uiualare e eila ançioe e parau?
E vai iho noa aneipe i te pureraa fetii e iamairi
noa’tu... e eita anei oe e parau ?
PARAU API NO TE FAATÜPDRAAI TE PARAU
Haainana’o i to oe loroa :
te mau
o te paruru raa ia oe i
tamataraa a te enemi e a tetama’iraa i taua
enemi ra. eiaha ia haapii noa’tu i
mau
tereraa pio e le liapc.
Eaha le mea e polio ai
taraloutaa-
te ekalesia noResu ?o to-
na mau enemi
rapae anei? e ere ïa! o lo’na mau
enerni-roto, oia hoi te mau ekalesia tel mamu noa,
tei taolo noa,
LESSOUTO ( Aferika Apatoa) — E mea itoilo
te Ekalesia i reira. Te h lapao hia nei le ohipa
roa
i rolo i te
mau
Paroika e rave rahi
e te mau
Oro-
metua Efeere iho â. Te mau Haapiiraa Hebedoma,
e
Oromeiua Erecre atoa te haapii, e uarahi r^(a7nT
te mea, ua fat ata e 30.000
tamarii tei
haapii hia i
reira. Hoô taualiui
laala rave ohipa Ercere i te pae faaroo. Ici haapao
tejvaiihonoa!
rotoi ta tatou mau Haapiiraa i
Opani ; isaia i.xu, 1.
{;. V.
hiae le
mau
Elkalesia no taua fenua ra, e teie te mo¬
ni lei aufau hia ete i'eia fafîl’oo Ereore i le
1920
malahitî
faalupu i te ohipa io ratou ilio ra : E
maha aimru lauatini evau hanere e piti ahuru ma
PARAU API NO PAPEETE
pae
no te
lara.
'l'e lauluru aloa nei te Hau Papaa no te mau Haa¬
I te 31
Atete, i mairi a’enei, i tairuru ai te taata e rave rahi i Papeete, mai teoire e tae noa'tu i te hoe
mau mataienaa, te Papaa e te Maohi; e mahere paha
ua
roaa te
no
2.500 ratou.
Patoi i te titauraa na te H AU,
i te aufauraa moni
apî teiaha roa i nia i te mau hooraatao’a atoa rae vai ite
mau fare tao’a. No te veve o te fenua, eita taua hopoia a■pî ra e maraa faahou, e pohe to te fenua.
-
2. - Titau puai ia faaiti roa hia te haamauaraa moni na
te H AU, na roto i te faaho'i oioi raa i
Farani i te paeau ra¬
hi o te feia rave ohipa na te Hau, eiaha ia ho’i faahou
mai. Aita i au te rahiraa no taua mau taata ra e te rahiraa
o
te moni i pau ratou i te hoê fenua iti
huru.
mai ia Tahiti te
’
Vai iho i te mau ohipa rù ore.
Mana’o ratou e, e navai faahou ia te moni a te Hau,
na reira hia, eita atoa iaeimi faahou ite moni apî
3
mnrii i loTatou ilio ft
reo
metua na mua’e.
E haa¬
pii hia te reo Papaa i rolo i le Haapiiraa rahi ana’e.
Teie râ, a piti nuitahitii leienei, ioreai le ûa, o
ua
Te tumu no to ratou tairururaa teie ia ■:
1.
piiraa Hebedoma; teie râ, le haapii hia nei le ta-\
roohia ratou e.le o'e rahi. Na te Alita
ratou e
tauturu mai.
CAMEROUN.
(Afenka looâ o le Râ )— É Pu-
rülia tei faatere i te matamu:), hou le tama’i, e ua
mono hia ratou e talon nei. Ua ili râ to tatou mau
Orometua, e ua rahi roa te mau paroika. Te haa¬
pao haere hia nei ratou e te hoô mau Orometua
Ercere e e le tauturu aloa.
Ua itoilo,râ lo tatou mau Orometua i te taati
haere i te fenua i te tau no le hi’opoaraa i to te Pupu Imi Mana’o, o tei haapii hia e piti, e toru matahili e te mau orometua Ereere. Aitae e’a, aita e
-
ia
puaahorofenua, aitae vaa : na raro noa le haere,
uarolo i te uru raau meumeu, tei î te oplii taeroe
POÎlOTETANi
VEA
4
te taita taehae ; na roto i te one
veavea roà i
te
mau vahi papu ;
na rare i te tahora pape. Area râ,
te oaoa rahi iafarerei atu i te mau AmuiraaFaaroo;
I te tahi vahi, 1.800 taala i le Pupu Imi Mana’o no
luhaa. I te tahi valii. e 293 taata tei
bapetizo hia
mai tei te anotau no loane Bape¬
tizo, e 2.000 feia porotetani tei tae mai i taua oroa
le
farereiraa i taua ohipa ra; e no reira, i manuia roa
’i. Aita lo Auti i hi’o i te rahi o ta raiou i pau no
te fare pureraa (3.000 tara); ua faaiaa atoa ratou
i ta ratou mau tusia no le piti o te oroa, mai te
te tae rahi o te aau.
i rai'o i te pape,
ra.
Teie râ, e repo paari !
ne
Ua taaati ratou e te Eteino, te haapao i te peufaufau, te tahutahu. Te
haamau noa rà
te Fatu
i ta’na ra Ekalesia i nia iho
i le Fapa mau.
FAATAHINURAA OROMETÜA I PAPARA.—
Uatae o PiiAiTA,
Pipi Orometua no Papara. e tamaiti hqi na te Orpmetua tahito no taua paroika
ra, i te hopea no to’na ra haapiiraa, Ua hi’opoa hia
oia, e ua mauruuru te Apooraa Rahi ia’na ra. No
reira i maiti ai to Papara ia’na èi oromelua apî na
ratou ra, ei mono
i to’na ra melua.
Te toru o te
oroa
tei farerei hia i Auti, o le hio-
poaraa ïa i te mau utuafare, i te 20 no A teie. E ere
atoa o Auti nei i le oire rahi roa; teie râ,
te tupu
maite nei oia i le maitai. E rave rahi te mau fare
ofai nehenehe roa, e te unauna rahi, i roto e i ra*
pae mai lo le oromelua, e to te hoé paeau; hoê
râ fare rahi ta maiou i poupoa, o « Ebene-Ezera v
oia hoi te tare putupuluraa apî. Tei reira lo
matou
i ta matou tuaroi mai le faaite i to matou
oaoa rahi ia Vavitu l., oia hoi le oromelua itoito
raveraa
rahi no taua paroita ra.
«
•
«
Ua hiapao atoa matou i te mau oroa rarahi no
Moerai i te 22 e i te 23 no Atele O te oire rahi teie
Ùa faataa hia e, ia lia i te Fatu, e faatahinu hia
nia i Papara iho à. i le 28 no Atopa 1921.
no Rurutu;ote oire-pû, te oire faatereraa hau
O
tefaaearaa ïa no te Tavana Hau faraui, no te arii o
Haere ana’e tatou atoa e ta fêta e tae, i taua faa-
Epaliana, no te Too-piti e no te orometua ra o Tumatauru/E no reira i faaineine tumu ai to Moerai
tahinuraa ra, e taati i lo tatou taeae orometua apî
e to’na ra hoa: E pupu raua ia rauaiho i te Mana-
no te
farereiraa i teTomite le; tae mai i
te
ahiahi
mahana luaa, 21 no Atete. E mau putupuiuraa ha-
hope ei tavini ia"na e a mûri noa’tu. la rahi e ia
puai ta tatou mau pure i te Atua no raua i taua ho-
nahaha rahi tei pulupulu i roto i te fare
pureraa
ra faahiahia ra e
taua sabati ra, mai te pureraa poipoi e
tae noa’tu i
lia’i. la faaîhia raua i le
marama-
i te itoito, i te marû, i te faaroo e i le aroha.
la faaî atu te Atua ia raua ite Varua Maitai, i te
te pureraa ahiahi.
Varua Mana.
tialono apî
rama,
te
i
1 te taime a% atea, ua haapao hia
hoê oroa taa ê, oia hoi te oroa faalahinuraa i
na
loo-4 ; e i mûri iho, ua faaiere hia le
oroaeuhari.
Ua rave atoa hia le oroa
aufauraa i (aua taime
avatea ra, e uamanuiaroa no te anaanatae o te aau.
TE HOE TERE FAATUPÜRAA EVANELIA I RURUTUMA.
A hiona iroto i te Vea Porotetani no Tiurai e no
Tetepa 1921,
■kirtrkirkir
Ua faaau hia te 19
no
Adti
Te
o
te 20 no Atete, no na oroa
( Rurulu ),
oroa matamua
i rave hia i reira;
o
te tomo-
fare pureraa ra o Salema. Ua tairuru
mai te mau manihini e rave rahi no Moerai e no
raà ïa i te
Averà i taua oroa ra. O Salema nei, o te fare pu¬
reraa tahito ïa i tomo hia e te orometua popaa no
Raiatea, o Rita, e 30 matahili imairi a'ehei; i teie
nei râ, ua faaapî roa hia ïa e lo Auti : e lahua apî
roa ( iri tiloe), e e pulupili rahi, e le iri parahiraa
e rave rahi tei mono i le mau mea tahito. E fare
pureraa viliviti
23 no Atete, ua hiopoa le Tomile i
Te fare matamua i farerei
hia, 0 lolemuloi farani ïa, ei faahanahana raa’iu
i te auvaha noto tatou Hau Farani.
Uaahuru e uaahurute mau utuafare i hiopoa hia
i taua mahana ra, mai te otîa e tae noa’tu i te otia,
e ua mataitài matou i le mau peu rii, e te mau faaunaunaraa tei faaineine hia e te maufalu-fare ra,
mai le faaoti atoa hoi i te pure i roto i to le velahi
mau fare. Te fare hopea i mataitai hia, o to te arii
ïa o Epatiana. E fare arii mau iho â! uahope te mau
I te monire,
te mau fare no Moerai.
maitai e te mau peu faanehenehe atoa i reira.
rahi. Salema i teie tau, e te mâ, e
Riro atura taua oroa tomoraa
fare ei tfra a hanahana e te mauruuru rahi.
te nehenehe mau.
Te piti 0 te oroa i haapao hia i Auti, o te oroaaufauraa ïa. Ua ineine roa te aau o te taata no te
Ua
tapea hia matou e te arii no te hoê lamaaraa rahi,
e i mûri ih6,.faaoli atura matou i le hoê pure.
O te huru ïa no taua mau oroa rarahi i farerei
hia e matou i Rurutu na roto i taua mau mahana
IMP. OB
L'OGBANIB.
-
Htm DBS BCOL,B8
Fait partie de Vea Porotetani 1921