EPM_Vea Porotetani_192108.pdf
- extracted text
-
Te 19 O te matahiti.
N° 2
,
ATETE
1921.-
Porotetani
Vea
AitaUti c niii e tîa i te taataHon ia haanian maori râ o tel liaamau bia ra, oia Loi te
Mesia
lesu. ( I Korinetia fil, Il )
ra o
(r^SSSSSSSSSSSsSisSSSSëSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSS^SSSSë&SSSSSSSSSSS&^SSSSSSS&ëSm.
E. AHNNE. Gérasit.
0. MOREAU. Directe^ip.
Hoo i te matahiti hoe: 1 tara
®^ggSgSæ®Si^8S3SS883g88®!®«èS8®S8S^8SSeSSS8S88^S88æ8S3SSS8g8888S88S8SS88S88S8e8S88»B
D'ARC.
JEANNE
( oia hoi o Tehani i te reo Tahiti ) i
DOMREMY i Farani i te matahiti 1412, e ia tae i te 19 no
to’na matahiti, ua tahu hia i te auahi i rouen i te 30 no
Me 1431, na roto i te faataaraa e te faaue a te Ekalesia
Aita râ te
Ua fanau o Jeanne
tama'i i oti roa,
Te¬
e ua aro haere atura o
hani i te mau enemi no Farani i tera e tera vahi. Ua haa¬
vare
hia Tehani e te hoê faehau, ua haru hia oia e te
no te
Duc de Bourgogne, ei tîtî tama'i, e inaha ua tuu
nuu
Katolika.
hia e a’na i roto i te rima no te Ha2i Paretane, ei haamau-
rahi e te paieti
haavare ore, o tei faarop pinepine, na roto i te orama, i
te hoê mau reo no te Ra‘i mai, o tei faaite hua mai ia’na e, « E Tehani e, ua maitihia oe e te Fatu no te Ra‘i
ei haamaitai faabou raa’tu ia Farani, e ei tauturu i te arii
ruurui i
O Tehani ra, o te hoê ïa ^>ot’i
ra
o
Charles !■»
Na roto i to’na aroha rahi ia Farani, tei faahepohia e te
nuu
Paretane i taua anotau ra, - eno
to’na ra faaroo rahi
i te Atua, ua tia o Tehani, e ua ani oia i te hoê fetii no’na
ia aratai hia oia i mua i te aro no te arii ra. Ua farii
maitai te arii ia’na, e ua haamana oia ia Tehani ei Raatira
rahi no te Nuu tama'i. Ua anaanatae te nuu taatoa i te
e,
fâraamai o taua potii aito maere rahi hia ra, o tei tonohia
e
te Atua ei faaitoito iaratou e ei
faaora ia Farani.
Ua haamanuia hia mai o Tehani e te Atua i roto i te mau
ohipa tama’i matamua. ta’na i faatere haere ra, e ia tae i
te 8 no Me 1429, inaha ua upootia roa oia i te mau enemi
no Farani. Ua haru-faahou-hia mai e a’na te oire rahi ra
Orléans i to ratou rima, e ua faaho'i hia’tu ïa i roto i te
rima no te arii ra o Charles.
Ua rave atoa mai o Tehani i te tahi atu â mau
oire fa¬
rani, ma te tiahi ê atu i te nuu Paretane, e te haaparuparu roa raa’tu ia ratou.^a faaora hia’tura o Farani
i taua
potii hanahana ra.
E ia tae i te 17 no Tiurai 1429, ua aratai hia te arii ra o
Charles i te oire rahi ra i Reims ia faatahinuhia oia i roto
i te Katedrale paroo no taua oire ra ei Arii mau no
Fara¬
ni.
O te piti ïa o te ohipa rahi tei faatere hia e
te feia tei faatere i taua nunaa enemi ra.
I taua anotau ra, te taata mana
rahi, tei haamana hia
o te hoê
ISiKaratino no te Ekalesia Katorika, o Winchester to¬
e
te Arii Paretane ei faatere i taua Basileia ra,
’na io’a.
I raro a’e i taua Karatino ra, te parahi atoa ra te mau
Epikopo Mana rahi o te Ekalesia Katorika, o tei tauturu
ia’na i te faatere i te hau o taua Basileia ra.
Ua imi etaeta’tura ratou i te ravea, ia pohe mau o
Teie te ravea, ua tuu ratou ia
Tehani i roto i te rima no
tei faatere i te mataeinaa ra i Beau¬
vais o Pierre OAUCHON to’na io’a, ei haava oia ift
Tehani, eiaha no te hara tama'i, i te pae râ o te faaroo
katolika, ei vahiné tahutahu, e ei vahiné hairesi, no te mau
reo orama tei faaroohia e tei haapaohia e a’na ra.
te Epikopo Katorika,
la tae i te 21 no Fepuare 1431, ua haamatahia taua Haava*
raa ra,
o
tei peretitenihia e Pierre Cauckon, Epikopo Ka¬
torika raua o Jean Le MAITRE, te Auvaha
ra.
rahi
no
te Inqnisiticu,
oia hoi te Tiripuna rahi riaria tei faatupuhia e tei haamana roa hia e te Pope Arii no te Ekale¬
sia Katorika, ei imi haere i roto i te mau fenua atoa i to
mau Hairesi, e ei faahaparaa’tu ia ratou ra.
E ia tae i te 23 ho Me 1431, na taiohia i mua i te aro ne
Tehani te mau tumu pariraa tei imihia e tei faataahia o
taua Tiripuna ra, ei faahaparaa ia’na,
E teie te parau faaotiraa :
" E Tehani e, e tau hoa here
e, e auraro atu oe i te Ekalesia,
Tehani
Te¬
hani, tei riri roa hia e ratou ra.
ce varua,
E aita ra, e pohe roa to
e penei a’e o te pohe atoa hoi to oe tiho.”
VEA
Aita râ te mana’o e te aau o
ua mau
Tehani i aueue noa’e i ta-
parau ra, pohe noâoia ra !
Ua tamata faahou â raton
aau O
POROÎETANf
i
ra, ua
te faahuiu
ê raa’tu i te
Aita râ
'
ha?ii i te mahora o te Matete tahito i ROUEN.
Rühiy e te
hoê Paepae ra/ii ei parahiraa no te Epikopo Katorika o
Le Maître, te Auvaha
Rahi note Tiripuna Katorika o te Inquisition e no tetahi a.t\x"^-feia mana no te Ekale&ia Katorika.
U a tia mai te hoê orometua katorika no nia i taua Pae¬
pae ra, ei a'oraa’tu ia Tehani i taua taime hopea ra.
e te mau
orometua katorika
ta’na i faatere : “ la fnauiui te
hoe melo no te Blkalesia va manini te Ekalesia atoa ra. ”
Eteie atoa ta’na parau faaotiraa, i tena ô raa e, “ E Te¬
hani e, a haere ma te han ! eita e tia i te Ekalesia ia paoe
ra !
”
feia mana katorika i
i tearo no Te¬
niai taua PAEPAE ra, ua taio ratou i mma
hani i ta’na utua,
i tena o raa e
© cc, « 'tiefiant c. no
m«6o|i«e c«; e no tewca ficiaitu molcti. efvinan•lo la
[lataae fîac^e ta-ita jveexu i nia i te num mefo <itca
JXo. xelta te |aaite Pixia’tvx nei niaictx ta ce e, la l-tlti-s-ftia ce 1VO xcto I te tino note êKafes^ta c lla'i, e ja tunf^la
fioioeixetoi te xiina no te l’êta mana c ie j'cnxta ivel, ciUi i.
E oti a‘era taua parau faautuaraa ra i te taioraahia i
mua i te aro no Tehani ra, ua faarue atura te Epikopo RoMA o Pierre CAUCHON, e te Auvaha rahi no te Tiri¬
puna o te Inquisition, e te feia torca katorika atoa ra i
taua Paepae rahi ra, e ua tuuhia o Tehani i rotô i te rima
no te Haava rahitio te oire ra i Rouen, o tei faaue atu
i
reira ra e ia aratai hia o Tehani i nia i te Tahuraa auahi
te mca c,
c
'la.
r a,
Paxau TciaoUxtva
I teienei malahiti i mairi ra, ua
te auahi pohe ore no te Pô, e ua
faateitei ia’ha ei Vahiné
Mo’a, ei Bèata f nia i te ra’i ra !
Fqxoxu 'Faactixaa §. Aita râ te Fatu i tial- i r a miatahiti
e 490 ei faateitei i te varua o Tehani i nia i te ra’i ra.
I te mahana iho i tahuhia’i o Tehani i te auahi na roto i
te faaue a te Ekalesia Katorika ra,
oia hoi i te 30 no Me
1431, e i taua taime iho ra i pohe roa’i ’oiara, inaha ua re¬
va
to’na varua ia lesu ra, o ta’na i
tavini.eo ta’na i faa¬
tae noa’tu i te hopea ra.
Ua papai hia hoi ; “ E ao to te feia i pohe ma te faaroo
pohe ai ra. Te parau maira hoi te Varua, oia
i te Fatu e
mau
ia faaea ratou i te rave i ta ratou ohipa; e e pee
ta ratou ohipa ia ratou.
hoi
” ( Apok. xiv, 13 )
.Paxau TaaoUtaa 6. Te feia faaroo jnau, ta te Ekalesia
tahu i te auahi, e ta’na i huri roa i roto i
Katorika e
te
Pô rar no - te mea e, e hairesi ratou
e e apotata hoi ; inaha, ua fârii hia e lesu i nia i te ra’i
i
auahi pohe ore no te
reira ra e amuri noa’ tu.
V, 6.
Te na ô mai ra lAKOBO
L.
ia tahuhia oia.
TETAIETE
mai teienei parau i papaihia i nia iho ra :
APOTATA, AAMORI IDOLO. ”
E ua tahu hia oia i te auahi i reira ra !
Pii atura
teo no Tehani na roto i taua auahi riaria ra
de
P.
HAAPIIRAA
POROTETANI.
korona pepa ra,
HAIRESI,
i na reô hopça e toru
Roma
matahi-
iriti te Ekalesia Katorika i te varua o Tehani no roto mai i
Ua tuu atura ratou i nia’e i te upoo o TEHANI i te hoê
“
iho ia ratou.
ti é rave rahi roa, oia hoi e 490 matahiti !...
roo e
Eia oti tauaa’oraa ra. ua taio te
apotata e ô i te Basileia o te Atua, no te mea
te varua o Tehani i roto i te auahi pohe ore i na
ra, e teie te irava parau
atu ia
.
e, ua reva ratou i' te Pô, ma te hara pohe i nia
Pierre Cauchon, e no <Jean
ruru
noa’tu.
Pata-a 'FaaoUxaa 3. Ua vai iho hia e te Ekalesia
Ua faatiahia i reira te hoê TahuTaa Auahi
O Nîkoia Midy te io’a no taua
e a mûri
Na roto hoi i te Haapiiraa Katorika ra, aita te haire¬
si
E no reira, ia tae i te 30 no Me 1431, ua arataihia o Te-
tuu ratou i to’na varua i roto i te auahi pohe ore
te Pô
no
lehani na roto. i te mau ravea riaria atoa.
i manuia.
ia’na
hara haamori idolo, ta to te Ekalesia Katorika i pari
★★★★★★★
JE MAU FARE HAAPIIRAA.
nei :
l-.- E té Epikopo e, ua pohe au ia oe ra !
2, Aita te mau reo no nia mai i te Ra’i ta’u i faaroo ra i
haavare mai ia’u ! No ô mai ite Atua'ratauamau reo ra !
3. E teie ta’na parau hopea roa, ma te pii
e !
e
Ua hau atu i te 50 o te matahiti i teienei i tonohia
rahi, “ e lesu
lesu e ! ”
/Taupe ihora ta’na upoo i raro, eua reva to’na varua ia
hine o tei topahia te io’a;
tamarii Tama“ Te mau Haapiiraa Farani-'Ea-
hiti ’',einaha, ua oti nehenehe roa
Paxaxi TaaolUaa 1, Ua pohe mau Jeanne d'Arc
roto i te faataaraa e te faaueraa a te
na
Ekalesia Katorika
i te rima no
tei tuu ia’na, ma te faaherehere ore, i roto
ia tahuhia i te auahi.
Paxan Taaotixaa 2.
mai
haamau i Papeete i
te mau fare haapiiraa tamarii Tamaroa e te
lîèsu ra.
te Haava,
ai Viénot tane e te Taiete no Paris e
No te meae, ua rave o Tehani i te
hairesi, e te hara apotata, e te
hara pohe, oia hoi te hara
mai
hanere
taua ohipa ra, e
reira mai e tae roa mai i teienei, ua hanere e ua
fare haapiiraa ra,
ra e te tahi
pae. Aore hoi te ohipa i haere i te itiraa, ua tata'ihia teie
tei parahi i nia i te mau iri no taua mau
te mahiti
atura te tahi pae te monohia mai
vahi e au, te haere
â te mau orometua haapii mai Farani mai e
nei mau fare e ua faarahi hia te mau
noa
mai nei
POROTETANI
VEA
maha teie tei hi‘o nei, e mea iti â te reira, e te mau
tare
te hooraa fao’a aroha
Te Taiete Metua hoi no Paris ra, tei roto hoi ïa i te hoê
hopoi'a rahi teimaha roa i teienei, ua faarahi te Atna i te
nei te tahi pupu vahiné nb
Ua ite hoi
te rahiraa o te tarahu o te pahi i teie tau
ei pererau e tae atu ai taua feia Poro-Evanelia ra i te vahi e au, e te rahi hoi o te hoo no te maa ra i rahi roa’tu
ai te teimaharaa o te Taiete no Paris. E mea iti hoi te
tatou paatoa i
Farani. e no reira eiaha tatou
e
tiaturi atu i nia ia ratou no te hamani e te tatai faahouraa
i ta tatou mau fare haapiiraa, e mea
rahi
tatou te feia
porotetani i Oteania nei, e oti mau ia tatou taua ohipa ra
na roto i te mana’o maifai e te tauturu no nia mai ra. Haahi-
mana’o ia Nehemia i to’na tau o tei faatia faahou i te
ero no
lerusalema ma te itoito rahi.
Te rave nei ratou i te inau ohipa e au no taua opuaraa
e te haere nei hoi na roto i te mau fare atoa e tae noa
’tu i te mau toa e vài i Papeete no te ani atu i te tautu¬
moni. E rave rahi hoi te mau taata o tei tauturu i teie
ru
nei ohipa, taenoa’toa’tu i te tahi mau katorika, o tei or«
i haapao i ta to ratoU
Epikopo parururaa ia ratou ra.
E inaha, Ua roaa mai ia ratou na moni e
tiahapa.
mau
e
o Mademoiselle
mau
maitai
ua ma¬
porotetani i Farani no te tauturu faahou mai ia ra¬
tou no te mea e oti noa te ohipa ia ratou na roto i te ma¬
na’o maitai e te tauturu papu a te porotetani taatoa e vai
mau
nei. E no reira teie ta ratou i opua ;
Taiete
o
tei mairihia “ TAIETE HAAPIIRAA
POROTETANI ”
o
tei m^na’ohia ei tauturu i te tata‘iraa,
i te faaapîraa i
te
mau vahi i ino e te haaputuraa i te moni o tei haamana’o
Po¬
iti roa ia tahoê màite tatou.
Taa ê noa’tu ai ta outou tauturu rahifaito ore i te Ta¬
iete i Paris na roto i te mau aufauraa, ua papu roa
ïa ia
matou e ia outou atoa ; a tauturu mai.â outou i teienei
o-
hipa e ia manuia roa te reira.
Ua ite hoi oütou e, ia
no
ratou
a
haapiihia te tamarii e tia’i ; ei
ia riro r*tou ei feia maitai.
mûri a’e,
Na taua haapiiraa ra hoi e faariro ia ratou
mau
ei Keresitiahb '
mai to ratou mau tupuna e tae roa mai hoi
metua o tei haapii hia i te matau ia
i te
mau
lehova.
Ua papu'ia matoü e, e hinaaro atoa outou ia riro ei melo
teienei Taiete e aore ra e hapono mai i te tauihaa
ta tatou hooraa tao a aroha
te mauruuru
no
( bazar ). E farii-noa-hia, ma
rahi, te moni e aore ra te mau tao’a rii mai
te peue, te hei, te taupoo, te pûpû, te'^tifaifai, a
te haune,
mau
â mau tao’a rii. Hapono noa mai i ta outou i
mana'o i Papeete e na matou e farii atu.
fare haapiiraa a
Ua ite hoi outou e, o te tao'a iti ta outou e pûpû mai no
teienei ohipa ra, mai te mea ra ïa e, te hô-mai ra outou i.
hia nô te faaapî roa raa i te fare rahi haapiiraa a
te
tamâroa.
-E te piti ra, no te haamaitairaa ’ia i te
te faaroo
i te mau pae Fenua i
Raro, i Tuamotu, i Nuuhiva hoi e tae noa’tu i Rapa e Maareva ma, te ani atoa’tn nei matou ia tauturu atoa mai
outou i teienei ohipa. E ohipa rahi i te taata hoê, e mea
no
Ua faatupu a’enei ratou i Papeete nei i te hoê
Vaite Goupil ta
taata o tei mau i
nehe rahi
te mau tamaroa e te mau tamahine e
•
moni.
rotetani tei parahi i Tahiti, i Moorea,
na
2.000 tara
O Madame Bruneau te tamahine a Adamu te pereside¬
ni no taua ohipa nei
i'teienei, no taua
mau haapiiraa ra, o tei roaa haere te huaai e tei ite i
taua
mau fifi nei e no te-peapea i
te haapiiraa no ta ratou ra
mau tamarii ua opua a’enei ratou i te imi i te mau
ravea
atoa no te tautururaa i te mau haapiiraa. E no
reira te
ani atoa’tu nei ratou i te maù porotetani atoa i Oteania
ia tahoê atoa mai i nia i taua ohipa nei, Ua mana‘o ratçu
e e mea haama rahi te mau porotetani no to tatou nei mau
pae fenua, oia hoi te rahiraa o te taata maohi i te mea e,
ua oti a'enei ta te katorika mau haapiiraa apî e te nehena’o mau. ratou e, e ere i te mea tia ia tiaturi ratou i te
te mau tamahine.
te tahi atu
te hoê
ofai niu ei niuraa i teienei mau fare haapiiraa e a-
Teie te huru o te tupuraa o taua Taiete nei ;
ore ra
te hô-mai ra outou i te hoê iri ei tahua e aore ra ei
E piti pupu tei faataahia i reira :
papai no teienei
Te pupu matamua ra, o te taata, atoa
E mea tia roa i te mau metua i te faaô i roto i
pupu ; e te ani uana’tu nei teienei
ràhl
tinb,
teie râ, ua oti, i teie na avae i mairi a'enei, e piti tau fa-J
te mau mea’toa, no te faaamuraa e te faaahuraa i te
teienei
Taiete ia ratou ia faaô
re
teata
;
Eita anei ïa e oti atoa te hoê fare ha'açiiraaj
Na mua’e i te faaoti i teienei parau te hinaaro nei ma¬
mai.
Te piti o te pupu ra, o
te mau taata ïa o te nehenehe
ia aufau i te tahi tuhaa moni mai te toru ahuru tara te iti
raa haere atu ai i mua i te matahiti hoê.
Ua maitihia a‘enei o Orsmond Walker ( oia hoi te tamaiti a Pero ) ei peresideni no taua Taiete ra e ua hau atu i
te 150 0 te taata o tei faaô mai nei i
pupu hoê
mau fare.
E te mau hoa here e, ua ite nmtou e, mea moni
ïatei aufau e-piti
tara no te faaôraa e hoê tara i te mau avae atoa.
•
ra
E outou atoa e te
E ravwrahi te tnau tamarii, tei paari
Papeete no te faatupuraa i
taua ohipa ra.
^
auhune e te tono noa nei â oia i te feia e ooti,
taata porotetani e vai i
( oia hbi te bazar ) mai ta tatou i
rà. No rêira ra, ua haaputupütu a’e
mataro i mutaa ihb
haapiiraa te haere noa’tuta i te pê raa.
teienei
na
roto i te
ta tatou i ite a’enei,
Teie te piti- o te opuaraa, maori râ ïa
o
te
faatupuraa i
tou i te faaite i te parau a te hoê taata papai parau no
Fa¬
rani, teie ta’na parau ; “ lairitihia te hoê fare haapiiraa
ra, te opani ra ïa outou i te uptda o te fare atiri / ’ ’
Teie te parau faaotiraa : E haapii te metua i te tamaiti i te e‘a ia haere ra, e ia paari oia ra e ore oia e faaru® I
i taua e‘a ra.
Te TOMITE no taua Taiete
ra.
VÈÂ POROTKTANI
4
Te é^pooraa Rahi a te mau Ekalesia
Tafiltl.
(e mabana e navai ai ia (ia i le Palu ra'.
Tirara parau iti.
'kic'k
VAN [RA
«
la tia i le Falu, c hiiruru
i le 25 e i
la maitai ne i le Ealu.
te faaroo,
Na to luahine here i
V
mai'le Apjjoraa Rabi
le 26 no Atele noi, i Papeele nei i roio
i te hioi’û i Paofai
lioê pul’O omuaraa. i le 24 ïa no Atele, i le horaS i le pô
e faalcre iiia’i taua pureraa rae te Oroinelua ra o
Mai le inau mataliili aïoa e liaapaohia le
TERUTALJAKA, no te Tiihaa Apatoa.
E ia oti te Apooraa, i te 26 no Alete, i te bora 8
no
le faanelionclic
fare, ciaba te mau lioho'a hupoiiupe o leijlo pinepine bia i roto i te lalii mau uluafarc, o mau
lioho'M râ no roto i le Ribilia te rave raa liia mai
e
i te pù aloa, na te
Eug. Rurnand, laala etareiia (uiroo no lévrani tei
polie roai teie mau avae i m liri â’ene'; mai te luau
parabole, le Tamaiti Jiopea, na paretenia tino ahüru,
te diderania i moe, te''mau taie ni, e io vai alura
i te amui maii laua Oroa Mc’a ra.
E 85 teneiimelera i le roa e e 65 i te
agno.
lioo i to lioho’a boê I lara c e pili toat.-n
A faaiio mai ïa ia iMoreau, Oromelua i
oromelua papaa no MnoreA ç
haapaoite pure faaoliraa. 1 reira e opereliia’i-te
Eupliari i le niau tamarii naleAtua o lei liiuaaro
.
O tei liiuaaro i te boho‘a e au
E lo le Haapaoraa Evuneiia no Papeete, a iiaere
paaloa mai tatou i laua na pureraa ra, e ati alu ite
Tuau Auvalia no te nniu paroiki’loa no
Tahili e
Moorea. E ravaai taala taua na oromelua toopiti
e haapao i na pure omuaraa e te faaotiraa. Eaha
lioi le mea e noaa’i i la raua upoa’a, mai le ineae,
ia tapuni te l’a rarahi’e tae noa’lu i te i’a rii i roio
’l'eip le
Papeete.
icif'k'k'kiK'k'^-^rkirkrk'kixiit'k'kTk'Aiic-k'kif'k'kic-kiiciick
IRAVA
«
E tenu na, e
PARAU.
ara i to outou faarooraa... »
LUKA VIII, 18.
i le lo'a.
Uariro leienei irava ei parau faaoliraa, oi opaparabolcrno te Urue hnero. To ueue noa
hia nei, le opore noa bia nei le Pi|rau Ora i le mau
ni np le
Faaitoito e to Orofara.
Vea Porolelani, e ua
^lana’o oia h mauruuru lo’na ra mau hoai le ite i
Ile itoilo no to lalo.u mau tacac no Orofara i te pae
Ua tae mai leienei rala
[o lefaaroo:
Orofara, i te 24 no Me 1921.
'l'eie to parauapî i Orofara nei, te rahi nei teito-
iÿ) po te ohipa no le faaroo i rotopu ia matou, le
fcia ekalesia e tae noa’lu i le feia laurearea ; e i le
|abana Penelekose i i^i^airi a’enej, ua bapetizolua
hoô tamaiti kalorika, i roio i ta tatou HaapaoIPoroletani, e e pili lau laeae tei faatahinuhia
liatono i tauamahana ra. No reira ua faalupu
boè putuputuraa i taua pô ra, e no te anamdaG 0 te aau o le taala i taua rui ra, ua opua le
Furearea i te lapiti i te himene na rolp i té aufau
Te moni.
ai taua putuputuraa ra, ua
la e 40 lara, e teie te vahi la (e Taurearea i ono laua moni ra, ia vai iho hia no te faaap^aa
r'matou fare putuputuraa, ia faatupu hia teautaa i rotoi le mau tapati oroa’toa e lae noa’lu i
i tetaimej faaoti
mahana’loa, i le mau fenua'toa e i rotopu i letmiu
laalaboa. ,üa rabi roa anei le holu? Ailâ ! No teaha ra ? No le faaroot'aa hape.
Te na 6 maira o lesu Mesia : « E ara i Ib outou
faarooraa, » no le mea lioi o le ravea rahi iaeroaa’i
ia talon te iie e le maitai. E ua hape taua ravea ra
i le haapaoraabia, e Itopea
I.
—
ino ra.
Eaha ra te faarooraa hape ?
T-eteta ;,1.
—
.
..
E faarooraa Inria noa, fl faarooraa
turori noa.
Te laala no’na taua burn faaroo ra, na lae mai
boi to’na ra lino i te pureraa, alla râ le vorua; ort
haere noa to’na mana’o. O le pae paari ïa no le ara
lia. T&'tnataitai noa ra oja i tei ô rnai, o to raton
ahu ; te paraparau noa ra oiai tei pihai ihoia’na ra
te varoa noa ra oia i le laolo, Aita e nou¬
i te Parau na te Aliia, aita c mauiui lo aau : la
lio‘i oia i te fare, aita i ito e tae uoa’lu i le tuaroi
e aore ra
nou
parau a te orometua !
la lopatopa le hueio c
no
ia ainuarnuhiac te
le Pô, e ia ore le boê iti a’o ia
loe !
manu
Araua'e
e
mau‘a faufaa oro noa le hu'mo i No reira, E ARA !
2. — E faarooraa teoteo ia !
Mai te fenu'a one, e te papa, e le-hohonu ore, le
faalia .oioi noa nei laua laata ra i le ueueraa huero
VEA
POROTETANL
iiUMpoapea ia’na iho i te li iamana‘o i le mau ino e le faahemaraa e te ati e lupu
liaere a mui’i a'e, enohoa mai lelauUiru e le faaol’oinai e üpnoiia'i. K inai aa anoi ia’na ra ? No rei¬
ra eila oia e haarnata, i te mau maliaiia’ioa na
rolo
i te pure liaetiaa e ali alu ia fesu Mesia, eiaha ia
polie le liuero ora Ici ro.ia mai, ia lupu rà. E iriaha
tera mai te ali e le polie, e le intiji
liiiru iuo atoa,
Par.iu. AiUi oia i
Ua oriorio alura
mai te mau mahaiiti'veavea ra. .
ta’na paieii,
Te maere
aila i rarirari i le pape ora.
ra le
laala. E AllA !
3. — l'I faarooraa apitihia i te Jaar ooraa i te Ma-
lli.
RAA
Ëaîia te utüa
^
e
k roaa i
faaro©-
na huru
?
PITl
Teie ia ; 1. ■— E foaere-roa-hia te taata Jaarooraa
hape.
Ua hape hoi taua
roaa
laala ra i le mana'oraa e, ua
ia’na te hoê mau faufaa lumu: T. lepae paieti?
E
poiri ïa lo’na ra aau, e ia tae i le taime ali aila to’iia e tauliiru. 1 le pae o te mau lao’a ? Eila ia e mau
I te pae no ie ora mure ore? Eita ia te Faïue farii i
toi parahi ma te ohijia ore.
2,
E Jaarahi roa hia te iao'a die taata i roaa
E mea pohe ta'na i roaa ! l le pae mararnarama 1
—
iTenei te tao'a ia'^ui ra.
mona.
Ealia O Mamona? O le aihere ia no le ueue hue.ro, «ia lioi, le faufaa lino, le lao'ano teienei ao.
1 to le laala liaauiaturaa i te t'aaroo i te Parau, e
haapaoraa iloiio roa la’na, ua moe ia’na le aihere
Aliiri u.i moe roa! Luka XiV, 33. Tei te
valu hohonu râ te aa. Te ara noa nei le Enemi'.
Eita e maorb, ua pee rii te iloilo matamua: I rei¬
ra oia e liaalili ai e, e faataupupu ai i te mana o no
laua taala ra : E monoraa ïaufaa, e tarahu tei
ore i liaapeehia, e marôraa: i te feUi, e afairaa i
te
tneae i te Haavaraa, e t'aaereraa, e faauluaraa,
e
i reira ra.
E rahi roa’tu to’na ra oaoa e lehau i te
rua ;
te haere noa ja to’na ile i le
pae
hohonu,
va-
e
ua
hia’tu oia i to’na ra l'atu iâlesu Me¬
sia. Aila e olia i to’iia ra faaroo. To^na marû, e te
kuifalala
mana
noa
le haere noa’lura ïa i
varua, e te parau tia.
te rahi.
E ua roaa ia'na le hoê mau laata no te ora
le ite nei oia i le manuiaraa o fâ’na ra
ohipa-faatupuraa i le Basileia.
mure ore, c
OPANl ; loane Vil, 38 e XIV. 12.
O. Moreau.
faainoraa..
7’e n i ô maira te Mesia: O lei ore i
mau
liaapae i te
meà atoa na’na ra, e ore atoa oia e riro ei pi¬
pi na’u... Ua apiapi râ le faarooraa mau, e ua [lohe le paieti !
A u.ê te faarooraa ha pe e! E faaluroriraa mau!
E ARA !
El HAAMANAORAA
Te taparahiraa
'
11.
EaHA IîA te faarooraa e MAITAI AITE TA.ATA?
—
porotetanî
i te 24 no Atete 1572.
■*★★■****
.
Teie ia
,
1. — 0 te faaivoi-aa haeliaa e
roa i te Mesia
te
tiaturi
mo no
te Salamo H9, le sala-
le faarooraa i le Parau ua te Atua e atimoa
a’e. Te featia atoa nei ïa tatou i le parau aie aposelolo ra O Peiero ia lesu Mesia; loane VI, 68_
Tei ia oe hoi te parau no le ora mure
aloa e papu ai
moteo:
ore! 1 reira
ia tatou i tei faaiteliia e Paulo ia Ti-
11 Timoteo 111, IG.
2.
O te faarooraa o tei iini e tei faahohonu i te
lîe tei roaa 7nai, na roto i te haapii noa i raro a‘e i
—
te Varuamaitai.
3. —
tupai ia ratou ÎHaloa, i reira e rahi ai to te
!
te
hoâhaapaoraa api roa emaiiaiai lalou e to lalou
laala lupu : 1 Tim. VI, 11, 12. Te faarooraa ohipa
ore, 8 mea polie ïa. lak. 1, 21-25- A hio atoa na i te
Alua
•
E te parau hia nei te mau Pope Arii e le
Katoli-
Mesia i raro nei ! *
Teie hoi te ravea faufau lei imi
Tefaarooto reira earatai atu ialalou i le fanau
faahouraa ; la riro oia i rolo ia lalou ei lumu no
no
ka e, « Te MONO no lesu
IV, 13 - 17 ?
OteJaarooraa ohipa tuinu ia.
loane XV, 8
mata’i te Arii
rnauruuru
E ere anei ua poroi Paulo i la’na ra tamaiti ia Timoleo : 1 Timoteo
te malahiti 1572, i taEarani, o Charles IX, i te faaora
roa i te Haapaoraa Poroleiani i te taime
hoê na
rolo i te taparahiraa i te mau laata Porotetani taatoa e vai i l''ar ini ra. E ere no’na iho taua mana’o ra ; Na te Pope Arii no laua anotau ra, o
PIO V, i a'o pinepine noa'lu ia’na, na ô oi.i i te pâ
pai : t Haapohe oe ia ratou, eiaha hoê iti a’e ia
loe! Eiaha oe e faaherehere, A imi i te ravea ®
0 le mahana le reira, i
^
Ua haâpaohia ïa i reira,
hia o le Arii ;
pûpû alu oia i toTiara tualiineia faaipoipo i
pae Poroleiani ( e fetii raua ) Ua parauhia mai te Hui Raatira Porolelaui e hope roa’e, e haere mai i te oroa faaipoipo
raa i Paris, e ua horoohia e, eila ratou e haapaapeahia iti a’e no ta ratou haapaoraa.
Ua
te hoê Uaalira roo nui no le
V
VEA' fOnOTETANl
Einahaj ua hope le raliima i te tae mai i Paris,
ua
oti atca ïa te faaineincraa i te lupairaa ia ratou.
faeliau malgache
paha,
tei tae faahou i Farani, e
haere e haamana i
tei tajiea hia i reira, e
aore ra
le Fenua Purutia.
Hau Amui i
1 te tuiraa pô,
te Ture o le mau
te
Te rahiraa, no to Haapaoraa Poroletani
i te 24 no Alele, ua pateiiia (e ôê no
fare pureraa katorika i pihai iho i le fare Arii,
Te Porotetani, ua laoto ratnu ma te tialuri i tc pate Arii. Ua liai râ le Katorika i te
haapao mailaiana’e. e ua riro ralou ei ite mau no
lesuMesiai reira, ma lo haapa’oila ralou mau
paelraa ôê.
Teie ta ratou tapa'o: E satauro uouo i nia i le taupoo. I reira, ua horo ralou, ua liaaparari i le
mau upula fare i mana'o liia e, e Poroletani to roto, e ua laparahi hia i roto i lo ralou mau piha, i
nia i te roi, e aore ra i lo mau aroà : te lane, le va¬
hiné, te ïamarii, e ua vahi ralou i le opu no te mau
vahiné liapu, a iriti ai i te mau tamarii ! Ua î roa
e
te mau aroâ i te lino faaino roa hia:
no te mea ua
rau a
te loto mai le pape, ua
ua
tahe noa
tilirihia taua mau tino ra
i roto i le anavai rahi ra o Seine
e ua
uteule i te
loto !
Ualono atu la tatou Taieie i le hoê OroPapaa no Madagascar e parahi i rotopu ia
pureraa.
metua
ratou, e ua rahi roa
mea ua ite
mahana, ai ta i faaea te taparaliiraa i Paris.
E i te 25, ua tonoliia le faauoraa liuna nnte Arii i
le mau Tavana Hau Tuhaa no Farani, e na reira
to ratou mauruuru, no te
oiaia ralou e i le parau i to ratou reo.
SÉNÉGAL.
—
I te 13 no Eperera 1921, i
faala-
hinu hia’i i reira te Oromelua Ereere ra o Nichol,
hoahoioia no Moreau, le oromelua no Moorea,
haapao o Moreau i taua fenua rahou
a’e i lo’na taeraa mai i ô nei. E oromelua lauturu
oia né te
malahiti
E pili
ïa, e feia
e
mau
Oromelua Papaa na
29. E laata iloito hoi
oia
e
rulo i na
te faalere
nei oia i te pure na roto i na
reo e toru: Farani,
Paretane, Sénégalais. Na te Alua i faaî ia'na i le
mana
Varua.
atoa ralou. Te raiiiraa ua faaiia ratou, E mea varavara
tei paloi.
Iamana‘o hia ra, e ili le 30 000 taala
Poroletani
r le Pope
Arii. Ua pohe hoi o PiO V, i laua laime ra, hoê â
ïa huru to’na marû e lo le hope Arii ra o TERETORIO XIII tei mono ia'na. No lo’na oaoa iti rahi,
i te taeraa mai te parau apie, ua oli, ua faatupu
oia i te hoê oroa rahi, e le hoê pure haamailairaa
i te Atua, ua pupuhi hia te pupuhi fenua, eua ha-
E UlRAA.
Farani tei polie i reira ei haamauruuiu
manihia le hoê medai. 'l'e.e le hohoa i nia iho i la¬
ua medai ra :
te upoo o le Pope i
le tahi pae, e i le
tahi pae e Melahi ïa te laparahi ra i te taata e ua
neneihia i reira < Tupa'iraa Porotetani. *
O te huru ïa o te tiaraa no to tatou mau tupuna
i taua laime ra. Teie te faaotiraa : Mataio XI, 29 ;
Hehera Xll, 1.
VEA
POROTETANI.
★★★
E te Faehaii tei ho’i mai mai Farani mai, e tei ite i te
Fare ma’i e i te mahana i pohe ai to outou hoa-faehau o
Tinomana a MARURAl, o tei parahi i Papeari hou
a‘e te tama'i. A faaite oioi maiia Moreau, Oromelua i Pa¬
peete.
★★★★★★★★★★★★★★★★★★★★★★★★★★★★★★A-
Parau faaara.
Te mau faehau e au ia ani i te Tuhaa Faehau ;
Te mau utaa faehau pohe i Farani e i Tahiti atoa hoi,
e aitâ i ani ite Tuhaa, haapeepee mai i te ani. Na Moreau
e
tauturu atu i tei hinaaro.
★★★★★★★★★★★★★★★★★★★★★★★★★★★★★★A-
PARAU API HO TE FETU
TAIETE FAATUPURAA
-★★★★★*★
EVANELÏA NO PARIS.
I te 18 no Tiurai i mairi a'enei, i Uturoa, ua
fanau
o
Madame Charles VERNIER ( Taro Verenie v. ) e tamaroa.
★★★★★★★
Aita i rahi te mau parau apî tei roaa mai ia ta¬
tou i teienei avae. Teie le parau tei tae mai mai te
mau fenua atoa i
haapaohia e la tatou Taiete : * Ua
rahi te auhune, eita le rave ohipa e navai maitai.
-Teie ta ratou tiaororaa : A fano mai
( Anei ta’na
parau haapopou ia Taro Verenie ma, e te haamaitai atu
E teie te io’a no taua tamaiti iti
e
tauturu
ra : andre marc
derea Mareko ). Te faaite atu nei Vea Porotetani
nei oia i te Atua o tei tauturu mai i to tatou mau hoa here i
roto i teienei ohipa.
Ei nia iho ia raton e i te aiû iti to
te Fâtu rima ei haamatai.
ia
matou !. »
MADAGASCAR.
—-
E 2.500, eaore -ra e
3.000
iMPRIMEIAtK OC
LOCCAN4C, RAPKKTC.
Fait partie de Vea Porotetani 1921