TOREA_N_012_1938_Eperera.pdf
- Texte
-
MATAHITI PITI
EPERERA 1938
S
TOREA
ROO I TE MATAHITi HOE: E MAHA TARA — E 2 FARANE I TE VEA HOE.
FRANÇOIS HERVÉ, Directeur-Gérant
e fartiraa oaoa a Tahiti i te mau tamaris a te flau metua.
Ua tupu i Tahiti nei i teie ava`e te hoê fariiraa hanahana no te taeraa
mai te manua ra o Jeanne d'Arc e no te mau peu arearea i faatupuhia no'na.
Aita o Jeanne d'Arc i f.aahiahiahia no to'na ana`e ra nehenehe, no te mau
ohipa maitetai ra e ravehia ra i nia iho I taua manna ra no te pae nuu
Moana, e mau ohipa api ana`e, na te uira te pupuhi fenua e faatere e te
rahiraa o te mau ohipa atoa.
E pahi haapiiraa teie i te mau toro`a raatira, o te riro hoi ratou, a muri
a`e ei mau raatira faatere no te pae nuu Moana.
Tei nia iho i taua manua nei e 90 tamarii api haapii no te toro`a raatira,
20 haapii no te toro`a no te pae matini, 10 haapii no te toro`a tamuta
pahi, e 5 haapii no te toro'a raatira no te mau Hau êê ; e 3 Polonais,
e e 2 Persans, la amuihia te rahiraa taatoa no te taata i nia iho i teie
nei manua, e 700 'la taata.
Te oraraa no teie nei mau tamarií api i nia iho i teie nei manna, 10
fa i roto i te piha hoê, i reira ratou taoto ai, tamaa ai, e e haapii ai. Mea
nehenehe to raton piha, e mea ma roa hoi.
I to ratou haamätaraa mai, alta to ratou e toro'a, e mau tamarii haapii
ana`e ratou, e i to ratou taeraa mai i Noumea i te ava`e Mati i mairi a'enei,
i reira to ratou faatoro`a haere-raa-hia.
E 8.000 talle te teiaha o teie nei pahi, e 30 maire i te hora to'na tere.
E 8 pupuhi fenua rarahi i nia iho, oia hoi, e 4 i mua, e 4 hoi i muri.
Te vai atoa ra i nia iho te mau pupuhi ferma 75 e te pupuhi taviri no
te pupuhiraa i te pahi reva. E piti pahi reva to taua pahi nei.
Tei raro a`e teie nei manna i te faatereraa a Mr Auphan, o te raatira api
roa a`e teie i te mau raatira atoa no te nuu Moana.
Te vai atoa ra te hoê perepitero i nia iho i teie nei manua, e raatira
tapa`o pae oia, no roto i te pupu pahi reva, i te matahiti 1925, ua mahiti
oia s to'na toro`a e ua faatuhaahïa oia~ i muri mai oia i faaô atu ai i; roto
TORE
i te pupu no te haapiiraa i te toro`a perepitero, e ua faatoro`ahia hoi ei
perepitero. No roto teie nei taata i te mau haapiiráa teitei roa.
Ua haamana`o te Hau no te fenua nei e, ia faatupuhia te hoê arearearaa
no te fariiraa ia Jeanne d'Arc ia au mai te mau arearea e rave hia na, no
huru
te 14 no Tiurai. Ua rave te mau mataeinaa, ua faaineine i te mau
arearea atoa no te farii hanahanaraa'tu i taua manua ra, ahiri aita e vero,
ua manuia maitai roa ia te mau peu i faaineinehia.
Noa'tu â ra te vero, ua arearea maitai noa iho â te taata, ua rave-noahia te mau ohipa arearea i roto i te ua, aita roa hoê a`e mahana rauma`i
e na te hope noa'tu te arearea. Ua faahiahia atoa te mau ihitai no te mau
ohipa i ravehia e to tahiti nei, no te farii poupouraa'tu ia ratou.
Tele te hoê mau rê no taua mau arearearaa ra:
Himene maohi, rê matamua Mataiea, rê piti Papeari.
Himene nota, rê matamua Papeari, rê piti Pirae.
Otea tane, rê matamua Paea, rê piti Papenoo.
Otea vahine, rê matamua Tema`e, rê piti Patutoa.
Aparima, rê matamua Tehaupoo, rê piti Pueu.
Paôâ, rê matamua Pueu, rê piti Afareaitu
Maha'u, rê matamua Vairao.
Ute, rê matamua Tema'e, rê piti Tuamotu.
Rê taae e 500 farane na to Tuamotu.
Vaa ta'ie, rê matamua Taaroa, rê piti Snow, rê toru Terorotua.
Vaa hoe, rê matamua Teahupoo, rê piti Vairao.
Vaa tauati, vahine, rê matamua Tautira-Teahupoo, rê piti Papara.
Rê no te taviriraa a te Han:
Tel tavirihia i te mahana maha 21 i te matete.
Rê 20.000 farane, ua roaa ia i te No 883 Serie 1.
Rê 10.000 farane, ua roaa ia i te N° 906 Serie 4.
Rê 5. 000 farane, ua roaa ia i te No 992 Série 4.
Te mau numera o tel tano i te tano 1. 000 farane:
553 Serie 2
404 Série 4
567 Série 5
442 Série 4
825 » 4
221 » 1
505 » 5
104 » 4
045 » 3
605 » 5
443 » 3
765 » 3
Te numera o tei tano i te tano 500 farane
764 Série
491 Série 2
908 Série 3
156 »
381 » 1
745 » 6
822 »
297 » 2
785 » 2
903 »
076 » 3
715 » 1
913 a
264 » 3
727 » 6
1
4
4
6
5
146 Série 4
024 » 4
525 » 3
160 » 1
TOREA
3
Te mau numera atoa e 46 te numera faahopearaa, ua tano ia i te tano
001 farane.
Te mau numera atoa e 3 te numera faahopearaa, ua tano ia i te tano
20 farane.
I roto í te fare hooraa raau a LHERßIER,
I
PAPEETE NEI,
e roaa ai ia outou te mau huru raau atoa ta outou e hinaaro,
no te mau huru ma`i atoa.
I reira hoi, e roaa mai ai ía outou te mau raau maitai rahi ra, e:
" RAAHOTA NAl" raau bota no te tamarli, tamarii e pae matahiti, haere mai í raro.
Teie nei mau raau hota e faaitehia atu nei, e tano ia no te
mau huru hota atoa e no te mau huru u`i atoa noa'tu eaha te
huru no te matahiti.
"RAATOTO" raau no te toto, te raau o tel hau i te maitai
no te haamaitairaa I te toto e no te faaitoitoraa i te tino.
" RAAMATA" raau no te mata, raau o tei hau i te maitai no
te rapaauraa i te ma`i mata. etc...
Ua faaite-atoa-hia na roto i te reo maohi, te faito no te inuraa
i teie nei mau raau e aore ra te faito e te huru no te rapaauraa.
O te huru o te tereraa o te Ao nei
I roto i te Vea Torea i mairi aenei, ua faaiteite atu ia matou
te ao nei,
i te huru no te mau peapea huru rau e tupu ra i roto i
e ua fatata roa taua mau haaviraa ra i te faatupu i te tamai.
Ia hibhia i teie nei ra, mai te mea ra ia e, te mateatea atu ra
taua ata pour! ra, te ore atu ra te mau parau haaviviraa tama`i,
te atea ê atu ra taua mau parau ra i teie nei.
Na roto ra hoi i te hoê mau opuaraa tahito na Elemani, o tei
faaineinehia e ana mai te ite-ore-hia, inaha ua haru atu ra i te
fenua ra o Oterita (Autriche).
Teie nei fenua, e patireia rahi i mutaa iho ra, tel raro a`e i te
faatereraa a te mau Hepera. Te mau hui-taata o taua fenua ra,
mai i
e mau taata ana`e ia no te mau huru patireia atoa e piri
TOREA
teie nei fenua, o tei riro mai ia'na na roto i te tama`ì. I muri roa
mai, i te amahamaharaa o taua patíreia nei, purara haere noa
atu ra taua huiraatira no na nei.
No reira o Tcheco-Slovaquie, to'na oíre pû ra o Prague, faariro atu ra ia ratou i Hau Repupirita. O Serepia ra (Serbie), ua
rave mai ia í te tahi tau oire to te Oterita. Ua na reira atoa hoi
o Rumania (Roumanie). O Hongrie ra, ua faataaê atoa'tu ia'na i
te Oterita. O Italia hoi, ua rave atoa mai ia i te tahi mau oire
o Oterita.
Riro iho ra o Oterita i Hau nainai roa i teie nei iho nei, e te reo
e parauhia e taua mau huiraatira nei, e reo purutia ia, e reo taaê
ra i to te Purutia Apatoerau.
Riro atu ra te oire pû no Oterita, o Vienne, ei oire rahi roa
no te hoê Hau iti nainai roa,
E fifi rahi to te Hau Oterita no te tere-ore-raa o te mau ohipa
hoo taihaa o to'na fenua, o tei arai-roa-hia e o tei haafifi-roa-hia
e te mau Hau tapin mai ia'na, na nia i te rahi no te mau tute
tuanie e titauhia atu i nia ia'na.
Na roto i taua mau tumu ra, e na roto hoi i te iteraa te Oterita i te manuia rahi o Hitler, i mana`o ai ratou e, e pee ratou
i te faatereraa a te Purutia. Ua hinaaro ra te pae rahi no te Oterita i te tapea noa i to ratou Hau i roto i te tiàma. Ua oti e ana
ra teie nei ohipa i te faanahonahohia e Hitler e te mau taata piri
purutia 1 roto i Oterita, mai te faaau te parau e, e na ratou iho
e titau nei i te Purutia ia til mai i to ratou fenua. No te mea
te taeraa mai o Hitler e to'na Nuu 1 Oterita, ua mamu noa taua
hui-taata ra, aita roa ratou i faatupu parau atu, ua rave hoi o
Hitler ï teie nei fenua i reira ra, no te taati atu i te Hau Purutia
e faaterehia ra e ana.
E mea taaê hoi te faatereraa o te fenua Tcheco-Slovaquie, te
reira te fenua i peapea-rahi-hia, e ua mana`o-mau-hia e tupu te
hoê tama`i rahi i rotopu ia'na e te Purutia, e o teie nei hoi fenua ra, te turuhia net la e te Hau Farani. No reira hoi, ahiri o
Purutia i hauti atoa'tu i reira, ua tiâ atoa'tu ia o Farani no te
aro ia Purutia, e i reira ra, e tia atoa mai ia o Peretane no te
aro atoa ia Purutia, no te mea e Hau amui hoi raua, e riro atoa
ia te tahi atu mau Hau i te tíâ mai i taua taime ra.
I nia i te mau otia o teie nei fenua Tcheco-Slovaquie e piri f te
fenua Purutia, te vai ra i reira 4 mirioni taata no purutia, o tei
hinaaro atoa ia tü mai o Hitler ia ratou, ua taia ra oia, no te mea
te Pexetiteni faatere o teie nei fenua, aita roa oia e hinaaro i te'
TOREA
5
reira, e te imi ra eia i te tamaru i taua nunaa taata nei, ia ore
taua mau hinaaro no ratou ra, e ia faaea noa i raro a`e i teie
faatereraa a te Tcheco-Slovaquie.
~
Te Fare tapunuraa maa.
Ua ite paatoa tatou i teie nei e ua tupu maitai te ohipa a taua Taiete nei,
i Tahiti nei, e te tere maitai ra te ohipa no te tapunuraa i te maa, e mea
rahi hoi te taata rave ohipa no te fenua e rave ra i te ohipa i reira, mea
faahiahia roa'tu ia te reira.
No reira hoi e homa, haamana'o i te hoo i te mau maa e mahiti mai no
taua fare ra, ia vai noa mai teie nei ohipa faahiahia i to tatou fenua. Mea
monamona mau, te mau maa e tapunuhia nei e te raveraa má' maitai, e ia
haamana'o atoa hoi tatou e, ia hoo tatou i te mau maa a taua Taiete nei, ta
turu ra ia tatou, ia vai noa te faufaa moni i nia i te fenua iho nei, aita ia
e haere ra i te mau fenua no rapae, no reira eiaha e haamoê e ia hiaamu noa
atu i te maa tapunu, e hoo ihoa ia tatou i to te fenua nei.
To te Tuamotu a ani noa'tu i te mau hoo-taoâ e haere atu ia outou na,
e e rave mai i te mau maa tapunu na te Taiete Faaapu no Tahiti, mai te vi
te iita e te painapo.
"Te Metna Amri"
Te hoohia nei i Papeete nei, i te piha ohiparaa
a te Torea; te paero 100 kiro: 135 farane i te paero hoê.
Te tamai no te fenua Paniora:
Mai teie mai ia ava'e i mairi ae nei te huruêraa te tereraa no te tama'i
i te ferma Paniora. E puai rahi taaê to te nuu o te Tenerara Franco, te
haere noa ra i mua i te mau mahana atoa, area i te nuu no te pae repupirita ra te otohe noa ra ia i muri, noa'tu te itoito faito ore o to'na nuu,
te mana`o papu-roa-hia nei i teie nei e, ua fatata roa teie tama'i i te hau
e te fatáta noa mai ra hoi te ré rahi i te ram ia Franco.
Ia tae i te hauraa no te tama'i, ia riro mai te ré ia Franco, e a riro
taatoa mai ai ia'na te fenua Paniora, i reira atoa paha Ia te mau taata
purutia o tei faao noa ia ratou i roto i taud tama'i ra, na roto i to ratou
iho hinaaro, e na reira hoi te Italia, e faatupu parau e, aua'e raua i riro
ai te ré ia Franco, e no taua mau tumu ra e riro atoa ia raua i te ani
ia Franco e, ia horoa-atoa-hia mai, te tahi mau puhaparaa papu maitai no
T
ËA,
raua i roto i taua fenua Paniora ra, ia nehenehe atoa ia raua ia tiââu e
ia hiopoa i te mau poromu no te moana Méditerranée.
Eita roa paha ia te reira vahi e tia noa ia Farani raua o Peretane.
A haamana`o atoa na tatou i te hoê ohipa o tei tupu i te fenua Paniora,
ï muri rii noa mai i te matahiti 1811, i taua anotau ra e au hoê te Perelane e te Paniora no te aroraa mai ia Naporeo I i te fenua Paniora teie
nei tama`i te tupuraa, i reira hoi to te nuu Peretane e te nuu Paniora aroraa mai i te nuu o te Farani.
PereNoa'tu â to raua au hoê, inaha ia taaê iti noa a`e te mau faehau
tane i te reira tau, i to ratou nuu, e taparahi haapohe-roa-hia o ratou e te
Paniora, eaha hoi te tumu, no te mea ia, e mau taata êê ratou i te Paniora.
Te pereoo taataahi e te pereoo uira "PEUGEOT"
Te pereoo taataahi " Peugeot ", o te mau pereoo ia o tel hau a`e i te maltai
e tia te
i te mau pereoo farani atoa. Ia hoo outou i te pereoo " Peugeot ", mama,
pereoo
hoo
reira i te vairaa e a tau noa'tu. Ia hoo rã outou i te mau
te hoê maa
e moni hue 'fa ta outou, eita roa e maoro ua Mo, e au atura Ia i
tapû rahi auri faufaa-ore.
te
Te pereoo uira " Peugeot ", tei te fenua farani ia te hamaniraa-hia,
outou
no
to
te
maitai
e
te
tano
maitai
hoi
i
hau
pereoo
o
tei
mau
hoê teie
na mau fenua rii ei faauta horopatete e aore ra ei faauta puha. Ia hoo outou
outou i te
i te pereoo uira ( Camionnette ) " Peugeot ", e mauruuru maitai
haamauaraa.
mau
reira haamauaraa moni, no to'na paari e te iti hoi o to'na
outou mau
A poroi ana`e mai i to outou mau pereoo taataahi e tomono
i te fare
Solari,
pereoo uira ( camionnettes ) i Papeete nei ia Mr René
nei.
Papeete
i
"Peugeot" e aore ra i te Piha ohiparaa a te "TOREA"
Te tamai T"inito
E fenua rahi roa te fenua tinito, e nunaa rahi hoi to'na o tei
naeahia e 300.000.000 taata, na na mua ae na oia i te maramarama ia tatou, ua hau atu i te 4 tauatini matahiti te amoraa hou
a`e aí tatou. E mea au ore na te tinito te ohipa tama`i, e 50 a`e
nei matahiti te maoro i teie nei, hoê huru ia ratou te toroa Tenerara e, o te hoë ia toroa iti haehaa roa.
Mai te tau mai â no te orure hau, i faariro ai ratou i te toro`a
faehau ei toro`a faahiahia, e ere ra te mau faehau tinito i te mau
faehau puai.
Na roto i te riroraa te fenua tinito i te Tapone, na te reira
i faaara i te aauhere o taua nunaa i to ratou patireia. Ua ravehia te ohipa maitiraa faehau i reira, ua haapii i te mau ohipa
no te tama`i, teie ra te hoê vahi e maere-rahi-hia, maori ra ia
e au hoê ta Purutia raua o Tapone, inaha hoi te haere nei te
TOREA
mau taata purutia i te fenua tinito no te haapíi atu ia ratou
te ohipa no te tama`i.
te rahi o to
Ua riro ei mea teoteo rahi na te Hau Tapone no
raro i te moana
mau manua tama`i o tei riro hoi oia ei upoo no
e no te moana o tei haati i te fenua tinito. Te tomo atura to'n
r
nuu i roto i te hohonuraa no te fenua tinito te atea atoa atu
teie nei tafa i to'na puhaparaa pû. Te faaauhia nei te huru no
ma`i Tapone e te Tinito i te tama`i a te Rutia e o Napoleo.
ia'na, ua purara haere.
Noa'tu te mau upootiaraa o tei roaa mai
ratou ma
noa to'na mau faehau mai te mea ra e, ua hoi mai
te titi te huru.
mairi ae nei, t
E pau rahi to te nuu Tapone i te mau mahana i
te hoê no Eperera nei, ua haatihia te hoê nuu tapone o tei naeamai te Tapone i t
hia 5.000 taata e te hoê nuu Tinito. Ua tuu
puai rahi e aita roa
hoê nun ei tauturu e ua faaû na roto i te
haro titi atura to'n
i upootia, e pau rabi to'na i reira, e ua
mau faehau i te pae Apatoerau.
Te faahua parau ra o Tapone, na mau te nuu Tinito ia'na na
i muri.
roto i te hoê faaûraa rahi e ua otohe te nuu Tinito
Aita roa e taata maitai no te faaite mai i te mau ohipa e tuto
pu i te tau e haere mai nei, te mana'ohia nei ra e ati rahi
Tapone i roto I teie tama`i.
Ua faaite te Hau Marite i te hoê parau api na roto i te ma
Patireia atoa i te parau ra e, eita oia e ta otia i te hamani i to'na
tane te teiaha. Teie ra
mau manua tama`i i te falto ra e 35.000
te faito ta'na e hamani maori ra e faahamani oia î te mau manua
a`e
tama`i i nia i te falto ra e 45.000 Lane oia hoi 6 °/o na nia
na Tapone.
i to te Tapone. Ua riro teie nei parau ei parau taia rahi
Te faaroo atoa-hia nei e, ua ani oia i te Italia e i te Purutia
ia tahoê mai ia'na no te haruraa mai ia Taina Apatoerau
----
v--~.--®
Fare Ratio Oteania
( RADIO-SALON OCEANIEN )
Baldwin B%MBRIDGE ,;
Ratio PHILCO — Phi — Mori no te ratio.
TE II00 o te Ratio "PHILCO" e 6 mori, 1 accu e 6 volts: 2950 farane
Matini MORI UIRA " DELCO ":
TE HOO no te hoê matini e e 2 accu e 6 volts: 2900 farane.
Afata hamaniraa pape toetoe : na te mori arahu e faatere:
Ravea api na " FRIGELUX ". — Papai noa mai, no te moni hoo
TOR EA
Te aamu ifi o Rehu Auahl.
(Te tudtiraa teie o te aamu, i haamatahia i te Hihi
9)
Mai te parau atu raua e, aue Rehu Auahi e, ahiri oe ï ite, eita e
nehenehe ia parau, aue te faahiahia rahi e. Aita ea paha oe i ite ae
nei i te hoê arearearaa mai te ra te huru. Teie roa atu â, te hoê mea
faahiahia roa, maori ra ia e, o te hod ia tamahine o tei ore roa i iteahia e o vai ra o'na, o te hod ia tamahine iti nehenehe rahi roa, o'na
tei ravehia ei arii vahine no taua oriraa ra, e no taua tamaaraa ra,
te tamaiti ihoa a te arii to pihai iho i taua potii ra i nia i te tamaaraa,
e o raua ihoa hoi i te oriraa. Aue e Rehu Auahi e, ahiri paha oe i ite
mata roa .atu, ua nehenehe rü o'na.
Te faaroo noa ra hoi o Rehu Auahi i teie nei mau parau mai te ore
roa oia e pallono noa'tu, inaha te tai atoa mai ra te pu na roto i te
óire, o te hoê ia raatira tapao anaana ma te apeehia mai, e te hoê
tavini no te arii, e tei nia i to'na rima te hod turua tirita, tei nia iho
i reira te vaihoraahia te hoê avae tiaâ iti nainai roa, e mai te pii haere
teie nei taata tapao anaana e, na nia i te faaueraa ale arii toil fatu,
te potii e au ia'na teie nei tiaâ e haere ia i te aorai o te arii e farerei
ia'na, o te vahine ia ta'na e hinaaro e haaipoipo i ta'na tamaiti, e
ia riro atoa hoi oia ei arii vahine.
Ua riro teie nei parau ei faaaehuehuraa i to te oire taatoa. Ua haere
atu ra te mau potii rii atoa no roto i taua oire ra, e faaau i teie nei
tiaâ iti. No te nainai o teie nei avae tiaâ e no to'na nehenehe faito
ore, aita roa a`e teie nei tiaâ iti i tano noa a`e i te avae o te mau potii atoa o tei haere mai e tamata.
Naô a`e ra na taeae o Rehu Auahi e, tamata atoa na taua, eita
anei hoi teie nei tiaâ e au i to taua avae.
Na nia i ta raua aniraa, ua tomo mai nei teie nei taata tapao
anaana e te tavini o te arii i roto i to rauá fare e ua faatamata atu
ra i teie nei tiaâ i nia i to raua avae, e inaha aita roa i tano noa ã`e.
Parau atu ra o Rehu Auahi e tamata atoa na paha vau peinei a`e hoi
e te tano mai i nia i toû avae, no te mea te ite noa atura o Rehu
Auahi e, e no'na ihoa tera tiaâ, haavahavaha mai nei to'na tau na
taeae ia'na mai te parau atu raua i nia i teie nei taata tapao e, a hio
na, te hinaaro atoa a`e ra ia o Rehu Auahi i te tamata i teie tiaâ.
Pahono atu ra teie nei taata tapao e, e faaûeraa na te arii, ia faatamatahia teie nei tiaâ i nia i te avae o te mau taata atoa mai te hi `oore i te huru.
I te tuu-noa-raa atu nei ia Rehu Auahi i to'na avae, mea iti tano
maitai. Faatupu atu ra na taeae no'na nei, i te hoê riri rahi roa i nia
ia Rehu Auahi.
TOREÁ
9
I taua taime ihora, tia atoa mai nei taua vahine tahutahu maitai
rahi ra, e ua faatoro atu ra i ta'na turutootoo i nia ia Rehu Auahi,
inaha, riro mai nei o Rehu Auahi ei vahine rahi nehenehe faito ore,
hoi mai ra i nia ia'na to'na ahu e to'na nehenehe, mai ta te tamaiti
ihoa a te arii i ite ia'na ra i taua pô oriraa ra.
I te iteraa to'na tau na taeae i to'na huru mau, inaha parau a `e ra
raua e, o te potii ihoa hoi teie ta taua i faafaahiahia i te pô oriraa ra,
e ua faatupu ihora raua i te hoê riri rahi, e te pohehae atoa ia Rehu
Auahi.
Area ia Rehu Auahi iti ra, tera ia oia e faaârataihia atu ra e te
tapao anaana i te aorai o te arii.
Inaha i te iteraa mai ia te tamaiti a te arii ia Rehu Auahi ua tuturi roa mai ra i mua ia'na, e ma te hoi mai i na rima rii o Rehu
Auahi e mai te parau atu e :
Te tiai noa atu nei au ia oe, no to oe na nehenehe, to oe na purotu,
e to oe maru i riro ai oe ei vahine hau e a`e i te mau vahine atoa ra.
Aita atu taû e vahine e hinaaro i te faaipoipo maori ra e, o oe na,
ia riro atoa hoi oe ei arii vahine, e ia parahi apipiti atoa taua ia tae
i to'na a`e ra mahana i nia i te torono arii o tou ra tau na metua.
Te otiraa teie o taua aamu nei.
~
Te fare Moni a te Initia-raina
E farii teie nei fare moni Inifiia-raina i te moni a
te mau huru taata atoa o tei hinaaro e hopoi mai i
reira e vaiho ai, e ta ratou hoi e nehenehe ia tü mai e
iriti atu i te mahana ta ratou e hinaaro, mai te titau
ore atu taua fare moni ra i te hoê a`e taime. No te faaherehere-noa-raa i ta outou moni i te hoê vahi maitai
o te ore roa outou e manaonao no te hoê a`e mau fifi
e tupu.
E riro teie nei fare moni, ei ravea maitai no te faaherehereraa i ta outou moni e te mau taata o tei faaea i te tahi mau vahi e aore ra i te mau fenua atea.
t0
TOREA
AAM U API
Te aamu iti o te
1
F
Te vai ra i tahito ra, te hoe taata taviri tftona, tei parauhia
e o Petero, Te vai atoa ra ta'na hoe ateni no te tietieraa i ta'na
titona, e hoe piifare amu lore, no te amuraa i te mau lore e
haere mai e amu i ta'na mau titona.
E taata itoito rahi hoi teie nei taata, tel pihai iho ta'na taviriraa titona i te hoe anavai, na te pape hoi o teie nei anavai e
faatere i te huira o ta'na taviriraa titona. Ta'na ateni ra te hoe
ia ateni maitai rahi e te itoito, area ta'na manu o tel hau a`e i
te maltai ra, maori ra ia e: o ta'na ia piifare.
Ia tae ra i to'na ruhiruhiraa, e i to'na iteraa e te fatata mai
ra to'na taime hopea, ua haaputuputu mai ra oia i ta'na tau na
tamarii tootoru i pihai iho ia'na, e ua parau atu ra i nia i ta'na
tamaiti matahiapo e:
Te vaiho nei au ei faufaa na oe, i tau nei taviriraa titona.
E ua parau atu ra i nia i te piti o te tamaiti e:
Te valho nei au, ei faufaa na oe, tau nei ateni.
E ua parau atu ra i nia i te toru o ta'na tamaiti:
Te vaiho nei au ei faufaa na oe, tau nei piifare.
Te teina hopea roa, oia hoi te tamaiti i vaiho-hia mai te piifare
na'na, e tamaiti parau ore teie nei tamaiti e te eau maitai, e te
manao itoito. 114apu noa ihora oia i to'na aho, mai te parau e,
mea here rahi hoi nail tail nei piifare iti, e e piifare maltai rahi
hoi teie. Area ra i te pae no te oraraa tino nei ra, eaha ia tau
ohipa maitai i teie piifare? Area I tail na tuaana ra, e maitai noa
ia raua ia raua iho, na roto i ta raua taviriraa titona e ta raua
ateni. Area, jai.) nei, nahea ia vau? E amu vau i tau piifare, e
a hohore atu ai i to'na iri i rimarima mahanahana nou? Eita
paha ia e maoro roa tou nei oraraa, ua pohe i te poia.
No te mea, ra e tamaiti mafatu maitai rahi teie nei tamaiti,
ua rave mai ra i ta'na piifare i roto ia'na e ua hü, ma te feruri
oia e nahea ra raua e maitai ai.
Inaha ua parau mai ra taua piifare na'na ra e:
Tatl fatu e, eiaha roa oe e haapeapea noa a`e i to oe mana`o,
a tiaturi mal oe i nia iatl. Eita tatia e ino. Nehenehe iail ia parau atu ia oe i teie nei e, e taoà faufaa rahi te piifare i vaihohia
mai na oe. Horoa mat na oe iatl nei, hoe pute, e hoe pea tiaã
poiti, e nehenehe vau ia horeo atu i mua ia oe e, eita taua e maoro
roa ua monihia, e onahia taua na mua roa a`e i to oe tuaana o
tei vaihohia mai na'na te fare taviriraa titona e i to tuaana o tel
vaihohia mai na'na te ateni.
A taió-mai ti le Yea i mua net, no le tuútiraa i teienei aamu.
TOßEA
11
Uli NEI
TE MAU PARAU API NO TE FEN
Ohipa maere tel tupu
matou nei,
Ua faatae mai nei o Paea Estall, no Takume, ia
i te hoé parau macre rahi, i te motu ta'na e parahi ra, ua rave
mai oia i te ha opaa no roto i ta'na faaapu e ua tanu i roto
iho i maoro i muri mai,
i te repo, mai tei mâtauhia, aita noa
ua hotu maitai niai te maa,
ua tupu mai, e ua tiare oioi-noa-hia e
mea rahi hoi te maa i nia iho i te peeta hoê. Te macre rahi nei
matou i te hoé ohipa mai teie te huru.
TAIETE ATIMAONO
( tiamaniraa Tihota )
tauturu maitai i '
E to te fenua nei, haamana `o tatou i teratou
tihota.
teie nei Taiete, na roto i te hoo-mai i ta
E mea tia roa ia tatou ia na reira, no te mea, te tauturu
ra teie nei Taiete i te taata no te fenua nei, mai te rave
i te hoê rahiraa taata rave ohipa e te faatupu hoi i te hoê
ohipa faahiahia i to tatou ai `a nei.
No reira ia hoo tatou i te tihota, e ani ihoa i te tihota
Atimaono ; eiaha to te tahi fenua ê atu.
Avaava ovirihia "MARVELS"
Noa'tu e tei hea oe, i Papeete e aore ra i te Mataeinaa,
ovirihia
a ani noa'tu i te mau fare-toa i teie nei avaava
oe e ô
" Marvels"; e te vahi faahiahia roa'tu ia puhipuhi
mama
te
mai te mau opuaraa maitatai i roto i to oe upoo e
hoi te hoo.
Taiete api tei faatupuhia i Paris no to Tahiti.
mai na Farani mai, te faaitehia mai nei mai
I roto i te mau parau i tae
ua faatupuhia aenei i te Oire Rahi ra i Paris te hoê Totaiete tautu
tou, e
e te mau taata h
i rotopu i te mau taata tahiti e parahi ra i te fenua farani
tei hoi ra hoi i Farani no te fanes roa'tu i
o tei haere mai i Tahiti nei, o
te faatupuraa i taua taiete ra, no te tautururaa atu is
teie nei. E te tuntu o
parahi ra i te fenua farani, mai te imi here atoa i
i te mau taata tahiti e
ia ratou na nia i te ea maitai.
ohipa na te taste ohipa ore e te aratai
hanahana a
Ua haamauhia teie nei Totaiete i raro a'e i te peretiteniraa
a'e
hoi
i te pore
i raro
tamahine Huiarii ra o Teriinui-O-Tahiti Pomare e
12
TOREA
teniraa a M. Chazal, Tavana Rahi Hanahana no te inau Fenua Aihuaraau
Farani. Ua papu-roa-hoi e, e manuia roa teie nei ohipa, e o te riro hoi i maltai
rahi no te mau taata tahiti e parahi ra i te fenua farani e i maitai
atoa no
Tahiti, na roto i te tauiuiraa'tu i te hoê mau mana‘o tumu maitai e te tahi
mau
ohipa maitatai e iteahia no te fenua. No te haamaramaramaraa'tu hoi e te
faaâraraa'tu i te mau taata farani o tei hinaaro i te haere mai i ô tatou nei
e parahi ai.
Te Pape "GAZOR"
Te "Gazor" e rito ïa o tel iritihìa mai no roto mai i te mau huru maa tupu
atoa o te fenua nei, o tei anoihia i te tihota, te pape e te gaz. Te hoê teie
pape o tei hau atu i te maitai no outou e to te Tuamotu ná, no te haamaharaa i to outou hiaai maa tahiti, aita hoê topata ava taero i anoihia i roto i
teie nei pape GAZOR. E hoohia te GAZOR e 30 farane i te tatini hoê, e 6 farane i te hoo mohina, ia faahoi-mai outou i te mau mohina. e faahoi faahouhia'tu te na moni e 6 farane no te tatini mohina pau.
A tamata e homa i te inu i teie nei pape "GAZOR ", tena i nia i te mau
pahi hootaoa atoa, e alta râ, poroi-roa-mai i Papeete nei, i te piha-ohiparaa
a te Torea. Ia tamata outou, eita e fiu faahou.
Tauturu no Paris mai.
I roto i te hoê oroa rahi hanahana tei tupu i te fare pureraa
rahi no Paris (Notre Dame de Paris), tel reira atoa te tamahine
Huiarii oTeriinui-O-Tahiti Pomare, e na nia hoi i ta'na aniraa,
ua tupu te hoê titauraa moni, e te moni hoi i roaa mai i reira
e horoâhia ia te reira i tautururaa i to tatou mau hoa mal e parahi ra i Orofara.
Te Vea Torea
Te FAAARA atu nei matou i to matou mau hoa, o tei rave ta-matahiti i te Vea nei, e i teie ava`e i mua nei, e hope ai ta ratou Vea.
Te ani atu nei matou ia outou ia faaâpi faahou i ta outou moni yea.
Te faaea nei matou mai te tiaturi maitai e, eita outou e faaturituri
no te haapee faahou mai i te moni iti o ta outou Vea au mau. Ua ite
noa ia outou e, e o te ora o te Vea Torea ra, tei ia outou noa iho ia,
na nia i te haapee mai i ta outou moni matahiti. Te faatae atu nei
matou i to matou nei mauruuru rabi ia outou, no to outou aau mahorahora i te raveraa i ta tatou nei veai te haamata-roa-raa i te parare, te ani atu nei matou i taua mau hoa no te yea nei, ia haaparare
maitai atu i te roo maitai o ta tatou nei Vea.
MAUhUURU.
Parma poheraa
!fa faataehia mai ia matou nei, te parau faaite, e ua pohe roa
aenei te taata ra o Tuporo a Manarnana, Tavana Mataeinaa no.
TORÈA
13
Rairoa-Takume. Ua pohe oia i Takume i te ava`e i mairi aenei.
Te faatae nei te Torea i to'na aroha i nia i to'na mau fetii.
A puhipuhi ana i te Avaava
"NA'i'IONALE"
hoo-mama, o te hoohia
Te avaava oviri o tei hau i te maitai e te
rave oe hoê afata ( 20 puohu
i Papeete nei 1 fr. 10 i te puohu hoê, ia
tipi ofati e
i roto) tei roto te hoê mau taoa rii haamauruuru:
aore ra e tahere arapoa poepoe.
Pirimu puha no te matahiti 1936
Na te Apooraa faatere o tei taahuri iho nei i tapea i te aufauraa no te
moni pirimu no te matahiti 1936, na roto i te parauraa e, mea maltai a`e i
te rave i teie nei moni e vaiho i roto i te hoê afata taaê ( afata tauturu).
Mr Louis de ChapArea i te ôraa mai to tatou Auvaha Paruru oia hoi o
pedelaine i roto i teie nei Apooraa faatere api, e ua riro hoi oia i reira ei
mau hoa ei
faatere no te mau pahi hootaoa, e ua riro hoi oia i mua i to'na
e, e pau
hoi
oia
atoa
tiaturiraa papu maitai na ratou. E ua lie papu maltai
tei ravehia e ratou no
rahi to te feia faaapu na roto i te mau haamauaraa o
na teie
te haamaitairaa i ta ratou mau faaapu, e o tei tiaturihia e ratou e,
mau haamoni pirimu e horoa mai i te faahoonaraa no te tahi pae o taua
mana`o
ratou
mauaraa ra, e ua faatae atu hoi taua mau feia faaapu ra i to
i mua ia'na, no reira a tiaturi ana`e tatou e, e manuia teie nei aniraa no te
moni pirimu. Te tiaturi rahi-atoa-hia nei hoi i nia ia Mr. Mandel to tatou
roa paha oia e pee
faatere Hau api no te mau pae fenua aihuaraau e, e ore
mono nei, tei mahiti a`e nei o
noa We i te mau mana‘o o te taata ta'na e
tei faaore i te moni pirimu.
haapoupou
No reira e te feia faaapu e, mea tia roa ia tatou ia oaoa e ia
o
no to tatou maitiraa i te hoê auvaha paruru itoito rahi mai teie te huru,
tei ore â i itehia i Tahiti nei mai tahito mai, i nia i te tiaraa Ministre.
" Te Pia A4R,A1 "
Te Pia Aorai, oia hoi te Pia api mau: i ô tatou iho nei hoi te hamaniraahia. — Ua î roa Ia i te mau faaitoito e au no te tino.
Te pia Aorai, o te mea ora mau. Ua hau to'na maitai i to te mau Pia
atoa e vai nei, e te hoo mâmâ hoi.
No to outou na oraraa maitai, a faarahi i te inu i te " pia Aorai ", o tei
hamanihia e te Fare Pia o Tahiti; Emile MARTIN te fatu.
TOREA
14
I Parent
I roto i te ratio no te 13 no Eperera, te faaite mai ra ia e, ua faataahurihia te faatereraa a Blum e te Apooraa rabi faatere e ua tuuhia atu taua mana
ra i nia i te taata ra o Daladier, faatere hau no te pae ohipa tama'i, na te
Peretiteni iho no te Hau Repupirita farani i titau atu ia Daladier ia haamau
oia i te hoê Apooraa faatereraa api e ua farii poupou maitaihia teie nei faatereraa hau api e te Apooraa rahi e o tei manuia roa, tei ore a hoi i roaa i te
faatereraa ï mahiti a'enei. Ua riro o Mr Daladier ei hi'oraa maitai no to'na
itoito rahi i te imiraa i te mau ravea no te tahoêraa mai i te mau manao o te
mau huiraatira farani o tei amahamaha i roto i te mau peapea e rave rahi i
tupu a'enei.
Ua haaputuputu mai oia i pihai iho ia'na, i te mau taata maramarama anae
ra e o tei mau a'enei hoi i te mau toroa faaterehau, oia hoi mai Mr de Chappedelaine to tatou auvaha-paruru, faaterehau no te pupu pahi hootaoa, o tei
naeahia a hitu a'enei taime to'na mau-raa i te toroa faaterehau, Mr Daladier
Peretiteni no te Apooraa rahi o tei tapea noa i te mana no te toroa faatere
no te parururaa i te Patireia, o ta'na i haamanao e, o te faatereraa ia o tei hau
a'e no te parururaa atu i mua i te mau haaviraa na Purutia. Ua riro teie nei
Peretiteni api no te Apooraa rahi, ei tiaturiraa na to mau nuu farani taatoa.
I to'na ihoa tapearaa i te mana no te faatereraa, inaha ô atoa mai ra te tia£uriraa i rotopu i to tatou Hau metua ei roto hoi i to tatou mau boa no te mau
Hau êê.
Teie hoi te tahi, o ta tatou moni tei topa roa i raro te taui, inaha te maraa
faahou ra i nia i teie nei.
I te tau a mana ai o Blum ua mairi roa te taui no ta tatou moni i raro
165 farane te taui no te paunu hoê, e e 33 farane te taui no te tara marite,
oia hoi fatata te 10 farane te maraaraa i nia no te paunu hoê e e 3 farane
no te tara marite hoê.
Te mau âehttehuraa o tei tupu a'e nei na roto i te haamau taQe noa-raahia te hoê mau ture o tei manaohia e mea maitai, no te taatoa-raa, na ore
anae ia i teie nei, ua hau te mau orure-raa hau i roto i te mau raveraa ohipa
e ua haamata hoi te mau raveraa ohipa i te tare.
Aita roa i. hi'o-ino-hia te hanahana o farani na te ao atoa nei. Aua'e teia nei
mau faatereraa maru ï ta'na inaha te titiaifaro faahou atu ia tatou e o Italia.
Inaha i taie nei te atea e atu ra te mau haaviviraa tama'i. E te oaoa rahi
hoi to tatou mau boa, e to tatou hoi au tahoêraa ia Peretane ra, te tamau maite
noa ra ia ma te tuutuu ore.
w
I Peretane.
Te faaineine ra te mau feia mana no Peretane no te haere i te fenua
Farani ei reira hoi to Farani e farii poupou atu ai ia ratou i to ratou
taeraa'tu. Te haere noa ra te faatere hau Peretane i mua e te manuia ra
hoi oia i mua i te Italia e o Paniora, na raua hoi o Farani e vahi te
,tane i te
uputa no te putuputuraa i mua nei. Te tamau noa ra hoi o Pere
faarahi í ta'na mau moihaa tama`i.
i
I te fenua Marite ra, te na reira atoa ra hoi, te faarahi ra
no te mau
mau moihaa no te tama`i. Ua faaite atoa-hia e, e faahamanihia
tane te teíaha no
mahana i mua nei, te tahi mau manna tama`i e 46.000
te pahi hoê. Ua ani te Peretiteni ra o Roosvelt i te Apooraa rahi ia maitimanila no te haamaitai
hia na moni ra e 7 miria 112 mirioni tara moni
hamaniraa taihaa, i roto
faahouraa i te mau ohipa hoo taoâ e te mau fare
te tautururaa i te mau
hoi i taua moni ra; e iriti e 4 miria e 962 mirioni no
Ua riro te rahiraa taata aore e
feia rave ohipa e te mau feia ohipa ore.
ei
ohipa ta ratou ei ino rahi no te hoê Patireia rahi. Ua riro te veveraa
maltai o te mau
avelã ino no te taata atoa o tei roohia e te reira ati e te
Mea varavara te
feia faufaa rahi no Marite o ta ratou hoi e ite noa ra.
toata. Ia faaauhia
taata i reira tel raro mai ta'na faufaa i te 100.000.000
i nia i ta'na
ana'e hia i nia i to tatou nei fenua iti, inaha, te ora nei oia
i te aravihi rahi
moni nainai roa 10 a`e iti-raa•mai, e nehenehe ia maere
i taua mau oire
o te Imau feia e tapea ra i taua moni ra. E i roto hoi
ratou e faaeraa
ihora, ua tauatini Ia te taata e pohe ra i te poia, aita hoi to
mau mana'o hoi teie
e alta hoi e ravea e roaa mai ai to ratou ahu. O te
ta te Peretiteni Roosvelt e aro puai nei, maori ra e, eiaha te taata ia parahi
taata e tia ai, o te tumu
ohipa ore noa, ia horo`ahia râ te ohipa na te mau
mau ia no taua mau mana'o maitetai no'na ra. E manuia anel hoi te reira
i te mau mah
ohipa maltai rahi ? Inaha hot te itea-noa-hia nei â hoi
te ohipa a te tauatini
atoa te mau ravea api a te matini o tel faaore i
ale matini
o te taata. Te hinaaro nei te maramarama ia tere noa te ohipa
i te ohipa ore
i mua, e te ohipa no te reira ra, o te veveraa ia o te taata
a te PereTe tiaturi nei maton e tupu i te manuiaraa te mau opuaraa
here i
titeni Roosvelt, e o ta tatou nei ra, ia vai tamau noa Ia to tatou
te fenua faufaa rahi roa, tera ra,
nia i to tatou nei fenua iti, noa'tu eere i
alta roa hoê a`e taata e pohe na i te poia i o tatou nei.
Tel roto i te faretoa a te Taiete WING MANG LUNG, tei
parau atoahia e o Afou, e hoohia ai te mau burn taihaa atoa e
tano no te Tuamotu, oia hoi: mai te maa punu, te uaina,
te mau taihaa no te tamaaraa e tae noa atui te mau
huru ahu e rave rahi te huru.
E i roto hoi i teie nei faretoa o outou e ite ai i te mau huru taih'
maitatai atoa e te hoo mama i Papeete nei. No te mau huru taihaa
WING
atoa e hinaarohia e outou a ani noa mai i te faretoa
MANG LUNG, i Papeete, i pihai iho i te faretoa a Herault (Ero ),
TOREA
1
Te piha ohiparaa a te Torea
Rave rahi te mau rata no te Tuamotu o tei tae mai i te
piha a te "TOREA ", o tel faaite mai i to ratou mauruuru
rahi i te yea Torea e ta'na atoa ra mau ohipa.
Te faaite atu nei te piha ohiparaa a te "TOREA" e rave
oia i te mau huru ohipa atoa : te imiraa ì' te mau parau
faturaa fenua, te mau parau tomiteraa fenua, te iritiraa'
i te mau parau tivira, e tae noa'tu i te ohipa no te hoora
fenua e te tauiraa fenua.
Te ohipa no te haamonoraa fauf aá.
E haapao oia i te mau puha atoa o tei feretihia mai i
Papeete nei e na'na e hoo, teie to'na taime no te raveraa i
taua ohipa ra, oia hoi e 2 tenetima ta'na e iriti i nia i te
toata hoê.
E hoo atoa'tu hoi teienei piha ohiparaa na outou na nia
' ta outou aniraa i te mau huru atoa ta outou e hinaaro mai.
Te mau poroiraa taihaa atoa e poroihia mai ia'na, ma te
apee-atoa-hia e te puha, eita oia e titau i te taime n
reira, no te mea, na piti tenetima ta'na e tapea no ni
hooraa puha, o to'na iho â ia taime. Area te mau poroiraa
taihaa e poroihia mai ia'na ma te hapono atoa mai i te
e iriti ihoa ia oia e piti tenetima i nia i te toato hoê m
te hooraa puha te huru.
Te faaite atoa'tu nei te piha ohiparaa a te "TOREE" i
te mau taata atoa o tei hinaaro e taniuniu i to ratou fenua,
e oti te reira ohipa ia'na, no te mea te taata ra o GILB ERT,
no roto oia i te pupu ohipa taata taniuniu, ua faaea ra oia
i to'na toro 'a, taata faatuhaahia, tei roto atoa oia i teie nei
piha ohiparaa te raveraa i te ohipa.
ELESCA
E i`oa no te hoê Cocoa, o te Cocoa ia o tei hau a`e i te maitai
i te mau Cocoa atoa, ua oti noa i te ta-tihotahia e i te ta-ûhia.
15 afia e roaâ niai i roto i te punu hoê. Te hoo no te punu hoê
15 farane, e au ia 1 farane i te apâ hoê. Tunuraa ohie roa, e tunu
noa maa pape veavea e tarapu noa'tu ai, aita e ta-tihotaraa e cita
e ta-ûraa.
A ani atu i to outou mau hoo taoâ ia hoo mai i te Mescal na
outou.
FKFx
M'IMERIE ELIE
F. JUVENTiN — RUE Du COMMANDANT
DES
Fait partie de Torea