TOREA_N_008_1937_Titema.pdf
- Texte
-
MATAHITI MATAMUA
HIHI S.
TITEMA 1937
TOREA
HOO I
TE
MATAHITI HOE: E MAHA
TARA
— E 2 FARANE I
TE
VEA HOE.
FRANÇOIS HERVÉ, Directeur-Gérant
BOIS DE J. BOULLAIRE
IAORANA I TE MATAHITI
Pi
Te pupu atu nei te "Torea" i te mau taata atoa e tai`o
niai nei ia'na, i te mau maitai atoa no outou i te pae
tino, te oaoa e te manuia no te matahiti api e haere
mai nei. Ia horoa-mai te matahiti 1938 i te Hau i nia
te mau taata atoa no te ferma nei, e te moni maitai
no te mau hoo o te faufaa o te Aia.
Teie nei hohoa i nia nei, te ite nei ia outou e piti tau
a vahine e Taáea noa ra e te auhere maitai.
Ua tano roa Ia i te mau pûpûraa a te Torea i nia nei.
2
TORE
Mau parau api no te fenua nei
Te pahi faaati na te Tuamotu:
Ua faaitehia mai na roto i te hod radio o tei toe mai i te mau mahana
matamua no Titema. nei, no te faaiteraa mai e, ua fariihia e te Apooraa rahi
no te Sénat te anima ia tuuhia mai i õ tatou nei te hoes pahi, no te monoraa
ia TOOYA, e te hamanihia nei toua pahi ra"i teie nei. No reira e nehenehe
atura Ia, ia tatou ia tiaturi e te vai nei .te mahana i mua nei, e toe mai ia te mono
no te pahi vea, o te teretere faahou na roto i to tatou nei mau fenua rii motu.
Area ra e nehenehe atoa ia tatou ia parou e, te hoe pahi guri e 400 e core ra
e 500 tone, i mono mai ia Tooya,, cita te reira e rayai no to tatou nei pee fenua.
No te-mea te ha.ere ra te faufaa puha i teie nei i te rahiraa, dita paha fa e
rayai hod are pahi, te hod hoi pahi mai te reira te huru, noa'tu îr
te maitai
o te raatira, e iri ilion i to'na a`e ra mahana. Te manao nei matou
e, te mea
hau roa a`e i te maitai maori ra la e, e rave e piti pahi ragu
ta matini, ei
matini puai maitai, tei faaauhia to'na tere i nia i te 10 malle i te hora, ei mau
pahi hoi e tac ia tece haere na roto i te mau roto, no te til
haererea i te puha,
mai te mau pahi hootaoa te huru.
No te Met Faatumou:
Te ma`i faatumou, te hoê la ma `i o te nehenehe ia haapa `o maitairoahia, no te mea te mau maa tahito e vaira i roto i to tatou opu, na
te reira e faatupu mai i te mau huru mal atoa. E no reira mai hoi
te tumu mau e naeahia mai ai tatou e te tna`i mahaha (foie)
te ravea
maitai no te faaoreraa i taua tumou ra, o te amu faarahi ïa
i te maa
ota. E eere atoa ra hoi teie nei mau maa ota i te mea roaa ohie noa
mai, no reira te mea o tei hau roa a`e i te maitai ra, o te raau ra
la e
"Monahee" (monamona faahee) raau maitai roa ia amu, raau ohie
no to'na monamona. E raau au maitai atoa teie i
te tamarii mea au
Tahi na ratou ia oteote no te monamona.
Tel te Fare-Raau a LtIERBIER, .
note Raau i Papeete
e hoohia ai teienei raau maitai rahi.
Teie te faito r,o teie nei raau I huero i tv ahiahi no te tolice maru
roa, e 2 aore ra .e 3 huero i te poipoi roa no te faahee
puai. Mea au
maitai roa teie nei raau i te meu taa.ta, ma `i mahaha (foie).
Haavaraa Rahi:
Ua oti acenei te haavaraa rahi o te taata ra o Fage, te taata tei tapu i te
arapoa o te vahine i parauhia ra o Teriitua. A tahi 18 ava°e i
teienei te maoro
TOREA
no taua ohipa ra, e atahi nei a oti ai i te haavahia, ua titau-atoa-hia te taote
Rollin na nia i to'na toro`a taote, e te tiripuna ei ite, ua faaite oia i mua i
te tiripuna e, ua hum ino te roro o teie taata e au i te huru maamaa.
Auaa noa iho te reira, e anua atoa hoi te itoito o to'na paruru oia hoi te
tamaiti ra o Wecker, te papai parau a te Avaota ra o Capron, aita atura o
Fage i faautuahia i te utua pohe, ua faautua-noa-hia mai ra oia, i te utua
rahi puai hopea ore.
I te mahana no te haavaraa, ua î roa te piha haavaraa i te taata, e na panai
noa te taata i te pae haamaramarama e na te opani, i rapae atu nei o te piha
haavaraa, cita oe e ite atu i roto, cita hoi oe e faaroo atu ì te parau, nainai
roa ihoa ra te piha haavaraa, mea maitai a`e ia faarahihia.
~
~
x
Te haavaraa no te utua pohe:
I
te mau matahiti atoa mai te peu te vai ra te hoê harn no te utua pohe,
e haaputuputu fa te mau haava no taua haavaraa ra, no te haava i taua hara ra.
Tei teie nei haavaraa te mana rahi no te haavaraa i taua mau hara ra, mai
ta'na i faaoti, mai te reira ihoa la, ua faauhia to'na mana i nia i te mana no
te faatereraa Hau Aril.
Tei raro ace taua haavaraa ra i te peretiteniraa a te Peretiteni no te Tiribuna
Rahi, e piti haava e maha haava tauturu, o te tuhatarerohia i rotopu i te tapura
lcoa no te mau feia rarahi no te fenua nei, o te tapurahia i te mau matahiti atoa.
I teie nei matahiti ra, te ohipa ia no te tapuraahia te arapoa o te vahine ra
o Teriitua, tei taparahihia i Papeete nei. -- E e maha atu haavaraa rarahi no te tahi mau taata o tei taparahi poheroa i te taata.
I te fenua Tahiti:
*
Te haere noa atura ea te mau poromu no Tahiti nei i te maitai roaraa, te
mau vahi tei oti i te ta torotahia. Te mau vahi tei ore i ta torotahia, a oti
noa'tu ai i te tataihia, eita e maoro ua ino faahou. Mea hau roa ace i te maitai
ahiri e oti pauroa i te ta torotahia.
~
Te moni no te Puha.
Mai teie mai mau mahana i mairi acenei te topa-noa-raa te moni puha i
raro, inaha i mua acenei te moni no te puha Tuamotu ua haere roa Ia i nia
i te 1,86, e i teienei ra tei nia Ia i te 1,36, oia hoi e 50 tenetima te mairi i
te kiro hoê. I teienei ra mau mahana, te haamata ra i te haere faahou i nia.
*
Parau Maitiraa.
Ua mana roa paha i teie nei te maitiraa o Louis de Chappedelaine i roto
i te Apooraa Rahi, i paruru no Tahiti nei.
Inaha i roto i te hoê parau niuniu na te reva ta'na i faatae mai e o tei faataehia mai ia matou nei, te faaitehia ra e, na roto i ta'na mau titauraa i mua
4
TóREA
ia Ml Marius Moutet, taata faatere no te mau pae aihuaraau farani, ua faariihia ta'na aniraa ia faito-atoa-hia te moni "taxe" no te ohipa taniuniu mai
Tahiti nei e i Farani, maitto Saigon atoa te huru.
Te Pahi manua ra o ZELÉE:
Ua reva a`enei te pahi manna ra o "ZELÉE" no te hoê tere maoro, ua
haere oia e haati i te fenua Matuita., ia hoi mai oia e tapae haere ia
na te
tahi mau fenua rü i te Tuamotu, e tae mai oia i Papeete
nei i te hopea no
Titema nei.
Mouette:
Ua reva o Mouette e te Tavana Hau o Sénac no to'na tere haati na te
mau fenua Tuamotu no te pae hitia-o-te-ra, e na te Tuamotu
amui i te pae
Maareva; e tae mai paha oia i .Papeete nei i te hopea matahiti.
~
Te poti ra o Haupeaiterai:
Ua iri te pahi ra o Haupeaiterai i nia i te eaau i te Tuamotu, no te taata ra
o H. Grand teie nei poti, ua tono atu o Mr Grand i
te hoê pupu tanta no te
tamataraa i te faaora i te poti. Aita roa ra hoê a`e tanta i pope
noa a`e i roto
i teie nei iriraa.
TAIETE ATINIA®N®
( ttamaniraa T'ihota )
E to te fenua nei, haamana`o tatou i te tauturu maitai i
teie nei Taiete, na roto i te hoo-mai i ta ratou tihota.
E mea tiâ roa ia tatou ia na reira, no te mea, te tauturu
ra teie nei Taiete i te taata no te fenua nei, mai te rave
i te hoê rahiraa taata rave ohipa e te faatupu hoi i te hoê
ohipa faahiahia i to tatou ai `a nei.
No reira ia hoo tatou i te tihota, e ani ihoa i te tihota
Atimaono ; eiaha to te tahi fenua ê atu.
Avaava ovirihia "MARVELS "
Noa'tu e tei hea oe, i Papeete e aore ra i te Mataeinaa,
a ani noa tu i te" mau fare-toa i teie nei avaava ovirihia
" Marvels"; e te vahi faahiahia roa'tu ia puhipuhi oe e ô
mai te mau opuaraa maitatai i roto ï to oe upoo e te mama
hoi te hoo.
TOREA
5
Te Aarpu iti o Nuruhuru taa Ninamu.
( Te tuätiraa teie
•
•.
o te aamu, i haamatahia i te Hihi 6 )
Ia tae mai ona i te fare, faaite atu ra ona i ta'na vahine e, alta
oía i tae i te hopea no to'na tere, inaha i nia i te ropuraa no te
ea i haerehia e au, i tae mai ai iaû nei, te hoê rata faaite e, no
te ohipa o tei anihia atu ia oe ia tae hua mai oe i onei, ua oti
roa f teie nei, no reira vau i mana`o ai e hoi mai, aita 'fa e faufaa
faahou nou ia haere.
Noa atu ai te matau e te riaria rahi o te vahine i ta'na tane,
ua haamoe afa i te reira, e ua farii poupou atu ona i ta'na tane
ma te mata maitai e te oaoa, mai te parau atu e, ua tupu tou oaoa
rahi i te mea e, ua hoi oioi noa mai oe i te utuafare nei.
E ia poipoi a`e, ia mâha maitai te taoto e te rohirohi o te tane,
i ani atu ai i te vahine ia faahoi mai i te mau taviri ta'na i horoa
atu i te vahine ra, faahoi atura te vahine i te mau taviri, i te
taime râ oia i tuu atu ai i roto i te rima o ta'na tane ua ruruhia
oia i te riãria, e na maheaheahia to'na tau na mata rii, taa oioi
noa ihora i te huruhuru taa ninamu te ohipa i ravehfa.
Ui atura te tane f te vahine e, tei hea hoi te taviri o te piha
nainai, inaha te moe nei oia i roto i teie nei pueraa taviri.
Pahóno atura te vahine e, mai te peu e, aita to roto í te na
mau taviri ra, ua moehia ato ia iaû i nia, i roto i toû piha taotoraa, i nia i te airaamaa iti nainai.
Parau atura te huruhuru taa ninamu e, eiaha roa ía moe ia
oe i te faahoi mai i te reira taviri i teie nei iho taime.
Parau atura te vahine e, e ia ava tea vau e faahoi atu ai, ia tae
i te avatea ra, ua parau atu Ta ona e ananahi, e na reira noa ona
f te haavarevare i ta'na Lane.
Ia tae ra i te mahana i faahoi atu ai oia i te taviri.
Ut atura te huruhuru taa ninamu i ta'na vahine e, eaha hoi
teie taviri i viívii ai i te toto?
No te matau e te riaria rahi o te vahine, pahono poto noa atura oie e, aita vau i ite.
Parau mai nei te tane e, aita oe i lie, area iaû nei, ua ite
papu roa fa vau i te tumu, no reira te faaite atu nei au ia oe,
no te mea -e ua tomo oe i roto i te piha taû i opani etaeta roa ia oe,
i teie nei ra e haere atoa ia oe i reira f pihai iho i te mau vahine ta
oe i ite i te taravarava haereraa na raro, e parahi atoa atu ai.
Ua oto ihora teie nei vahine, aita roa oia i ite faahou e nahea
,ra ona, ua tehopu atura i raro i na avae o ta'na tane, mai te tag
rahi, e mai te ani atu i te tatarahapa i mua i ta'na tane.
TOR EA
E aita roa a`e ta'na tane i farii noa a`e, ua hau a'e te paari
o te mafatu o huruhurn taa ninamu i to te ofai. Parau mai ra
te tane ia'na e, ia pohe atoa oe a raua`e, e tia ai.
Pahono atura te vahine i te tane, inaha te tuu nei oe iaû no
te pohe, a farii noa mai na oe i tau nei aniraa iti haehaa ia
oe, oia hoi e, ia vaiho rii noa mai na oe iaû no te hoe maa taime
iti poto e pure rii ana vau i te Atua, a polie atu ai vau.
Te farii nei au i ta oe aniraa no te hoe noa iho taime iti
poto eiaha ra ia maoro roa atu.
E ua faâatea e atura te huruhuru taa ninamu ia'na, vaiho noa
mai nei i te vahine o ona ana`e iho, i te reira iho taime, ua pü
atura teie nei vahine i to'na tuaana, e ua parau atura e:
Tau tuaana e, tau tuaana e, a tauma mai na oe i te tahua i
nia roa o teie nei fare, a hiô na oe, aita anei oe e ite atura i to
taua tau na tuaane, ua faaite mai hoi raua iau e, e i teie mahana
raua e haere mai ai e hiô iaû, mai te peu ia ite atu oe ra, a tapare atu oe ia raua, ia horo faaoioi noa mai.
Tauma atura te tuaana o Anne i te tahua t nia, ua hiô atura
e aita roa, ua pü faahou atura te teina e:
Tau tuaana e, aita anei oe e ite atura ia raun?
Ua pahono mai ra te tuaana e, aita roa a`e a, te mea tau e
ite nei, maori ra ia e, o te hill ana`e ra o te mahana e te toouri
o te mau raau rii tupu ra.
Area te huruhuru taa ninamu ra te tia noa ra ia e te tipi
rahi i nia i ta'na rima, mai te pit mai e, a pou niai i raro net,
mai te peu eita oe e pou mai, e tauma atu Ia vau i nia na.
Pahono maira te vahine e, í heeru, maa taime iti â, a pii â
hoi ona e:
Tau tuaana e, aita anei oe e ite atura?
Alta roa a`e â, maori ra ia e, o te anaana ana`e o te hihi o te
mahana e te toouri o te mau raau rii tupu ra, tau ia e ite nei.
Te pii faahou atu nei ihoa ia o huruhuru taa ninamu e, a pou
mai, baavitiviti noa, a tauma atu vau i nia na.
Pahono mai ra te vahine e, e te pou atu nei vau.
A pit faahou â hoi te vahine e, tau tuaana e, alta anei oe e ite atura. Oia te ite nei au i te puehu rahi o te repo i te puehuraa mai j
teie pae.
A, o to`u ihoa i:a ta`A na tuaane te reira.
Aue hoi e, ta`u tema e, eere i to taua tau na tuaane, e nânâ
mamoe ta`u e ite nei.
( A laic) mai ia, i te' Vea i mua nei, i te hopearaa o teienei aamu )
Ì`Oit Et1
Te pereoo faafaahi e te pereoo uira "PEUGEOT"
Te pereoo taataahi " Peugeot", o te mau pereoo ïa o tei hau a`e i te maitai
i te mau pereoo farani atoa. Ia hoo outou i te pereoo " Peugeot", e tia te
reira i te vairaa e a tau noa'tu. Ia hoo râ outou i te mau pereoo hoo mama,
e moni hue 'fa ta outou, eita roa e maoro na ino, e au atura Ia i te hoê maa
tapû rabi auri faufaa-oré.
Te pereoo uira " Peugeot ", tei te fenua farani Ia te hamaniraa-hia, te
hoê teie mau pereoo o tei hau i te maitai e te tano maitai hoi no to outou
na mau fenua rü ei faauta horopatete e aore ra ei faauta puha. Ia hoo outou
i te pereoo uira (Camionnette) " Peugeot ", e mauruuru maitai outou i te
reira haamauaraa moni, no to'na paari e te iti hoi o to'na mau haamauaraa.
7~ taataahi e to outou mau
A poroi ana`e mai i to outou mau pereoo
pereoo uira (camionnettes ) i Papeete nei ia MI René Solari, mono i te fare
"peugeot" e aore ra i te Piha ohiparaa a te "TOREA" i Papeete nei.
Parau Haamaramarama
Raau no te ma`i mata.
Pinepíne i roto i te vetahi mau motu rü taaê, a ita e taote i reira,
te taata te roo-hia i te ma`i mata, e te raau ore no terapaauraa
i taua ma`i ra.
E mal mauiui rahi teie,
te mau taata o tei roohia i teie
nei ma`i, e te mau taata rii hoi o tei ore i ite i te mau ravea
no te tamaruraa i te mauiui, e rahi roa ía tei reira. Meá maitai
a'e no te reira huru mal i te haere roa atu e farereii te Taote,
mai te peu e nehenehe. Mai te peu hoi e tel te vain Taote ore
ra, teie ia te raau maitai roa e te ohie ia rave, teie nei raau na
te Taote ra 'fa na Dubruel, Taote rahi no te fare-ma`i i te matahi
1906, i haapii mai ia matou, te mau taata atoa ta matou i haapü atu i teie nei ravea, ua maru la to ratou mauiui.
Teie taua raau ra, oia hoi: te ti tinito ta oe e inn nei, tî veavea
roa ra oia hoi te veavea ta to oe mata e nehenehe ia faaîi, e manii teie nei ti i roto i te hoê punt] mâ maitai, o Lei horohoroihia
i te pape pihaa, e a araara aí oe te mata i roto, ia oti orooro te
mata e araara faahou ai i roto i te tî, e toetoe noa'tu te pape tî,
ia rabi noa'tu to oe faahopuraa i te mata e te araararaa í roto i
teie nei pape tî ra, o te mea hau roa'tu ia i te maitai.
*
Te faaite atu nei matou ia outou i te tapi mau parau paari tei
iritihia mai no roto mai i te mau pue parau a te taata Marite
tuiroo ra o Jeffersen, o te au atou ia outou ia tamau, oia hoi:
1- Eiaha e haamaua oíoi noa i ta outou moni hou ae a roaa mai ai;
8
TOREA
2- Eiaha e hoo faufaa ore noa i te hoê taoa ma te tumu ore,
no te parau boo-mama noa ra i rave mai aí.
3- Eiaha e valho no ananahi te ohipa i manaohia e rave no teie
nei mahana.
4- Eiaha e parau e tatarahapahia atu ra vau i te mea aita vau
ï tamaa maitai.
3- E ore roa e Re I te rohirohi i te ohipa o tei ravehia na roto
i te aau tae.
6- Eiaha e tiaturi i nia ia vetahi ê, no te rave i te hoê ohipa
o te oti noa ia oe iho ia rave.
7- E mea hoo rahi a`e te teoteo e te aau teitei i to te maa e
te ahu.
8- la rave i te hoê ohipa e haamata iho â na te omuaraa mai
e tae noa'tu i te hopea.
9- Taio hoê ahuru, hou a`e oe a paraparau ai mai te peu e ua
Y oe i te oaoa, e hoê hanere mai te peu e na î roa oe i te riri.
40- A tiahi ê atu i te mau manao pea pea ta oe e manaonao
noa ana na roto i ta oe mau ferízriraa huru rau, o te ore roa e tupu.
Te fare Moni a te Initia-Taina
E farii teie nei fare moni Initia-Taina i te moni a
te mau huru taata atoa o tei hinaaro e hopoi mai i
reira e vaiho ai, e ta ratou hoi e nehenehe ia tii mai e
iriti atu i te mahana ta ratou e hinaaro, mai te titau
ore atu taua fare moni ra i te hoê a`e taime. No te faaherehere-noa-raa i ta outou moni i te hoê vahi maitai
o te ore roa outou e manaonao no te hoê a`e mau fifi
e tupu.
E riro teie nei fare moni, ei ravea maitai no te faaherehereraa i ta outou moni e te mau taata o tei faaea i te mau vahi e aore ra i te mau fenua atea.
TOREA
TE MAU PARAU API NO TE AO NEZ
wld
Ohipa maere rahi:
Rave rahi na matahiti to te feia maramarama imiraa i te ravea no te
monoraa atu i te mau ohipa e ravehia ana e te rima taata i te mau matini
uira. Inaha i te mau matahiti i mairi a`enei, ua iteahia te ravea no te monoraa atu i te taata na roto i te hoê mau matini uira i roto i te vetahi
mau vahi raveraa ohipa rarahi. Te i`oa no taua mau matini uira ra, ua
parauhia e Robot, e te haere ra hoi taua ohipa ra i te rahiraa i teie nei
i roto i te vetahi mau fare rarahi rayera ohipa.
Ua ravehia te veo e te auri e ua faahamanihia, e ua faaauhia hoi to'na
hamaniraahia i te hohoa taata nei, to'na rahi mai te hoê 'la tino tamarii, ua
tuuhia te roro, te maramarama e te feruriraa i roto ia'na na te uira ra e
faatere, e tuuhia'tu ai i roto i te hoê opupu e ua tuu-atoa-hia i roto i
taua opupu ra te hoê fare amarara ( parachute) e ua haapeehia taua opupu
rä na te reva, ua haere roa teie nei opupu na te vahi teitei roa o tei ore
â i neaahia e te taata, ua hau atu i te 20.000 metera te teiteiraa no te vahi
i haerehia e taua opupu ra, teie nei robot tei tuuhia i roto i teie nei opupu,
ua ite oia i te taio e ua ite hoi i te ohipa taniuniu, no reira a tae ai te
opupu i roto i te reva, ua faaite mai teie nei robot i te fare-hi`opoaraa no
te reva (Observatoire) i te faito no te barometera e te teremometera na
roto i te niuniu na te reva e te huru no te mau vahi ta'na i haere. E i te
parariraa teie nei opupu i roto i te reva, ua mahora te fare amarara ( parachute) e ua ou'a teie nei robot i roto i te aore, e ua pou marû noa mai i
raro i te fenua, mai te peapea ore.
I te fenua Farani i te oire ra i Paris, ua hopoi mai te hoê taata farani,
taata maramarama hau ê, i mua i te hoê pupu taata aravitii e te paari,
i te hoê robot, na te uira atoa e faatere i to'na roro e to'na atoa ra mau
feruriraa, e ua tuuhia i nia i te hoê pereoo uira, ua faatere teie nei robot
i te pereoo uira mai te faahope i te puai na roto i te hoê aua rahi, ua
ape oia i te mau huru mea'toa o tei na mua mai ia'na, ua faatipuupuu haere
i te pereoo, ua faatere i mua, faahoi i muri. lia tuu atoa teie nei taata i ta'na
•
robot i nia i te hoê poti uira, i te roto no Genève, ua faatere teie robot
i teie nei poti, e a fatata atu ai i pihaiiho i te tahi atu poti taaê, ua haamarû atura oia í te tere o te poti, e ua faaounu mai ra i te poti i muri,
ua tupu te maere rahi o te taata i teie nei ohipa maere rahi, niai te mea
atura e na te taata ora iho e faatere nei i teie nei poti.
Teie atoa hoi te tahi mea maere rahi i teie nei mau robot, e faatere
atoa ratou i te pahi reva, mai Paris atu e te oire ra o Londre ( Peretane),
e mai Paris hoi e Roma, tere maitai noa aita hoê a`e peapea e tae noa'ttt
i te laoiraa mai,
TOR L Á
Te vai atoa nei hoi te vetahi mau robot, e ite ratou i te taata i te vahi
poiri, e nehenehe hoi ta ratou ia tapapa i t., taata e ia taparahi atu, e aore
ra, pupuhi atu i te pupuhi taviri (mitrailleuse), te hoê â *fa teie mau
ravea api no te tama`i ia tupu noa'tu i te mau tau i mua nei. I teienei
mahana, no te moni ra: e torn tauatini farane, e roaa te hoê pahi reva
nainai na te robot e faatere, e tae hoi i te mau vahi atea roa, no te tupita
haere atu i taua mau vahi ra. Eita e pau te mirioni, e roaa e 300 pahi
reva rii nainai, no te haere e haapohe i te hoê nunaa Iruiraatira taatoa, no
te hoê oire. Te mau matini uira i roto i taua mau robot ra, e mea haere
tia noa i mua, mai te ite ore i te mata'u, eita hoi e ite i te rohirohi, eita atoa
hoi e ite i te aroha.
Aita ea te ite o te taata nei i pau i te imiraa i te mau ravea api atoa no
te haamouraa ï te taata.
"Te Pia AORAi"
Te pia Aorai, oia hoi te Pia apî mau: i ô tatou iho nei hoi te hamaniraahia. — Ua î roa Ia i te mau faaitoito e au no te tino.
Te pia Aorai, o te mea ora mau. Ua hau to'na maitai i to te mau Pia
atoa e vai nei, e te hoo mâmâ hoi.
No to outou na oraraa maitai, a faarahi i te inu i te "Pia Aorai ", o tei
hamanihia e te Fare Pia o Tahiti; Emile MARTIN te fatu.
Te tama`i Tinito :
Mai teie mai ea ava'e i mairi aenei to te nun Tapone tamau puai-noa-raa
i te haere i mua, noa atu te mau parnruraa a te Tinto, ua riro
mai i teie
nei i roto i te rima no te Tapone te taatoaraa no te fenua ra o Chang-Hai,
alta. ra o Tapone i hauti noa'tu i nia i te mau tuhaa, fenua o te mau Hau
Europa i roto ia Chang-Hai, o te mau tuhaa fenua ana'e ra o te Tinito ta
raton i haro mai. Ua riro atoa ratou i upoo faatere na roto i te mau
anavai
rarahi tereraa pahi i te fenua Tinito. Te faaite atoa mai ra te mau parau api
i tae mai i teie nei iho mau mahana e, ua tae roa te nuu Tapone i
teie nei
i mua i te uputa no Nankin.
O Nankin ra, o te oire pu ia no te fenua Tinito. Ua faarue ra te faate_
reraa Hau Tinito i te reira Oire i teie nei, ua horo atu ratou i te vahi ê
roa,
te haamauraa i to ratou Oire. Te parau-atoa-hia ra e, te opua ra o Tinito
e tanina i to ratou Oire i te auvahi, no te mea, e mea au a'e na
ratou te
hi'o atu i to ratou Oire ia ama i te auvahi i te riro atu i roto i te rima o te
Tapone.
Ua tiaturi te Tinito e, e riro paha te mau Hau rarahi no Europa te paruru
atu ia ratou i mua i te Tapone, ua hape rahi roa ra ratou i taua manao ra
TOR gA
•
no te mea ua amahamaha te mau Han rarahi no Europa i roto i na pae e
piti, e tei nia hoi to raua mata i teie nei peapea, te paean matamua e faao
ia'na i roto i teie nei peapea, mea papu roa ihoa ia e, e tupu te hoê tatuai
rahi i roto i te mau Hau rarahi no Europa.
No te mea te vai amui ra o Farani e o Peretane i te hoê pae, o Purutia
hoi e o Italia i te tahi atu pae.
No reira ua manaohia eita roa paha te hoê o teie nei tau na Hau e faao noa
ace i roto i te peapea a te Tapone.
A hi'o na ia Rutia tei tapin mai i to'na otia i nia i te fenua Tenito afta
roa oia i haapao noa mai i teie nei ohipa, ma te turn ra oia i te mau titauran tauturù atoa a te Marechal Chang Kai Seek te tanta faatere no te Hau
Tinito.
Eita atoa paha o Tapone e inata noa i te haere noa i mua ma te faanahonaho ore i to'na faaearaa i nia i te mau vali e roca mai ia'na, no te mea
aita i iteahia e eaha te taime e faatupu mai ai te Tinito i te hoê aroraa riaria
rahi e pau atu ai te Tapone, no te mea alta roa ace oia i nahonaho.
Te faaite atoa-hia mai ra e, i te pae Apatoerau no te fenua Tinito, ua ineine e 36 nuu rarahi Tinito o tei nahonaho noa i nia te mau vahi aroma
no te tiairaa atu i te tae-raa maio te Tapone, mea fifi te reira no te Tapone.
Te tamau noa ra te mau pahi reva Tapone, te ao e te pô, i te tupita i te
mau nun Tinito i te mau Oire, te pupuhi noa ra hoi te mau Tapone i te mau
Oire Tinito mai te taime ore, e pau rahi to te Tinito, ua taravarava noa te mau
tanta pohepohe e te mau tanta putaputa na raro i te repo fenua, mai te faehau atu, te vahiné e tae noa'tu i te tamarii ru.
I raro iho i te miti ra, na ana'i noa ia te mau nuu pahi tapone no te tiairaa
ì te mau pahi tauturu i te Tinito ia tomo mai i roto i te ava.
Te Pape " GAZOR "
Te "Gazon" e rito Ia o tei iritihia mai no roto mai i te mau huru man tupu
atoa o te fenua nei, o tei anoihia i te tihota, te pape e te gaz. Te hoê teie
pape o tei hau atu i te maitai no outou e to te Tuamotu na, no te haamaharaa i to outou hiaai maa tahiti, aita hoe topata ava taero i anoihia i roto i
teie nei gape GAZOR. E hoohia te GAZOR e 30 farane i te tatini hoê, e 6 farane i te hoo mohina, ia faahoi-mai outou i te mau mohina. e faahoi faahouhia'tu te na moni e 6 farane no te tatini mohina pau.
A tamata e homa i te inu i teie nei pape "GAZOR. ", tena i nia i te mau
pahi hootaoa atoa, e aita rã, poroi-roa-mai i Papeete uei, i te piha-ohiparaa
a te Torea. Ia tamata outou, eita e fin faahou.
Te tama`i Paniora:
Te tamau noa ra te tama'i i roto i na pae enemi no Paniora ma te tuutuu
ore, area ra te imihia ra te hoê ravea i roto i te mau apooraa rarahi no
te tuuraa i te hoê ture no te faaatea ê raa atu i te mau taata e ere ratou j
42
TOREA
to te fenua Paniora, i rapae, eiaha ratou ia faao atoa ia ratou i roto i te
tama`i, ia vaiho noa ra i te Paniora ana`e i roto i ta ratou ohipa.
Ua tamata te nuu o te Tenerare Franco i te faau na roto i te hoê aroraa
rahi no te haruraa mai i te oire rahi ra o Madrid, aita roa ra oia i manuia noa ate.
Te haere noa ra te mau pahi reva o te Tenerare Franco e tupita i te
oire Barcelone e i te oire Valence, i te faaearaa o te faatereraa Hau repupirita.
Na roto i te toetoe rahi i roto i te mau mona no te fenua Paniora, na te
reira e faataupupurii ra i te tama`i i teie nei mau mahana.
A puhipuhi ana i te Avaava
"NATIONALE"
Te avaava ovtri o tei hau i te maitai e te hoo-mama, o te hoohia
i Papeete nei 1 fr. 10 i te puohu hoê, ía rave oe hoê afata ( 20 puohu
i roto) lei roto te hoê mau taoa rii haamauruurti: tipi ofati e
aore ra e tahere arapoa poepoe.
.T te fenua
Europa:
I teie ava`e i mairi a`enei, rave rahi te mau taata rarahi no roto i te
faatereraa Hau, to te tahi Hau e to te tali, tei haere e farerei i te tahi e
te tahi. Oia hoi o Musolini, ua farii hanahana roa hia oia e Hitler, ua
faatupuhia te hoê mau oroa rarahi taaê no te fariiraa ia'na, te hinaaro
ra raua ia tupu te maereraa rahi o te ao atoa nei i te reira, ua orero hoi
raua i te hoê mau parau i roto i taua farereiraa na raua ra.
Ua faaite raua na roto i taua oreroraa na raua ra e, eita roa raua e hinaaro
faahou i te tama`i, o te hau ra ta raua e hinaaro. Ia hiô noa'tura hoi ia
Purutia e o Italia ra, te tamau noa ra raua i te hamani faa rahi i ta raua
moihaa tama`i, mai te mea atura e, te faaineine faahou ra raua no te hoê
tamai api.
To tatou taata rahi faatere o Mr Chautemps, ua haere oia i te fenua
Per etane, e ua aparau oia e te Hau Peretane no nia i te hoê mau vahi
faufaa rahi.
Ua haere o Mr Delbos, taata faatere no te mau pae ohipa taaê, i te fenua
Polone e ua farii hanahana roahia oia e taua Hau ra, ua faatupuhia te
hoê mau oroa rarahi hanahana no to'na taeraa i reira, ua riro o Farani i
teie nei ei hoa autahoê no taua Flau ra.
No to Peretane e to Farani iteraa i tera rahiraa moihaa tama`i e hamanihia ra e tg Italia raua o purutia, ua faarahi atoa ihora raua i ta raua, mai
IMO
TOREA
reva, ei faaiteraa
te nuu fenua, te nuu moana e tae noa'tu i te nuu na te
atu ia, raua e, aita atoa raua e faaea matapo noa ra, ua ineine atoa raua no
te taime itea orehia ra.
Te Ratio "PHILCO"
e "6 volts."
Ratio matahiti 1937, e 6 mori (ravea api) hoê "accu"
te taatoa .... 2.600 farane.
.no
no te faatere :
taatoa .... 2.700 farane
Ratio 7 mori, matahiti 1937; e 2 piles no te faatere: no te
1937.
Piles no te mau ratio "PHILCO" matahiti 1935 — 1936 —
.... 315 farane
pile
IIoê
.
.
pile
P9068,
P968,
P896,
P8096:
Numera o te
1937....
325 farane
1936
—
Piles no te mau ratio "PHILCO" matahiti 1935 —
1937.
1936
—
Mori no te mau ratio "PHILCO" matahiti 1935 —
frs. — Numera
Numera 30: 32 frs. 50. — Numera 19: 47 frs. — Numera ICI: 40
ICG: 68 frs. — Numera 32 e te 34: 57 frs. 50.
RADIO-SALON OCEANIEN.
Fare Hooraa ratio PHILCO i Papeete nei:
monl Poo:
Baldwin B19MBRIDGE
I te fenua Marite:
i rapae
Mai te otiraa ea te tamai rahi i oti a`enei, to'na faaatea-ê-raa ia'na
i te
i te mau ohipa atoa o te ao nei, i teie nei ra, ua mana`o oia e eere
ra
oia
mai
mea maitai i te faaea-hoê-noa, no reira ua amui taili faahou
i teie nei ia Farani raua o Peretane.
"LE FLAMBEAU "
(e i`oa teie no te hoê tima)
Te Uma maitai roa ace i te mau tima farani atoa.
Te vai nei te pule parau e 40 kiro, e 32 farane le hoo ;
i
i
E le paero 180 kiro, 110 farane.
et Colonial"
A ani noa mai l te piha o te " Comptoirs Maritime
Papeete, i te tahua i raro i te fare-hotera a Teve (Hotel Stuart),
te aroa purumu i tahatai (Quai du Commerce).
Aarau no Napoleo 1.
•
ler),
E taata roo rahi e te faahiahia te taata ra o Napoleo (Napoléon
ua riro oia ei taata faahiahia rahi na to'na ra mau enemi, o tei ore roa
ratou i huna i te reira e tae roa mai â i teie 'lei mahana. Ua iti te 50.000
puta aamu o tei papaihia no nia ia'na e o tei parare na te ao atoa nei.
Teie te hoê parau iti faaarearea ta te " TOREA" i mana`o i te
faatia'tu ia outou.
Oia hoi : i te hoê ahiahi i Auteteria ( Austerlizt ), i muri ace i te hoê
aroraa rahi a titi ai te mau nuu faehau o te Ernepera Rutia e to Auteteria
TOREA
ia'na e a roaa mai ai te ré ia'na, ua haere mai ra te hoê o to'na faaehau e farerei ia'na, e, parau atura mai te faaite e: ua polie roa to oe tutu i roto i
teie nei aroraa rahi, e mea maitai a'e te imi i te hoê tutu api no oe. I
reira ihora, haaputuputu atura o Napoleo i to'na mau faehau e ua faaite
atura ia ratou e, te hinaaro nei oia i te hoê tutu api.
Ua itì te tauatini tel hinaaro e haere ei tutu no'na. Alta a`era oia i ite
e, e o vai râ ta'na e rave i roto i tete nei rahiraa taata. Ua feruri ihora
oia e horo`a o'na e toru huero pipi i te taata hoê, e tunu ratou e ia ama,
afai mai ai e faaite ia'na. I te amaraa, afai mai nei ratou e faaite ia Napoleo.
I roto i taua mau rahiraa taata ra, hoê roa ra taata tei hopoi mai i mua
ia'na e piti noa iho huero pipi i roto i ta'na mereti. A ite ai oia i te reira,
ua tupu to'na maere, ua tia a`era i nia e ua parau atu ra i teie nei tanta
alriri, faanuu mai na oe i pihaiiho ia`u, e ua parau atura: e aha, e piti
noa iho ta oe huera pipi, tel hea hoi te toru o te huero ?
Pahono atura taua taata nei e: ta`u aria e, na amu vau hoê huero no
te tamataraa e, ua ama maltai anel te maa ta`u e hopoi mai nei na oe, no
te mea, eita vau e hinaaro e horoa i te maa alta i ama maltai na to'u aril.
Parau atura o Napoleo ia'na, mea maltai roa, o oe ana`e ra te taata
o tei hau a'e i te maramarama i roto i teie nei rahiraa taata taatoa, no
reira, o oe ta`u e rave ei tutu no`u.
Te piha ohiparaa a te Torea
ave rahi te mau rata no te Tuamotu o tei tae mai i te
iha a te "TOREA ", o tei faaite mai ì to ratou mauruuru
ahi i te yea Torea e ta'na atoa ra mau ohipa.
Te faaite atu nei te piha ohiparaa a te "TOREA" e rave
oia i te mau huru ohipa atoa : te imiraa i te mau parau
faturaa fenua, te mau parau tomiteraa fénua, te iritiraa'tu
i te mau parau tivira, e tae noa'tu i te ohipa no te hooraa
fenua e te tauiraa fenua.
Te ohipa no te haarnonoraa faufacc.
E haapao oia i te mau puha atoa o tei feretihia mai ï
Papeete nei e na'na e hoo, teie to'na taime no te raveraa i
taua ohipa ra, oia hoi e 2 tenetima ta'na e iriti i nia i te
toata hoê.
E hoo atoa'tu hoi teienei piha ohiparaa na outou na nia
i ta outou anima i te mau huru atoa ta outou e hinaaro mai.
Te mau poroiraa taihaa atoa e poroihia mai ia'na, ma te
apee atoa hia e te puha, eita oia e titau i te taime no te
~~~
a
TOREA
reira, no te mea, na piti tenetima ta'na e tapea no nia 1 e
poroiraa
hooraa puha o to'na iho â: Ia taime. Area te mau
taihaa e poroihia mai ia'na ma te hapono atoa mai i te moni,
to
e iriti ihoa ia oia e piti tenetima i nia i te toata hoê mai
te hooraa puha te huru.
Te faaite atoa'tu nei te piha ohiparaa a te "TOREA" i
fenua,
te mau taata atoa o tei hinaaro e taniuniu i to ratou
e oti te reira ohipa ia'na, no te mea te taata ra o GILBERT,
no roto oia i te pupu ohipa taata taniuniu, ua faaea ra oia
i to'na toro 'a, taata faatuhaahia, tei roto atoa oia i teie
nei piha ohiparaa te raveraa i te ohipa.
Te mau ohipa iino ate Tapone:
Te faaite hia mai ra na roto i te radio e, ua tomo roa te manua ra
Yang Tse
o "Panay" manua tama`i Marite, i roto i te anavai ra o
54
Kuaing (fenua tinito) mea tupitahia e te mau pahi reva Tapone e
taata no nia i taua manua ra, tei huri i uta i te vahi tapaeraa pahi ra
o "Auhouoi" i roto i taua mau taata ra, 15 tgi putaputa : mataro e
te tivira.
i te
Mea na Nankin mai teie nei manua, i tii na oia e faahoi-mai
mau taata rarahi faatere no te Hau Marite.
Hoê ahuru-ma-iva taata tei pohe roa.
I te putaraa ea taua manua ra, aita rea i maoro i muri iho tomo roa
ua faaatura. I te faarooraa ea te Atimarara Tapone ra o Hasegawa,
i mua
tae oioi atura oia i te hoê parau tapa`o no to'na tatarahapa rahi
i te Hau Marite no te ohipa hape i ravehia e to'na pupu taata e te
farii nei oia i taua mau utua taatoa ra i nia ia'na.
te Hau
I te fenua Tapone râ, ua haere atu ia te taata rahi faatere no
te
oire
ra I
i
Tapone o Hirota e farerei i te mono o te Flau Marite
no te Flau
Tokio (fenua Tapone) ma te ani haehaa atu na nia i te i`oa
Tapone ia farii-mai i to ratou tatarahapa rahi no te ohipa hape rahi i ravehia e ratou. Area i te fenua Marite ra te tupu ra ia te aehuehuraa rahi i roto i te taata taatoa.
Nankin i
I te 13 no Titema i maid a`enei, te riroraa te oire ra o
te Tapone. Te faaite ra te Tapone e, ua naeahia i te 12.000 faehau
na
tinito i pohe na roto i te taeroraa i te haua no te paura faataero,
ratou iho teie nei paura faataero i faaineine no te pupuhi atu i nia
i te nuu Tapone, ia taera i to ratou pupuhiraa atu i nia i te nuu o te
i_:nia ia ratou
Tapone, ua faahoi faahouhia-mai te reira e te
iho, aita roa atura ta ratou opuaraa i manuia,
TOREA
Na roto i te hioraa te Hau Peretane i te mau ohipa iino ta te Tapone e rave nei na roto i te haaviraa e te arairaa i to'na mau pahi,
no reira te manao nei oia e, e tono atoa i to'na mau manua rarahi
tama`i i nia i te mau otia no te moana i te fenua tinito.
Ua ineine noa o Peretane raua o Marite no nia i taua vahi ra, mea
maitai a`e o Tapone i te feruri rii i te mau ohipa ta'na e rave ra, ia
amui tahi ana`e o Peretane e o Marite i to raua mau manua tama`i
e nehènehe ta Tapone ia parau e eita, e rurua ia'na, ua naeahia paha
e 4 a`e rahiraa to raua manua tama`i i to'na.
Te vai ra to te Hau Marite i te fenua Manila, hoê roto rahi haamauraa no te mau manua tama`i e te vai atoa ra hoi to te Peretane
i te fenua Singapoure, hoê roto haamauraa no te mau manua tama`i,
roto o tei hau a`e i te rahi e te nahonaho maitai i to te ao atoa nei.
E na roto hoi i ta ratou au tahoêraa e o Farani ra, e haere ihoa Ia o
Farani i te pae no Marite e no Peretane, no reira te mea maitai a`e
no Tapone, maori ra ia e, o te haere maru noa.
Ei teie Ia ava`e i mua nei tatou e He ai e, ua taui anei o Tapone i
ta'na mau peu i te fenua tinito, e mai te peu hoi o Marite, Peretane
e o Farani i tamau aoa i nia i te vahi i manaohia e riro atoa ihoa ia
o Tapone i te taui atoa.
Mai te tama`i rahi mai a i oti a`e nei, te ereraa o Purutia i to'na
mau fenua rii aihuaraau, tei riro mai ia Farani e ia Peretane, te titau
pinepine noa ra hoi o Purutia ia faahoi faahouhia'tu taua mau fenua
ra i roto i to'na rima.
Te faahapa rahi nei te Hau Purutia i te Hau Farani no to'na here
i to'na mau taata iri ravarava o tei tahoê mai i raro a`e i to'na reva.
Teie ta Purutia e hinaaro, ia faarirohia te taata iri ravarava
mai te hoê titi e i raro a`e hoi oia i te faatereraa a te iri uouo,
eiaha ra ia aifaito te tiaraa o te iri ravarava mai to te iri uouo,
mai ta Farani e rave nei, oia hoi e taata farani oe ra hoê ihca
'fa huru to oe tiaraa e te farani papaa mau, ma te hi`o ore i te
huru o to o'e iri.
Eita o Farani e o Peretane e farii ì te reira mana`o no reira
raua i tapea noa mai ai i taua mau huiraatira ra i raro a`e i ta
raua faatereraa maru, o tei riro to ratou oraraa i teie nei ei oraraa
fanao rahi, a tiai atu ai pai la i te mahana e riro faahou atu ai
tauá fenua ra i te Hau Purutia.
PARAU NO MOUETTE: — Ua tae mai nei te hoê niuniu na te reva,
na te Tavana Hau no te Tuamotu, mai te faite mai, i te Tavana Rahi, no
Papeete, i teie parau hitimahuta no te pahi ra o " Mouette ", inaha i te haereraa i roto i te ava no te Motu ra o Amanu, pohe atura te teres te matini,
e no te opape rabi hoi i roto i taua ava ra, hurihia'tura taua pahi nei i nia
i te eaau. Aita roa ra hoê taata i pepe noa a`e.
IMPRIMERIE ELIE F. JUVENT1N — RUE PU COMMANDANT DESTREMAU.
Fait partie de Torea