TOREA_N_007_1937_Novema.pdf
- Texte
-
,,i~ ,•,~„- ,
MATAHITP,
;JA
NOVEMA 1937
ORES
HOO I TE MATAHITI HOÊ: E MAHA TARA — E
2 FARANE I TE VEA HOE,
FRANÇOIS HERVÉ, Directeur-Gérant
Tatauraa Iti`opoaraa i Fautaua,
Tahiti.
Ua faaavarihia te tahua tatauraa hi'opoaraa, i te mahana toru 10 no Novema,
i te hora 3 i te taperaa mahana.
Na te Tavana Ilahi i faaavari i teie nei tahua hi'opoaraa, ma te apee
atoahia mai oia e M1T1Q Chastenet de Géry, e te mau peretiteni no te mau
tuhaa tataitahi no te mau ohipa hi°opoaraa. Mea nehenehe te mahora o
Fautaua i te reira mahana. Ua hamani faaapi roa hia te mau vahi atoa. E
piti ohuraa faaati i hamanihia, hod no te hororaa puaahorofenua, e hoê no
te hororaa pereoo taataahi.
Te vai atoa ra te hod vahi i nia i taua tahua ra, o tei faataahia no te
tairiraa Popo.
Ua hamani faaapi roa atoa hia te mau fare faaearaa, e te vai ra hoi i roto
i taua mau fare te hoê piha o tei faataahia ei vairaa ahu no te mau feia
e haere mai e hauti i nia i te tahua.
I te tahi atu pae no taua tahua ra, ua faahamani haerehia la te tahi mau
fare rii maohi, èi vairaa taihaa na te mau taata o tei hopoi mai i ta ratou
taihaa no te hi'opoaraa, e au mau hoi taua vahi ra i te hoê oire iti maohi
i taua mahana ra.
Te vai atoa ra hoi i nia i taua tahua ra e piti fare oriraa, hoê fare tamaaraa. Na te Mataeinaa Papenoo i hamani te hoê fare maohi, fare iti raki roa,
-ei fare vairaa no te mau huru maa hotu atoa o tei tae mai, mai te mau
mataeinaa mai no taua hi'opoaraa ra. I roto hoi i te vetahi atu mau fare,
te vai ra i reira te mau tumu vanira faatupuhia i roto i te faarii e to'na
atoa maa i nia iho, te vai ra te mereni, te mereni popaa, te haari, e tae noa'tu
i te mau hum rii maa atoa.
I roto hoi i te vetahi mau fare ra, tei reira ia te mau hei pupu tui faaroroa, te pupu, te mau ohipa a te vahine, te ete rii, te pute rima na te vahine,
e tae noa'tu i te taupoo.
Ça hopoi atoa te tahi mau faretoa tenito no Papeete nei i taua hi'opoaraa ra
i te tahi mau ohipa no to ratou fenua, e mau ohipa uiehenehe mau, te mau
tahei tirita tenito e te tahi mau farii maa tenito e te tahi atu â mau taihaa,
2
TOItLA
Te vai atoa ra hoi te hoê fare faaiteraa no te mau huru animara atoa. Ua
faataahia e te mau tomite te hoê mahana tataitahi no te hi'opoaraa i taua ma
animara ra, oia hoi hoê mahana no te puatoro pa'e e te ufa,. hoê mahana no
te puaahorofenua, hoê mahana no te mamoe e te puaaniho, hoê mahana no tel
uri, hoê mahana no te piifare, hoê mahana no te rapiti, hoê mahana no te moa,
te moora fio, te moora e te uuvairao. Ua horoahia te hoê mau re rarahi no tau
mau animara ra, mai te au i to ratou huru.
Rave rabi te taata e haere mai i te mau mahana atoa e mataitai i te hi'opoaraa tatauraa. Afita e motiauraa no te taata e haere mai e mataitai i te mau
ohipa , jzru rau atoa i roto i te fare rahi o tei faahamanihia ei vairaa no te
mau ohipa huru rau atoa, oia hoi: te mau hohoa penihia, te mau ohipa taraihia e te rima, ohipa maohi huru rau atoa, te mau ohipa taiaraa, te mau ohipa
tahito e tae noa'tu i te tuhaa ohipa a te tourisme.
I te tahi mau mahana ra, e mau ohipa faaarearearaa taaê ia te ravehia,
mai te ori, te himene e te hareraa-umu. Te vai atoa ra hoi te hoe ohipa api,
oia hoi te faaheeraa mai na nia mai i te hoê vahi teitei, mea arearea rahi teie
nei ohipa na te tamarii e te mau taata paari atoa, na te fare rave-raa ohipa
a Bambridge i hamani teie nei faaheeraa. Ua maiti-atoa-hia te hoê aril vahine
no teie nei hiopoaraa o tei rave-hia mai i roto i te mau potii tahiti mau.
Te potii ra o Denise Pomare tei maitihia ei arii vahine.
Ua horoa-atoa-hia te hoê re na te hoê ein maohi roa o tel hau ae i te nehenehe, tei te vahine ra o Tuahau Teihoarii, no Haapape, te re matamua.
Rave rahi atoa te mau tamarii haapiiraa tei hopoi mai i te mau ohipa nil o
tel hamanihia e ratou no Ceie hi'opoaraa, ua horoahia te tahi mau re na ratou,
e ua horoa-atoa-hia te tahi mau re haamauruuru.
E rosa roa paha e 20 api, mai te peu te Toren e faaíte atu i te tapura taatoa
no te mau ohipa i hopoihia mai i te hi'opoaraa e te i'oa no te piau taata o tei
haru i te re.
Ua manuia maltai roa teie nei hi'opoaraa, te manaohia nei e, i teie paha
matahiti i mua ra, mea hau roa ce ia i to teie, no te mea i roto i teie nei hi'opoaraa, o to Tahiti anae nei e Moorea tei faatae mai i te mau taihaa hum rau
atoa no teie nei ohipa, no Raiatea mai te tahi tau na taihaa rii e ere ra te
mea raki roa.
To Nuuhiva ma, Tuamotu, Maareva, afta ta ratou e taihaa i faatae mai, no`
te poto o te teime no te faaiteraa'tu, no reira aita ratou i meine.
Te auraa o te taata í te Ao ne"
~
Ia feruri-noa-hia, e ahiri e, e nehenehe i te tahi e i te tahi ia
titoro, mai te imi i te tahi u`i e i te tahi u`i i muri, i te tupuna
raro roa o te hoê fetii, mai te au e ia raeäyia e piti-ahuru u`i o taua
iimmit TOI:tE A
fetii nei, ia raeâhia í te matahiti 1200 i muri, e ere ea la i te mea
atea roa ia tatou nei, ia tae ra i taua tau nei, e roaáhia i taua fetii
nei, hoê milioni taata, e au ei fetii mau.
A h-lamana`o na ra ia tatou, e i Oteania nei, aita tatou i milioni te taata e faaea nei, na nia a`e, ia feruri noa, e mai te taeraa-mai te papaa i ô tatou nei, iti faahou atura ïa te rahiraa o
te maohi, te ite nei Ta tatou i teie taime e ua pinepine te tupuna
hoê i te riro eí fetii no te hoê rahiraa fetii êê, no reira e nehenehe ia parau papu e, e fetii ana'e te maohi taatoa i Oteania net,
E nehenehe atoa atura ia mana`o e ua iteahia te tumu mau,
na nia i teie faataaraa, i te here e iteahia nei i rotopu i te taata
e noho ra i te tahi motu ê roa e te au mai i te tahi ratere e
haere atu na to'na ra fenua.
Te vai atoa ra, taua tatauraa fetii nei i Europa e i te Ao taatoa
nei. No te mea ia haamanaohia e ua 100.000 matahiti aenei te
iteraahia te mau taata matamua i nia i te fenua o te Ao nei, e
nehenehe roa'tu ra fa, ia manao, e mai te peu e, aita te taata e
fetii f te tahi e i te tahi, e nehenehe va, ia faaauhia te rahi o te
taata í te haamataraa-mai o te Ao nei, mai teie te huru: « Ia faataravahia te taata i nia i te repo o te fenua o te Ao nei, mai te
tuA ti-mai i te tahí e i te tahi, e raeâ-roa-hia la e piti tauatini pana`iraa taata i nia i te tahi e i te tahi na nia i te taitairaa p. A
hi`o na ra ia tatou, e hia atura la milioni taata, i te haamataraa-mai o teie nei Ao. Eita roa e nehenehe ia tiaturi e, e mai te
reira te huru te tupuraa-mai.
No reira, e tano roa ihoa, i parau tano mau, e taeae anae tatou.
Te Pape "GAZOR"
Te "Gazor" e rito Ta o tei iritihia mai no roto mai i te mau huru man tupu
atoa o te fenua nei, o tei anoihia i te tihota, te pape e te gaz. Te hoê teie
pape o tei hau atu i te maitai no outou e to te Tuamotu na, no te haamaharaa i to outou hiaai man tahiti, aita hoê topata ava taero i anoihia i roto i
teie nei pape GAZOR. E hoohia te GAZOR e 30 farane i te tatini hoê, e 6 farane i te hoo mohina, ia faahoi-mai outou i te mau mohina, e faahoi faahouhia'tu te na moni e 6 farane no te tatini mohina pau.
A tamata e homa i te inu i teie nei pape "GAZOR ", tena i nia i te mau
pahi hoo_taoa atoa, e aita râ, poroi-roa-mai i Papeete nei, i te piha-ohiparaa
a te Torea. Ia tamata outou, eita e fiu faahou.
Faatitiaifaro i te hod hape
I roto ï te Torea N° 3, arra`e Tiurai, t
raa reo í hape i te api 12.
4
TORP.A
Teie te tiaraa mau, e talo outou e: Eita te Tavana mataeinaa
e te mau mero no le Apooroa Mataeinaa, e fariihia i roto i te Taiete
Haamaitai fenua ei mero faatere, no te mea hoi lei raro ae taua
Taiete Haamaitai fenua ra i ta ratou hi`opoecraa..
Eiaha ra e parau e: cita roa ratou e fariihia ei mero no teie nei
Taiete Haamaitai fenua, inaha ua faailehia hoi e, o te mau huiraatira taaloa o te mero no teie nei Taiete.
Raau no te rna`i vahine.
Rave rabi te mau vahine, aita e afaro maitai to ratou mau tau poheraa i
te ma`i, afta hoi te tahi mau tupuraa e rayai maitai te mau mahana poheraa,
aita hoi te toto e uteute maitai. I mua a`e hoi e aore ra i muri a`e i to ratou
poheraa-mai, e mauiui noa Ia. Na reira hoi te tahi mau potii api afta ea ratou
i pohehia. Oia'toa te mau vahine paari, ia fatata te tau no te oreraa o to
ratou ra mau tau poheraa-mag.
No reira te mau vahine atoa e mauiui ana e aita e afaro maitai ana to
ratou mai, mea maitai a`e no ratou te haere a`e e hoo i te raau maitai rahi ra
e "RA aTAHINE" (Raau no te vahine) raau o tei hau roa i te maitai,
ia inu outou i teie nei raau, e ore roa outou e mauiui faahou mai ta outou
e mauiui noa i te mau tau atoa, e afaro hoi te haereraa o to outou ma`i,
e e maitai roa hoi to outou tino.
Teie te faito no te inuraa i teie nei raau: afa punu ti i te poipoi e te abiahi
anoi i roto i te maa vahi iti pape tatihotahia.
Tei te Fare-Raau a LHERBIER,
Taote Raau i Papeete
e hoohia ai teienei raau maitai rahi.
Parau Haamaramarama
fio te faturaa fenua
Rave rahi te huru no te faturaa fenua
Na roto i te faturaa i te faufaa a na metua, oia hoi ta te metua
tane e ta te metua vahine, na roto i te parau tutuu e aore ra na roto
ite parau horoâraa, te faturaa na roto í te hoo e aore ra na roto i te
parau tauiraa. E aore hoi na roto i te parahi maororaa i nia ite hoê
fenua i roto i na matahiti e toru ahuru e hau.
Eita ra teie nei parahiraa maoro e riro ei faufaa no te mau feia o
tel faatiãauhia e aore ra no te mau feia o tei haapao i te hoê fenua
no vetahi ê.
TOREA
5
Ua ara e ana te mata o te ture i nia i taua mau vahi ra, e ua faataa te ture i te mau tiribuna no te faatitiaifaroraa i taua mau huru
peapea ra. E piti tiribuna huruê te tahi i te tahi o tei faataahia no
te haavaraa i taua mau huru peapea ra.
I to tatou nei mau paeau fenua, te poromu matamua ta tatou e
haere maori ra ia e o te mau Apooraa mataeinaa, na ratou e faaafaro
na mua roa a`e i taua mau peapea rii fenua ra.
E i nia a`e i te mau Apooraa mataeinaa ra, o te mau Haava faahau
parau ia, i roto i te mau fenua rü motu.
Teie nei tau na taata toroa ra, ta raua haavaraa e rave maori ra
ia e, e hiô raua na nia i te parahiraa maoro a`e i nia i te fenua oia
hoi, mai te peu e, i tupu noa'tu te hoê peapea fenua i rotopu i te tahi
tau na taata, te taata o tei parahi maoro a`e i nia i te fenua ra o o'na
ia te tiama i mua i te aro no teie nei tau na haava, mai te hi`o ore
atu i te tahi, noa'tu e parau faturaa ta'na no taua fenua e peapeahia
ra. Te tiribuna ana`e no Papeete tei mana no te faaotiraa i te mau
haavaraa atoa na nia i te parau faturaa fenua.
Rave rahi i te tahi mau-mea-raa, te mau Tavana mataeinaa, na
roto i to ratou ite ore e te papu ore i te ture, ua faatiama atu Ia ratou
i te taata o tei faaite-mai i mua ia ratou i te parau faturaa no te fenua,
e taua fenua ra hoi tei roto ia i te rima no te tahi atu taata ê roa, i
roto i na tau e rave rahi mai te haapeapea-ore-hia-mai, no reira ua
hape rahi roa ratou i taua vahi ra i te horoâ atu i te fenua i roto i te
rima no te taata e parau faturaa ta'na. Tei te tiribuna ana `e no Papeete te mana no te hiôpoàraa e te faatitiaifaroraa i taua mau parau faturaa ra. No reira mai te peu i tupu noa atu te hoê ohipa mai
te reira te huru i mua ia outou e te mau Tavana Mataeinaa no te
Tuamotu, a parau atu outou ia ratou, haere í te tiribuna haavaraa
no Pepeete imi-atu-ai i to outou tiâraa, mai te vaiho-noa-atu outou i
te fenua i roto i te rima no te taata o tei parahi maoro mai te peapea
ore i nia i taua fenua ra, noa'tu hoê matahiti te maororaa no to'na
parahiraa. E riro atoa te hoê taata ei fatu mau no te hoê fenua o tei
hoohia-mai e ana, na roto i te mana `o maitai, mai te peu e, ua hau
atu i te 30 matahiti te maororaa o taua fenua ra i roto i to'na rima
mai te haapeapea-ore-hia-mai.
A puhipuhi ana i te Avaava
"NATIONALE"
Te avaava oviri o lei hau i te maitai e te boo-mama, o te hoohia
i Papeete nei 1 fr. 10 i te puohu hoê, ía rave oe hoê afata ( 20 puohu
i roto) tei roto te hoê mau taoa rü haamauruuru: tipi ofati e
aore ra e tahere arapoa poepoe.
TOREA
Te Aamu iti o ruruhuru taa
Ninamu~
(Te tutbtiraa teie o te aamu, i haamatahia i te Hihi 6)
Ia tae ra i te mahana revaraa no te huruhuru taa ninamu,
aroha ihora oia i tana vahine e ua parau iho ra ia'na i te mau
poroiraa hopea oia hoi e: tera mai te mau taviri no te mau piha
atoa no te fare nei, tara mai te taviri no te afata vairaa no te
mau taoa faahiahia mai te auro e te movi, tera atoa mai te taviri
no te piha vairaa no te mau ofai maitetai, e teie hoi te taviri no
te tomoraa na roto i te mau piha rii atoa, area ra teie nef taviri
nainai roa ra, e taviri ia no te ra piha iti nainai i te poro roa ra.
E torno oe na roto i te mau piha riï atoa o teie nei fare e hope
roa ae, area te piha iti nainai i te poro o teie nei fare ra, eiaha
roa ia oe e torno noa ae i roto i te reira piha, oia. hoi e mai te
peu e, e iriti oe i teie nei piha, e tupu ia te hoê riri rabi rfaria i
roto ia`u, e no reira te ani atu nei au ia oe, ia haapao maitai
oe i teie nei mau poroi tau ia oe, pahono mai nei te vahine ia'na
i te hoê reo iti haehaa roa i te naoraa mai, ê.
Apa iho ra te huruhuru taa ninamu i Lana vahine, tauma iho
ra i roto i to'na pereoo e ua reva atu ra to'na tece.
I te iteraa ihoa te mau hoa e, ua reva te huruhuru tia ninamu
aita ratou i tiai ia titau hia atu ratou, ua haere anae mai ra i
te fare o te huruhuru taa ninamu, no to ratou hinaaro raki e
mataitai i te aorai e te mau ohipa faahiahia i roto. No te mea hoi
e, e taata mata`u rahi-hia teie nei taata o te huruhuru taa ninamu, no reira eita roa ratou e tae mai i roto i to'na fare i te
mau mahana tai reira ona.
No reira i to ratou ihoa ite-raa e, ua reva oia, haere paatoa mai
nei ratou e ua tomo haere anae iho ra ratou na roto i te mau
piha atoa o teie nei fare no te mataitai haere e faa-faahiahia hoi
ratou i te mau huru taihaa maitetai atoa i roto i teie nei fare.
E ia oti i te mataitaihia e ratou te mau piha atoa i te tahua i
raro, ua taúma anae atu ra i te tahua i nia e ua faa-faahiahia i
te nehenehe e te unauna no te mau roi taotoraa, te mau vauvau
terevete i roto i te mau piha, te mau airaa-maa, te mau hi`o hipahiparaa. E ite oe ia oe mai raro i te avae tae roa atu i nia i
te upoo, taua mau hi`o ra, mea faaunauna anae-hia ia i te hoê
mau unauna o tei ore â i itea-hia i teie nei ao.
Ua faafaahiahia-roa-hia teie nei vahine e to'na atoa ra mau hoa
ia hi`o atu ia'na i to'na ra oraraa faahiahia e te fanao rabi, a.
1
TOR EA
7
mataitai haere noa ai hoi to'na ra mau hoa na roto i to raua ra
aorai, i te reira iho taime a mataitai noa ai to'na mau hoa na
roto i te mau piha, tupu mai ra ia'na te manao e, e haere oia e
iriti 1 te piha i opanihia mai ia'na e ta'na tane, faarue atu ra
oia i to'na mau hoa, hare tapuni atu ra oia na roto i te hoê ea
moemoe, e iriti I te piha iti o tei opanihia ia'na no to'na hinaaro
rahi ia, ia ite eaha ra te ohipa i roto.
Ia tae oia i raro i te taupee rahi, haere atu ra oia i mua i te
opani rio te piha nainai o tei opanihia ia'na, mapu iho ra oia i
to'na aho, haamanao iho ra oia"i te poroi a ta'na tane o tei parau
mai ia'na e, ia iriti noa'tu oe i te opani o teie nei piha iti nainai, e topa mai te hoê ati rani i nia ia oe.
Area ua hau ae i te puai te manao faahema i roto ia'na i to te
manao maltai, i reira ra rave iho ra oia i te taviri e iriti iho ra
i te opani. I te mahitiraa te opani, aita roa oia i ite hoê ae ohipa
i roto no te pouri te piha. Ia macro ra to'na faaea-noa-raa í roto
i te pouri, maramarama mai nei to'na mata. I reira ite atu ra
oia i te toto i nia i te tahua o teie nei piha e te man tino vahine
te.tarava-noa-raa i roto i teie toto rahi. Teie nei mau tino vahine
ra, o te mau vahine ia i haaipoipohia i teie nei taata e o tei taparahihia i muri ae.
Riaria roa ae ra teie vahine i te ite-raa i teie nei mau ohipa,
e te taime oia i iriti mai ai te taviri o te opani, mairi ae nei i
raro.
Rave iho oia i te taviri, e opani atu ra i te opani, mai te taviri
maitai atu. Haere atu oia i roto i to'na piha no te haamoeraa i
te mau peu riaria ta to'na mata i ite.
Ia tae oia i roto ï to'na piha, ite iho ra oia e ua viivii roa te
taviri i te toto. Manao iho ra oia e: e horoi ia mâ teie toto i nia
i te taviri, eiaha ta'na tane ia ite e aita oia i haapao i ta'na mau
faaueraa taatoa.
Ia haamanao ae ra oia i teie taviri viivii i te toto, e tupu mai
ia to'na riaria rabi. E ua faaitoito iho ra oia i te horohoroi e aita
roa'tu e ravea e mâ ai. Ua imi oia I te mau ravea atoa e vai noa
mai â te toto.
Ua rahi roa to teie potit hepohepo no teie nei taviri, ua haere
atu ra oia e farerei i to'na mau fetii, no te aniraa'tu i te tahi mau
ravea e mâ ai te toto í nia ï teie taviri, inaha te tae toa mai nei
o huruhuru taa ninamu mai to'na tere mai.
(
taiö-mai, i te yea i mua nei, no te tuätiraa ï-a, i teie nei aamu ).
8
TOREA
111
Te pereoo faafaahi e fe pereoo uira "PEUGEOT"
Te pereoo taataahi " Peugeot ", o te mau pereoo Ia o tei hau a`e i te maitai
i te mau pereoo farani atoa. Ia hoo outou i te pereoo " Peugeot ", e tia te
reira i te vairaa e a tau noa'tu. Ia hoo rá outou i te mau pereoo hoo mama,
e moni hue 'fa ta outou, eita roa e maoro ua ino, e au atura Ia i te hoê maa
tapû rahi auri faufaa-ore.
Te pereoo uira " Peugeot ", tei te fenua farani Ia te hamaniraa-hia, te
hob' teie mau pereoo o tei hau i te maitai e te tano maitai boi no to outou
na mau fenua rii ei faauta horopatete e aore ra ei faauta puha. Ia hoo outou
i te pereoo uira ( Camionnette ) " Peugeot ", e mauruuru maitai outou i te
reira haamauaraa moni, no to'na paari e te iti hoi o to'na mau haamauaraa.
A poroi ana`e mai i to outou mau pereoo taataahi e to outou mau
pereoo uira ( camionnettes ) i Papeete nei ia Mr Rene Solari, mono i te fare
"Peugeot" e aore ra i te Piha ohiparaa a te "TOREA" i Papeete nei.
No te Taviriraa rahi (Loterie) i papeete nei.
Teie te hum i muri nei, i te mahitiraa-mai o taua taviriraa nei :
Te taata tei ia'na te titeti Série : 1, e te numera 1374, tei ia'na te ré no
te moni ra: 10.000 farane.
Te taata tei ia'na te série 3, e te numera 2090, tei ia'na te ré 5000 farane.
Te mau numera i muri nei; tei ratou te ré, 1000 farane taitahi:
série 2, numera 2079 — série 3, numera 1579 — série 2, numera 2030 —
série 3, numera 1572 — série 3, numera 177
Te mau numera i muri nei; tei ia ratou te ré, e 500 farane taitahi:
série 3, numera 1215 — série 2, numera 1246 — série 1, numera 275 —
série 4, numera 1391 — série 1, numera 810 — série 2, numera 1275 -série 3, numera 2210 — série 2, numera 1289 — série 5, numera 1951 —
série 3, numera 1911.
Te mau titeti atoa e 16 te numera faahopearaa, tei ia ratou te ré: 100 farane.
Te mau titeti atoa e 2 te numera faahopearaa, tei ia ratou te ré: 30 farane.
E haamatahia i te aufau i te mau taata e ré ta ratou, i te Afata-Moni a te
Hau, mai te Monire 29 no Novema 1937 atu.
Te Vea Torea
A tamatahiti ana i te Vea "TOREA" na outou, o te Vea mau
teie e au ia outou ia taio no te faa-anaanataeraa ia outou, o te
riro atoa hoi ei aveia e ei haapiiraa ia outou, na roto i te mau
haamaramaramaraa e rave rahi o tei faaitehia i roto. I te mau
ava`e atoa e mau haapiiraa apt ana`e te faaitelhia'tu ia outou, o
te au la outou ia tamau ei faufaa na outou.
TOREA
E 20 farane ana`e iho te hoo no teie nei Vea i te matahiti.
Hapono mai ta outou 20 farane i te piha ohiparaa a te "TOftEA"
i Papeete nei, e na'na Ia e faatae atu i ta outou Vea ia outou
na, i te mau ava`e atoa e tae noa'tu i te hoperaa tera hoê matahiti.
Te fare Moni a te Initia-Taina
11
E farii teie nei fare moni Initia-Taina i te moni a
te mau huru taata atoa o tei hinaaro e hopoi mai i
reira e vaiho ai, e ta ratou hoi e nehenehe ia tü mai e
iriti atu i te mahana ta ratou e hinaaro, mai te titau
ore atu taua fare moni ra i te hoê a`e taime. No te faaherehere-noa-raa i ta outou moni i te hoê vahi maitai
o te ore roa outou e manaonao no te hoê a`e mau fifi
e tupu.
E riro teie nei fare moni, ei ravea maitai no te faa
herehereraa i ta outou moni e te mau taata o tei faaea i te mau vahi e aore ra i te mau fenua atea.
Te piha ohiparaa a te Tor
Rave rahi te mau rata no te Tuamotu o tei tae mai i te
piha a te "TOREA ", o tei faaite mai i to ratou mauruuru
rahi i te yea Torea e ta'na atoa ra mau ohipa.
Te faaite atu nei te piha ohiparaa a te "TOREA" e rave
oia i te mau huru ohipa atoa : te imiraa i te mau parau
faturaa fenua, te mau parau tomiteraa fenua, te iritiraa'tu
i te mau parau tivira, e tae noa'tu i te ohipa no te hooraa
fenua e te tauiraa fenua.
Te ohipa no te haamonoraa faufaä.
E haapao oia i te mau puha atoa o tei feretihia mai i
Papeete nei e na'na e hoo, teie to'na taime no te raveraa i
taua ohipa ra, oia hoi e 2 tenetima ta'na e iriti i nia i te
toata hoê.
TOREA
OM*
E hoo atoa'tu hoi teienei piha ohiparaa na outou na nia
i ta outou aniraa i te mau huru atoa ta outou e hinaaro mai.
Te mau poroiraa taihaa atoa e poroihia mai ia'na, ma te
apee atoa hia e te puha, eita oia e ti tau i te taime no te
reira, no te mea, na piti tenetima ta'na e tapea no nia i te
hooraa puha o to'na iho â Ia taime. Area te mau poroiraa
taihaa e poroihia mai ia'na ma te hapono atoa mai i te mòni,
e iriti ihoa Ia oia e piti tenetima i nia i te toata hoê mai to
te hooraa puha te huru.
Te faaite atoa'tu nei te piha ohiparaa a te " TORE A" i
te mau taata atoa o tei hinaaro e taniuniu i to ratou fenua,
e oti te reira ohipa ia'na, no te mea te taata ra o GILBERT,
no roto oia i te pupu ohipa taata taniuniu, ua faaea ra oia
i to'na toro 'a, taata faatuhaahia, tei roto atoa oia i teie
nei piha ohiparaa te raveraa i te ohipa.
"Te Pia AORAI "
ë' ' a Aoral, oia hoi te Pia apt mau: i ô tatou iho nei hoi te hamaniraahia. — Ua î roa ia i te mau faaitoito e au no te tino.
Te
Aoral, o te mea ora mau. Ua hau to'na maitai i to te mau Pia
atoa e vai nei, e te hoo mâmâ hoi.
No to outou na oraraa maitai, a faarahi i te inu i te " pia Aoral ", o tei
hamanihia e te Fare Pia o Tahiti; Emile MARTIN te fatu.
pia
mau parau api no te fenua nei.
I te mahana matamua no Atopa i mairi aenei, i faanuuhia ai te moni-hoo o te titiro-rata í nia, oia hoi e O frs 65
i te rata hoê.
~
Ua tae mai nei i na mahana i mairi aenei, te hoê lati Purutia
i Tahiti nei, te i`oa o taua Iati ra, o "Tiaporo no nia i te miti"
na te taata ra o Von Luckner t raatira mai í taua pahi ra. O a na
hoi te tomana rabi i nia i te pahi ra o "Sea Atler" tei íri i Maupihaa i te tamai rahi i mairi aenei 1914-1918.
I te taeraa mai teie nei Iati i Tahiti nei, ua haere roa oia i nia
i te taviriraa no te tatairaa i te mau vahi í. ino haere, hou ae a
TOßEA
11
pahi iti naireva faahou atu ai i to'na tere faati na teie nei ao. E
O Von Luckner e ta'na
nai teie nei lati, e matini atoa ra to'na.
e mataitai i teie
vahine i te tereraa-mai. Ua hahaere atoa raua
nei hi`opoaraa i Fautaua, te Musée, ua ite hoi raua i reira i te
o " Sea Atler".
tahi mau ohipa no nia i te pahi ra,
mont 1100:
hee
Te Ratio "PHILCO"
"accu" e "G volts."
no
Ratio matahiti 1937, e 6 mori (ravea
t i) hoë accu 2.600 farane.
no te faatere
2.700 farane
te faatere : no te tas toa ....
Ratio 7 mori, matahiti 1937 ; e 2 piles no
1935 — 1936
Piles no te mau ratio "PIIILCO" matahiti
pile
1037..... 315 farane
Numera o te pile P9068, P968, P896, P8096: .
farane
1935 — 1936 — 1937.... 326
Piles no te mau ratio "PIIILCO" matahiti
1937.
1935 — 1936 —
Numera
Mori no te mau ratio "PHILCO" matahiti
frs.
— Numera ICI: 40 frs. —
Numera 30: 32 frs. 50. — Numera 19: 47
50.
IC6: 68 frs. — Numera 32 e te 34: 57 frs.
RADIO SALON OCEANIEN.
Fare Hooraa ratio PHILCO i Papeete nei:
a~ d~irl
Mahana Haapoiriraa
Brison, te raatira tahito no te pahi
Ua papai mai te taata ra o
tupu te hoê
e, e
ra o Mouette, ï te hoê rata faaite i te Torea
e itea papu
haapoiriraa mahana i te 3 no Titema i mua nei, e tere ia te
maitai-roa-hia na te Tuamotu, i te reira mahana ra e haapoiri
na te ava`e hoi
ava'e na ropu i te fenua e te mahana, e
i te mahana.
te mahana, te pae no te
o
tapoi
te
ava`e
i
te
hoê
pae
rahi
E
te hi'o.
tooa-o-te-rà, mea papu maltai na te Tuamotu
tupu te haapoiriraa mahana i te
Ua ite hia, mai tahito mai ia, e
mau 18 matahiti atoa.
uno, oia hoi te mau tau
Te ati miti ra e tupu oia i te mau tau te haapoiriraa mahana,
no te matai rarahi, e mea taaê te reira i to tupu na i te tailne hoê
ahirt te ati miti e te haapoiriraa fenua, e
mea maere rahi na tatou. Tera ra
e te vahi hoê, e riro ia ei
eita te reira e tupu noa ae.
~.
Parau api no te Tuamotu
no TikaTe faaite mai nei o Punuarii a Haoa, Tavana Mataeinaa
to'na mataeinaa,
hau — Mataiva i te hoê ohipa maitai i tupu i roto i te
hamaniraa i te
no
te
Mataeinaa
no
oia hoi ua tahoê te huiraatira
i te hoê eaturu rahi mai te
hoê ohipa rahi, oia hoi ua hamani ratou
tahi pae no te Hoa tuati-atu i te tahi pae.
12
TOREA
Ua tahu atoa ratou 12 umu pua, e ua patu i te tura pape, e ua oti
e 9 tura pape, e ua oti atoa hoi te tahi mau tiaraa fare i te petohia.
Ia tamau noa to Tikahau i teie nei ohipa e riro ia ratou ei hi`oraa
maitai na te vetahi mau mataeinaa no te Tuamotu. Te ra ia te hoê
ohipa maitai o tei oti na roto i te manao tahoê, o tei au atoa mai ta
to Punaauia.
Te faaite atoa mai nei to Tikahau e, ua oti atoa i te hamanihia te
hoê fare-pureraa nehenehe roa i Tikahau o tel faaterehia e te metua
perepitero Matereno, ua riro atoa teie nei ohipa i hi 'oraa maitai no
te mau Katorika i reira, no te mea aita hoi i rahi na Katorika i Tikahau, e ua rave itoito maitai ratou i te ohipa no ta ratou fare-pureraa
e tae noa'tu i te oti-roa-raa.
"LE FLAMBEAU"
(e i'oa teie no te hoê tima)
Te tima maitai roa a`e i te mau tima farani atoa.
Te vai nei te pute parau e 40 kiro, e 32 farane te hoo ;
E te paero 180 kiro, 110 farane.
A ani noa mai i te piha o te " comptoirs Maritime et Colonial"
i Papeete, i te tahua i raro i te fare-hotera a Teve (Hotel Stuart),
i te aroa purumu i tahatai (Quai du Commerce).
TE MAU PARA U API NO TE AO .NEI
Te tatauraa hi`opoaraa i Paris:
LTa riro ei ohipa faahiahia rabi te ohipa tatauraa rahi hi`opoaraa o tei ravehia eerie' í Paris, e ua manuia rabi roa hoi
taua ohipa ra.
Ua naeahia i te vetahi mau mahana e 400.000 taata te tae mai
i nia í taua tahua tatauraa ra, no te mataitai i te mau ohipa
huru-rau e te maere.
Rave rahi te mau taata ratere to
tahi vahi mai e to te tahi,
tei tae mai t Paris. E i te mau tau mabanahana, e hia ïa rahiraa taata ta te mau pahi rarahi faauta horopatete e afai mai nei
í nia i te fenua farani.
Te parauhia nei e, e vaiho haamaoro•noa-hia'tu â te tatauraa
rahi hí`opo`araa i Paris, tae noa'tu i teie matahiti apt i mua nei,
~
T
Fare-HP()
O ßE A
13
rahi a`e i te Ao nei:
Tei te Oire anae ra o Paris, te fare faaoraoraraa i'a tei hau ae i te rahi
fare ra oia hoi e
i te ao taatoa nei, e 700.000 ritera miti to roto i taua
rau atoa o
700 tane. Tei roto hoi i taua fare ra, te mau huru i'a huru
te ao nei.
E haere te nau feia ite rarahi hau ê, i roto i taua fare ra, e hope ta
to ratou mau
opupu i raro no te hi'opoaraa i to ratou mau huru, tel nia i
taupoo auri te haamauraahia te niuniu paraparau, ia tae ratou i raro, ia
paraparau ratou e faaroo-atoa-hia-mai to ratou reo e te mau taata matai tai o tel haati i taua fare ra.
tel
Tei roto atoa hoi i taua fare ra, te mau hum i'a huru rau atoa, o
Bouclier
i
hopoihia-mai, mai te mau fenua Initia mai. Na te taata ra o
faatere te hamâniraa o teie nei fare faaoraoraraa i`a, ua afai mai of ai Paris e
ra, ei ora
300.000 kilos orai farero e te renia no te tuu í roto i taua fare
no taua mau i'a nei.
Te pâpâ`i no fana fare faaoraoraraa i'a ra, e papai hi'o anae ia, ia haere
te i'a i roto, te
mai ia te piau ratere no te mataitai e ite noa'tu ratou i
te nehenehe,
mau i'a no roto i te miti mahanahana, te mau a`e o tei hau ae i
ua faaauhia te anaana no to ratou poa i te anaana no te taiamani e te
anaana no te mau ofai maitetai huru rau.
TAIETE ATIMAONO
( riamaniraa
Tihota )
E to te fenua nei, haamana`o tatou i te tauturu maitai i
teie nei Taiete, na roto i te hoo-mai i ta ratou tihota.
E mea tiâ roa ia tatou ia na reira, no te mea, te tauturu
ra teie nei Taiete i te taata no te fenua nei, mai te rave
i te hoê rahiraa taata rave ohipa e te faatupu hoi i te hoê
ohipa faahiahia i to tatou ai `a nei.
No reira ia hoo tatou i te tihota, e ani ihoa i te tihota
Atimaono; eiaha to te tahi fenua ê atu.
Avaava ovirihia "MARVELS"
tNoa'tu e tei hea oe, i Papeete e aore ra i te Mataeinaa,
a ani noa'tu i te mau fare-toa i teie nei avaava ovirihia
" Marvels"; e te vahi faahiahia roa'tu ia puhipuhi oe e ô
mai te mau opuaraa maitatai i roto i to oe upoo e te mama
hoi te hoo.
TORE A.
Te vahine api roa ace, e o tei mootuahia:
Ua horoahia ae nei te re e te hoê fare neneiraa Vea Marite, na te metua vahine iri uouo api roa ae e o tei mootuahia. Teie nei re ua roaa ia
i te hoê vahine marite o tel mootuahia i te 31 raa o to'na matahiti. Ua
parauhia ra e, te vai ra te hoê vahine Hongroise o Mme Jean Nilinaritz
to`na i`oa, ua mootuahia oia i te 29 raa o to'na matahiti. Ua faaipoipo oia
i tana tane i te 29 raa o to'na matahiti. Ua faaipoipo oia i tana tane i
te 14 raa o to'na matahiti. Hoê matahiti i muri mai, fanau mai nei ta'na hoê
tamahine iti. Ua faaipoipo i te 14 raa o to'na matahiti, mai to'na atoa metua
vahine, alta i maoro i te otiraa i te haaipoipo fanau mai nei.
ffi
3ie
RA matamua no te ohipa Au :
Teie te taata au ra o Werner, taata purutia, te ré no te faaearaa maoro
a`e i roto i te miti, o tei naeahia e 26 hora te maoro i tua, ua haere
mai oia mai Farani mai e Dunkerque. E mea parai meumeu roahia to'na
tino i te hinu paari ia ore oia ia toetoe.
~
Te tamai i te fenua Tinito :
Te mau parau api tei tae mai i teie nei mau mahana, no teienei tamai i
Tinito, te haapapu mai nei Ia i te mau parau i faaitehia atu i roto i ta matou nei vea no te ava`e Atopa i mairi aenei. Oia hoi e, noa'tu te itoito rahi
o te nuu Tinito i te parururaa i to ratou fenua, te haere noa'tu ra te nuu Tapone i mua, te riro noa atura faahou i te Tapone te vetahi mau tuhaa fenua
o te Tinito. Ua riro hoi o Tapone i upoo faatere no te moana i mua i te Hau
Tinito. E itoito rahi te Hau Tapone i te paruru i to'na Hau, te manaohia
nei, cita paha teienei tamai e hau oioi noa. Te mana`o-atoa-hia nei ra hoi, e
mai te peu e tamau noa te tere o te nuu Tapone mai teie e ite-hia-nei, cita
paha la e maoro roa ua riro te fenua tinito taatoa i te Hau Tapone.
Ua ani te Torea i te mau tinito maramarama no Papeete nei, i to ratou
manao no nia i teie nei tamai. Teie ta ratou pahonoraa:
K Te tiaturi nei ratou i teie nei, i nia i te tahoéraa o te mau tinito atoa
no te parururaa atu i te Patireia i teie nei enemi Tapone.
Ua tahoê-mai hoi te niau tinito taatoa no ropu i te fenua e tae noa'tu i to
te pae no Apatoa, i raro a'e i te faatereraa a Chankai Seek, te taata rahi faatere Hau i Taina. Te mau ui api, o tei haere i te mau haapiiraa teitei i Europa
o ratou atoa teie e faaitoito nei, ua ara te manao o te ui -api i teie nei e te here
inaite ra ratou i to ratou Patireia. Rave rahi i teie nei te mau taata tei faaô
mai i roto i te nuu.
Mea fifi atoa paha ia manao e, e oti oioi noa teie nei tamai, e tamai maoro
tele ia hi`o noa. No te mea hoi, ua ineine te mau ui api, no te tuu atu i to
ratou ra tino i te parururaa puai mau i to ratou fenua, ia ore roa ia riro ei
Hau Tapone. Mea rahi a`e te nunaa tinito i te nunaa tapone, ua roaahia e pae
e aore ra e ono rahiraa a`e i te Lapone, no reira, ia manao noa e, ia pohe hoê
tinito e pohe atoa hoê Lapone e ré rahi ea ia te roaa mai i te tinito. Ahiri hoi
e, ia pohe hoê tinito, e pohe e piti tapone, cita la e roa te taime. ua mou roa
te tapone e aro ra i te fenua tinito r'.
nei.
Tei nia i. taua mau vahi ra, te tiaturiraa a te mau tinito o Papeete
Te manao nei te Torea, eita paha la o Tapone e vaiho-noa ia'na mai teie
ava'e,
te huru, i roto i te hoê Lamai maoro roa. E riro, e i roto i te tahi tau
ia roaa-mai ia'na te mau tuhaa fenua faufaa rahi no Tinito Apatoerau, te
reira te mau vahi mori-arahu, te arahu, te hinu e te auri, i reira ia ratou e
faaea rii ai i te tamai, e ia nahonaho maitai to ratou faaearaa i nia i taus
mau fenua i roaa-mai nei na roto i teie tatuai, i reira ia ratou e opua faahou
ai no te faatupu i te tahi tatuai api, e i te reira taime ra, papu maitai la, ia
ratou, e manuia roa taua mau opuaraa ra, no te rayai ratou i taua taime ra i te
mau ohipa atoa no te tamai.
Te mana'o nei o Tapone e, mea tia mau ia'na i teie nei ia rave mai i ta'na
e hinaaro, no te mea ua amahamaha i teie nei na Hau rarahi no Europa,
na roto i te hoaraa o Purutia raun o Italia e amui mai ai hoi ia Tapone. No
reira mana'o ihora o Tapone mea au ia'na i teie nei ia faatoro atu i to'na
rima i nia ia tinito mai te ore roa oia e haapeapea-noa-hia-mai e te tahi atu
mau Hau rarahi no Europa.
Te tamai Paniora.
Mai teie mai ia ava`e i mairi a`enei, na huru ê te tereraa no te mau peapea tamai no te fenua Paniora.
Oia hoi na roto i te mau faatereraa maramarama e te aravihi a te Tenerare
ra o Franco, i roaâ-mai-ai i to'na nuu te taatoaraa no te tuhaa fenua Paniora
i te pae no Apatoa.
Ua riro mai i teie nei i roto i te rima no te Tenerare Franco te pitiraa no
te tuhaa o te fenua Paniora.
Aita roa te pacau Repupirita e afaro faahou nei i teie nei, te taumâro nei
te "anarchistes", te "communistes" e te "républicains" i te faatereraa Hau.
No te mea hoi e, uá riro atoa te Tenerare Franco, i upoo faatere no raro
i te moana, no reira ua tuu atu ra oia i to'na mau pahi tamai i tia`i na tua,
ia ore te mau tautururaa ia tae mai i te pae repupirita.
E tapao faaite teie ia tatou i te toparaa no te faatereraa a te paeau no
repupirita.
I te reira la mahana tatou e ite ai i te Tenerare Franco ia riro i upoo
faatere no te Hau Paniora, mai ia Mussolini te huru, i te fenua Italia, e o
Hitler i te fenua Eremani. Te mau ravea atoa o Lei imihia e te vetahi mau
Hau no te faahauraa i teie nei tamai Paniora aita roa ia í manuia.
No reira te mana'ohia nei e, mai te peu e riro mau ihoa te Tenerare Franco
i upoo faatere no te Hatt Paniora taatoa, e riro atoa ihoa ia oia, i te faahoa
atoa atu ia Mussolini raua o :Hitler,
~.r
TOREA
16
Te tere o te Nuu-pahi-reva Farani
na te mau fenua aihuaraau Farani.
Ua faarue te hoê nuu rahi pahi-reva i te fenua farani, i te hopetoma matamua
no Novema nei, ua hau atu i te hanere pahi reva ( mau pahi hamaniraa api)
ua tau ratou i nia i te fenua Tunisie i reira to ratou taaeraa te tahi e te tahi.
Ua haere te tahi pae i te fenua Indo-chine, te tahi pae i te fenua Madagascar,
te tahi pae i te fenua Afirita occidentale, te tahi pae i te fenua Afirita
Equatoriale, e te tahi pae ra i te fenua Maroc Ia.
I te mau vahi atoa o tei raterehia e teie nei mau pahi reva, ua riro ratou
í mua i teie nei mau huiraatira no teie nei mau fenua aihuaraau, eí tiaturiraa
i nia i to ratou puai taaê, ei paruru paari mau no ratou.
*
~
*
tio te maifiraa Paruru (Délégué)
Tae roa mai i teie nei mahana, 26 no Novema, teie te huru no te mau
parau maitiraa i tae mai i Papeete nei :
Chappedelaine : 1160
Chappedelaine : 199
Chappedelaine : 52
TAHITI
MOOREA
MAKATEA
David : 1045
David : 152
David : 72
TE MAU FENUA 1 RARO
David : 101
Chappedelaine : 178
Chappedelaine : 45
MATUITA
David : 26
FENUA APATOERAU
Hod fenua: o Tubuai
Chappedelaine : 33
Chappedelaine : 5`?
MAAREVA
David : 80
David : 2
PAUI°31OTU
18 fenua
David : 351
Chappedelaine : 527
Ia amuihia : e 417 reo hau no Louis de Chappedelaine.
Teie mau tapura no te rahiraa reo i faaitehia'tu i nia nei, eíta
matou e parau haapapu roa'tu e ua tano mau. E riro paha e,
te vai ra te tahi tau reo í. hau e aore ra o tei iti i te tahi i`oa,
na reira hoi i te tahi atu i`oa. Aita ra paha i atea roa te afaroraa mau. Tiai mai ia.
IMPRIMERIE ELIE P. JUVENTIN — RUB DU COMMANDANT DESTREMAU,
Fait partie de Torea