TOREA_N_006_1937_Atopa.pdf
- Texte
-
ÚA
ATOPA 1937
OREA
HOO I TE MATAHITI HOE: E MAI-IA TARA — E Z FARANE I TE VEA HOE.
FRANgOIS HERVÉ, Directeur-Gérant
Te Aaniu iti o fluruhuru faa Hinamlu.
Te vai ra i mutaa ihora te hoê taata moni ròa, o tei hau atu
i te moni í te mau taata atoa. Rave rahi hoi to'na mau fare nehenehe i roto i te Oire e i rape mai i te Oire ta'na mau mereti faariiraa maa e mau farii moni piru ana`e 'fa e te moni uouo, e t
mau taihaa i roto i to'na fare ra o te mau taihaa ana`e ia o tel
hau roa atu i te nehenehe e te faahiahia, te vetahí pae o taua~.
mau taihaa ra mea faaunauna ana`e hia Ia í te auro, te veta hi r
t? a faaauhía Ia i na tore o te anuanua ra. To'na hoi mau pereoo
ra e auro ana`e fa, raverahi hoi to'na mau tavini i raro a`e ia
na ra, no te rahi o ta'na ra faufaa, eita roa e taa ia tai`o.
Area ra moni noa hia atu ai oia e te faufaa hoi, e taata ria;
ria rahi roahia oia, no te mea e tanta huru ê roa oia i te mau taata atoa nei oia hoi e, e taata huruhuru taa ninamu roa oia, e
na teie nei huruhuru taa ninamu i faahairiiri ia'na e i riro ai oi
i mua i te mata o te mau vahine e te mau potii ei taata riaria rahi.
Ua riro atoa ra teie nei huruhuru taa ninamu i to'na ei haamauiui ia'na i te mau mahana rü atoa ra.
Te vai atoa ra ra i reira te hoê vahine tiaraa teitei, e e pii
ta teie nei vahine tamahine;' tau na tamahine o tei han atoa atu
i te nehenehe, te maitai, te maru e te au hoi ta raua ra mau peu
i mua i te inata taata.
I roto hoi i taua Oire ra, hoê roa ra Ia taata tuiroo rahi maori ra fa e, o te huruhuru taa ninamu ana`e ra, ia tae ra i t
hoê mahana ua haere atu ra oia e ani i te hoê o taua na tamahine ra ei vahine na'na.
I te taeraa mai â hoi teie nei aniraa i teie nei metua vahine,
faaite roa atura oia i te reira parati i ta'na tau na tamahine, hitimaue roa a`e ra teie nei tau tamahine i teie nei parau e to raua
M
OREA
atoa Hula i te huru o teie nei taata, mai te parau raua ia raua
iho e, aue hoi taua e, o vai ra to taaa e riro ! vahine na teie
nei taata riarta rahi o te huruhuru tau ninamu, aue hoi teie taala i te hairiiri e.
Teie te ohipa a teie nei tau na tamahine i te mau mahana atoa, maori ra 'fa e, parau atu te tema i te tuaana a rave te t
ne na oe, pahono atu te tuaana í te tema eiaha, a rave atu na oe:
Teie atoa hoi te hoê vahi i riaria-roa-hia ai teie nei taata, no •
te mea tairau a`e nei ta'na vahine i haaipoipo e aita roa hoi i
iteahia e teihea atu ra râ taua mau vahine ra i teie nei.
Area ra i teie nei taata. o te huruhuru taa ninamu e taata ite
mau teie nei taata i te haavarevare e te taparuparu, no reira e
manaiahia ihoa oia ! te mau vahi atoa ta'na e opua'ra, i te hoê
mahana tae tino roa atura oia i te aora`i parahiraa o teie nei metua vahine, mai te ani haehaa atu ia'na e ta'na tau na tamahine,
ia haere hua mat ratou e mataitai i to'na aora`i parahiraa, tia
roa a`era hoi te reira parau i teie net metua vahine.
Ia tae i te hoê mahana i faaauhia, tü roa mai nei teie nei taata i teie net metua vahine, ta'na tau na tamahine e tootoru hoi
hoa na ratou, e e torn hoi hoa taurearea tamaroa, e ua haere ana`e
atura ratou i te hoê fare o teie nei taata, fare i rapae mai i te Oire,
e ua faaea ihora ratou i reira e va`u mahana te maoro.
I roto i te ra e va`u mahana te maoro to ratou parahiraa i
reina, teie ta ratou ohipa rah! i te mau mahana atoa, o te on
haere noa na roto i te mau peho, pupuhi haere i te manu, ta-i`a
haere hoi na roto i te mau anavai rarahi, e tamaaraa noa mai
ä hoi ta ratou, e i nia iho hoi i taua mau tamaaraa i faatupuhia
ra e amu ai oe i te mau burn rii maa maitatai atoa ra.
Ua riro hoi te reira mau mahana ei mau mahana oaoa rahi
no ratou.
Alta hoi to ratou taoto e topa i 0 po no taua mau ohipa hauti
na ratou ra.
E na roto hoi i taua mau peu hauti ra, no te mea hoi e, e tau
na tamahine peu hauti roa raua, e na roto i taua mau peu ra,
run! ê ihora te mana`o o te tema it!, mana`o ihora oia e, teie nei
taata huruhuru taa ninamu ra, o te taata fa o tei hau a`e i te
maltai i te mau taata atoa.
T to ratou ihoa hoiraa mai t te Otre, faaite atura te tema i to'na
i te mama, oia hoi te hinaaro nei oia i te haaipoipo i
huruhuru taa ninamu,
i_
TOREA
Oia mau a, to te huruhuru taa ninamu ihoa la hinaaro, faaotihia ihora to raua oro`a haaipoiporaa.
I te mau mahana i muri mai i to raua otiraa i te haaipoipo,
mea oaoa maitai roa teie nei tamahine ï to'na oraraa i pihai iho
í ta'na tane, e aita roa oia i tatarahapa noa a`e i to'na haaipoiporaa
I teie nei taata.
Hoê ava`e i muri a`e i to raua itoraa i te haaipoipo, ia tae rä i
te hoê mahana, parau atura te taata huruhuru taa ninanau ï. ta'na
vahine e, te reva nei au note hoê ohipa o tei titauhia mai ia`u
ia tae oioi vau. Ui atura te vahine i te tane chia ia mahana oe
te maoro no to oe moeraa, pahono maira te tune, e riro paha e
ono hebetonia te maoro e hoi mai ai vau. Nõ reira e ta°u vahine
íti here rahi e, i roto i na mahana rii a taae ai tuna, ia parahi
noa ia oe i roto i te Aoraí nei ma te oaoa e te anaanatae; eiaha
roa a`e oe ia haumani noa a`e, a uni atu i to oe atoa ra mau boa
ia haere mai i te fare nei no te faaanaanataeraa e te faaoaoaraa
i to oe mana'o, afai atu hoi faaori haere ia raton, ia oaoa atoa
to oe mau boa rii mai ia oe atoa na te huru.
Riro acera te mau parau a teie nei tane ei mea oaoa rahi na
ta'na vahine.
( A taiô-mai, i te yea i mua nei, no te tu.atiraa, i teie nei .,aamu ).
„
Te Pape 6 i GAzOR •
Te "Gazor" e rito Ia o tei iritihìa mai no roto mai i te mau huru maa tupu
atoa o te fenua nei, o tei anoihia i te tihota, te pape e te gaz. Te hoê teie
pape o tei hau atu i te maitai no outou e to te Tuamotu na, no te haamaharaa i to outou hiaai maa tahiti, alla hoê topata ava taero i anoihia i roto i
teie nei pape GAZOR• E hoohia te GAZOtt e 22 farane i te tatini hoê, e 6 farane i te hoo mohina, ia faahoi-mai outou i te mau mohina. e faahoi faahouhia'tu te na moni e 6 farane no te tatini mohina pall.
A tamata e homa i te inu i teie nei pape "GA7OR ", tena i nia i te mau
pahi hootaoa atoa, e aita râ, poroi-roa-rnai i Papeete nei, i te piha-ohiparaa
a te Torea. Ia tamata outou, eita e fiu faahou.
Parau Haama.ramarama.
- Te tiaraa o te hoê ivi i to'na vai-ora-raa Too-piti tau na taata haaipoipohia, ia pohe te hoê o raua e tiaraa amufaufaa-noa ïa to teie e ora nei, i nia i te afaima o te mau faufaa a to'na
hoa i pohe, mai te peu e aita e tamarii. Mai te peu ra hoi e, e tamari-i
ta raua ra, e tuhaa amu-noa'toa ia ta'na i nia i te mau tuhaa a te mau
tamarii.
4
TOREA
Te mau faaipoiporaa e ravehia nei i ô tatou nei, e mau faaipoiporaa
faufaa amui ana`e ïa, no reira te mau faufaa atoa i roa`a
i na taata
haaipoipo. i roto i te tau no te haaipoiporaa, e fatu ia te hoa e ora nei
i te afaraa o taua faufaa ra.
Te pereoo faafaahi e fe pereoo uira "PEUGEOT"
Te pereoo taataahi " Peugeot ", o te mau pereoo ïa o tei hau a`e i te maitai
i te mau pereoo farani atoa. Ia hoo outou i te pereoo " Peugeot", e tia te
reira i te vairaa e a tau noa'tu. Ia hoo râ outou i te mau pereoo hoo mama,
e moni hue Ya ta outou, cita roa e maoro ua ino, e au atura ia i te hoê maa
tapû rahi auri faufaa-ore.
Te pereoo uira " Peugeot ", tei te fenua farani Ia te hamaniraa-hia, te
hoê teie mau pereoo o tei hau i te maitai e te tano maitai hoi no to outou
na mau fenua rii ei faauta horopatete e aore ra ei faauta puha. Ia hoo outou
i te pereoo uira (Camionnette ) " Peugeot ", e mauruuru maitai outou i te
reira haamauaraa moni, no to'na paari e te iti hoi o to'na mau haamauaraa.
A poroi ana`e mai i to outou mau pereoo taataahi e to outou mau
pereoo uira ( camionnettes ) i Papeete nei ia Mr Rend Solari, mono i te fare
"Peugeot " e aore ra i te Piha ohiparaa a te `F TOREA" i Papeete nei.
No te mau ohipa painu
Ia farerei noa'fu te hoê taata i te hoê ohipa painu i roto i te miti, e rave mai oia i te reira e a hopoi atu i roto i te rima o te Tavana mataeinaa, mai te faaite atoa atu i te mau parau haamaramaraina.
E ia tae atu te Tavana-Hau ra, na'na ia te reira e tuu atu i te hoopateraa, mai te peu e ua au.
E iritihia 1/3 i nia i te moni i roaa mai no taua hooraa ra na te taata
na'na i ite teie nei mau ohipa painu mai te peu e hoê maire te atea te
vahi ta'na i ite, e 1 / 4 mai te peu e, alta i roaa hoê maire te atea.
Te faaite nei te " Torea" i te mau taata atoa o tei farerei i te taihaa painu, mai te peu e huna ratou i te reira, aore i faaite i mua i te taata toro`a no te Hau, e faautuahia ia i te utua eia e aore ra i te utua vavahi
i te mau ohipa painu, e mau utua rarahi ana`e hoi te reira.
"Te Pia AORAI"
Te Pia Aorai, oia hoi te Pia api mau: i ô tatou iho nei hoi te hamaniraahia. — Ua I roa ïa i te mau faaitoito e au no te tino.
Te Pia Aorai, o te mea ora mau. LTa hau to'na maitai i to te mau Pia
atoa e vai nei, e te hoo mâmâ hoi.
No to outou na oraraa maitai, a faarahi i te inu i te " Pia
hamanihia e te Fare Pia o Tahiti; Emile MARTIN te fatu. Aorai", o tei
TOREA
- Parau no te hunaraa I
roto i te mau fenua rii taae, e i roto i te vetahi mau mataeinaa, no
te mea aore roa e taote i reira, no te haapapuraa e ua pohe mau te hoê
taata, e mea fifi atoa hoi no te mau feia aore i haapiihia i te ohipa taote i
te haapapu e ua pohe mau teie nei tanta.
Hoe noa iho ravea no te haapapuraa ia outon e ua pohe mau te hoê
tanta, maori rd ia, e na te haua e faaite. No reira mai te peu e pohe te hoê
taata eiaha roa outou e opani vave noa ia'na i roto i to'na piha, o vai ite
e alta teie nei tanta i pohe; a ara mai ai oia e tel roto o'na i to'na piha
ua oti i te tanuhia, e ohipa raki riaria atu ra ia.
No reira ia polie te hoê taata, eiaha e tanu oioi noa i to'na tino; ia
ite outou i te hauâ, i reira outou e tanu atu ai i fana tino ra, na te reira
hauâ e faaite mai ia outou te tapaô papu mau no te pohe.
Ua ite outou e, mea opanihia e te ture te tanu oioi noa i te tino pohe
na mua a`e i te 24 hora, alta ra opanihia i te valho maoro noa atu â.
mai te peu aita i papu.
I te tau no te ati ma`i (épidémie) mea tia-roa ia tanu oioi noa-hia te
tino pohe na mua a`e i te 24 hora, no te mea na te hauâ-ino o te ma`i,
no roto i te tino pohe e faaite-mai i te tapaô no te pohe.
Te face Moni a te Initia-Taina
E farii teie nei fare moni Initia-Taina i te moni a
te mau huru taata atoa o tei hinaaro e hopoi mai i
reira e vaiho ai, e ta ratou hoi e nehenehe ia tü mai e
iriti atu i te mahana ta ratou e hinaaro, mai te titau
ore atu taua fare moni ra i te hoê a`e taime. No te faaherehere-noa-raa i ta outou mbni i te hoê vahi maltai
o te ore roa outou e manaonao no te hoê a`e mau fifi
e tupu.
E riro teie nei fare moni, ei ravea maitai no te faaherehereraa i ta outou moni e te mau taata o tei faaea i te mau vahi e aore ra i te mau fenua atea.
TOR. RA
Ravea—rii no te mau taime hepohepo
Te vai nei i te ferma farani te hoê i`a o tei parauhia e "VIVE" e í`a puta
mauiui roa teie, teie ta te mau feia rayai no te fenua farani raau no te
faaoreraa i te mauiui maori ra ia: e taputai, faarari i nia i te hoê vahi i
puta, i reira ihora ua ore te mauiui. No reira te mana`o nei te "Torea" e,
mea tia roa ia'na ia faaara atu ia outou e, ia puta noa atu outou i te
nohu e maru oioi noa atoa to'na mauiui i teie nei raau, oia hoi faahamama maltai te puta e a tito atu ai te taputai i roto i te apoo e faarari
hoi te hoê vahi ahu ê a tapiri atu ai i nia i te puta. Eiahara e rave i te
taputai tahito, tei roa te vairaa i roto i te mohina, ua pau ia to'na puai, e
rave ra i te taputai api mau, tei ore i ma`i te puai, 15 e aore e 20 minuti
te maoro ua pee te mauiui.
Te Ratio " PHILCO"
volts."
Mont Moo: Ratio matahiti 1937, e 6 mori (ravea api) hoê "accu" e "6 farane.
no te taatoa .... 2.600
.
no te faatere:
no te taatoa .... 2.700 faran
faatere:
te
2
piles
no
e
1937;
Ratio 7 mori, matahiti
1936 — 1937.
1935
—
"PIiILCO"
matahiti
Piles no te mau ratio
Hoê pile .... 315 faranê
.
.
pile
P9068,
P968,
P896,
P8096:
Numera o te
— 1937... . 325 farane
1935
—
1936
"PHILCO"
matahiti
ratio
mau
Piles no te
1936
— 1937.
—
1935
"PHILCO"
matahiti
ratio
Mori no te mau
ICI: 40 frs. — Numera
Numera
frs.
—
19:
47
Numera
50.
—
frs.
Numera 30: 32
50.
frs.
34:
67
32
te
e
Numera
I06: 68 frs. —
RADIO-SALON OCDANIDN,
Fare Iíooraa ratio PIIILCO i Papeete nei:
Baldwin IiMBRIDGE
Mau paraia api no te fenua nei:
TAVANA IZAHL — Ua reva faahou a`enei te Tavana Rahi ra o Chastenet de Géry i to'na tere hiopoa haere na te vetahi mau fenua rii i ô
tatou nei, na faarue oia i Papeete nei, i te 8 no Atopa no te haere atu i
te mau fenua i Raro Maltai, na nia i te pahi ra o "Zélée" tel raatirahia e
te Tomana ra o Paueellier.
Mai te au atoa i te vetahi mau motu o tel raterehia a`enei e ana,
to'na iho mata e hit) i te mau mea rii e au ei maltai no te fenua, taaê
noa'tu ai te mau fifi e rave rabi no nia i te paeau moni, e imi â ra
te mau ravea atoa no te haamauruuru haereraa-atu ia outou.
I na mahana matamua no Atopa i maid a`enei, ua ratere atu te Tavana
Rahi i Moorea, a tahi ra oia a tae ai i reira, ua oti ia ohipa.
~
Rave rahi na tau to te pahi tama`i farani ra o "RIGAULT de
LV" faaearaa i ô tatou nei, inaha i teienei ua reva oia.
ORIJA
Eita roa o Tahiti nei e moe noa ace i te mau raatira farani e i te mau
íhitai no lana pahi ra, e vai te reira ei haarnanaôraa na ratou, e mai te
reira atoa hoi te mau fenua-rii motu atoâ i ô tatou nei tei ratere haerehia
e ratou ra.
Te Avaava farani mau
"NATIONALE"
( avaava oti-noa i te ovi.ri )
Teie te avaava faahiahia roa a`e, no te mea o te avaava tumu
mau, o tei ore roa i hinaarohia e amui i rot:o, i te hoê noa a`e
ohipa ê Mu. — O te avaava ttino mau teie i te mau tanta atoll
ia puhipuhi, e te mama hoi te hoo.
Ia hoo outou hoê puohu rahi ( 20 puohu i roto ) e roaa ia outou te hoê mau taihaa haamauruuru, mai te tipi ofati, te tahere
a`i poepoe e te tahi atu huru taíhaa.
Te pahi ra o "Tooya" pahi faauta yea i ô tatou nei i mua a`enei, na
reva oia i te fenua Marite no te tatairaa atu; eita oia e hoi faahou-mai,
no te mau fifi huru rau tel tupu i nia i taua pathi nei.
A tiai atu ai i te taeraa mai o to'na mono i ô tatou nei, inaha ua ati
faahou â tatou i te pahi yea ore.
Ua riro teie nei ohipa, ei fifi rahi no te mau fenua-rii atoa, o to te
Tuamotu râ, te mea-ati-roa a`e, no te mea i roto i te veiahi mau fenua
Tuamotu râ, na tupu te Taiete-amui-tahi ì reira, e na tere maltai roa hoi
taua mau Taiete-amui-tahi ra, e na te pahi ra hoi o "Tooya" e fereti-mai
i te puha a taua mau Taiete ra i Papeete nei. 1 teie nei mahana eita atu
ra te puha a taua mau Taiete ra e tae faahou mai i Papeete nei, no te mea
eita te vetahi mau pahi-hootaoâ e farii i te fereti e te vetahi hoi mau pahi
ra e titau ia ratou e 250 farane i te tane, area ia "Tooya" ra 140 farane noa
iho ta'na e titau i te tane.
Te imi nei ra te Tavana Bahl i te mau ravea atoa no te faatitiaifaroraa
i teie nei ohipa no te tauturaa atu i te mau huiraatira Tuamotu, no te mea
ua ite a`enei ratou i te maltai rahi e roaa mai no nia i te tahoêraa.
Eíaha roa ia moe ia outou e, te Tavana Rahi ra o te mono ia o Farani
i ô tatou nei, o ona hoi te tiai e te paruru i te mau faufaa a to'na ra mau
tamarii e noho mai ra i te atea ê.
Eiaha atoa ia moê ia tatou e, te hoê taote maltai roa, noa'tu to'na aravihi e te itoito faito-ore i nia i to'na toroa Taote, e nehenehe ia faaora noa
a`e i te hoê mal, mai te peu aore te taata pohe rna`i i faaite i to'na mai,
e te vahi ta'na e mauiui ra.
r-
8
TOREA
No reira niai te peu e, ua riro te faaearaa o "TOOVA" ei ma`i mauiui
no outou, a amui -tahi ia outou no te faataeraa i te hoê aniraa i mua i
to outou Tavana-Hau na roto i te hoê rata, e na'na ia te reira e faatae
atu i mua i te Tavana Rahi.
Ia tae taua aniraa na outou ra i mua i te Tavana Rahi, i reira ua ite
oia i to outou ma`i e to outou vahi mauiui, i reira ia o'na e imi ai i te
mau ravea . atoa no te faaoraraa i taua ma`i no outou ra.
Tirara atu at ravea maitai roa a`e te tia ia outou ia rave.
Teie atoa hoi te tahi, eiaha atoa ia moê ia outou e, e mau feia maiti
ana`e outou, i roto i te mau maim matahiti atoa e maiti outou i te hoê Auaha paruru no outou, o o'na hoi to outou mono i le fenua Farani i pihai
iho i te Ministre (faatereraa Hau.) No reira ahiri outou te mau huiraatira
no te Tuamotu i tahoê no te aniraa ia'na ia turu atu oia i ta outou mau
aniraa i pihai iho i te Ministre, e riro atoa ia te reira ei patururaa puai
maitai i te mau aniraa a te Tavana Rahi, e e manuiahia ihoa Ia te mau
vahi i titauhia.
No te ma`i ahopau (m&i huti)
Teie nei ma`i AHOPAU ra oia hoi e ma`i huti, te hoê ia ma`i
ino roa, e teie nei hoi ma`i ra, ia tupu oia e mea tupu taue noa,
e mea pinepine oia i te tupu i te pô, mea huru varavara i te
ao. Teie te hoê ravea maitai roa no te tamaruraa i teie nei ma`i,
o te horomii ia i te auauahi no te hoê raau o tei parauhia e
"Zomique" teie nei raau e au oia i te neue, rave mai oe i te
tahi maa vali iti no teie nei raau, tutui ia ama horomii atu ai,
te vai atoa ra hoi te avaava puhipuhi no teie nei ma`i. E hoohia teie nei avaava i te fare raau a LHERBIER i Papeete nei.
Te vai nei ra te hoê raau o tei hau a`e i te maitai no te faaora
roa-raa ì teie nei ma`i AHOPAU, maori ra ia te raau RAAHOPAU
(Raau no te ahopau). Teie to'na faito no te inuraa, hoê punu ti
i te poipoi e te ahiahi, anoi i roto i te hoê vahi iti pape tatihota na mua a`e i te tamaaraa. E hoohia teie nei raau i 6 -LHERBIER, te Taote Raau i Papeete nei.
Tata`uraa i Fautaua.
te opuaraa te Tavana Rahi e faatupu i Tahiti nei i te mau matahiti
atoa i te hoê ohipa tata`uraa hiôpoaraa, rave rahi te mau taata o tei parau
e, te hoê teie ohipa faufaaore no te fenua nei, ohipa haamaua moni noa,
I
TORE A
9
I te mau fenua atoâ te vai ra te mau taata manaô tahitohito, manaô pa•
toitoi, i reira ihora ua paruparu te manaô o te mau feia manaô itoito.
Teie te vahi e hínaarohia nei, maori ra ia e, o te manuiaraa ia; o teie
nei ohipa. Teie te tumu i faatupuhia ai teie nei ohipa tata'uraa hiopoâraa
i ô tatou nei, maori ra ia e, no te faaiteraa i te mau huru hotu atoa, to
te tahi motu e to te tahi, to te tahi hoi mataeinaa e to te tahi, e no te faafarereiraa hoi i te mau feia faaapu i te mau hoo tao`a.
E e riro atoa hoi teie nei ohipa ei tapa`o faaiteraa ia tatou i te itoito
e te api o te Yoaa-mai i te mau matahiti atoa i to tatou nei pae fenua, no
nia i te pae ohipa faaapu e te mau ohipa huru rau.
I roto i teie nei mau ohipa taatoa hoê roa ra ohipa e tia ia rave itoito
maitaihia maori ra ia e, o te ohipa ravaai ia.
1 te vetahi mau mahana i te matete i Papeete nei, aita e huru i te iâ, te
oura miti, te paapaa e te tahi atu â, o te hoohia i nia i te moni mama roa,
i te tahi hoi mau mahana ra, e te mau mahana veto, aita rea ia e iâ i te
matete, i te reira hoi mau mahana ra mea hoo-rahi-roa hoi la te iâ i te
matete.
No reira un mana°o te Hau, ma te turu atoahia-mai hoi taua mana'o no'na
ra e M" Aumont, Raatira taatere i te mau ohipa a to Hau i Tahiti nei, taata
aravihi mau no te faanahonahoraa i teie nei ohipa, e tauturu i te mau feia
ta- it, na roto i te faatupuraa i te hoê Taiete ta-iâ.
Mai teie te huru: i roto i te mau mataeinaa atca i nia i te area 1 e aore ra
e 2 kirometera; i reira e faanahonaho ai te hoê pupu ta-ia: mai te an i te
boê amuiraa iti 12 tanta, i reira ratou e tuu ai i ta ratou faa i te mau vahi
hohonu 10 e tae atu i te 30 etaeta, i te mau vahi nohoraa no te oura miti.
I te mau ahiahi atoâ e haere mai e piti taata no roto i taua pupu ra na
nia i to raua vaa i pihai iho i te vahi i tutauhia i ta ratou faa, tutau ai i to
raua vaa, no te tiairaa i ta ratou faa ia ore ia eiahia.
1 te poípoi roa haere pauroa mai te mau tanta no tuna pupu ra no te hutiraa-mai i ta ratou faa.
Mai te peu hoi, e rahi roa te it ì te matete i taua mau mahana ra, e o te
faatopa i te hoo i raro, e nehenehe noa ia, ia faaoraora i taua mau oura ra i
roto i te faa, i raro i te miti, ia paru atoahia ra ratou i te maa i te mau mahalm atoa e tia ai.
No reira te mana'o nei te "TOREA" e faaite atu i teie nei parau i te mau
feia rayai no Tahiti e Moorea, ia faaineine noa ratou i teie nei, mai teie e
faahitihia atu nei i nia nei; a tiai atu ai i te papu-roa-raa o teie nei ohipa,
e i te taeraa-mai hoi i ô tatou nei te hoê hamaniraa no te oura miti ta punu,
mai te ravehia ra i te vetahi mau fenua; inaha hoi i Tahiti nei, ua manuia
maitai-roa te hamaniraa no te maa ta punu i te reira atoa ia mahana e tae
atoa mai ai i Tahiti nei, to te Tuamotu ma oura.
Te mau mea atoa e au i imiraa faufaa na outou, eiaha roa te reira ia haapae-ê-hia. A faaroo na i te barabore iti i parauhia ra e «Tauturu oe, ia oe
iho, na mua roa a'e hou a'e te rag a tauturu mai ai».
TOR~;A
Te faalauaroha i vaiihohia mai e te hoê Tavana Raid i to Mekemo
I te matahiti 1934 i te tere haatiraa te Tavana Rabi ra o Montague na te Tuamotu, - ua tupu atoa mai te hoê mana`o faahiahia roa i roto i to'na mafatu, oia hoi e, o te hopoiraa Ia e opere
haere i te repo tahiti na roto i te mau farina rü motu atoa ta'na
i tipae haere, teie nei repo tahiti ta'na i opere haere, no te
faaitoitoraa 'fa i te 'mau taata maohi i te faaapu i te maa tahiti.
I te mau tere atoa o " TOOYA " i te ,Tuamotu, e haapue mai te
Hau i le repo tahiti i te pae uahu, faatomo oia i te reira e o
ta'na e opere haere atu na te mau Fenua rii atoa ta'na i tipae
haere.
I te mataeinaa ra i Makemo, ua faaherehere malte to reira mau
huiraatira, no te haamana`oraa i te Tavana Hall ra ia Montagne,
i te hoê tumu uru ta to'na iho rima i tanu i raro i te repo, na
tupu ruperupe maitai roa taua uru ra i teie neí, ua haere hoi
te hotu i te rahiraa, ua riro boi teie nei tumu uru ei teoteoraa
na to Nlakemo, o tei horoa mai i te maa maltai roa.
Te ani nei to te Tuamotu i te Tavana Rabi ia Chastenet de
Géry, ia tamau noa hia teie nei ohipa maltai rabi.
"LE FLAMBEAU"
(ei'oa teie notehoêtima)
Te tima maitai roa a`e i te mau Lima farani atoa.
Te vai nei te pule parau e 40 kiro, e 32 farane te hoo ;
E te paero 180 kiro, 110 farane.
Ani noa mai i te pipa o te "Agence Commerciale et de Tourisme" i Papeete nei, i te tahua i raro i te fare-hotera a Teve
( Hotel Stuart), i te aroa i tahatai (Quai du Commerce).
Aarau no te
mau
pahi-vea Aeretane e haere mai i mua aenei :
Te faarooroohia nei e, te haamau faahouhia mai nei â te reni tereraa
pahi auahi no te "UNION STEAM SHIP" i ô tatou nei o tel faaorehia i
na ava`e i mairi aenei, mai Ruterani, Panipe e o Marite e na Tahiti nei,
no te haereraa e te hoi-raa-mai.
I te faaoreraahia teie nei reni tereraa pahi i ô tatou nei, aita'tura te
mau ratere e tae faahou mai i ô tatou nei, niai tel matarohia i mua aenei,
e tae mai te reira mau ratere i ô tatou nei, e faaea-rii hoi ratou no te tahi
tau na ava`e rii, e haamaua hoi i ta ratou moni i ô tatou nei na nia i te
1
TOREN
11
mau haamauaraa e rave rabi oia hoi : na roto i te mau hotera, te mau fare
tamaaraa, te mau pereoo uira, ratere haere na nia i te mau pahi, na roto
hoi i te hoo haereraa i te mau ohipa huru rau o te fenua nei: mai te poê,
te parau, te pupu, te taupoo, te ha`une. Tae noa'tu hoi i te mau vahine
ríi hoo hei i tahatai i te mihimihiraa, i te faaoreraahia teie nei reni
tereraa pa hi.
Ua riro ei mea oaoa rahi na to te fenua nei i te faarooraa e, te haamau faahouhia-mai nei â teie nei reni tereraa pahi i ô tatou nei, i reira
ia tatou e ite faahou ai i te mau ratere i ô tatou, e e riro atoa hoi tei
reira ei ruperupe no te fenua nei.
Ua parauhia ra e, i roto roa i te ava`e fepuare 1938, e haamata ai
oia i te tere.
A oaoa ar.ã`e tatou e ia tupu ihoa e tia ai.
Te faaite nei te huiraatira no Makemo e, te vai nei i to ratou
motu te hoê vahine o tei naeâhia hoê hanere matahiti, oia hoi
te vahine ra o Mere Davie, ua fanauhia oia i te rnatahiti 1837.
Te faatae nei te Torea i to'na faatura í teie nei vahine, ma te
pûpû atoa'tu i te tahi oraraa maoro no te tabi atu â tau na matahiti.
TA.IETE ATIIVIA®N®
( iiamaniraz Tih®ta )
E to te fenua nei, haamana`o tatou i te tauturu maitai i
teie nei Taiete, na roto i te hoo-mai i ta ratou tihota.
E mea tiâ roa ia tatou ia na reira, no te mea, te tauturu
ra teie nei Taiete i te taata no te fenua nei, mai te rave
ï te hoê rahiraa taata rave ohipa e te faatupu hoi i te hoê
ohipa faahiahia i to tatou ai 'a nei.
No reira ia hoo tatou te tihota, e ani ihoa i te tihota
Atimaono eiaha to te tahi fenua ê atu.
Avaava ovirihia "MARVELS"
Noa'tu e tei hea oe, i Papeete e aore ra i te Mataeinaa,
a ani noa'tu i te mau fare-toa i teie nei avaava ovirihia
" Marvels "; e te vahi faahiahia roa'tu ia puhipuhi oe e ô
mai te mau opuaraa maitatai i roto i to oe upoo e te mama
hoi te hoo.
42
TOREA
Te aueueraa Fenua i Kaukura :
Ua papai mai te taata ra o G. Perault ia matou, mai Kaukura mai e:
Teie te hoê ohipa maere rahi tei tupu i Kaukura nei i te 24 no Atete i
mairi a'e nei, mai roto i te area o te hora ahuru ma piti e te hora hoê i te
avatea: Ua tupu te hoê aueueraa fence puai roa o tei ore roa a, i iteahia e
tae-roa-mai i teienei, e piti taime-taa-ê, te tahi i te tahi. Te aueueraa matt-anus.,
na te pae mai la no Nord-Sud (Apatoerau Apatoa) te piti o te taime ra, te
tahi noa iho la tau na tetoni rü i mtri iho, na te reira mai pae te puairaa.
Aita roa ra hoê a'e ati, maori re, e, o te tahi noa iho tau na hapaina e te
tahi nau au'a o tei marta mai, mai nia mai i te hooraa e o tei parari roa i
roto i na faretoa tinito e toru i Kaukura nei.
Acre teie nei aueueraa i tee i Apataki, Arutua e Niau. A tahi nei au a
ite i te aueueraa fenua mai teie te puai.
Te tumu i ore ai teie nei aueueraa i nia i te mau motu rü tapiri mai, e
tapao fa no te heeraa e core ra no te toparaa te tahi mau ofa'i rarahi i raro
i te miti o tei tepee ia Kaukura.
Te tahi tau na mahana rii i muri mai, te haereraa te mau huiraatira i
taua motu ra i te pee no te ava, ua ite ratou i reira te hoê mau afafaraa
rarahi roa i nia i te eaau e te toparaa hoi te hoê pae o te eaau, e ua macre
roa ratou i taua peu ra.
A 100.000 matahiti i mairi a'enei te poheraa o te auahi (volcan) o tei
faaarepurepu i te fence oteania uei, e riro paha e, e tapa'o teie no te tupu
faahouraa mai o taua auahi ra. I nia i te mau mou'a atoa te vai ra i reira
te toparaa no te mou'a, mai te reira atoa hoi te huru no te mau mou'a i raro
i te moana.
Te huru la no te aueueraa fenua no Kaukura.
~
*
Rave rahi to rotopu ia outou na tei faaroo i te parau no te
hoê taoa faufaa rahi o tei parauhia e "Ambre gris" teie ta te
maohi i'oa "Tutae Tohora", tei hau a`e to'na faufaa i to te piru.
Ua ite tatou pauroa e, tei roto teie nei taoâ i te tino no te
hoê mau animara rarahi no raro i te tat te vairaa, te hopea noa
iho ia o te iteraa o te taata maohi no te Tuamotu.
Te hinaaro nei ra te "Torea" ía faaite haapapu atu ia outou
i te hurt mau no teie nei taoa e :Vla'i Tohora e te vali tei reira
oia te vairaa, e iteahia teie nei taoa i roto ana `e i te ouma no
te hoê animara o tei parauhia e "Cachalot" o tei parauhia i b
tatou nei e, e Tohora.
Teie nei mau animara e tae ratou i te mau vahi hohonu roa,
haere e 2.000 metera ( te teiteiraa ïa o Orohena ) e i te reira mau
hohonu ratou e farerei ai i te hoê mau fee rarahi roa, o te riariahia e te vetahi mau pahi ia farerei ratou i taua mau huru fee ra.
TOREA
C
13.
Ia farerei te Tohora i taua fee ra, e apu atu oia I nia iho ia
roaâ-mai ia'na, e taparahi pohe roa oia, amu atu ai, area te pute aufee ra, e vai noa tei reira i roto i te ouma o te Tohora a
amui atu ai i te mau pute aufee tahito e vai i roto i to'na ouma,
e ia anoi maltai taua mau aufee ra i roto i to'na ouma, i reira
ua roaa mai te Ma`i Tohora, o tei parauhia : "Ambre gris".
E ravehia te Mel Tohora, no te anoiraa i roto i te monoi•pipi,
no te tapearaa i to'na noanoa ia ore ia ma`i, no reira teie nei
mea e Ma`i Tohora i riro ai ei taoâ faufaa rabi roa.
Te piha ohiparaa a te Torea
A vai taaê atu ai te mau ohipa i faaitehia i roto i na Vea
matamua a te " TORE A" te faaite atu nei ia oia e, e rave
atoa i te mau ohipa i faaitehia i raro nei :
Te vai ra i roto i te vetahi mau mataeinaa te tahi mau
taata e fenua to ratou i roto i te tahi atu mataeinaa taaê.
Teie nei mau fenua tei te atea i te vairaa, aore roa ratou
e amu nei i te hotu no taua mau fenua ra, o te pau noa hoi
te reira i te mau taata tiai. E mea mauruuru rahi hoi na
te mau fatu fenua maú, Ai te peu e, e riro taua mau fenua
ra i te hoo, no te hoo faahouraa mai i te tahi fenua fatata
mai i to'na vahi parahiraa tumu. Teie ra te fifi no te mea
aore roa ratou i ite e, o vái te hinaaro i te hoo mai.
Te vai atoa ra paha ia te vetahi mau taata o tei hinaaro
i te rave hoo mai i taua mau fenua ra, teie atoa ra te fifi,
aita atoa ratou i ite o vai mau na ra te fatu mau no te fenua.
E farii te piha ohiparaa a te " TOREA" i te rave i teie
nei mau ohipa, no te faaohieraa i taua mau taata ra, i nia
te taime mama roa.
Te mau taata atoa o tei hinaaro e hoo atu i to ratou fenua,
e nehenehe ia ratou ia faatae mai i te reira i te piha ohipa
raa a te " TOREA " mai te hapono atoa mai râ i te mau
parau faturaa fenua atoa e te mau parau faaiteraa, te vahi
tei reira te vairaa no te fenua, e to'na rahiraa, te rahiraa
hoi no te tumu haari e te tahi atu mau huru raau maa e te
moni i mana`ohia no te fenua. Te mau taata atoa o tei hi-
14
TOREA
naaro i te rave hoo-mai, e nehenehe ïa, ia ratou ia haere
roa mai i te piha ohipa a te "TORÉA" no te haapapuraa.
Te mauruuru nei hoi te piha ohiparaa a te Torea i te
faaite atu i te mau taata atoa o tei hinaaro ia taniuniuhia to ratou ra mau fenua ; e oti ia ohipa i reira i teie nei,
no te mea te rave atoa ra o M. Gilbert, taata taniuniu fenua, i te ohipa i reira. Ua ohie roa Ia pae ohipa i teienei.
No te Taviriraa rahi ( Loterie D ï Papeete nei.
Ua roaa anei ta outou paatoa mau titeti no te taviriraa ?
Mai te peu e, aita ra, a haavitiviti te rave i ta outou mau titeti, eiaha e faataupupu, a ere hoi outou i te tano faufaa rahi o teie nei taviriraa.
Hapono oioi mai ta outou piti tara hoo no ta outou titeti, mai te peu e,
hinaaro outou i te tano 10.000 farane.
Na te "Toren" ia e hapono atu ta outou titeti mai te taime ore. Hoê noa
iho taime ta te "Toren" e titrüí atu ia outou, maori ra ia e O fr 65 no te titiro iti e titirohia atu i nia i ta outou rata no te haponoraa atu i ta outou titeti.
TE MAU PARAU API NO TE AO Z EI
I te pô 12 no Tetepa, e piti tau na ohipa lino i tupu i taux pô ra i te
Oire ra o Paris, eia hoi e, ua tupitahia te hoe' fare Apooraa na te mau Paoti
ohipa, e ua polie roa too piti tau na mutoi, e ua pepe roa hoi te hoê vahine
tini opani no te hoê fare taaê atu.
Na te hoê taata o tei ore i iteahia e o vai ra, i vaiho atu te topita i roto
i te rima no te vahine tini opani no tuna fare ra, o tel faanahonaho maitaihia i roto i te hoê afata iti raau.
Te parau nei te Paoti ohipa e, te mana'o nei oia e, na te hoê mau tanta
no te Han ee i faatupu i teie opuaraa fino, no to ratou hinaaro e faatupu i
te amahamaha i roto i te farani, no te oomoraa atu i te mßna`o feu i roto
ia ratou.
Te faaite atoa nei te apooraa a te mau rave ohipa e, acre roa ratou i ite
noa a`e i teie nei ohipa, e tauturu ratou i teie nei ohipa no te imiraa i te
taata mana i rave i taua ohipa ra.
Ua faaite atoa te Hau e, e horoa oia 100. 000 farane, na te taata e iteahia e ana te tanta i rave i taua ohipa ino ra.
Na te puai o te haruru o te topita i faaite e, e ere teie nei topita to roto
i te mau faretoa te roaaraa mai, no roto mai ra i te mau fare rarahi hamaniraa moihaa tama'i.
Te imi itoito non ra te Ture i te feia o tei rave i taua ohipa ra; e i teie
mau taime, tel nia ratou i te purumu no te upootiaraa'tu i nia i taua mau
pupu tanta uno ra.
Teie râ, alta ea ratou e faaite papu nei i te tanta i rapae, no to ratou hinaaro i te perehahu maitai roa, ia roaa papu-roa te taatoaraa o taua mau tanta
ino nei,
TOREA
15
Ei parururaa i te mau Pahi hoo tao`a.
I na hepedoma i mairi aenei i te moana Méditerranée, e rave rahi
te mau pahi hoo-tao`a i topitahia e te mau pahi hopu na raro o tei
ore roa i iteahia e o vai ma ra taua mau pahi ra, ua tomo roa hoi te
vetahi pae o taua mau pahi hoo-tao`a ra, e ua tupu te inoino rahi i
nia i te mau fatu pahi atoa no taua mau ohipa iino ra.
No te parururaa i taua mau ohipa taehae ra, ua titau atu ia o Farani e o Peretane i te mau Hau tapiri i te miti Méditerranée ia haaputu ratou no te feruriraa e te imiraa i te ravea no te opaniraa'tu
i taua mau ohipa iino ra.
Aita o Purutia i titauhia no taua apooraa ra, no te mea aore roa
to'na e tiaraa i reira. Aita atoa o Italia i tae mai.
Ua rave itoito maitai roa teie nei apooraa i ta'na ohipa. E ua tuu
oioi noahia'tura i reira te mau pahi tiai i taua vahi ra oia hoi :
E 35 pahi taora toropi Peretane, e 25 pahi Farani taora toropi, o
tei tuuhia ia ei tiai no taua poromu tereraa pahi ra, teie te parau i
tuuhia'tu ia ratou ra, e pupuhi ratou i te mau pahi hopu atoa o tei
topita i te mau pahi hoo-tao`a, noa'tu no tei hea pae oia, e ia pupuhiatoa-hia te pahi hopu o te farereihia e ratou i roto i te mau area i
pupuhihia ai taua mau pahi hootaoa ra, mai te pea e ua iteahia e
na ratou i pupuhi i taua mau pahi ra. Te mau Hau tapiri mai i teie
nei miti, ua tuuhia ia ratou e tiai i to ratou iho mau otia, ua tuuhia
atu hoi te parau i roto ia ratou oia hoi e, e rima puai-mai ratou no
te tautururaa-mai i te mau pahi tamai Farani e to Peretane ia roohia-noa-hia atu e te peapea, e ia farii mai hoi ratou i taua mau pahi
Farani ra e te Peretane i ô ratou no te mau mea atoa e hinaarohia ra.
No te hi`oraa o Italia e, aore roa oia i haapa`o-noa-hia atu, ua haere mai oia e farerei ia Farani e o Peretane, ua farii atura raua ia
tuu atoa mai oia i to'na mau pahi ei tiai atoa no taua moana ra.
I na mahana rü i mairi a`enei, ua topitahia te hoê pahi tama`i Peretane na te hoê pahi hopu, aita râ oia i pepe, ua pupuhi atu teie nei
pahi tama`i Peretane i te pahi hopu, e ua taora hoi i te ofai haaparari mai te ite orehia'tu e ana. I taua taime ihora tae atoa mai nei
e hitu pahi tama`i, e ua imi ana`e ihora i taua pahi hopu nei e aita
roa i itehia. Ua mana `ohia e ua tomo, ua tano paha oia i te ofai taora
haaparari.
Aore roa i itehia e o vai mau na ra te tumu mau no teie nei ohipa,
te pari nei te mau Hau enemi ia ratou iho, pari atu te tahi i te tahi,
e na reina mai hoi te tahi i te tahi.
Te pari nei te Italia e, o Rutia te tumu mau no teie nei ohipa, te
parau nei hoi te Rutia e, o te mau pahi Italia te tumu mau.
Area te tama`i i te fenua Paniora ra te tamau noa a`e ra ia, te mau
nuu Purutia e te mau nuu Italia, tei parauhia e haere i rapae i teie
nei fenua, te faaea noa nei â, ua rau te huru ta raton mau otohetoheraa no te haamaororaa i reira. E ore roa e tia ia vaiiho-noa-hia
te mau ohipa mai te reira te huru. No reira te mana`o nei o Farani
e o Peretane e tuu i te hoê ture no taua vahi ra. Aita ra o Purutia
16
TOREA
e o Italia e tiaturi nei i nia i teie mau huru haaviraa. Teie ra te hoê
vahi ta raua i taiâ o tei riro ei feruriraa na raua, maori ra ia e, o te
parau i parauhia mai e ROOSWELT, te Peretiteni no Marite i roto i
ta'na oreroraa parau i orero mai i te 4 no Atopa nei i te fenua ra i
Chicago, e au te reina i te hoê patete rahi pape toetoe o tei maniihia
mai i nia iho i to raua nini upoo no te faatoparaa i to raua mana`o
hinaaro tamai.
Te Hau Marite i roto i na matahiti i mairi a`enei, te haamata ra
oia i te haapae ê atu ia'na i te mau ohipa no Europa e no Asia, i teie
•nei te manao faahou maira oia. Ua faaite papu maitai te Peretiteni
i roto i taua oreroraa na'na ra e, te vai ra i te ao atoa nei e 90 V. te
taata o te hinaaro nei i te hau, e 10V. teie e faatupu nei i te turoriraa i teie nei ao.
Ua ite ra oia na te pae rahi a`e, oia hoi te pae puai a`e e faatitiaifaro i to ratou mau manao. Ua arnui tahi mai oia i to'na nunaa i te
paeau no na Hau rarahi no Europa oia hoi o Farani e o Peretane. A
ite la ratou e a feruri i taua vahi ra. A faaau na i te rahiraa nuu o
Farani, to Peretane e to Marite, mai to roto i te reva e tae noa'tu i to
te moana e mai te amui atoa mai hoi i te te mau Hau rii e au mai,
i nia ia Purutia raua o Italia, i reira ïa outou e ite ai e, teihea ra te
paean puai mau (A hi`o na i te TOREA no Tetepa tei reira te faaiteraahia ).
Te tama`i i Tinito
Te uâna noa ra ïa tuna tama`i nei. Mea paari roa i te Tinito
i te farii i te mau faaùraa tuutuu-ore a te Tapone, e mea rayai
hoi raton i te pae no te moihaa tama`i, rahi noa'tu ai te nun o
te Tinito, na iti ra te moihaa tama`i e aitâ hoi i riro i faehau tumu
i te pae tama`i, e te tahi hoi : te amahamaha noa ra â teie nei
nunaa taata Tinito i te pie Apatoerau ; tei raro a`e ia i te faatereraa
a te Tapone, e mai te faatereau maitai hoi i tuna faatereraa ra.
Te aro itoito nei te mau u`i api o te fenua Tinito, ma te puai
tuütuu-ore, no te hinaaro e tapea i to ratou Patireia, alta ra hoi
e upootia maitai nei, no te papu-ore i te faatereraa i te ohipa tamai.
Te mana`ohia nei ra e, e tano 1 te mau Patireia Rarahi no Europa e to Marite i te imi í te faahau i tale nei tama`i, ia ore o
Tinito ia riro i raro a`e i te faatereraa a te Had -Capone, a riro
peapea raht no te Ao nei, ua iteahia e teie nei nunaa Tapone,
e mau taata hinaaro pinepine noa ia i te tama`i, hoê â ia huru e
te Purutia e te Italia i tale tau. E tano Ia i tale mau patireia i
nia nei ia imi i teienei iho â i te ravea e vai a oa'i teie tau na
Hau, ei Hau taaê, no te mea ia riro teie fenua Tinito i te rima o
te Tapone, riro atura la i tuna taime ra, ei Patireia rahi roa.
E a riro alai ai hoi ei hau-amui i teie mau tau i mua nei e te
Purutia e te Italia, na ore roa ia te hau e imìhía nei i teie tau
e amuri a`e, no te Ao nei.
IMPRIMERIE ELIE F. JUVENTIN- RUF DU COMMANDANT DESTREMAU.
Fait partie de Torea