TOREA_N_005_1937_Tetepa.pdf
- Texte
-
HOO I TE MATAHITI
riot:
E MAHA TARA — E
2
FARANE I TE VEA HOE,
FRANÇOIS HERVÉ, Directeur-Gérant
Edouard Charlier
Ua tae mai te hoe parau faaite, e ua pohe roa te taata ra o
Edouard Charlier, e 73 to'na matahiti, rave-rahi te tau .to teienei
taata, mauraa i te toroa Auaha-Ture no Le ):tepupiríf-a Farani
Tahiti nei. Mai te matahiti 1906 e tae atu i te matahiti 1907, na
mau oia i te toroa Tavana Rahi i â tatou atoa nei. I muri roa mai
ua tapea atoa oia i te toroa Haapa`o Mata Faufaa a te Hau.
Mea roa aenei te tau i teienei i to'na faaearaa i te ohipa a te
Flau, e na faatuhaahia hoi.
E taata matauhia teie nei taata e to Papeete, e rave-rahi.
á te taata no rapae i te Oire nei o tei matau atoa ia'na
Ua tafetiahia hoi i te Fetia Hanahana o Charlier tane nei.
E~.ásLTMa~n~.~Mtlg;,r~~
Georges
Lagarde
Ua tae mai te hoê níuníu na te reva, na te Faatere `nó te man
Amuiraa pae fenua Farani o Otea>•lia, o tei faaite mai i te hoê
parau mauururu no nia i te taata nei o M. Lagarde, Tavana-Hau
tahito no te mau fenua Matuita, Haatira faatere no te pae ohipa
Tuanie (Service des Douanes et Contribution) i mua aenei; u,
tafetiahia i te Fetia Hanahaua.
Ua mahà-ahuru matahitito AL La arde taveraa i te ohi a a
Hau.
I te tama`i rah iïiãt'ri ae'"f'j`e
n'ä na "ä'marl r "i po 'ë I nia
i te tahua aroraa.
Te mana`ohia nei, e ua tano mau te Hau Farani i te tuuraa
i to'na tapa`o mauruuru i nia ia M. Lagarde.
TOß.EA
oaiaiisèi o Tani nei
~erchtená no te Repuptlrii`a Farani
Te tamahine Arii ra o Teriinui - O - Tahiti a Pomare, tamahine fanau
na te Arii ra o Pomare V e na te Arii vahine ra o Marautaaroa, ua faarue
oia i Papeete nei i te ava'e Fepuare i mairi a'e nei, no te haere atu
i te oire ra
o Paris e faaea rü ai no te tahi tau na ava`e rü.
Ua farii hanahana-roa-hia oia e te Peretiteni no te Repupirita Farani i
te Aora`i rahi no " ELiZEE ", ua tupu atoa i te reira taime te hoê haamana'oraa i to'na metua tane, o tei pupu atu ia Tahiti i roto i te rima o Farani
na faatura-rahi-roa•hia oia e te Peretiteni no te Repupirita, teie te tapa`o
no
to'na faatura, ua pupu alu oia i to'na mau parahiraa hanahana i roto i te mau
Fare Teataraa rarahi no Paris ei parahiraa no teie nei tamahine Arii no Teriinui - O - Tahiti ua faahanahana-roa-atoa-hia oia e te mau taata toroâ teitei
no
te Tataûraa rahi no Paris, o tei haere ana'e atoa mai e farerei ia`na.
Alta atoa o Teriinui - O - Tahiti f oaoa noa no to'na ana`e ra mau farii banahanaraahia e aore ra no te faafaahiahiaraa i te mataitairaa i te mau ohipa
maere rahi ta'na i ite, teie ra te hoê ohipa ta'na i rave maori ra, o te imiraai te maltai no Tahiti nei, na roto i te haapapuraa i te Peretiteni
no te Repupirita, e i te mau taata raral~ i faatere (Ministres) e í te mau
taata papa`i Vea,
o tei tae ana`e mai i mua ia'na, mai te uiui maere mai ia'na i te
mau hum
no to tatou nei ferma iti, ua faaite atu oia e, to matou nei fenua iti ia haa-mana`o a`e vau ra e au ia oia i te hoê mea o tel haapaehia e to
Farani nei
ua riro o Tahiti ei rani tuâtiraa no te rnau pahi o te tare mai, mai
Marite
no te haere atu i Oteralia (Australie) e i Rutirani
(Nouvelle Zélande), no
reira te ani nei au ia oe e te Hau Farani ia imi oe i te mau
ravea atoa
no te tauturu itoitoraa-mai i te afata a to Tahiti.
Ua haapapu maltai atoa oia i mua i taua mau taata ra, i
te tahi mau
tumu ino o Tahiti nei, maori ra Ia e, te mau
Tavana Rahi atoa e tae mai
na i Tahiti, ua haere-mai 'fa ratou na roto i te hoê
mau mana`o maitata`i, e ia tae mai i Tahiti e ite ratou i te mau fifi huru
rau, eita hoi tete nei
mau Tavana Rahi e maoro i ô matou, na reva 'fa, no
te aha, no te mea.
alta te Flau Farani i tiaturi papu maitai i nia ia ratou. Ia
ore te tahi mau
pupu taata no te fenua ia mauruuru ia raton, ua faatae
mai ratou i Paris
nei, i roto i te rima o te vetahi mau taata rarahi i
te hoê mau parau e
rave rahi, e mea rahi hoi te parau hape o ta ratou e faatiaturi
mai i taua
mau taata nei i roto i te rahiraa parau ta ratou e faátae
mai nei.
Ua faaite atoa atu hoi oia i te fifi e te teimaha no te
mau Tavana Mataeinaa, i te amoraa i te hopoiâ o to
ratou ra toroâ, e ua ani atu oia i
te Hau Farani no ralou, ia faárahihia to ratou toroâ e to
ratou mana, e ta
ratou hoi moni-ava`e.
TOREA
3-
Ua faaite atoa hoi oia i te fifi rahi o te mau reni pahi e tere na roto
i te mau fenua rui motu o Oteania harani nei, mai te parau atu e, e tel
roto ana`e i te rima o te mau taata no te mau Hau êê te reira, na roto la
i te hooraa i te hoê mau i`oa haavare, ei paturu ia ratou ; na fatata te mau
pahi atoa o Tahiti i to ratou rima, na tiro 'fa te reira ei ohipa ino roa
no te taata o te fenua.
Te mau vahi atoa ta Teriinui -0- Tahiti e haerehaere ra, te arata i atoa
ra oia ia Tita, ta'na tamahine faaamu; no roto atoa oia i te opu huiarii,
tamahine na Poma, no roto mai hoi te reira ia Tamatoa, te teina a`e o
Pomare V, e na te hoê atoa tamahine mootua no Tati.
Ua imi o Teriinui - O - Tahiti na roto i ta'na mau parati i faaite haere, i
te ravea e maita`i ai to tatou fenua o Tahiti.
no te Taviriraa rahi (Loterie) i Papeete nei.
Mai te au i te hoê faaueraa mana, no te 7 no Tenuare 1937, o tel faatia e
te Tavana Rahi i te faatupu i te hoê Taviriraa (Loterie) i te fenua nei.
Te tumu i faatupuhia ai teie nei taviriraa, maori râ fa e na te Afata Faaapu
(Caisse Agricole) no te faaohieraa i te faaotiraa i ta'na mau ohipa, e a taui.
atu ai ia'na i nia i te i`oa ra "Afata Tauturu" no te mau tanta faaapu ( Caisse
de Crédit Agricole , e mea roa a`enei hoi na matahiti te tereraa teie nei Afata,
teta ra, na roto i te ravel ore o ta'na moni i te afata, i ore ai e nehenehe ia'na i
te horo`a tarahu atu i te moni i te mau taata faaapu i nia i te taime mama
roa. I roto i te tuhaa hoê no te taviriraa, ua faataahia la 12. 500 titeti no te
moni ra 10 farani i te titeti hoê. I roto i taua mau titeti ra, e 2.642 titeti e
haru i te rê, oia hoi te mau tan) 10. 000 farane haere atu i te tano 100 farane.
Ia haamaua oe i ta oe piti tara i teie nei taviriraa ra, haamana`o noa la
oe e: auanei te hahi noa'tu vau i nia i te tano 10.000 farane, ia ore hoi
oe ia tano ra, haamana`o noa la oe e, ua horo`a oe i ta oe piti tara na te
feia faaapu, ia hinaaro noa'tu la ratou i te haere e aitarahu mai i te moni
i te Afata Mutual a te mau tanta faaapu ra, e roan mai ia te reira ia ratou
i nia i te moni taime mâmâ roa a`e, e aita hoi i ite-noa-hia'tu e o oe iho te
haere atu e aitarahu mai i taua moni ra.
A feruri noa na ra e hoaino ma, e maitai rahi te tupu i na paepiti ia rave
i te titeti no teie nei taviriraa.
Te hoohia nei teie nei mau titeti i Papeete nei i te Fare-moni a te Hau,
i te Fare-moni a te Initia-Taina, i te Fare-rata, i te Fare-tomiteraa-fenua, e
i roto i te mau fenua-rii Motu ra: na tuuhia la te hooraa i te roto i te rima
o te mau tanta Haa.pa`o Faufaa a te Hau.
Eiaha e tia`i faahou, a rave i te titeti na outou, a tatarahapa outou.
TE MAU PARA U A P I NO TE FE N UA la,°EI
Te tere o te Tavana Rahí :
Ua haere aenei te Tavana Rahi o Chastenet de Géry no te hoê tere
na ta hoê mau tuhaa ferma i ô tatou nei. Ua faarue i Papeete nei
TOR EA
4
i te 25 no Atete, na nia i te pahí manua-tama`i o " Rigaull de
Genouilly", ua tae i Fakarava, i te mau fenua 1lutuita e i to'na
hoiraa mai, na tapae oia i Rangiroa. Ua tae faahou mai i Papeete
nei i te 9 no Tetepa.
Ua ite mata roa atura oia i teie nei mau fenua, te hoê te reira
mea maitai roa no te hoê Tavana Rabi. Te mana`o nei oia e
tere faahou na te tahi mau motu ê atu.
*
Ua haamanahia o Charles Vernier i teie nei ei Peretiteni no
te mau farepureraa maohi. Ua faarue oia i to'na parahiraa i tahatai, ua haere atu oia i teie nei i te parahiraa o Moro tane o
tei polie a`enei; oia hoi i rotopu i te mau pipi haapii orometua.
Ua monohia'tu taua parahiraa no'na ra i tahatai e te taata ra
o Rey Lescure.
E taata maitai rabi teie nei taata o Charles Vernier e taata faaturahia hoi oia e to Tahiti nei, aita'tu e taata au maitai no te
haere i nia i teie nei parahiraa, no te amo i teie nei hopoi`a
rabi, maori o ona ana`e ra. E no reira te pupu nei te "Torea "
i te mau maitai i nia ia'na, e mai te tiaturi i nia i to'na maru,
te auraro e te faatereau maitai i nia i te vetahi mau haapaoraa,
ia ore ia tupu te amahamaharaa i rotopu ia'na e te tahi mau
faaroo i nia i te fenua nei.
Na te reira hoi e faatupu te hau i o tatou nei. -
Tapae noa'na e poma i te fare-toa a
BATA s. a.
PAPEETE — T iHITI.
Tei taua fare ra, te mau tiaâ
nehenehe mau e te hoo mama;
e tei reira atoâ hoi te uaua pereoo-uira e te uaua pe-
reoo taataahi.
Hinaaro mau to outou i te taihaa mailai e te paari, haere-mai
i te fare-toa a E A T A. — Teie te two o te tahi mau taihaa :
Tiaâ uaua (taue). . . 10 farane.
Tiaâ uaua (vahine). . . 9 farane
Tiaâ uaua no te ua (tane ) 25 farane Tiaâ uaua no te ua (vahine) 19 f.
Te pahi faauta Vea. Ta faaite atu nei te Taiete farani ( Compagnie des Messageries
Maritimes), e ua poroi a`enei oia i te vahi hamaniraa pahi ra
i St Nazaire Bretagne (fenua. farani) i te hoê pahi no te monoraa
ia "TOOYA" e i roto roa paha i te hoê matahi te maoro e ineine ai teie nei pahi no te haamata i ta'na ohipa. Hoê â to'na
huru hamaniraa e to "TOOYA"; e mea huru poto mai râ teie,
e te aano a`e, te tumu i na reirahia'i ía ohie noa oia ia taviri
na roto i te mau ava no te Tuamotu.
Mea hau roa a`e teie i te maltai i te mea tahito, inaha e pahi
api roa teie; eita atoa paha Ta e tata`i pinepine-noa•-hia, mai teie
i mairi a`e nei, e i teie atoa paha ia pahi e afaro maitai ai te.
mau te.reraa.
Te Pape " GAzOR „
Te "Gazor" e rito Ia o tei iritihìa mai no roto mai i te mau huru maa tupu
atoa o te fenua nei, o tel anoihia i te tihota, te pape e te gaz. Te hoê teie
pape o tei hau atu i te maitai no outou e to te Tuamotu na, no te haamaharaa i to outou hiaai man tahiti, alta hoê topata ava taero i anoihia i roto i
teie nei pape GAZCSR. E hoohia te GAz®R e 22 farane i te tatini hoê, e 6 farane i te hoo mohina, ia faahoi-mai outou i te mau mohiná. e faahoi faahouhia'tu te na monì e 6 farane no te tatini mohina pau.
A tamata e homa i te inu i teie nei pape "GAZOIt ", tena i nia i te mau
pahi hootaoa atoa, oia'toa i nia ia " Tooya ", e afta râ, poroi-roa-mai i Papeete nei, i te piha-ohiparaa a te Torea. Ia tamata outou, eita e fiu faahou.
Hi`opo`araa Tata`uraa i Papeete.
Ua haamana`o te Tavana Rahi e, no te faarahiraa e no te haamanuia roaraa i te hooraa'tu i te mau faufaa huru rau o te
fenua nei, mai te mau hotu no te faaapu, te mau ohipa huru
rau e hamanihia, e tae noa'tu i te mau ohipa ravaai, no reira
ravehia te hoê ohipa tata`uraa i Papeete nei i te tahua faahororaa
puaahorofenua i Fautaua, e haamatahia taua ohipa ra i te 11
e tee noa'tu i te 21 no Novema. Hoê ahuru ma-piti mahana te
maororaa o teie tata`uraa, e faaite-atoa-hia i taua tata`uraa ra te
hoê mau ohipa maohi faahiahía, e rave atoahia hoi i reira te hoê
mau ohipa faaarearearaa e te faaitoitoraa tino; faahororaa puaahorofenua, pereoo puaahorofenua,p ereoo taataahi, tairiraa Popo
e te patiaraa fâ.
Te mau huiraatira no te Tuamotu o tel hinaaro e faatae mai
i te mau ohipa no taua tata`uraa ra e nehenehe noa ia ratou ia
TOREA
faatae mai i roto i te rima no te, papai-parau o taua ohipa ra,
oia hoi ia Mr Réneteaud ra, mai te faaite mai i te rnoni no taua
mau taihaa ra.
Te mau taihaa o tei ore i riro i te hoo ra, e faahoi faahouhia
atu te reira i to outou rima; te mau taihaa hoi tei riro ra e faataehia atu la te moni ia outou na.
Te pereoo taafaohi e te pereoo uire "PEUGEOT"
Te pereoo taataahi " PeuWot ", o te mau pereoo Ia o tei hau a`e i te maitai
i te mau pereoo farani atoa. Ia hoo outou i te pereoo " Peugeot ", e tia te
reira i te vairaa e a tau noa'tu. Ia hoo râ outou i te mau pereoo hoo mama,
e moni hue Ia ta outou, cita roa e maoro ua ino, e au atura Ia i te hoê maa
tapû rahi auri faufaa-ore.
Te pereoo uira " Peugeot ", tei te fenua farani Ia te hamaniraa-hia, te
hoê teie mau pereoo o tei hau i te maitai e te tano maitai hoi no to outou
na mau fenua rü ei faauta horopatete e aore ra ei faauta puha. Ia hoo outou
i te pereoo uira ( Camionnette ) " Peugeot ", e mauruuru maitai outou i te
reira- haamauaraa moni, no to'na paari e te iti hoi o to'na mau haamauaraa.
A poroi ana`e mai i to outou mau pereoo taataahi e to outou mau
pereoo uira ( camionnettes ) i Papeete nei ia Mr René Solari, mono i te fare
'Peugeot" e aore ra i te Piha ohiparaa a te "TOREA" i Papeete nei.
Mataeinaa Punaauia:
Te faaite nei te "Torea", i te hoê ohipa maitai ra hi e te
maramarama tei tupu i te Mataeinaa no Punaauia, e mai te turuatoa-hia hoi e te mau taata no Tahiti nei, e o tei faahotu mai i
te maítai.
Teie nei mataeinaa o Punaauia e motu Ia te hoê pae i nia i
te mouâ, e te reira hoi te hoê vahi o tei parauhia e. " Tetamanu"
e vahi anani roa taua vahi nei, tei reira hot te tiâraa anani a to
Punaauia te anani e hopoihia net i te rnatete no Papeete e hoo ai,
Ia haere ratou i te anani, e puhapa atu ratou i uta i te mouâ,
la topa mai te ua rahi ra, aita roa'tura la to ratou e faaearaa.
No reira i te hoê mahana ua haaputuputu te Tavana mataeinaa
i to'na huiraatira e ua tuu-atu í te ma.na`o i roto ia ratou ia hamanihia te fare puhaparaa i uta, ua turuhia mai hoi taua nrana`o
ra e Taro Levy, te tamaiti auaû-puaa ovin e parauhia nei, na'na
hoi í faaitoito i taua opuaraa ra, na roto í te titau haereraa i te
moni na nia i te hoê mau taata no Papeete ra, e ua roaâ-mai ia'na
te na moni ra e 2.000 farane. tJa hoohia te punu e te raau no taua
fare ra. Na te huiraatira iho o Punaauia i he te mau ohipa no
te hamaniraa i teie nei fare i nia i te mona, i te hora torn i te
ahiahi te taatoàraa no te taata i tae ai i te vahi i faaauhia e ta
ratou mau taihaa, i te hora hitu i te ahiahi ua oti roa te fare i
te faatiahia. Te toe a`e moni no tana fare ra, ua hoohia la i te ramepa e te mau ohipa e au no te tunuraa-maa, no roto i taua fare
ra. Inaha i teie nei e nehenehe noa atu ra Ia, ia haere i uta e
taoto atu ai, mai te peapea-ore.
I teie nei e apee atoa te vahine e te tamarii i te mau tane e
le metua i nia ì te mou no te haere e tii i te anani. 1 mua aenei
teie te rabi no te anani e roaa-nrai, oia hoi e 8.000 peeta, i teie
nei na haere-roa i nia i te 28.000 peeta.
Te mau taata atoa o te hinaaro noa'tu i te haere i nia i te mou'a
no te taoto atu i uta e ani ia i te parau faatiâ ia te Tavana
mataeinaa ia horoahia mai te taviri - fare ia ratou ra.
Mea tia roa ia haamauruuruhia o Taro Lév,y, no ta'na tauturu
rahi i horo`a, e te Tavana Mataeinaa ra o Teihotua e te mau
huiraatira no teie nei Mataeinaa no Punaauia no te ohipa maitai ta ratou ra, í faatupu i roto i to ratou ra mataeinaa, ia riro
te reira ei hi`oraa maitai na te tahi mau mataeinaa.
E oreroa e manuia te hoê ohipa, mai te peu e, alta te taata
taatoa i tahoê i te mana`o. Na roto hoi i te tahoêraa te taatoa e
roaai te hoê maitai rahi no te taatoâraa.
~
46
Te Ratio Club Oceanien.
Te ite nei tatou paatoa i te maitai raki ta leienei taiete e koroti
nei i to tatou nei mau fenua i Otearaia nei.
Te tuu nei te Taiete t'araparau na te Reva i to'na reo e piti
taíme i te hepetoma hoê, te upaupa hoi, te himene, te mau parau
api, te mau hoo no te fenua nei, te mau revaraa pahi, o te faaroohia na te mau motu atoa.
Te ora nei oia i' ta'na iho afata, mai te . ími haere atu i te man
faananea i nia i feia o tei hinaaro mau i te tauturu atu. E mea
iti roa hoi te faufaa a teie nei Taiete, o te ore roa hoi e nehenehe ia aufau i te tahi moni iti noa a`e na te mau pupu himene,
e aore ra hoi, no te hooraa'tu i te tahi a`e mea pape rü no te
- faahaumaruraa'tu ia ratou i muri a`e i ta ratou mau hirneneraa.
Aita aloe hoi e rayai maitai nei ia'na te mau haamauâraa no te
mau pereoo faauta i te mau pupu himene, no te tiiraa e te faahoíraa. Lia riro teie nei ohipa ei hopoià rahi na te mau feia faatere, No reira, e mea tiâroa ia haamauruuru maitai tatou pua_
8
TOREA
toa ia Henri Juventin e to'na teina e te mau Mero faatere, no
to ratou itoito rahi i te amorna i te mau teimaha e rave rah! o
teie nei Taiete, mai te haamoê ore i te mau pupu taata e haere
ra e tauturu i te pae upaupa, mai te itoito e te moni ore.
"Te Pia AORAI"
Te Pia Aorai, oia hoi te Pia agi. mau: i ô tatou iho nei hoi te hamaniraahia. — Ua roa ia i te mau faaì.toito e au no te tino.
Te pia Aorai, o te mea ora mau. Ua hau to'na maitai i to te mau Pia
atoa e vai nei, e te hoo mâmâ hoi.
No to outou na ora raa maitai, a faarahi i te inu i te " pia Aorai ", o tei
hamanihia e te Fare Pia o Tahiti; Emile MARTIN te fatu.
Paru api no te ao nei.
Te Fenua Paniora- Te haere noa ra te tamai Paniora i mua. Te
haere noa ra hoi te pae au orurehau i mua, ua riro mai hoi ia ratou te
hoê afa rahi no te fenua.
Noa'tu te mau itoito tuutuu ore i te paeau no te Han aita roa e manuiaraa. Teie te hape ia ratou, no ta ratou mau faatereraa ta'no ore. E mea fifi
ì teie nei ia feruri e afea ra teie nei tama`i e oti ai. Rave rahi te mau taata
o tei pohepohe i roto i teie nei tama`i, e rave rahi atoa hoi te vetahi mau
ohipa faufaa rahi tei ino roa e o te ore roa e oti faahou.
A tahi hanere matahiti i maid aenei, rave rabi te mau orureraa hau i tupu
i te fenua Paniora, eiaha ra mai teie te huru, te riaria.
I te reira tau ra, mai te peu te nuu faehau aita i mauruuru i te hoê
mau faatereraa, ua faatupu ia i reira ra i te orureraa hau. E ia tupu taua
mau orureraa hau ra e tupu ia na roto i te faaineineraa o te ravehia na roto i te huna e te hoê mau taata toroa rarahi, mai te mau Tenerare faatere
í te mau ohipa rarahi i nia i te fenua, niai te mau raatira no te mau fare
rata, to te mau taniuniuraa na te reva, to te mau taniuniuraa paraparau, to te
mau poromu tereraa pereoo auahi e te tahi atu â. I tei reira tau mea
manuia roa te mau orureraa hau. I muri mai i reira ua haamauhia te hoê
faatereraa hau e te nuu fenua e na te reira i faatupu i te huru api i nia i te
fenaa. E ua haamau faahou i te mau ohipa maitiraa, e ua hapono atu te
mau feia tiaraa ma.iti i te mau piha ohipa a te mau Tepute no
te pae aui
o tei tupai i te faatereraa hau nuu fenua, e na te reira hoi i faatupu faahou mai i teie nei ohipa orureraa hau.
I teie nei tau alta roa teie nei ohipa huna i manuia noa ae i te pae
no
te nuu fenua, no te mea ua haamoê-noa-hia teie nei ohipa i roto ia Bar-
TOREA
9
celone, Madrid e Valence. Haamanaô iho ra te Hau e tiaturi oia i nia i te
mau taata rii mai te mau rave ohipa e te mau feia rii faaapu e tia faaineine iho ra ratou ia ratou i te vahi e au ra. Rave rahi hoi te mau feia
tiaraa teitei, mai te mau Tenerara e te mau ofitie tei pupuhi haapohe-roáhia, i te itearaahia e o ratou te tumu no taua mau ohipa uno ra, te vetahi pae ra ua horo tapuni atu ia. I te tahi pae no te fenua Paniora, mea manuia roa te pae no te Hau i reira, e mea itoito hoi te nuu, no te aravihi
e te itoito o te mau raatira faatere.
Te tumu maoro no teie nei tama`i, maori ra ia e, fatata pauroa te rahiraa no te Nuu moana, tei te paeau ana`e o te enemi.
Te fare Moni a te Initia-Taina
i te moni a
E farii teie nei fare moni
te mau huru taata atoa o tei hinaaro e hopoi mai i
reira e vaiho ai, e ta ratou hoi e nehenehe ia tü mai e
iriti atu i te mahana ta ratou e hinaaro, mai te titau
ore atu taua fare moni ra i te hoê a`e taime. No te faaherehere noa raa i ta outou moni i te hoê vahi maitai
o te ore roa outou e manaonao no te hoê a`e mau fifi
e tupu.
E riro teie nei fare moni, ei ravea maitai no te faaherehereraa i ta outou moni e te mau taata o tei faaea i te mau vali e aore ra i te mau fenua atea.
Te fenua Tenito - E mea puai roa te tama'iraa i te pae i Apatoa, ua
fatata te rahiraa no te reira pae i te riro mai ì te Tapone. Mea na te Oire
rahi ra o Chang-Hai, té Tapone te hure i to'na nuu i uta. E tiaraa atoa
to te mau Hau no Europa i roto i taua Oire ra, e o ratou iho te mau taata
faatere i refira, rave rabi atoa hoi te mau Tinito o tel haere mat i reira
puhapa ai.
E mau tiaraa faufaa rahi roa teie nei mau tiaraa i riro mai i roto i te
rima no te Hau Europa, te hinaaro nei ra te Tinito e faaore i teie nei mau
Bara, e parau mauruuru rahi te reira na te Tapone, no te mea e tif noa
ia
ratou ì te reira e popo`i mai,
TORTA
Te ha'ati noa ra te tama`i na rapae i taua Oire ra, rave rabi te mau
topita e te mau ofa`i haaparari ta te mau pahi reva i taora mai, te vetahi
mau mearaa e topa niai i nia i taua mau tiaaraa ra. Te vai ra te mahana e
tae te parururaa a te Hau Marite, te Hau Farani, te hau Peretane e te Hau
Italia, i taus mau ohipa ra.
I te hopea no te ava`e Atete i mairi a`e nei, i te hoê mahana, ua haere
te Tonitara Rahi Peretane o te faaea i te fenua Tinito, na nia i to'na pereoo uira, mai Nankin atu i Chang - Hai, ua pupuhihia mai oia i te hoê
pahì reva Tapone, e ua puta oia, aita ra i polie.
~
Ua ani mai râ te Tapone i te tatarahapa no te hape i ravehia e ratou,
na parau ratou e, ua mana`o hape ratou e pereoo no te mau feia rarahi
n o te Hau Tinito.
Ua faatono atu te Hau Marite i teie nei i te hoê Nuu Moana rahi i te
pae no Alaska i mua noa iho i to te Tapone. Na roto i te rabi o te Nuu
Moana Tapone i reira, no reira ua opani roa atu ra oia i te mau pahi
Tinito i te haere mai na reira. Aita roa ra oia e ha`uti i nia i te mau pain no Europa e to Marite. Ua faatono te Flau Farani e te Hau Peretane
i te Nuu fenua i te Oire Chang • Hai, no te tiairaa i to raua mau tiaraa i
reira.
inoni Jjoo:
Te Ratio " PHILCO !!
Ratio matahiti 1937, e 6 mori (ravea api) hoê "accu" e "6 volts.»
no te faatere:
.
no te taatoa .... 2.600 farane.
Ratio 7 mori, matahiti 1937; e 2 piles no te faatere: no te taatoa . ... 2.700 farane
Piles no te mau ratio "PHILCO" matahiti 1935 -- 1936 — 1937.
Numera o te pile P9068, P968, P896, P8096:
.
Hoe pile .... 315 farane
Piles- no te mau ratio "PHILCO" matahiti 1935 — 1936 — 1937.... 325 farane
Mori no te mau ratio "PHILCO" matahiti 1935 — 1936 — 1937.
Numera 30: 32 frs. 50. — Numera 19: 47 frs. — Numera ICI: 40 frs. — Numera
I06: 68 frs. — Numera 32 e te 34: 57 frs. 50.
Fare Hooraa ratio PHILCO i Papeete nei:
RADIO-SALON OCEANIEN.
Baldwin BAMBRIDGE
Teie te rahiraa no te Nuu Moana e te Nuu na te reva
o te ao atoa nei :
Peretane.
Pahi Manua:
.
15
Pahi faauta manu reva :
6
Pahi Tama`i:
. .
48
Pahl taora•Toropi : .
163
Pahi hope na raro:.
51
Te rahiraa tane
is amuihia:
.
. 1.264.990
Pahl Reva:
.
.
1.500
ratan!.
9
2
1'4
60
72
Eremani.
6
0
6
19
20 -
704.438
239.415
1.847
1.500
Italia.
4
1
23
103
62
519.127
2.000
mar. ite. Tapone.
Rufia.
4
13
10
. . .
Pahi Manua:
4
4
0
Pahl faauta manu reva:
25
39
7
Pahi Tama •i : . .
106
35
215
Pahi taora Toropi :.
26
84
62
Pahi hopu na raro: .
Te rahiraa lane
198.148 1288855 892626
ia amuihia:
3.000
1.000
2.300
.
Pahi Reva : .
Na roto .i. te au ta-hoe aueue ore o Farani e o Peretane, nä' 'e
reina e faaite ia oe i te tapa`o no te puai rabi hau ê, o teie nei
tau na Basileia í te ao atoa nei.
A puhipuhi na i te avaava oti-noa i te oviri
NATIONALE
Avaava farani mau
E boo hia teie nei Avaava
i roto i te mau faretoa i Papeete.
I te Fenua Rutia:
Teie nei fenua o Rutia, ua naeâhia 'fa te rahiraa no to'na huiraatira 130.000.000 taata, mai te tau mai no te orureraahau i te
matahiti 1917, o tei tapai i te faatereraa tsariste, ua riro oía i
teie nei, ei haapaeraa na to te ao atoa nei.
E mea opani etaeta roahia te taata Rutia ía haere i rapa mai
i to raton fenua, ua riro atoa hoi ei mea fifi rain no te mau
taata êê o tei haere atu i Rutia, e mea etaeta roa te mau hi`opoaraa i nia ia ratou, e mea fifi hoi no teie nei mau feia tei ite
.
ï te parau mau no te mau ohipa e tupu nei.
Na te taata ra o Staline e faatere nei i te Hau Rutia i teie net,
tei roto hoi i to'na rima te puai atoa. I. te tahi tau na ava'e i
tnairi a`enei, na tapeahia te mau raatira rarahi no te ohipa orure
hau, ua haavahia ratou e te.hoê Tiripuna taaê, e na faautuAhi
hoi ratou i te utu'a polie, e ua haapohehia hoi ratou.
I teie nei ua riro to'na nun ei mea hi`oraa ino. Inaba e 200
raatira faehau tei tapeahia i roto I na hora e 48. Ua tapeahia o
Toukhastchewsky, te taata rahi faatere o te nun e te vetahi mau
TOREA
renerare, ua faan n'ahia ratou i te utu`a pohe, e ua haapohe
ana`ehia hoi ratou. No te mea na parihia teie nei mau feia i te
hara tuu i to ratou Hau i roto i te pohe, i roto i te rima no te
tahi atu Hau, mai te ore roa e faahiti te i`oa o taua Hau ra, na
mana`o-noa-hia ra e, e riro paha o te Hau Purutia. Pa parauhia
e riro paha ua faaite ratou i te parau mau no te hara i parihia
ia ratou hou a'e to ratou poheraa.
Te piha ohiparaa a te Torea
A vai taaê atu ai te mau ohipa i faaitehia i roto i na Vea
matamua a te " TORE A" te faaite atu nei Ia oia e, e rave
atoa i te mau ohipa i faaitehia i raro nei :
Te vai ra i roto i te vetahi mau mataeinaa te tahi mau
taata e fenua to ratou i roto i te tahi atu mataeinaa taaê.
Teie nei mau fenua tei te atea i te vairaa, aore roa ratou
e amu nei i te hotu no taua mau fenua ra, o te pau noa hoi
te reira i te mau taata tiai. E mea mauruuru rahi hoi na
te mau fatu fenua mau, mai te peu e, e riro taua mau fenua
ra i te hoo, no te hoo faahouraa mai i te tahi fenua fatata
mai i to'na vahi parahiraa tumu. Teie ra te fifi no te mea
aore roa ratou I ite e, o vai te hinaaro i te hoo mai.
Te vai atoa ra paha ia te vetahi mau taata o tei hinaaro
i te rave hoo mai i taua mau fenua ra, teie atoa ra te fifi,
aita atoa ratou i ite o vai mau na ra te fatu mau no te fenua.
E farii te piha ohiparaa a te " TOREA " i te rave i teie
nei mau ohipa, no te faaohieraa i taua mau taata ra, i nia
I te taime mama roa.
Te mau taata atoa o tei hinaaro e hoo atu i to ratou fenua,
e nehenehe ia ratou ia faatae mai i te reira i te piha ohipa
raa a te " TOREA " mai te hapono atoa mai ra i te mau
parau faturaa fenua atoa e te mau parau faaiteraa, te vahi
tei reira te vairaa no te fenua, e to'na rahiraa, te rahiraa
hoi no te tumu haari e te tahi atu mau huru raau maa e te
moni i mana`ohia no te fenua. Te mau taata atoa o tei hinaaro i te rave hoo-mai, e nehenehe la, ia ratou ia haere
roa mai i te piha ohipa a te "TOREA" no te haapapuraa.
Te oraraa maoro a`e o te taata nei - I te tau tahito roa ra, ua faamai te
auhia te oraraa maoro roa a`e o te taata nei i nia i te 18 matahiti,
amui atoahia niai te mau tamarii rif o tei pohe i te vai api-roa-raa.
I te fenua Farani i te matahiti 1700 tei nia ia i te 29 matahiti te oraraa maoro a`e, i te matahiti 1725, tai nia i te 32 matahiti, i te matahiti
1815, tei nia i te 38 matahiti, i te matahiti 1850, tei nia i te 42 matahiti,
ia i
i te matahiti 1911, tei nia i te 46 matahiti, ì teie nei tau ra tei nia
te 50 matahiti
I nae`ahia ai te reira oraraa, na roto ia i te mau ravea Api o tei roaa
te maramarama o te
mai i te mau Taote e te mau aupururaa otia ore e
metua vahineravehia i nia í te mau aiu rii fanau api, i roto i te mau fare
raa (oia hoi i roto i te mau fare faa fanauraa vahine.)
metua vahineraa, tei reira ho
Te vai nei i Papeete nei te hoê fare
te fana`o rahi, te ravehia
mau aupururaa e te mau utuuturaa hopea ore e
e hia
mai i nia i te mau metua vahine e te mau aiu rii. A hi`o na outou
to te Tuamotu,
rahiraa tamarii ta'na e faaora nei, mea maitai a`e no outou e
vahine hapu i roto i teie nei fare
i te hapono atoa mai i ta outou mau
metua vahineraa faafanau ai, mai to Papeete atoa nei te huru.
M,........MSOIMMOSIe~õ--.
(e i`oa teie no te hoê .tima
Te tima maitai roa a`e i te mau tima farani atoa. .
Te vai nei le pute e 50 kiro, e 30 farane te hoo
te paero 200 kiro, 120 farane.
Commerciale et de TouAni noa mai i te pilla o te "Agence i te fare-hotera a Teve
risme" i Papeete nei, i te tahua i raro
du Commerce):
( Hotel Stuart), i te aroa i tahatai (Quai
"LE FLAMBEAU"
taata ravaai no
Te ofi rahi: Ua roaa a`e nei i te hoê mau
"Terre Neuve" i te moana Atelanetita (Atlantique ) te hoê ofi
metera i te roa .no to'na
rahi no roto i te miti, tel faitohia
rabi
tino, e piti mahana to taua mau taata ra aroraa i taua ofi
ra i roaa mai ai.
ei e'2
roa''ite
tapao piti, faatere mann reva no te Nuu Peretane, te ré no
ia'na te hoê mea;
maite i te vain teitei roa a`e, na tamau oia i nia
na raro i te mitt, a
o tel faaauhia to'na horn i te opupu hopu
nehenehe noa'i ia'na ia huti noa i to'na oho, ua nae`ahia ia'na
ia `• Orofena".
16.000 metera I te teitei, oia hoi e 8 a`e teiteiraa mai
Te re no te marzureva i te vcthi
TORE A
Cigarette "Black Horse"
Teie te hoe avaava o tei hau i te maitai e te hoo-mama,
tei au atoa i te avaava Nlarite.
Te avaava teie e puhipuhi noahia nei e te mau taata
puhipuhi avaava mau.
Ia tamata atoa ana `e outou i te puhipuhi no te au ihoa.
Normandie: Te pahi farani ra o "Normandie" te pahi rahi
roa a`e i te ao atoa nsí; tei roaa a`e nei ia'na te rê no
te Ripene
Ninamu, tei tapeâhia i muri iho e te pahi ra o "Queen Mary"
na riro faahou mai ia'na iho te re i te tereraa na te
area Ateranetita
( Atlantique) i nia i te tere ra e 31 maile i
te hora, tere aore â i
itéhia e i naa noa nei.
flohod teata :
Ua oti a`e nei i te tavirihia e te hoê taata teata, i te oire ra o
New York ( fenua Marite ) te hoê hohoa teata peni huru
rau.
No te taviri i teie nei hohoa ua peni oia 230.000 hohoa, e 600
taata ta'na i rave no te faatereraa i taua hohoa ra, e toru
matahiti te maoro i oti ai taua hohoa ra. Ua anihia mai oia e hoo i
taua hohoa ra no te moni ra e 28.000.000 farane, e alta oia
i boroa.
Te ani noa ra te mau taata i roto i te mau fare teataraa, ia teata
hia teie nei hohoa, ia roaa mai te moni api.
Te huru e ravehia'na e te vetahi mau hau i nia í te mau
taata o
tei faautuahia i te utuâ pohe.
I te fenua Farani, mea tapu taaê roa te arapoa o te
mau feia o tei
faautuâhia i te utuâ pohe, na te hoé tipi matini e tapu i to ratou arapoa, tel parauhia e K guillotine ~.
Hou a`e a tapuhia'ai te arapoa, ruuruu-roa-hia te tino
taata i te
taura, a faataravahia'tu ai i nia i te hoê iri i faaineinehia
no to reira
ohipa, te upoo ra, e oomohia ia i roto i te area no te hoê
tau na raau
e na te hoê tipi rahi teiaha o tel hivihia i nia e o
te faatopa-taue-noahia mai, hoê noa iho tetoni te maoro ua oti te ohipa, taaê atu ai te
upoo i roto i to'na vairaa i roto i te hoê ete.
Te mau utuâ pohe tei parihia i nia i te mau
faehau ra, mea pupuhi
haapoheroa ia.
i
TOREA
I te fenua Peretane te mau utua pohe, e tarihia ia, arata `ihia ra
tou i te vahi i faanahonahohia no te tariraa ia ratou, taamuhia to
ratou arapoa i te taura e a faatarerehia'i ratou i te hoê vahi e piti
metera te teitei.
I te fenua marite ra i te tahi mau tuhaa, mea tari atoâ ia, mai
te Peretane, e i roto i te vetahi mau tuhaa ra, mea haaparahi ia
taata i nia i to hoê parahiraa uira, e a tuu ai te uira no te haapoheraa atu i te taata hara ra.
TAIETE ATI IIIAONO
( tiaºnaniraa ilhota)
E to te fenua nei, haamana `o tatou i te tauturu ma
teie nei Taiete, na roto i te hoo-mai i ta ratou tihota.
E mea tia roa ia tatou ia na reira, no te mea, te taut
ra teie nei Taiete i te taata no te fenua nei, mai te ra
i te hoê rahiraa taata rave ohipa e te faatupu hoi i te hoê
ohipa faahiahia i to tatou ai `a nei.
No reira ia hoo tatou i te tihota, e uni ihoa i te tihot
Atimaono; eiaha to te tahi fenua ê atu.
•
Te 1V1ou'a rahi teitei: Te vai nei i rotopu i te fenua farani e te fenua
Italia, te hoê mou'a rahi teitei roa, o tei parauhia e "le Mont Blanc" teie
to'na teitei oia hoi e 4.800 metera, e mea fifi te e'a no te haereraa i taua
mou'a ra, i te tau mahanahana mea huru maitai la ia haere; í te tau toetoe
eita roa Ia te taata e tae ia haere, no te toetoe e te hiona o•tei haamoe i te_.
mau vahi tarere.
Te mau uri faaroo: E rave rahi te tau to te mau orometua perepitero, o
tei parauhia e chartreux, faanahonahoraa i to ratou parahiraa i nia i te hoê
tupuai mou'a o tei parauhiá, o St Bernard. Pin epine ratou e ta ratou mau
uri maitai rahi o tei parau atoahia e, e uri St Bernard, te farerei i te hoê
mau ratere, o tei ihu mai na reira e o tei ore i ite faahou i to ratou e`a. Ua
tautini te ratere o tei moe i taua mau vahi ra, na roto i te hoê mau vero
rarahi e te hiona o tei faaorahia e teie nei mau perepitero e ta ratou ma
uri maitai rahi e te faaroo.
I teie tau na hebetoma i mairi a'enei, a tahi ra a tupu ai te hoê ohipa
mai teie te huru i te puhaparaa o teie nei mau taata, ua faauru maamaahia
te hoê uri e ua apu atura i nia i te hoê tamahine iti na te hoê ratere o tei
ratere mai na reira, e ua pohe roa teie nei tamahine iti.
TORE A
No te oto e te peapea rabi o teie nei metua i ta'na tamahine iti i pohe,
ua ani atura oia ia taparahi pohe-roa-hia teie nei uri, ia faaroo ra te taata
paatoa i teie nei parau, na horuhoru to ratou aau, e ua patoi atu i teie nei
aniraa. Ua hapono atu te vetahi mau hoa o teie nei mau uri i na moni ra e
70.000 farane, i roto i te rima o taua mau metua perepitero ra, no te haamaitairaa i te mau taotoraa o taua mau uri maitai rahi ra, no te mea ua parauhia e, te tumu i tupu ai teie nei peu i nia i teie nei uri, i faauru maaniaahia'i oia, no te toetoe te vahi ta'na e taoto ra.
Avaava ovirihia "MERVELS"
oa'tu e tei hea oe, i Papeete e aore ra i te Mataeinaa,
ani noa'tu i te mau fare-toa i teie nei avaava ovirihia
"Mervels"; e te vahi faahiahia roa'tu ia puhipuhi oe e ô
mai te mau opuaraa maitatai i roto i to oe upoo e te mama
hoi te hoo.
I te fenua Purutia ra, mea tapu toi noa ia, te mau feia o tei faataahia na
ratou e rave taus ohipa ra, mea oomoroa ratou i Le ahu ereere e te rimarima
uouo.
Ahiri mai te peu e, mea faatiahia ia raton, ia maiti i te pohe ta ratou e
hinaaro, mea fifi te reina vahi ia ratou ia maiti.
E ohipa ciaria rahi teie nei ohipa taparahi i te taata, raverahi te vetahi mau
taata mafatu paruparu i roto i te mau fence atoa, o tei ani ia faaôrehia teie
ei ohipa taparahi taata. No reira hoi te hoê taata farani papai aamu i te tau
tahito, i pahono atu ai e « a haamata tia, o te taparahi tanta na mua i ta raohipa taparahi tanta »
Parau Haamaramarama
Parau luïuu :
E mea tiâroa i na tanta haaipoipo i te tutuu i ta raua faufaa i nia i te hoê
o raua iho, mai te mea ra la: e vaiiho atu te time i te faufaa i te vahine, e aore
ra hoi o te vahine te vaiiho atu na te tane.' Mea titauhia ra e te Lure ia
hamani taa-ê te tahi e tahi i ta raua parau tatuu.
E nehenehe noa ia oe iho i te hamani i ta oe parau tutuu, mai te peu, e
mea papu ia oe te papai, no te mea, e mea mana roa te hoê parau tutuu o
ta to oe iho rima i papai, e faaite atoa ra i te mahana, te ava'e e te matahiti
e a tuu atu ai i to oe iôa i raro roa.
Mai te peu, e ua oti ta oe parau tutuu, e i muri mai, un hinaaro oe i te
taui, e tia noa ia oe i te hamani faahou i te parau tutuu api, no te mea hoi
o te parau bopea te mea mana roa a`e.
Mea opani-roa-hia e te ture, i te hoê metua ia faaêre i te faufaa i nia i ta
ana tamarii, e faatiâ ra te ture i taua metua nei ia horoâ atu i te hoé faufaa
na te hoê taata ê atu, mai te au o tei faatiâhia e te ture.
.111110
IMPRIMERIE ELIE F. JUVENTIN — RUF. DU COMMANDANT
DESTREMAU.
Fait partie de Torea