TOREA_N_003_1937_Tiurai.pdf
- Texte
-
MATAHITI MATAMUA
TIURAI 1937
HIHI
g.
TOREA
ITOU
I
TE
MATAHITI HOE : E
MANA TARA
— E 2 FARANE I
TE
VEA HOE.
FRANÇOIS HERVÉ, Directeur-Gérant
mau parau api n® te fenua nei:
Ua faarue te pahi ra o "Tooya" i Papeete nei i te 24 no Tiunu i mairi anei, no te reva atu i San Francisco (Tarafonia) no te faaotiroaraa i te tatai i te mau vahi i ino roa, o tei ore i oti i ô tatou nei, teie
te maoro no to'na tere, oia hoi : 16 mahana no te haereraa'tu mai
Tahiti e i Tarafonia, mai te reira atoa hoi no te hoiraa-mai, ua mana 'ohia e riro paha e 30 mahana te maoro no te hamani faaoti-roa-raa i
te mau vahi i ino haere. I roto roa paha i te ava`e Atete teienei pahi e haamata faahou ai i
ta'na ohipa teretere haere na te Tuamotu.
Ua haamata te Hau Ohipa (Travaux publics) i te faanehenehe i te
mau poromu i Tahiti nei, e mea maitai roa te mau poromu i teie nei,
ua tataihia te hoê roàraa rahi o te poromu, ia oti-roa teie nei ohipa
i te ravehia, e vai paari-maitai Ia te mau poromu no te hoê taime roa.
Ua hoi mai te pahi ra o "Mouette" i te ava `e Tiunu nei, mai te
mau fenua Maareva mai, e o Senac atoa, te Tavana-Hau no te rnau
fenua Tuamotu. I roto roa paha i te ava`e Atete e tere ai oia i to'na
tere faaati na roto i te mau fenua Tuamotu, no te faaotiraa i te mau
ohipa haavaraa, te aufauraa hoi i te muni pirimu no te matahiti 1935
e no te faaneheneheraa hoi i te mau ohipa no te mau mataeinaa o
te Tuamotu na.
Ua ravehia i Papeete nei, e ua na reira atoahia hoi i roto ia Farani
taatoa e tae noa'tu i to'na mau fenua aihuaraau atoa, te hoê faahanahanaraa na roto i te hoê oreroraa parau maitata`i na nia i te taata
ra ia ARISTIDE BRIAND, taata rahi faatere no Farani i mutaa ihora (Ministre) o te taata teie o tei imi i te mau ravea atoa, no te tuuraa'tu i te hau i roto i te mau patireia atoa o te ao nei.
2
T O R A
Ua parauhia oia j teie nei e "Te Apootetoro no té Hau".
I te 18 no Tiunu i mairi aenei j orero-mai ai o te haava ra o Senesse
i te parau i raro a'e i te peretiteniraa a
te Tavana Rahi.
NO te nainai e te pirihao o te piha paraparauraa, alta atura te
mau
taata j niai te parahiraa no te nanairaa i
muri roa i faaroo maitai
i te mau parau i orerohia-mai, mea maitai a'e
no te reira ia tamauhia te hãe faarahi reo na te reva ia faaroo maitai te taatoaraa
no te
taata, e no reina j parau atoahia ai na te
Radio Club, mai te auvahahia na roto j te reo Tahiti e te Peretiteni ra, o
Henri Juventin.
Te aamu tI o loane no Rarlatapu ( tuatiraa )
Fermi ihora vau e haamana'o ihora• hoi vau
e, ua here vau ia Maria e
imi Ia vau i te mau ravea atoa e maitai ai oia.
No Papeete hoi i ô Lher•
bier, i roan mai ai ia'u te mau
maitai roa e "Raahopau" i maitai roa mai
ai vau i to-`u nei
ahopau, no
Papeete, mea papu roa ia'u e, e i reira, feruri ihora vau e, e haere vau
reira atoa Ia e roca mai ai to raau maitai
roa a'e no te maci vahine. IJa t6 ihora
vau i to`u poti i raro i
te rniti, faatomo ihora vau i te puha, hoi ihora vau
atura vau na nia i te moana rabi no té i to'u tau na metric ra, e un reva
haereraa 1 Papeete.
No te au maitai hoi o te matai, i tac
oioi
mai ai o bane i Papeete nei,
I te riroraa ea ta'na puha i
te
hoo,
hoohoo
haere
atu ra oia i te mau
ru i poroi o tel poroihia mai
ia'na e to'na ra mau fetii, hoohoo haere atoa taihaa
ihora
hoi i ta'na iho, e no te pee
hopea
roa
o
ta'na
-ohipa
ra,
o
te
haereraa
Ia
e
rei ia Lherbier Taote-raau i Papeete, no te ui
fareatu ia'na e, aita anel ta'na e raau
e tano no te ma'i vahine, ua hoo ruai
ra o Lherbier ia'na i te hoê raau maitai
roa o tei parauhia e: "Raatahine", oia hoi : ( raau no
ra, e mea hamanibia 'fa i te mau
te vahine ) teienci raau
aihere tupu no te ferma nei e o
hic i te tahi mau aihere no
toi anoi
te fenua popaa e te rito no te hoê
roto i te moana. Rave rabi te
mau mea no
mau vahine o tei maitai i
te mau potii api e tao noa'tu i
te mau vahine paari, e teie nei raau, mai
mau vahine o te ore e afaro maitai
tae noa'tri hoi i te
te tau no te haereraa
o to
vahine, oia hoi te vetahi, e na mua
roa te haere mai i te mau ratou mai
matarohia, to vetahi hoi ra, na
roa, e ia haere mai te toto tnahana i
i te mea uteute maitai roa, e tanomuri
ra, e ere ia
atoa hoi i nia i
te mau vahine o te mauiui
tamau noa hou a'e a pohehia
mai ai. Rave ihora oia i
te tahi tau na
"Raatahine" e ua faaineine ihora no
te reva oioi atu i Rakatapu. mohina
( Te vai atura)
Parau aroha teie i te faarooraahia i Papeete, i te 12 no Tiunu i nia
i te tamaiti api nei o Maioa a Hiti.
E rave ohipa oia i te
Hau Ohipa
(Travaux Publics), e
te hoi mai Ira' mai te ohipa mai na nia i te hoê
pereoo-uira ( Camion ) i roohia ai i te hoê ati rahi. Ua tiahapa mai te
hoê pereoo-uira ê atu ia ratou e
tapéa ihora ì mua mai ; no te hinaaro hoi te taata faatere i te pereoo-uira i muri nei i te
tipuu atura
ape, eiaha ia û,
i roto i te apoo-purumu, topa'tura ra hoi
o Maioa i raro
taua taime ra e mai te pepe ino
roa,
mai, e toru mahana i muri-iho, pohe faahorohia atu ai oia i te fareroa atura,
TOREA
Ua pohe aenei te Tavana Mataeinaa no Pirae o Taute a Tefaatau,
e 38 matahiti to'na mauraa i te toro`a tavana i to'na ra mataeinaa.
Ua horo`a te Hau Metua i te tapa `o o to'na mauruuru mai te tafetia
i te Fetia Rahi Hanahana i nia ia Taute tane. Ua tae roa atoa te Tavana Rahi, mai te afai atu i te aroha tumu o te Hau Farani. Ua rahi
maua te taata o tei tae j taua hunaraa ra, no te mea e tavana maitai
mau e te matau inaitaihia e te rahiraa taata atoa.
Te faatae nei o Torea i to'na aroha ia Taute vahíne e i to'na fetii.
Ua pohe a `e nei te taata ra o Williams oia hoi o Viriamu, taote iriti-niho, o tei rave i teie nei toroa i ô tatou nei, e ua naeahia e 35 matahiti te maoro, ua ite tatou paatoa i teie nei taata, o ona atoa hoi te
Tonitara Peretane i ô tatou nei. E ma mai atu to'na i pohe ai, e mea
pohe tauê nua. Tei to'na iho fenua i Tetiaroa te poheraa, e i reira
iho hoi to'na tino i te hunaraahia,
E hoa ana`e no'na te mau taata rii atoa i ô tatou nei, e taata maitai rahi hoi teie nei taata, o te ore roa e moê i te mau tanta rii atoa ra.
Te faatae nei te "TOREA" i to'na atoa ra mau aroha faatura i
nia i ta'na ra ivi vahine.
I te mahana man 19 no Tiunu i mairi aenei, i roto i te hoê fare faaearaa no te tinito, i pihai iho i te aua haapiiraa a te Frères ua paapaa roa te hoê vahine tinito, mai teie te huru : tei roto i te rima o teie
nei vahine te mohina gazoline, o tei ore i oroihia, o tei haafatata mai
i pihal iho i te hoê auri ahu o tei faaamahia, ua haru atura te ura o
teie nei auri i nia-iho i teie nei mohina gazoline, e ua paapaa roa ihora
oia, e no te mea hoi e, ua paapaa ino roa oia, ua pohe ihora i te poipoi raa a.`e.
Te Pape "GAZOR"
Te "Gazor" e rito Ia o tei iritihia mai no roto maii te mau huru maa tupu
atoa o te fenua nei, o tell anoihia i te tihota, te pape e te gaz. Te hoê teie
pape o tei hau atu i te maitai no outou e to te Tuamotu na, no te haamaharaa i to outou hiaai ínaa tahiti, cita hoê topata ava taero i anoihia i roto i
teie nei pape GAZOR. E hoohia te GAZOR e 22 farane i te tatini hoê, e 6 farane i te hoo mohina, ia faahoi-mai outoü i te mau mo:lina. e faahoi faahouhialu te na moni e 6 farane no te tatini mohina pau.
mau
A tamata e homa i te inu i teie nei pape "GAZOR ", tena i nia i te
Papepahi hootaoa atoa, oialoa i nia ia " Tooya ", e aita râ, poroi-roa-mai
ete nei, i te piha-ohiparaa a te Torea. Ia tamata outou, eita e fiu faahou.
Arzg-woM
.27Lriwozasr..
--gazigairesueernaisismarailNeWW,W.PNwr,
sraF5g:rawsk,
_
TORE A
Te avaava o tei hau i te maltai i te mau
avaava atoa no nia i te pae tino.
I mua a`enei, puhipuhi noa vau i te mau huru avaava atoa,
ia ara mai vau i te poipoi, marc-raa-huru-ê to`u arapoa e
te meumeu te repo i nia i to uarero. I teienei, mai to`u â
tamauraa i te puhipuhi i te avaava " Belga" aita'tura taua
mau huru ra e tupu faahou i nia ia`u. Mea au rahi hoi na
ta`u vahine te haua o teienei avaava, tei tahiriri to'na
noanoa na roto i to maua ra piha.
E hoo hia teienei avaava "BELGA " i roto i te mau faretoa atoa. A puhipuhi ana i te avaava " Belga " te avaava
o tei hau a`e i te maitai i te mau avaava atoa.
Radio Philips
A hoo ana i te RADIO PHILIPS, te tapa `o o tei hau i te
maitai i te ao atoa nei, e o tei riro ei mana `ona `oraa no
to'na ra tai-navenave.
Mau parau api no te ao nei:
Mai teie mau matahiti i mairi a`enei e tae roa mai i teie nei, te haere
noa'turâ te ite i te rahiraa, i te pae no te mau ohipa taoteraa. Ua hopoihia
mai hoi taua mau ite maere rahi ra i nia i te tahua no te hiopoaraa i
faatupuhia a`enei i te Oire rahi ra o Paris, ei mataitairaa na to te ao atoa
nei, oia hoi ua hamanihia te hoê tino taata hi`o, o te vaitahaa noa mai
te mau mero atoa o te taata i roto i te tino; e ohipa maere rahi teie, no
te mea e ite noa'tu oe i roto i taua tino taata ra ia hautiuti te mafatu e
ia rave hoi i ta'na tuhaa ohipa, te toto hoi ia tere haere na roto i te mau
uaua e hope roa a`e, tae noa'tu i te mahaha, te rnape, te huru hoi no
roto i te ouma e hope roa a`e, e tae noa'tu'toa i te aau.
I te tahi tuhaa ê ra, te vai ra 'fa te hoê mau vahi o tei ore â i naeâhia
e te iteraa o te taata nei, area ra aita atoa e otiaraa no te ite e te paari
o te taata nei, inaha ua hamanihia a`enei hoi te hoê ravea api, o tei faahohoahia mai, oia hoi na roto i taua ravea api ra e tae te taata ia haere
i roto I te ava`e, haere e hoi mai e toru noa iho hora e te afa te maoro.
Aita ea taua ravea api ra i rave papu maitaihia, oia hoi na te uira e te
paura, mai te tere maru noa i te haamataraa e tae noa'tu i te puai=roa-raa
TOREA
5
e na te reira hoi e afai i te taata i roto i te ava`e e faahoi faahou mai, ia
rayai maltai atoa ra te puai no te uira e te paura no te haereraa e te
hoiraa mai.
Ua tuu atoahia mai teie ohipa maere i mua i te mata taata i nia i te
tahua hiopoaraa ei tnataitairaa, oia hoi: ua hamanihia te hoê vahi taaê
o tei faahohoahia i te ra`i e te mau fetia e tae noa'tu i te avace, e ua tamatahia hoi taua ravea ra i reira, e ite mata roá'tu hoi oe i te taata ia
tere i roto i te ava'e e tae noa'tu i te hoiraa mai, oia hot e, no te hoê noa
iho tau miniti rü, ua tae i te rai.
Te pereoo taataahi e te pereoo uira "PEUGEOT"
Te pereoo taataahi " Peugeot ", o te mau pereoo Ia o tei hau a`e i te maitai
i te mau pereoo farani atoa. Ia hoo outou i te pereoo " Peugeot ", e tia te
reira i te vairaa e a tau noa'tu. Ia hoo râ outou i te mau pereoo hoo mama,
e moni hue Ia ta outou, eita roa e maoro ua ino, e au atura äa i te hoê maa
tapû rahi auri faufaa-ore.
Te pereoo uira " Peugeot ", tei te fenua farani Ia te harnaniraa-hia, te
hoê teie mau pereoo o tei hau i te maitai e te tano maitai hoi no to outou
na mau fenua rü ei faauta horopatete e aore ra ei faauta puha. Ia hoo outou
i te pereoo uira (Camionnette ) " perageot ", e mauruuru maitai outou i te
reira haamauaraa moni, no to'na paari e te iti hoi o to'na mau haamauaraa.
A poroi ana`e mai i to outou mau pereoo taataahi e to outou mau
pereoo uira ( camionnettes ) i Papeete nei ia Mr René Solari, mono i te fare
"Peugeot" e aore ra i te Piha ohiparaa a te "TORFA" i Papeete nei.
I te mau tau atoa, e manaonao noa ihoa te taata, no te maurere _na te
reva, e te vai ra te mahana e maurere ihoa Ia na te reva, mat te manu
atoa te huru. Teíe te hoê parau paari tahito o tei naeahia e pae hanere
tauatini matahiti te maoro i teie nei, oia hoi : te aamu no te hoê taata o
tei parauhia o Itara ( Icare ) i te hoê mahart'a tei roto oia i te hoê fare
auri te tapearaahia, e no to'na hinaaro ia tae oia i rapae i taua fare auri
ra, ua rave ihora oia
i te huruhuru o te manu e ua tapiripiri ihora i nia
ia'na, e ua hamani atoa ihora hoi i te pererau manu no'na, ia nehenehe
ia'na ia maurere i rapae i taua fare auri ra, ia tae ra i to'na maurereraa
e ia tae oia i te area,
e no te veavea o te mahana, ua tahe te uefa i paraihia
i nia ia'na no
te tapearaa i te huruhuru, e ua marua ihora i roto i te miti
e ua moe roa.
Mai te reira atoa te hoê ohipa o "tei tupu i te fenua Marite i te taata
ra o CLEM SOHN, teie nei taata ua hamani oia i te pereran ahu no'na,
e na to'na tau na
rima e to'na tau na avae e faahauti i to'na tau pererau,
na nia oia i te
manu reva te haere i nia, e ia tae i roto i te aore i reira
a oia e ou'a ai i
te area, faahamaa oia i to'na tau na rima e to'na tau
G
TOR EA
na avae no te haamahoraraa i to'na tau na pererau, taviriviri noa'tu ai:
oia na roto i te area, e ia fatata oia i te tae mai i nia i te fenua e tarerel
mai oia na nia i to'na fare amarara ( parachute) mai to te mau taata faa.
tere manu reva, ia nehenehe ia'na ia tau mare noa mai i nia i te fenua.
Ua iti te toru hanere to'na tamatarnataraa i taua ravea na'na ra, ia tae ra
oia i Farani no te faaiteraa i taua ravea na'na ra, i te 25 no Eperera i
acenei, i to'na fatataraa mai i nia i te repo fenua, ia huhu oia i to'na fare
amarara alta roa i mahora, ua topa ta`ue noa ihora oia i nia i te repo fenua
e ua fatifati roa hoi teie nei manu iti taata. E nehenehe ia tatou ia tiaturi'
e, e riro paha teie nei u`i api te imi i te tahi atu mau ravea taaê no te
reira, e te vai nei te mahana e ite Tatou i te taata ia maurere haere na te.
reva mai te manu atoa ra te huru.
"Te Pia AORAI"
Té pia Aorai, oia hoi te Pia apî mau: i ô Catou iho nei hoi te hamani•
raahia. — Ua î roa ïa i te mau faaitoito e au no te tino.
Te pia Aorai, o te mea ora mau. Ua hau to'na maitai i to te mau Pia
atoa e vai nei, e te hoo mama' hoi.
No to outou na ora raa maitai, a faarahi i te inu i te " Pia Arai ", o tei
hamanihia e te Fare Pia o Tahiti; Emile MARTIN te fatu.
lia riro ei mea teoteo rahi na te Hau Purutia, i te mea e, ua oti acene¡
i te hamanihia e ratou te hoê mau pahi rarahi o te haere na roto i te
reva, o te faahopuehia i te gaz o te mau noa i roto i te aore. Na te hoë
mau matini puai hau ê e faatere ia ratou, o te naeahia e toru hanere
kirornetera te tere i te hora hoê. E piti noa iho mahana ia tere taua mau
opupu ra na roto i te area no Ateranetita no te haere atu i Marite. O
"Hindenbourg" te hoê o taua mau opupu rarahi ra, ua roohia ia e te
hoê peapea, oia hoi : ua ura oia i te taime a faatata mai ai oia i nia i te
fenua, ua pohe roa te taatoaraa o te mau horopatete e te mau taata faatere no taua opupu ra.
Na roto i te farii-ore-raa-hia e te Apooraa rahi Farani te mana o tel
ani-hia-mai e te Faatere Hau Bald ra o Léon Blum, ua faahoi atu ra oia
i to'na toro`a.
Ua faaue te Peretiteni Rahi no te Repupirita Farani i te taata ra ia
Camille Chautemps, ia maiti i te hoê Apooraa api, ua oti te reira i le
maitihia; o Camille Chautemps iho te Peretiteni, o Léon Blum te Pereti.
TOREA
teni-tauturu, Marius Moutet te Peretiteni faatere no te mau pae fenua
aihuaraau, Gaston Monnerville te tauturu e te mono, Daladier te faatere i
te pae ohipa tama`i, Pierre Cot te faatere i te pae ohipa na te reva, Campinchi te faatere no te pae Nuu-Moana, o Georges Bonnet te mono no
te Hau Farani I Marite, o'na 'fa te faatere i te pae ohipa faufaa-moni. Hoe
â faatereraa ta teie nei Apooraa api e ta te Apooraa i mahiti a'enei.
Te fare moni a te Initia-Taina
E faarii teie nei fare moni Initia-Taina i te moni a
te mau huru taata atoa o tei hinaaro e hopoi mai i
reira e vaiho ai, e ta ratou boi e nehenehe ia th' mai e
iriti atu i te mahana ta ratou e hinaaro, mai te titau
ore atu taua fare moni ra i te hoê a'e tairne. No te faaherehere noa raa j ta outou moni i te ho.,Ivabit maitai
o te ore roa outou e manaonao no te ha- a`e mau fifi
e tupu.
E riro teie nei fare moni, ei ravea maitai no te faaherehereraa i ta outou rnoni e te mau taata o tei faaea i te mau vahi e aore ra i te mau fenua atea.
Te Hau Purifia: — I te matahiti 1914, na teie nei hoi Patireia i faatupu i te peapea no te tarria`i rahi i oti a'enei, e o'na iho hoi tel vis, e
ua tuu ihora i to'na rima i raro a`e i te mau parau i faaotihia, oia hoi:
Cita roa oia e faatúpu faahou i te mau ohipa tama`i. Area râ, alta o Farani,
Peretane e o Marite i mana`o e, na roto i te riroraa te ré' ia ratou, e
haamou roa i taua Patfreia Purutia
Area râ, tuu noa'tu ai oia i to'na rima i raro a'e i te mau parau î faaotihia e ana, e te hau arnui, ua faaineine faahou ihora oia i ta'na mau
moihaa tama`i, na roto i te huna, mai te ore roa oia i faatura faahou i ta
to'na iho rima f - papai. No te mea ra o Farani, Peretane, Marite, e mau
Patireia rarahi ana`e ratou e te maramarama hoi, e o te ore roa ratou e
hinaaro faahou î te ohipa tama`i, ua faaineine atoa iho ra ia ratou iho, na
roto î te faaraltiraa i to ratou mau nuu, ta ratou mau moihaa tamaii, no
8
TOREA
te faaite-noa-raa'tu i te Hau Purutia e, na ineine atoa ratou, e ere rä e no
te hinaaro ratou i te tama'i, no te mea aita roa ratou e hinaaro faahou e
tuu i te mirioni e te mirioniraa o te taata i roto i te pohe,
no te faa•
tiamâraa i te mau hinaaro o te Purutia. Tei raro ace teienei Hau Purutia
i te mana no te faatereraa a Hitler, mai ta matou i
faahiti acenei ia ratou.
Ua rave atoa hoi teie nei taata i
te hoê faaueraa mana, oia hoi e : o te
mau taata iri uouo ana'e te tia ia riro ei taata Purutia, area te mau atiuta
e te mau taata iri ravarava e te mau
afa, e tiavaruhïa'tu ratou i rapae mai
i te ferma Purutia, e mai te peu hoi e, e faariihia ratou
no te parahi noa
i roto i te fenua Purutia ra, e mea
opani-roa-hia Ia ia ratou i te tapea i te
vetahi mau toro`a tiaraa teitei i roto i te
Hau, e mea opani-atoa-hia hoi
ia ratou te rave i te mau
toro`a Taote, e te toro`a Avota, te papai puta
aamu e te papai vea. Rave rahi hoi te mau
atiuta Pururutia o tei mau i
taua mau toro`a teitei ra, ua iritihia hoi taua
mau toro`a no ratou ra, un
haruhia mai
ta ratou moni e ua veve roa ratou, e ua faarirohia hoi ratou
ei titi. I teienei, ua riro te mau
atiuta atoa no te ao nei ei enemi rabi
no te faatereraa hau no Hitler.
Te hinaaro nei o HITLER e faaora faahou
mai i te mau haapaoraa
tahito, oia hoi te mau haapaoraa etene, i
roto i te fenua Purutia, te aro
nei oia i teie nei i te mau
Katorika e te Porotetani atoa, o tei ore i farii
i to'na mana`o. Ua faautuahìa acenei te
Pope ràhi no nia i taua mau tumu
ra. Te na reira atoahia ra te Porotetani
i to ratou pae, o tei ore roa e
hinaaro noa a`e e farii i te haapaoraa etene
a HITLER.
Te Ratio "PHILCO "
Iflonl 1100: Ratio matahiti 1937, e 6 mori
(ravea api) hoé "accu" e "6 volts"
no te faatere:
no te taatoa .... 2.600 farane.
Ratio 7 mori, matahiti 1937; e
2 piles no te faatere: no te taatoa
. 2.700 farane.
Piles no te mau ratio
"PHILCO" matahiti
Numera o te pile P9068, P968, P896, P8096: 1935 — 1936 — 1937.
1 ile . . . . 315 farane
Piles no te mau ratio
"PHILCO" matahiti 1935 — 1936Oe 1937.
. 325 farane
Mori no te mau ratio
"PHILCO" matahiti 1935 — 1936 — 1937.
Numera 30: 32 frs. 50. — Numera
19: 47 frs. — Numera ICI :
I06: 68 frs. — Numera 32 e
40 frs. — Numera
te 34: 57 frs. 50.
Fare Hooraa ratio PHILCO
í Papeete nei:
RADIO-SALON OCEANIEN.
Baldwin BsAMBRIDGE
I te Vatican (Te
aorai parahiraa o te Pope Rahi ). E
mana rahi to te
Pope i roto i to'na aorai parahiraa
i te Vatican, tei mahora to'na nei
mana
faatere na nia i na taata ra : e
480.000.000 Katorika i roto i te
ao atoa
nei, e taata paari roa teie nei taata o tei
hau atu i te 80
to'na
matahiti.
Ua tupuhia acenei oia e te
hoê ma`i rahi roa o tei mana`ohia e, e pohe paha
oia: aita râ; inaha ua maitai faahou mai,
e ua haamata faahou hoi i te faatere i te hoê pae o ta'na ohipa.
TOREA
9
Ua pohe a'enei I te fenua Marite te ona mirioni ra o John D. Rockfeler ( ona mori arahu ), te taata o tei hau a`e i te moni i te ao atoa nei,
ua pohe oia i te iva-ahuru-ma-maha-raa o te matahiti (94).
~
Ua pohe a'enei te taata ra o Gaston Doumergue, te Peretiteni tahito no
te Hau Repupirita Farani, i te oire o Aigues-Vives ( i Farani ) to'na oire
fanauraa, i roto i te 74 o to'na matahiti, e mea pohe ta`ue noa oia. Ua
maiti te Apooraa rahi no farani i te moni ra 200.000 farane, e haamaua
no to'na hunaraa hanahana, o tei ravehia i te 22 no Tiunu I mairi a'enei,
i te menema no Aigues-Vives.
A puhipuhi na i te avaava oti-noa i te oviri
NATIONALE
Avaava farani mau
E hoo hia teie nei Avaava
i roto i te mau faretoa i Papeete.
sarau t#aapapuraa
E rave rahi te taata maohi no te fenua nei o tei ani mai e ia
haapapuhia ratou i te mau tumu o te mau peapea e tupu nei i
teie mau tau, i roto i te mau Patireia o te ao nei, e o te auraa
mau o teie mau í`oa i topahia "Communisme" e te "Faciste",
no reira manao ihora matou e e au mau ia matou ia pahono
atu í ta ratou, mau aniraa.
E haapoto rü matou i te faatia atu í teie nei mau haamaramaramaraa no te mea e oti roa hoê buka no te haapapu maltai
atu ia outou; eita ïa e rayai te area i faataahi i roto i teie nei
yea. Teie la:
e faaTe oraraa í te pae tino i to tatou nei Aihuaraau, eita la
auhia i te huru o te oraraa i te mau fenua rarahi o tei faatupu
i te mau ohipa rarahi tumu mau; i roto i te reira mau fenua
rave
rarahi te putuputu ra la te hanere tauatini e tiahapa'tu taala
ohipa i roto i te fare rarahi raveraa ohipa hoê o te fatuhia ra
e te tahi atu mau pupu taata moni, e na teie nei pupu taata e
aufau atu i te moni na taua mau taata rave ohipa ra,
10
TOREA
Te mau taata rave ohipa, o te rave nei i te ohipa na te
mau
fatu fare raveraa ohipa, na faatupu ïa ra Lou e ra a`enei,
mai te
mea ra
e ua main te hanere matahiti i teie nei, i te mau
amuiraa ta-hoê i rotopu ia ratou ratou iho rro te parururaa'tu
ia ratou e to ratou hoi oraraa pae tino i mua i teie
mau taata
fatu moni, te fatu fare raveraa ohipa e te fatu i Le mau
maitai
atoa e au no te faatupu i te ohípa rarahi.
E no te iteraahia hoi, e mea afaro mau te
mau aniraa a taumau amuiraa taata rave ohipa nei, oioi rabi atura
to ratou maa
nuia i te haere i mua, e no reira hoi i tete
tau te rahiraa o
te Basileia, o taua mau taata rave ohipa nei o tei paruru
i to
ratou -maitai, te tapea ra oia i to ratou rima, te mau
faatereraa
o te fenua.
Ì.
Teie ra hoi: i roto i, te mau âroraa atoa,
mai tete nei huru;
e faarahi roa te tahi pae e te tab! atu hoi pae i
to ratou mau
hinaaro. Mea rahi roa hoi te mau
taata o te tapea ra i te faufaa;
o tei ore roa i hinaaró i
te boroa hoê noa a`e maitai iti na te
feia rave ohipa. Taua mau taata .
rave ohipa nei; o tei faatura mai,te
i mua ra i ta ratou mau maitai rii
i roaa mai na roto i ta ratou
mau parururaa ia ratou iho, Lae
roa'tura to ratou hinaaro i te
faaore roa i te faturaa o te taata i
te faufaa fenua i na nia i teie
mau huru hinaaro o ratou nei, i
tupu ai te " cornmunisme" aore
ra, te parau tia roa te " bolchevisme".
O Rutia Le fenua no te
"communist-no" mau, e te mau taata
e faatere ra, ua riro fa ratou ei upoo
no te mau "communiste"
atoa no te ao nei.
I teie nei, o Farani, o Peretane e o Marite,
na nia i to ratou
hinaaro i te haamaitai i
te oraraa o te taata rave ohipa, ua titau
hoi 'fa ratou i
te hoê ohipa afaro maitai, e na tapea
i nia i te
parau no
te oreraa ia faaorehia te faturaa o te taata i
te faufaa
fenua, e te ravea maitai roa a`e ta ratou i
iteahia
o
té
boroa fa
mai te au i te hoê mau
oraraa maitai a`e no te taata
rave
ohipa,
ia ite te fenua i te maitai note
taa'toa
I te tapi atu hoi pae ra, ua tupu
mai fa te fahi pupu taata
êê atu o tei paraullia e te " faciste". Teie huru ra, o te hoê ia
pupu taata, aita i
e aore ra hoê noa iho, o tei hinaaro
no te haaupootia i rabi,
la
to'na mau
hinaaro ia faaterean te hoê Basileia
taa'toa ia'na, e ía faaroo ihoa.
Te huru fa no
a`e i te faatereraa a Hitler
Elernarii
e te huru atou fa no Italia i raro
a`e i te faatereraa
i raro
a Mussolini; e. "faciste" teie
raua e au i te faatereraa
na fenua, e cita
a te "communiste".
E nQ 'te oreraa
TOREA
11
hoi raua e au ì te "communiste" te enemi rahi nei ïa raua ia
Rutia e no te hinaaro roa atoa hoi i te haamou roa'tu ia ratou.
I Italia te haamataraa te pupil o. te " faciste" nei, e un hinaaro oia e haaparare i te mau Basileia atoa.
E fenua faatupu ohipa rabi o Rutia, no to'na rahi, e te rabi
hoi o te taata no te Nuu Tama`i, e e mea papu roa e eita ia o
Elemani e ounu i te Aro atu ia ratou, ahiri e aita o Elemani e
matau nei 1 te faaô'toa mai o Farani e o Peretane no te turn ía
Rutia.
I teie matahiti í mairi a`enei, ua tupu atoa taua mau ohipa nei
â i roto i te mau nuu no Paniora, te pari ra hoi la te tahi pae
e te hinaaro ra o te Hau faatere mau i te haere i nia i te e`a o
te "communiste". Eita mau ra teie ohipa e haere roa i te rahi,
e o te nehenehe atoa hoi i te faatupu i te tamai i nia i te mau
Patireia atoa no Europa, ahiri alta o na pae e piti i Paniora i haerehía'tu e turu e te tahi nau Patireia ê atu.
Na Elemani e o Italia i turu i te Orurehau e na te Rutia hoi
i haere atu e tauturu i te pae o te Hau Faatere no Paniora, i riro
ai teia nei peapea ei ohipa fifí roa i teie nei.
Te tiaturi-noa-hia nei ra hoi, e e nehenehe atua paha ia faaafaro
arauaê tale mau peapea; i taupupu rü noa ai; te ataata nei te ha
Patireia, i te riro oia ei tumu no te hoê tama`i rahi faahou, na
nia i te rave i nia ia'na te mau ravea rarahí; e te ounu atoa nei
hoi, na nia i te mana`o e, e pohe â Ia te tahi tau mirioni taata.
E no reina hoi te haere non ra ea te tama`i e te vavahi e te veve
e te po`ia i nia i teie fenua aroha rahi o Paniora.
(e 'oa teie no te hoe tinia)
Te tima maitai roa a`e i te mau tima farani atoa.
' Te vai nei te pute e 50 kiro, e 30 farane te hoo ;
te paero 200 kiro, 120 farane.
TouAni noa mai i te piha o te "Agence Commerciale et de Teve
a
te
fare-hotera
risme " i Papeete nei, i te tahua i raro i
(Hotel Stuart), i te aroa i tahatai (Quai du Commerce).
"LE FLAMBEAU"
P arau Haamaramarama
to
I roto i te mau Mataeinaa (Tuamotu) na ratou iho e maiti
ratou Apooraa Mataeinaa, oia hoi e pitu mero i roto i taua
Apooraa ra, e pae mero tumu e piti mero tauturu,
12
TOREA
Na taua Apooraa ihora e maiti i roto ia ratou iho to ratou
Tavana Mataeinaa e te Tavana piti.
Te Tavana ra o te Raatira ia no te pae ohipa Tivira, e te taata
titan moni na te Hau, e ona atoa hoi te mono i
te Tavana-Hau
i nia i te Mataeinaa, e tei ia'na atoa hoi te mana
no te pae ohipa
haavaraa.
E mana to te Apooraa Mataeinaa no
te faaneheneheraa i te mau
ohipa ta-otiaraa fenua, na roto i te maru, e te tahi atu
mau fenua.
Eita ra ta'na e nehenehe ia titau atu i te vetahi mau moni taaê
i ta te Hau.
E mea fifí roa teie no te Mataeinaa. oia hoi: o te
ore -roa e tia
ia'na i te haamauâ i te hoê a`e moni,
no te hoê mau ohipa maitetai e hinaarohia no te mataeinaa.
I te matahíti 3928, ua hinaaro te Tavana Rahí
i te horoa'tu
i te mana i te Apooraa mataeinaa
no taua ohipa moni ra, teie
ra te fifi no te mea aore roa e taata maramarama
maltai no te
faatereraa i te puta-rrmoni e haamauhia
no Lana mau ohipa ra.
I te matahiti 1934, ua imi te Tavana Rahi
i te hoê ravea taaê
no te haamatararaa i taua fifi ra,
na roto i te faatupuraa i te
hoê mau Taiete Haamaitai fenua
tel ia ratou hoi te rnana tivira
no te fariiraa mai i te mau
moni tauturu, e te fariiraa hoi i te mau tuhaa moni horoaraa
i faataahia, e no te hoo-raa-mai
hoi e te hooraa'tu i te fenua. Eiaha ra
no te rave i te ohipa hooraa taoâ. Eiaha outou e hape i teíe nei
mau Taiete, Amui tahoêraa no te hooraa-maa, o ta matou e faataa
atu i roto i
te Vea
1 muri nei.
Teie nei Taiete Haamaitai fenua, o tei haamauhia i
roto i te
Mataeinaa, tel ia ratou te mana
no te haapao i te faufaa moni
o te mataeinaa, eiaha roa rà te hoê mero no
te Apooraa mataeinaa e te Tavana mataeinaa ia faaôhia-mai i
roto i teie nei
Taiete, no te mea hoi tei raro a`e oia
i te hiôpoaraa a te Tavana
Mataeinaa e ia afaro hoi raua i nia i te
mau vahi rü atoa ra e tia ai.
Na roto i teienei mau
ravea i imihia, e nehenehe noa'tu ra ïa
i teienei i te mau
mataeinaa, ia faahámani i to ratou
mau farehau, te mau tura pape, uahu, te
mau poromu, e no
mai hoi i te ratio e te tahi atu
te hooraaâ mau ohipa o te riro
no te matainaa.
ei maitai
No te reira mau ohipa ra,
ei
mai ai te moni ra oia hoi; e moni e maltai ai, te ravea e roaa
rave te huiraatira i
maitiraa no te faataaraa i
te hoê ohipa
te hoê moni tute no
te ohipa e hinaa-
13
T ORE A
rohia, ia oti i te maitihia, a tuu atu te reira i mua ï te Tavana
Rahi ia haamanahia, e ia oti te reira i te haamanahia, na te
haapao faufaa ia o taua Taiete Haamaitai fenua ra e titau i te
reira tute na nia i te mau huiraatira mai te au i tei faaotíhia.
Mai te mea hoi e, o te Tavana Mataeinaa iho te híopoa i te
mau puta-moni e te mau haamauaraa, e ore roa oia e tia ia faaohia ei mero no taua Taiete Haamaitai fenua ra.
Auae teie nei mau Taiete i faatupu haerehia na te Tuamotu,
inaha i teienei e ratio ana`e to te mau mataeinaa atoa, e rave
rahi hoi te vetahi mau o' ipa maitetai tel oti haere na te vetahi
mau motu e aore ra o tei haamatahia i te rave.
Te mau motu aore â teienei mau Taiete i tupu i reira, mea
maitai a`e no ratou te ani atu i to ratou Tavana-Hau ia faatupuatoa•hia te reira i ô ratou, e na'na hoi e faatae atu i ta ratou
râ aniraa í mua i te aro no te Tavana Rahi.
Ci ;ar°zt t :, cs 13 i;ack Horse"
Tee te hoê avaava o tei hau i te maitai e te hoo-mama,
tei au atoa i te avaava Marite.
nei e te mau taata
puhipuhi
Te avaava teie
puhipuhi avaava mau.
ihoa..
Ia tamata atoa ante out:3u i te pt.sh.ip uhi no te au
E ino, e peapea te roaa mai na roto i te inu ava.
peapea e tupu nei,
A hio noa'na tatou i te tumu rahi o te mau
i roto i te mau utua fare, i teienei mau tau, o te inu ava Ta.
Ia taero te taata e moê to'na hiro`a e tauí to'na ra huru, eita
rave i taua taime ra;
ta'na e nehenehe ia feruri í te ohipa ta'na e
í mua ia'na.
e no reira eita te taata taero e hi`o i te ohipa
mahana maa atoa, ia aufauhia te muni
Te ite nei tatou i te mau
mau vahine i ta
a te taata rave ohipa, te tii nei te rahiraa o te
te itera oia e, e mau`a
ratou tnau lane í te fare inuraa no te mea
mau tane e feruri
haapaôraa ore noa ra te moni i reira. Aita te te rahiraa o te
i
faahou i to te utuafare. Eaha te ohipa e tupu
e peapea te tupu, e taparahi te tane
taime ia hoi atu i te fare?
mau taata atoa,
i te vahine i mua i te aro o te mau tamarii e te
Ohipa haama roa teie.
--~—~~~
.
~
14
TOREA
Mea rahi aenei te taata ta tatou i faaroo e ua maamaahi
ua pohe roa na roto i te inn ava.
Teie te mau ino rarahi ta te ava e faatt.tpu:
1. E horo`a mai oia i te mau mànaô iino i roto i te upoo.
2. E faa-nevaneva, e faa-maamaa oía í te taata.
3. E haaparuparu oia i te varua, e I te mau mero taatoa:
No reira e te mau taata Maori o te fenua nei, eita rota e au i te
inu faataero, a flu) to outou tino e a fanau mai hoi te huaai o
te haere roa i te paruparu. O te ino ia o te nunaa Maori i teie tau.
Te ore atura te mau taata puai mau i mutaa ihora.
Te AAetua-Auri
Rave rahi te mau tamatamataraa o tei ravehia a `enei, na
te mau fenua Tuamotu, i nia i te mau fenua repo-one i te
pae tahatai, e i te mau fenua mou `a, mai ia Tahiti, Moorea,
Raiatea ma te huru, e o tei roaa mai te maitai rahi na roto
i te farunaraa i te metua-auri i nia i te mau tumu haari no
te faahoturaa.
I te vetahi mau vahi, ua tai-toru te rahi no te hoturaa o
te haari, teie te raveraa e te faito o tei manuia roa, oia hoi
e 200 karamu metua-auri no te tumu haari hoê e i te matahiti hoê.
Teie mau ravea e ravehia nei na roto i te tarei i te tumu
haari a tuu atu ai i te metua-auri i roto, eere te reira
i te
ravea maitai, no te mea te reira ravea
ra,
e
amu
te
metuaauri i te tumu o te haari e te hopea ra, e apoohia te tumu,
aita'tura Ia to'na e puai faahou no te parururaa'tu ia'na iho
i mua i te mau maitai rarahi.
Teie te ravea o tei hau roa'tu i te maitai,
ra ia e,
e heru te hoê apoo i roto i te repo fenua,maori
hoê
a `e avae
te atearaa'tu i te tumu, ueue iho i roto i
taua
apoo ra
e 200 karamu metua-auri e haapoi iho ai
i te repo, ia
tapa`o atoa hia ra i te peni te mau
haari o tei oti
i te ta-metua-auri-hia, na te reira iatumu
e
faaite
ia oe i tei
oti e tei ore i oti.
Te faito e tano no te 200
karamu, o te punu-il-pau
Ia, eiaha râ ia î roa te punu, vaiho
e pi ti initi.
Ia ta-metua-auri-noa-hia râ i te
mau matahiti atoa e
tia ai.
TOREA
13
Te piha ohiparaa a 'Pa Torez
A vai taaê atü ai te mau ohipa i faaitehia i roto i na Yea
matamua a te " TOREN " te faaite atu nei Ia oia e, e rave
atoa i te mau ohipa i 'faaitehia i raro nei
Te vai ra î roto i te vetahi mau mataeinaa te tahi mau
taata e fenua to ratou i roto i te tahi atu mataeinaa taaê. •
Teie nei mau fenua tei te atea i te vairaa, aore roa ratou
e amu nei i te hotu no taua mau fenua ra, o te pau noa hoi
te reira i te mau taata tiai. E mea mauruuru rahi hoi na
te mau fatu fenua mau, mai te peu e, e riro taua mau fenua
ra i te hoo, no te hoo faahouraa mai i te tahi fenua fatata
mai i to'na vahi parahiraa tumu. Teie ra te fifi no te mea
aore roa ratou i ite e, o vai te hinaaro i te hoo mai.
Te vai atoa ra, paha ia te vetahi mau taata o tei hinaaro
i te rave hoo mai j taua mau fenua ra, teie atoa ra te fifi,.
aita atoa ratou i ite o vai mau na ra te fatu mau no te fenua.
E farii te piha ohiparaa a te "TORE A" i te rave i teie
nei mau ohipa, no te faaohieraa i taua mau taata ra, i nia
i te taime mama roa.
Te mau taata atoao tel hinaaro e hoo atu i to ratou fenua,
e nehenehe ia ratou ia faatae mai i te reira i te piha ohipa
raa a te " TOREA " mai te hapono atoa mai ra, i te mau
parau faturaa fenua atoa e te mau parau faaiteraa, te vahi
tei reira te vairaa no te fenua, e to'na rahiraa, te rahiraa
hoi no te tumu haari e te tahi atu mau huru raati maa e te
moni i mana`ohia no té fenua. Te mau taata atoa o tei hinaaro i te rave hoo-mai, e nehenehe ia, ia ratou ia haere
roa mai i te piha ohipa a te "TOREA" no te haapapuraa.
•—•Via.m,
••==sucnr.,,atu
Te mau fere o te Tavana Rahi
Ua tere a`enei te Tavana Rahi no te hoê tere haati, na nia
tae roa'tu
ia "Rigault de Genouilly" i te mau fenua apatoa e
Maareva.
Ua faarue oia i Papeete nei, no te haere atu i Moorea na nia
i te manu reva e tei reira hoi te pahi tamai farani ra i te tiairaa
Tubuai,
mai ia'na, ua tere atu oia na te mau fenua Rimatara, Rurutu,
Raivavae, Rapa e Maareva.
16
TORÉA
Ua tae faahou mai oia i Papeete nei i te 7 no tiurai i te poipoi,
no te faariiraa atu i te pahi tama`i Peretane, o te tae mai i Papeete
nei no te arearearaa rahi no te 14 no Tiurai.
Teie nei arearearaa rahi o te faatupuhia i teie ne! matahiti,
e
haamata ia i te 13 tae atu i te 18 no Tiurai.
Ua tae mai i Papeete nei i te 3 no Tiurai, te hoê pahi tira maha
Tapone, e pahi haapiiraa teie nei paht, o "NIPPON MARU" to'na
ioa, e 2. 800 taue e 2 to'na matini e 600 puaahorofenua te puai hoê,
1. 200 puaahorofenua te puai no te râ e piti matini.
Te rahiraa no te mau ihita`i inia iho i taua pahi ra e 60 ia, e
e 51 te rahi no te mau taata haapii, o te riro mai a muri ae
ei raatira pahi e aore ra ei faatere matini.
Ua faarue oia i Papeete nei i te 10 no Tiurai.
No te Taviriraa rahi (Loterie) i Papeete nei.
Mai te au i te hoê faaueraa mana, no te 7 no Tenuare 1937, o tei faatia e
te Tavana Rahi i te faatupu i te hoê Taviriraa (Loterie) i te fenua nei.
Te tumu i faatupuhia ai teie nei taviriraa, maori râ fa e na te Afata Faaapu
(Caisse Agricole) no te faaohieraa i te faaotiraa i ta'na mau ohipa, e a taui
atu ai ia'na i nia i te i`oa ra "Afata Tauturu" no te mau tanta faaapu (Caisse
de Crédit Agricole), e mea roa a`enei hoi na matahiti te tereraa teie nei Afata,
tera râ, na roto i te rayai ore o ta'na moni i te afata, i ore ai e
nehenehe ia'na
te horo`a tarahu atu i te moni i te mau tanta faaapu i nia i te taime mâmâ
roa. I roto i te tuhaa hoê no te taviriraa, ua faataahia fa 12. 500 titeti no te
moni ra 10 farani i te titeti hoê. I roto i taua mau titeti ra, e 2.642 titeti
e
haru i te rê, oia hoi te mau tano 10.000 farane haere atu i te tano 100 farane.
Ia haamaua oe i ta oe piti tara i teie nei taviriraa ra, haamana`o
noa la
oe e: auanei te hahi noa'tu vau i nia i te tano 10.000 farane,
ia ore hoi
oe ia tano ra, haamana`o noa fa oe e,
ua horo`a oe i ta oe piti tara na te
feia faaapu, ia hinaaro noa'tu Ia ratou i te haere e
aitarahu mai i te moni
i te Afata tauturu a te mau tanta faaapu ra, e
roaa mai fa te reira ia ratou
i nia i te moni taime mâmâ roa ace, e aore ra, aita hoi i ite hia
o oe iho te
haere atu e aitarahu mai i taua moni ra.
E no reira, e mea maitai rahi no te mau vahi
atoa i te rave i te titeti no
teie nei taviriraa.
E hoohia te titeti no teie nei taviriraa i te fare
moni rahi a te Hau i Papeete nei, e i te fare moni a te Initia Taina, i te
fare rata, i te fare Tomiteraa
fenua, ei roto i te mau fenua rii motu ra, i roto fa i te rima no te
mau haapa`o faufaa a te Hau. Mai terâ ra a rave ta outou
mau titeti, eiaha e tiai i
te taime hopea, a ere outou i te titeti.
IMPRIMERIE ELIE F. JUVENTIN — RUE DU COMMANDANT DESTREMAU,
Fait partie de Torea