TOREA_N_002_1937_Tiunu.pdf
- Texte
-
JUIN 1937
MATAHITI MATAMUA
HIHI
2.
0
HOO I
TE
MATAHITI HOE:
E
HAHA
TARA
FRANÇOIS HERVÉ, Directeur-Gérant
~MIL~
S .E~3~,I
Auaha Paruru no te mau Fenua Aihuaraau no Oteania
Ua tae mai nei te hoê niuniu faaite e ua pohe oia i.
te 9 no Tiunu 1937.
Na roto i ta'na Ve`a matamua, ua faataa ia te " TOREA " i te huru no ta'na ohipa, ta matou e.tapiti faahou atu nei.
1. — te imiraa ia ï te mau rave `a no te tahoêraa i te mau taata Maori, ia roaa mai ia ratou te pene maitai roa no ta ratou ra mau faufaa,
e ia roaa atoa mai hoi ia ratou te hoo-mamaroa a`ê no te mau taihaa
e hinaarohia ra.
2. — Te haapiiraa atu ia i te mau taata Maori, i to ratou tiaraa mau,
e te mau ravea e au ia ratou ia rave no te haapapuraa i taira, mau tiaraa ra, ei maitai no ratou iho, e ei maitai hoi no to ratou ra mau mono,
oia hoi ia faaea peapea-ore-noa ratou i nia iho i taua mau tiaraa i vaihohia mai e to ratou ra mau tupuna.
3. — Te haapiiraá atu hoi ia ratou na roto i te faaanaanatae i te huru no teie nei ao, ma te haapapu atu hoi ia ratou e, tei roto ratou i
te hoê nunaa rahi, o tei naeahia 100.000.000 taata; te ora nei mai ia
outou atoa na te huru, e i roto i te mau taime no te hepohepo ra, e
tauturu atu ia te tahi i te tahi.
Te mau vahi ta tatou e titau nei, eita te refira e manuia mai te peu
e, eita tatou e turuhia mai e te mau mori, e aore ra na te mau taata
o tei tiaturi atu i nia ia ratou ra.
I roto ia outou paatoa na, o te tauturu ia a te mau orometua haapii ta te ` ` TOREA " mea nounouroa a `e. No te mea hoi e, te mau mero no roto i taua pupu ra, e taatiraa anae ia to ratou i te fenua nei,
rave rahi hoi to roto ia ratou ra e mau Maori tumu
mau no te fenua
nei, o tei pupu atu i to ratou ora no taua toroa ra, no te horoaraa-atu
i te maramarama no to ratou ra mau taeae,
2
TORE A ,
Na roto i taua toroa haapii o tei matarohia e ratou ra, na te reira
i haapapu-mai iaratou i te mau ravea no te faatitiaifaroraa mai ia ratou.
Te faaite atu nei te " TOREA " e farii oia ma te poupou, no te haaparareraa na roto i tana Yea, i te mau area i faataahia no te reira, i
te mau parau maitatai e te faufaa, e faataehia mai ia'na nei.
François HERVE
Te aamu in o loane no Rakatapu (tuatiraa)
I mua a'enei, ohipa rahi na`u i te faaherehereraa i to`u tino, i te mau mea
rii atoa ra, eita vau e amu rahi i te maa, eita hoi e inu, eita hoi e puhipuhi i te avaava, eita'toa hoi e nehenehe ia rave i te ohipa mai ta oe e hinaaro, incha i teienei, te inu nei au, te tamaa maitai nei, te puhipuhi nei, te
rave nei i te ohipa, e te taoto maitai nei hoi i te pô mai outou atoa na te
huru. Aita roa vau e mana`o na i te mana`o haaipoipo i te vahine no to`u
nei tino ma`i, i teienei, ua maitai roa to`u tino, no reira, te mana`o nei au
e haaipoipo.
A vai mai noa hic ai hoi to`u tino ra, ua mana`o atoa ihoa vau
mai te
vetahi mau taata i te mana`o haaipoipo i te vahine, terá ra, te vai atoa
ra
te mana`o taiâ i roto i te aau, ia haere e ani i te rima o te hoê potii
api
ei vahine na te hoê taata tino ma`imai.
Area râ, ua here vau ia Maria, e tamahine maitai rahi teie nei tamahine,
e taata fenua rahi hoi to'na ra metua tane, e ua api pauroa ana`e hoi i te
haari. I to`u ihoa maitairaa mai i to`u ma`i Ahopau i te raau
«Raahopau",
haere atu ra to`u metua tane e ani ia Maria ei vahine na`u, aore roa râ teie
nei anima i tia noa a`e i na metua o Maria. Teie ta raua
i pahono mai, eita
roa ta Maria e nehenehe noa a`e ia haaipoipo i te tane,
no te mea e tino maimai roa'toa to'na. Ui atura vau fa raua, e aha hoi to Maria
mai, faaite mai nei raua
ia`u e, aita to'na ma`i vahine e haere maitai, te vetahi hoi mau mea raa,
haere roa e ono hopetoma te maoro, ua haere mai, e te vetahi hoi
mau mea
raa, e torn la hopetoma, haere roa hoi e va`u mahana
e aore ra hoê ahuru
mahana te maoro ua maitai, te vetahi mau mea raa, e piti noa iho Ia mahana,
eere hoi te toto i te mea uteute maitai roa, ei roto hoi i te
mau
ma`i ra, faatahe noa la te he`a, e autâ noa hoi oia i te mamaearea no to'na
i to'na opu,
te vetahi mau mea raa, e hopetoma taatoa na mua a`e a
pohehia mai ai oia.
Ua tamatahia hoi o Maria i te raau i ta tatou nei mau
huru rii raau atoa, e cita
roa a`e e raven o Maria e maitai ai.
Papaihia: IOANF no RAKATAPU
A tia`i mai ia i te Vea i mua nei.
Te mau parau api no te fenua nei.
Na roto i te hoê pô vero rahi, te matai e te poiri hoi, ua roohia te
pahi faauta yea ra o " Tooya " e te hoê peapea rahi, oia hoi ua iri oia
i nia i te eau i te motu ra i Tikahau, ta'na hoi i manao e, 10 maire oia
i te atea i rapae i te fenua, e ua hoi faahou mai ra oia i Papeete nei
no te faahamani faahouraa, ua riro teie nei ati, o tei iri mai i nia iana
TORE A
1
ei faataupupuraa i ta'na ohipa. Na roto i te hoê tauiraa opape o tei
naeahia e maha maire i te hora, na te reira i faahurue i te tere o te
pahi. Ua faaue te Tavana Rahi ia ravehia te hoê parau haapapuraa
i te tumu no teie nei iriraa. I muri a `e i taua haapapuraa, ua iteahia
ihora e aore roa hoê a`e hape no te Tomana, mea tiamâroa oia i nia
i to'na toro`a, e mai te reira'toa te ihitai no te pahi. Ua faahoi mai
te paoti e te Taiete i te mau tao`a o tei feretihia na nia ia "Tooya"
i roto i te rima no te mau fatu ohipa, e ua hapono faahouhia'tu ra
te reira na nia i te tahi atu pahi taaê.
„
Te Pape " GAZOR
Te "Gazor" e rito Ia o tei iritihia mai no roto mai i te mau huru maa tupu
atoa o te fenua nei, o tei anoihia i te tihota, te pape e te gaz. Te hoê teie
pape o tei hau atu i te maitai no outou e to te Tuamotu na, no te haamaharaa i to outou hiaai maa tahiti, aita hoê topata ava taero i anoihia i roto i
teie nei pape GAZOR. E hoohia te GAZOR e 22 farane i te tatini hoê, e 6 farane i te hoo mohina, ia faahoi-mai outou i te mau mohina, e faahoi faahouhia'tu te na moni e 6 farane no te tatini mohina pau.
A tamata e homa i te inu i teie nei pape "GAZOR ", tena i nia i te mau
pahi hootaoa atoa, oiá'toa i nia ia " Tooya ", e aita râ, poroi-roa-mai i Papeete nei, i te piha-ohiparaa a te Torea. Ia tamata outou, eita e fiu faahou.
Te Nuu Manu Reva i tatou nei
I roto i ta'na Vea matamua te faaite ra ia te " TOREA " i te huru no
te haamauraahia e te Nuu-Moana te Nuu-Manu-Reva i Papeete nei.
Ua oti maitai roa taua ohipa ra i teie nei, e ua tamatamatahia hoi i te
faateretere na manu reva e toru o teie nei Nuu iti, e mea tere maitai roa
hoi.
A tahi ia ohipa api o tei haamauhia-mai ì ô tatou nei, te hoê teie taoa
horoaraa maitai rahi. E riro paha, i haamau ai te Hau Metua i teie nei
Nuu-Manu na te reva i ô tatou nei, maori ra ia e, ei parururaa i to tatou
fenua iti, i roto i te tau tama`i. Area ra na roto ì te mau ohipa haamatautauraa ia ratou i nia i to ratou mau toroa, mea titauhia ia, ia ratou i
te marere na te mau motu rü no teie nei mau amuiraa fenua.
E riro teie nei mau tereraa i to ratou, ei mea faufaa rahi no tatou, no
te mea, i roto hoi i taua mau tereraa no ratou ra, e nenei haere ai ratou
i te mau hohoa, no te faahamaniraa i te mau puta fenua.
Te mau manu reva rarahi, o te nehenehe atoa e faauta i te horopatete,
e ravehia te reira e te Tavana Rahi ei e`a oioi no'na no to'na mau tere
i te tahi motu e te tahi motu, e nehenehe ia outou ia tiaturi e, te vai ra
te mahana e hiti ma`ue noa outou ia tia atu o Mr Chastenet de Gery, i mua
4
TOREA
ia outou, o tei pou mai mai te rai mai, e taata itoito teie nei taata e te
vitiviti, o te tae ta`ue noa'tu i rotopu ia outou, i roto i ta outou ra mau
raveraa ohipa, na te reira ia e haapapu maitai mai ia'na i to tatou oraraa
mau, mai te oreroa tatou i faaineine nó te faariiraa atu ia'na, mai te mau
peu i matarohia ra. Na te reira 'fa e haapapu maitai atu ia'na i to tatou
hinaaro mau e maitai ai tatou, oia atoa i te huru no ta tatou imiraa faufaa,
riro atoa ïa teie nei mau tere i to'na ei mea faufaa no'na i nia i te mau
vahi rii atoa ta'na e hinaaro i te oia mau.
Te avaava o tei hau i te maitai i te mau
avaava atoa rio nia i te pae tino.
I mua a `enei, puhipuhi noa vau i te mau huru avaava atoa,
ia ara mai vau i te poipoi, marô-raa-huru-ê to `u arapoa e
te meumeu te repo i nia i tou arero. I teienei mai to `u â
tamauraa i te puhipuhi i te avaava " elga" aita'tura taua
mau huru ra e tupu faahou i nia ia`u. Mea au rahi hoi na
ta`u vahine te haua o teienei avaava, tei tahiriri to'na
noanoa na roto i to maua ra piha.
E hoo hia teienei avaava "BELGA" i roto i te mau faretoa atoa. A puhipuhi ana i te avaava " Belga" te avaava
o tei hau a`e i te maitai i te mau avaava atoa.
Radio Philips
A hoo ana i te RADIO PHILIPS, te tapa`o o tei hau i te
maitai i te ao atoa nei, e o tei riro ei mana`ona`oraa no
to'na ra tai-navenave.
I te 1 no Tiunu i te poipoi, i tae mai ai te pahi tatuai farani
ra o " RIGAULT de GENOUILLY" i Papeete nei, mai Nouméa
mai i raro ace i te faatereraa a te Raatira Rahi ra o
MORON,
mai tei matarohia i te mau matahiti i mairi acenei, e
faaea rii
oia i ô tatou nei e ratere haere atoa hoi na roto i te mau
motu
rü o to tatou nei mau pae fenua.
Ua ravehia acenei te Oro`a rahi afairàa Euphari i te
mataeinaa
ra o Faaa. Rave rahi te taata o tei tae i taua Oro`a ra, ua rave
hia hoi te ohipa himeneraa e tae noa'tu i te
tu'iraa pò.
TORE
Te pereoo taataahi e te pereoo uira "PEUGEOT"
Te pereoo taataahi " Peugeot ", o te mau pereoo Ia o tei hau a`e i te maitai
i te mau pereoo farani atoa. Ia hoo outou i te pereoo " Peugeot ", e tia te
reira i te vairaa e a tau noa'tu. Ia hoo râ outou i te mau pereoo hoo mama,
e moni hue 'fa ta outou, eita roa e maoro ua ino, e au atura ïa i te hoê maa
tapa rahi auri faufaa-ore.
Te pereoo uira " Peugeot", tei te fenua farani Ia te hamaniraa-hia, te
hoê teie mau pereoo o tei hau i te maitai e te tano maitai hoi no to outou
na mau fenua rH ei faauta horopatete e aore ra ei faauta puha. Ia hoo outou
i te pereoo uira ( Camionnette ) " Peugeot ", e mauruuru maitai outou i te
reira haamauaraa moni, no to'na paari e te iti hoi o to'na mau haamauaraa.
A poroi ana`e mai i to outou mau pereoo taataahi e to outou mau
pereoo uira ( camionnettes ) i Papeete nei ia Ml' René Solari, mono i te fare
"Peugeot" e aore ra i te Piha ohiparaa a te "TOREA" i Papeete nei.
Ei roto i te avae Tiunu nei, e rave faahouhia te hoê Apooraa
Rabi (délégations Économique et Financières) ei roto hoi i taua
Apooraa râ e putuputu mai ai i Papeete nei, te mau mono no
te mau motu rti atoa, no te faatitiaifaroraa ì te puta moni o tel
faaotíhia e te faatereraa Hau o te fenua nei.
Mai mua mai e tae roa mai i teie nei, ua faatumuhia teie nei
Apooraa i nia I na mero 13, oia hoi e 6 mero mono no Papeete
nei, e hoê Tavana Mataeinaa no Tahiti nei, ei mono no te mau
mataeinaa taatoa o Tahiti nei, oia hot e 7 ia mero no Tahiti taatoa
nei. E te tahi mau motu ra, o tei horoa mai i te rahiraa no te
faufaa hotu, e 6 noa iho ia to ratou mono.
Rave rahi a`enei te tau to te Tuamotu patoiraa i taua hape
i ravehia ra, mai te haafifi-ore atu i te mau tereraa ohípa taa-ê
o te fenua nei. A tiaturi ana`e tatou e, e ríro paha na teie nei
Tavana Rahi api e faatitiaifaro í taua vahi ra. Na te faataaraa
'ta a teie nei Apooraa api e haapapu .maitai atu ia'na i te mau
hinaaro maitatai e hinaarohia no te fenua nei; e riro atoa'tu
ra ia te reira ei aratai papu maitai no'na i taua vali ra.
Ua faatupuhia a`enei te hoê pô arearearaa tauturu í te fare
haapiiraa a Vieno, i te pô 2 no Tiunu, i te fare teata Tiare Vareau
(Théâtre Moderne). Ua manuía roa teie nei ohipa ; te hoê teie
peu maitai roa, te tauturu na roto i te faaarearea i te mau haapiiraa ; noa'tu eaha te huru no te haapiiraa : haapiiraa Porotetani,
aore ra te haapiíraa Katorika, no te tautururaa'tu i te tahi mau
ohipa maitatai, mai te "Radio Club" hoi te huru o tei riro ei
maitai rahi no te man huiraatira no te mau fenua rü motu e
te mau mataeinaa rü.
i
6
TOIL EA
No te Taviriraa Rahi (Loterie) i Papeete nei.
Mai te au i te hoê faaueraa mana, no te 7 no Tenuare 1937, o tei
faatia i te Tavana Rahi i te faatupu i te hoê Taviriraa ( Loterie ) i te fenua nei.
Te tumu i faatupuhia ai teie nei taviriraa, maori râ fa e na te Afata
Faaapu (Caisse Agricole) no te faaohieraa i te faaotiraa i ta'na mau ohipa,
e a taui atu ai ia'na i nia i te i`oa ra "Afata Tauturu" no te mau taata
faaapu ( Caisse de Crédit Agricole), e mea roa a`enei hoi na matahiti te
tereraa teie nei Afata, tera râ, na roto i te rayai ore o ta'na moni afata,
i ore ai nehenehe ia'na i te horo`a tarahu atu i te moni i te mau taata
faaapu i nia i te taime mâmâ roa. I roto i te tuhaa hoê no te taviriraa,
ua faataahia 'fa 12.500 titeti no te moni ra 10 farane ì te titeti hoê. I
roto i taua mau titeti ra, e 2.642 titeti e haru i te ré, oia hoi te mau tano
10.000 farane haere atu i te tano 100 farane.
Ia haamaua oe i ta oe piti tara i teie nei taviriraa ra, haamana`o noa
ïa oe e: penei a`e te hahi noa'tu vau i nia i te tano 10.000 farane, ia ore
hoi oe ia tano ra, haamana`o noa ïa oe e, ua horo`a oe i ta oe piti tara
na te feia faaapu, ia hinaaro noa'tu fa ratou i te haere e aitarahu mai i te
moni i te Afata tauturu a te mau taata faaapu ra, e roaa mai Ia te reira
ia ratou i nia i te moni taime mâmâ roa a`e, e aore ra, penei a`e hoi e, o
oe iho te haere atu e aitarahu mai i taua moni ra.
E no reira, e mea maitai rahi no te mau vahi atoa i te rave i te titeti no
teie nei taviriraa.
E hoohia te titeti no teie nei taviriraa i te fare moni rahi a te Hau i
Papeete nei, e i te fare moni a te Initia Taina, i te fare rata, i te fare Tomiteraa
fenua, ei roto i te mau fenua rií motu ra, i roto ïa i te rima no te mau
haapa`o faufaa a te Hau. Mai terâ ra a rave ta outou mau titeti, eiaha e
tiai i te taime hopea, a ere outou i te titeti.
Te Pia AORA1 "
Te Pia Aorai, oia hoi te Pia apt mau: i ô tatou iho nei hoi te hamaniraahia. — Ua î roa ïa i te mau faaitoito e au no te tino.
Te pia Aorai, o te mea ora mau. Ua hau to'na maitai i to te mau
Pia
atoa e vai nei, e te hoo mâmâ hoi.
No to outou na ora raa maitai, a faarahi i te inu i te " pia Aoral ",
o tei
hamanihia e te Fare Pia o Tahiti; Emile MARTIN te fatu.
I te fenua Peretane:
I te ava `e i mairi a`e nei, to te arii ra o Tihoti VI,
te arii no
Peretane faatoroaraahia. E Oroa rahi hanahana roa teie, o tei
TOREA
' fi
ore a i iteahia mai tahito mai â. Te mau haamau`ar,aa o tei haamauahia e te Hau Peretane i taua Oroa rahi ra, ua hau atu ia i te
50.000.000 farane, ua tapiti te rahi no te mau haamau`araa i to
te mau haamau'araa i ravehia ace nei i mutaa ihora.
Ua riro teie nei Oro`a rahi na te Hau Peretane ei mahana
haamanaoraa na ratou. Te paean rahi no taua nunaa ra, no
to'na ia pae aihuaraau, o tei tahoê ana`e mai i raro ace i te
faatereraa a to ratou ra Hau arii. I te hopea no te matahiti i mairi a`e nei, ua tupu te hoê â repurepuraa i rotopu t taua faatere
raa Hau arii ra, na roto i te hoê mau peapea rü o tei fatataroa
i te amahamaha. No te mea te arii ra o Etua VIII, e 42 matahiti,
ua here oia i te hoê vahine e ere to roto i te opu huiarii, e
a piti ace nei hoi to teie nei vahine faataaraa ia'na i mua i te
ture no te haaipoiporaa. Eita hot te Lure arii e faatia i teie nei
haaipoiporaa. I te hoê mahana ua faatae mai ra oia í te hoê parau
na te reva mai i to'na ra nunaa taata oia hoi, eita roa e nehenehe i te hoê taata, ia faatere au maitai i to'na toroa, mai te
peu e, e mea opanihia ia'na i te haaipoipo i te vahine o tei
herehia e ana ra. E no reira ua vaiho atura oia i to'na toro`a
arii, e ua tuu atura i te taraunu arii i nia i to'na taeae ra, ia
Tihoti VI, e ua faarue mai ra oïa i te fenua Peretane.
Na roto i taua tumu ra, i. faarue ai oia i to'na atoa ra mau
tiaraa e t.a'na ra mau faufaa taatoa, e ua toe noa mai ra í nia
ia'na te i`oa ra o David Windsor. Ua tuu mai ra te arii api i
nia ia'na i te i`oa huiarii ra o, Duc de Windsor, e ua faataa
atoa'tura te Apooraa Rahi no te Hau Peretane i te hoê tuhaa
moni na'na, oia hoi : e 5.000.000 farane, ei faahoonaraa i te mau
ohipa maitetai ta'na i faatupu í roto i to'na Patireia i roto i na
matahiti e 25, na nia i to'na tiaraa tamaiti arii no Galles e oia
atoa na nia i to'na toroa arii no Peretane. E nehenehe atura la
ia'na i teie nei, mai te fifi ore no to'na Patireia, ia haatpoipo i
te vahine ta'na i here. No oti noa ace nei te parau faaau no to raua
haaipoiporaa i te papaihia i te oire ra i Tours ( fenua Farani ) i
roto i to'na Aorai parahiraa, e i reira iho hoi e faaotihia'ai to
raua ra oroa haaipoiporaa.
Ahiri o Etua VIII, aita i vaiho i to'na toroa, a maro noa ai
oia í te haaipoipo i te vahine ra ia M me Stimpson, e riro ia te
faatereraa Hau Arii i te amahamaha, no te mea ua patoi u`ana
mai te mau taata rarahi faatere i te fenua Canada, to te fenua
Oteralia, to Rutirani e te Cap, e tae noa atu í te mau Epíkopo
e te mau Orometua, i taua haaipoiporaa ra,
TOREA
E mea oaoa rahi no tatou, í te mea e, aita roa a`e i feaa-noa•a'e
te faatereraa Hau Arii, na roto i tete nei mau peapea rii, e o tel
tapea malte i te autahoêraa, te tumu ia no teie nei orna rahi
hanahana o tei ravehia a`enei, i te faatoroaraa ia Tihoti VI. A
poupou ana`e tatou e te mau huitaata Farani, e hoa rahi o Peretane no tatou, te mau íno atoa e iri mai i nia ia'na ra, e ere ia
i te mea hi`oraa maltai no tatou.
Te fare moni a te Initia-Taina
E faarii teie nei fare moni Initia-Taina i te moni a
te mau huru taata atoa o tei hinaaro e hopoi mai i
reira e vaiho ai, e ta ratou hoi e nehenehe ia tü mai e
iriti atu i te mahana ta ratou e hinaaro, niai te titau
ore atu taua fare moni ra i te hoê a`e taiine. No te faaherehere noa raa i ta outou moni i te hoê vahi maitai
o te ore roa outou e manaonao no te hoê a`e mati fifi
e tupu.
E riro teie nei fare moni ei ravea maitai no te faaherehereraa i ta outou moni e te mau taata o tei faaea i te mau vahi e aore ra i te mau fenua atea.
I
te fenua Tinito.
E fenua rahi te fenua Tinito, e nunaa rahi hoi to'na, rave
rahi te amahamaha i roto i taua fenua ra, mea iti a`e to
te fenua Paniora. Eifa te Tinito
no Apatoerau e au i to Apatoa. Eta
roa oia e hinaaro noa a`e e farii í
te pae Kuo Ming Tong, te tiaturi nei oia i nia i
te Tapone, o tel riro mai
hoi i raro a`e i ta ratou ra faatere, te tahi pae no
te fenua ra o Mand-Chourie,
e ua tuu atu ra i nia i te torono no taua fenua ra
i te taata ra o Pou-Y,
te Emepera tahito no tinito. Ua amahamaha atoa i
teienei te faatere Hau
Tinito i te pae i Apatoa no Nankin e no Canton.
Te hoê pae no taua
mau nuu ra, tel raro a`e 'fa i te faatereraa a te
Hau Rutia, aita roa'tu i itea
hia e aha ra te hopea no teie nei ferma.
Te imi nei te faatereraa hau no
Nankin i te mau ravea atoa e manuia ai te
mau vahi atoa i titauhia ra.
TOREA
9
Te Ratio "PHILCO"
Te Ratio "PHILCO ", te tapa `o Ia o Lei hau a`e i te maitai i Oteania taatoa nei. E ere teie i te parau faaahaaha o
te oia mau râ. A ui na i te mau taata o tei hoo i te "PHILCO ", ua mauruuru maitai ratou.
E hoohia te Ratio " PHILCO " i Papeete nei i te Radio
Salön Océanien.
I te fenua Amerita.
Te heva nei o Amerita ï teie nei mau mahana, na roto i te hoê ati rahi
riaria, tei iri mai i nia ia'na, teie râ te vahi riaria roa'tu, i te mea e, e rave
rahi te tamarii o tei pohepohe i roto, i taua ati ra.
I te fenua ra o New-London Oire no Texas ua ura te hoê fare haapiiraa
tamarii, e tei roto i reíra te putuputuraa e 600 tamarii haapii, e 60 hoi
orometua haapii, o tei perehuhia e taua fare ra.
Tei ropu mau ì teie nei Oire no New-London, te vahi vairaa mori arahu,
e na te gaz o teie nei mori arahu, i haaparari i teie nei fare haapiiraa.
I te parareraa ea teie nei parau api, na roto ia Farani taatoa, i reira iho
ra, tauatini e tauatini te rahi o te mau tamarii rii farani, o tei papai haere
atu i te rata rii faaitoito i te mau metua, o tei roo haerehia e taua ati ra.
Te renua riorani
( Hollande )
Teie nei fenua o Horani, e Hau aril oia, e fenua iti nainai oia i roto
ia Europa, ua rahi ra oia na roto i to'na mau fenua aihuaraau, to'na mau
pahi e ta'na mau imiraa faufaa. Na te hoê arii vahine e faatere nei i te
Flau Horani, tel nia atoa iho hoi to'na metua vahine i te torono arii. Ta'na
tamahine hoê roa ra, oia hoi te tamahine arii ra o Juliana te mono atu
'fa ia'na, no haaipoipo noa iho nei o'na i te tamaiti aril no Lippe, eita râ
oia e riro amuri a`e ei arii no Harani, ei tane noa râ na te aril vahine.
Teie te hoê mea maere roa, oia hoi o te toruraa teie o to'na arii vahine,
tei mono atu te tahi i te tahi i nia i te torono arii. E mea oaoa rahi hoi
na teie nei fenua taata to ratou ra mau arii vahine, e mea here rahi hoi
na ratou. Ua pûpû teie nei fenua taata i te hoê mau taoa faahiahia roa,
ei taoa faatauaroha na ratou i te tamahine arii ra ia Juliana i te mahana no
to'na ra oro`a haaipoiporaa.
10
TORIJA
A puhipuhi na i te aavava oviri
NA7.lI(l~ NALE
Avaava farani mau
E hoo hia teie nei Avaava
i roto i te mau faretoa i Papeete.
Te Fenua Paniora.
Tei roto teie fenua iti, i te ati rahi' no te tame'. Ua amahamaha teie nei
fenua i roto i na pupu e piti, o tel feil atu te tahi i te tahi, ua tupu te
orureraa hau, te tanarahiraa taata, te vavahiraa i te mau Oire e
te mau
fare rarahi tuiroo.
Ua nae`ahia i te 1.000.000 taata tei pohepohe i roto i teie nei tamai.
Ua faaotihia te hoê parau i roto i na Basileia rarahi, i te opani etaeta atu
ï te mau Hau êê i te hopoi mai i te tauturu i teie nei fenua. E
au atura
i te hoê patu rahi ofai o tei hatuahia na rapae i teie nei fenua, no te
parururaa'tu i te mau tautururaa atoa e hopoihia mai no te tahi pae
e aore
ra no te tahi, aua`e teie nei ravea, te manaohia nei, eita paha teie nei tamai
e haere í te rahiraa, eita atoa hoi e parare mai na
Europa.
E mea fifi no te haapao i teie nei mau ture, inaha
e mau parau peapea roa te mau parau api o tel tae mai nei i teie nei
mau mahana. Ua
tupita te tahi mau pahi reva Paniora i te hoê pahi rahi tama`i Purutia, ua
nae`ahia e 80 taata o. tel putaputa e tel pohe roa.
No te tahooraa i teie
nei ino, ua pupuhi ana`e ihora te tahi mau pahi tama`i Purutia i te hoê
Oire Paniora, e rave rahi te mau fare i paparari, e rave rahi
atoa hoi te taata
o tel pohepohe.
Tatauraa rahi no te Nuu Manua Tama6 i.
BREST (fenua farani) i te 28 no Me, ua ravehia te hoê hi`opoaraa rahi no te mau manua tamá`i, o tei hiopoahia
e te taata rahi faatere no te Nuu Moana raua o te Atimarara Rahi ra
o Darlan, raua apipiti atoa tel haere atu i nia i te pahi tama`i api ra
o " DUNKERQUE " te
pahi tama`i tuiroo i te ao tatoa nei.
E piti pupu manua i roto i taua hiopoaraa ra, oia hoi
ï roto i te pupu
hoê: e 6 pahi rarahi tama`i, 10 pahi tama`i faito nainai
o tel hau atu i te
tere; ua hau atu i te 40 pahi tama`i nainai tapapa toropi,
e mai te reira
11
atoa te rahiraa no te mau pahi hopu na raro i te tai, e 60 hoi pahi reva,
o tei maurere na roto i te reva. Teie nei oro`a rahi hanahana i ravehia ei
tapao faaiteraa Ia i te huru, no te mau ravea api o tei ravehia e te Nuu
Moana Farani, mai te matahiti 1920 mai.
Te Ripene Minamu.
( Le Ruban bleu )
Ua roaa te rê no te pahi tere roa á`e, i te pahi rahi farani ra o "NORMANDIE" 73.000 tane, 160.000 puaahorofenua, o tei tere atu mai Write
i Europa, i nia i te tere ra e 31 m. 6, tei tupai i te tere o te pahi Peretane ra o "QUEEN MARY" e 70.000 tane, e 200.000 puaahorofenua te
puai, o tei tapea iho nei ì te rê no te pahi tere roa a`e, mai te haruhia
mai e ana i na tau i mairi a`enei i taua pahi farani nei ihoa o Normandie.
Teie nei rê, tei roaa mai i teie nei pahi farani, ei tapa`o faaiteraa Ia ia
outou paa'toa nei, i te ite rahi faahiahia o te mau tamuta farani e te aravihi
o tei tamuta i taua pahi ra, e oia'toa i to'na ra mau ihitai.
Ua horoahia teie nei Ripene Ninamu ia "NORMANDIE" e mea arohia
mai te reira e ana i te pahi ra o " QUEEN MARY ". Te manao nei oia e,
e haru faahou mai i to'na Ripene Ninamu.
Te Tura no te Rahui.
Te mana`o nei te " TOREA " e, mea maí.tai ia'na ï te haamaramarama atu i te mau Mataeinaa atoa no te Tuamotu, i te mau
tumu i haamauhia ai, te ture no te Rahui i nia i te piti ava`e I
roto i te na'na mau Motu.
Teie taua mau tumu ra
1 — te ture natura no te hoturaá haari oia hoi: i roto i te 5
e aore ra i te 6 no te ava`e i muri a`e i te tiareraahia ( orohe ) ua
riro mai ïa te haari ei omoto;
Mai te 7 e aore ra i te 8 no te ava`e ra ua riro fa te omoto
ei omoto paari ;
Mai te 9 e tae atu ì te 13 no te ava`e ra, ua riro Ia te omoto
paari ei opaa ;
I muri a`e hoi i te 13 ava`e ra, ua haamata Ta I te oteoteo mai,
o te uto ïa.
2 — 1.000 omoto, e roaa mai ïa e 50 kiro puha tno roa.
1.000 omoto paari, e roaa mai Ta. 180 kiro puha maitai rit.
1.000 opaa, e roaa mai Ia e 250 kiro puha maitai roa.
1.000 uto, e roaa mai ïa 185 kiro puha maltai roa.
E mea hau roa a`e ihoa ia i te rave i te opaa ana`e no te hamaniraa i te puha,
12
TOREA
Mai te peu í roto i te mau fenua rii atoa e tuha tatou e toru
tuhaa no te rahui, e piti ava`e i te rahui hoê, ia faarue Ta tatou
I te tuhaa hoê no te rahui, i muri a `e i te obi pauroaraahia te
opaa no te puharaa, e piti hot ava`e i te tuhaa piti e mai te reira
hoi í te tuhaa torn oia hoi e maha fa ava`e te taatoaraa. Ia hoi
faahou mai tatou i te tuhaa hoê e ite tatou í te opaa ana`e i raro,
noa'tu te mau opaa o tei maruarua mai hou a`e tatou e faarue
atu ai i te reira tuhaa, aita ea fa i utohia. E faufaa rahi roa la
te roaa mai ia tatou, oia hoi e 250 liiro puha maltai
roa te roaa
mai no roto i te 1.000 opaa.
E te tahi mau turnu ra, maori ra e, eiaha roa ia moê ia outou
te mau tau no te ati miti. Te mau ui api o
tel ore â i ite i te
hum no te ati miti, mai te mau ati o tei tupu a`e nei
i te matahiti 1903-1906, te mana`o ra 'fa
ratou e, eíta te atí miti e tupu faahou
mai. E mana`o hape roa te reíra, no reira e mea
tia roa i te
"TOREA" ia haamana`o faahou atu ia outou i taua vahi ra.
E maitai rahi te roaa mai i roto i te rahui piti ava`e, inaha
e ono ava`e te maoro, ua oti te fenua i
te haatihia, e hot mai
ihoa í na ava`e Tenuare e Fepuare i
te vahi i haamauhia. Te
reira tau na ava`e ra, o na ava`e fa ta tatou
e ara maitai no te
tau ati. Mai te peu te vahi i maitihia ei
puhaparaa taata e vahi
maitai e ora ia te huiraatira.
Mai te peu tatou i tamau i te mana`o
no te rahut toru ava`e,
e riro ia te mau tumu i faaitehia ï nia
nei ei mea faufaa-ore, o
te ino ana`e Ia te roaa mai ia tatou.
Te mau taata atoa o tei tamau i
te mana`o no te rahui toru
ava`e, e riro ia te mau tumu í faaitehia i nia
nei ei mea faufaa-ore,
o te ino ana`e ia te roaa mai ia tatou.
Te mau taata atoa o tei tamau i
te mana`o no te rahui toru
ava`e, mea tia roa ia tatou i te faaore atu
i to ratou mau hape,
no to ratou mana`o poiri e to
ratou maramararna ore i te mau
tumu i faahitihía i nia nei. I
teíenei râ, ua ite paha la ratou e,
ia tamau ratou i te mana`o arato i
te huiraatira i te rahui toru
ava`e rä, te arato ra Ia ratou í to
ratou mataeinaa taatoa i roto i
te ino rahi e te veve, e ia roohía-noa-hia'tu hoi ratou e te ati
miti ra, o te poheraa Ia no
te huiraatira taa'toa. Eita roa te hoê
taata mana`o maramarama e farii noa a`e i te reira.
Mau parau, liaalYlaraYl'taramaraa.
Rave rahi te mau taata e parahi na i
te fenua Tuamotu, o tei ore i
ite i
te vahi e te mahana no to ratou ra fanauraa. E
mea fifi hoi no ratou i te iriti
TOREA
13
mai i to ratou mau parau Tivira, e mea fifi atoa hoi no ratou ia tae i te mahana
no to ratou ra haaipoiporaa.
Teie te hoê ravea maitairoa, no te faaohieraa ia outou ì roto i taua mau
vahi ra, mai teie i faataahia atu i muri nei:
Tei te fenua ra i Hao to Mareta fenua faaearaa i pihai iho i to'na tau na
metua faaamu, 18 matahiti to'na i teie nei, aita ra oia i ite i te vahi no to'na
ra fanauraa. Ua pohe hoi to'na, tau na metua fanau i teie nei, no te fenua Takaroa hoi raua. Aita hoi i nehenehe i te Tavana Mataeinaa no Takaroa i te iriti
mai i to'na mau parau tivira, no te .mea aita te reira i roto i te puta no Takaroa. Te hinaaro nei hoi o Mareta i te haaipoipo i te hoê tamaiti no Hao, eita
ra hoi te Tavana no Hao e faatia i teie haaipoiporaa, inaha, aita i roaa mai
ia Mareta to'na mau parau tivira.
Eaha Ia ta Mareta ohipa e rave ?
Teie ia : e ani atu oia i te Tavana no Hao, ia papai i te hoê parau haapapuma, ma te faaite i roto i taua parau ra e, e tia mau ihoa o Mareta i to'na
Mataeinaa parahi ai i pihai iho i to'na tau na metua faamu, aita ea oia i haaipoipo i te tane, e aita hoi oia i ite i te vahi i fanauhia'ai oia, mai te huru
ra e 18 to'na matahiti i teie nei.
E apiti o Mareta i teie nei parau haapapuraa i te hoê rata ta'na iho e papai
atu i te Tavana Rahi, no te aniraa'tu ia'na, i to'na mau parau tivira, no to'na
haaipoiporaa.
E tuu te Tavana Rahi i teie nei parau i mua i te aro no te hoê Apooraa
taa'e, e mana hoi to'na i reira no te horoaraa'tu i te parau faatia no to'na
haaipoiporaa, e na teie nei mau ravea, inaha te oti ra o Mareta i te haaipoipo na roto i te tiama.
Te mau hooray i te Piha Ohipa a te Torea
I te 21 no Me 1937, te puha a Pioi a Tupana no Manihi e te puha
no Apataki, tel tae mai i Papeete nei na nia i te poti ra o "Tiare
Tahiti" ua riro Ia i te hoo i nia i te pene ra:
1.202 farane i te tane.
175 farane i te tane.
Fereti :
Te mairi no te kiro : 2, 14 V.
I te 28 no Me 1937, te puha a te Taiete no Tikehau, o tei tae mai
i Papeete nei, na nia i te poti ra o "Mahina i te ata" ua riro la i te
hoo i nia i te pene ra :
1.257 farane i te tane.
150 farane i te tane.
Fereti:
Teie te [Too no te mau fao`a
39.00
.
.
Faraoa otl, pute 50 paunu .
37.50
,
.
Raiti, i te pute .
.
.
,
52.50
,
.
.
.
Tihota uouo, pute 25 kilos .
14
TOREA
Faraoa paapaa Arnott's, punu 11 paunu .
42.50
Tima, pute 45 kilos.
32.00
Uaina uteute (farani) paero 250 litera
975.00
Tia`a tueraa Popo .
20.00
Avaava (Belga ) ,50 puohu i roto i te afata hoê
70.00
Avaava (Nationales), 20 puohu i roto i te afata hoê
22.00
Tia`a uouo pero
.
10.00
Puaâtoro S. M. P., afata 12 oz.
140.00
Puâ Naturû, i te afata .
117.50
Miti popaa rarahi, i te pute
18.00
Hinu Aratita, i te tarani
30.00
Taofe paa-ore, i te kilo
6.00
Faira 10"
9.00
Peni uouo oti ore i te faarapuhia (White Zinc), i te kiro
6.00
Avaava Dargon, i te kilo.
70.00
Tuaina i te tatini
60.00
Hinere e te naero, i te pea
.
2.50
Parau oviri avaava, i te tatini.
4.00
Naero, i te kilo
3.00
Oniani, i te kilo
.
2.50
Oniani piropiro, i te kilo.
9.00
Parahiraa pereoo taataahi.
35.00
Uaua matai, no te pereoo taataahi
10.00
Uaua rapae
»
»
»
22.50
Titia mata, hopu pârau .
6.00
Pile no te ratio ( 41 volt 1.
.
.
275.00
Niunui no te magneto i te metera
.
8.00
Tapea veo no te Niuniu (hoe ) .
1.25
Taihaa pereoo uira N° 1051 ( hoe)
28.00
Raau-tari hahuhia, i te avae .
1.35
Te Vea Torea
Mai te peu e, te mauruuru nei outou i
teie nei Vea Torea a ani-mai
e a ta matahiti roa ana `e i te moni iti nei e
20 farane noa-iho ï te
matahiti hoê, ia F. Hervê nei, i Papeete.
Mai te peu hoi e, e e hinaaro-mau to
outou i te ite i te aho maoro
o teie nei Vea Torea, e eiaha roa oia ia
ore
iho Ia te mana 'o tauturu-mai, mai te ta -ma faahou, tei ia outou noa
tahiti ihoa i ta outou Vea.
E mahiti te "Torea" i te 15 no te mau
ava`e atoa, a faataio haere
atu i to outou mau hoa, e ia oti,
rave faahoi mai i ta outou
yea, e a
TOREA
15
faaherehere maitai no te mau haamaramrarraraa e te mau haapiiraa i roto, ia tae i te hopea matahiti, e nehenehe atura îa ia outou i
te nira, no te tahoêraa ia ratou mai te hoê puta te huru, riro atura
ia ei puta faufaa mau na outou a muri a`e.
Te piha ohiparaa a te Torea
Ua faatupu a`enei te taata ra o F. Hervé i te hoê piha
ohiparaa no te haapa`oraa i te mau ohipa a te mau maohi
o tei faaea i te mau vahi atea i Papeete, oia hoi te mau
taata e hapono fereti mai i ta ratou mau faufaa puha e te
pârau ia'na nei, na nia i te pahi auahi ra o " Tooya " e aore
ra na nia i te tahi noa'tu mau pahi, na'na e hoo i Papeete
nei i nia i te pene maitai roa a `e, teie ana `e ra to'na taime
iti ta'na e ani atu ia outou, maori râ ia e, e piti pene
i nia i te tara hoê, i nia i te moni i roaa mai no nia i taua
hooraa ra.
Te faaite atoa'tu nei teie nei piha i te mau taata o tei
hinaaro e poroi mai i ta ratou mau taihaa i Papeete nei, a
poroi mai outou ia'na nei, na'na te reira e hoo atu i nia i te
hoo mâmâ roa a `e i Papeete nei, na nia i te taime iti ra, e
piti pene i nia i te tara hoê, i nia i te moni hoo no te taihaa.
E haapa`o atoa teie nei piha ohipa i te imi na nia i ta
outou aniraa i te mau parau faturaa fenua e te tahi atu mau
huru parau ta outou e hinaaro ; e papai atoa teie nei piha
ohiparaa i te mau huru parau atoa ta outou e hinaaro mai,
oia hoi : mai te parau hooraa fenua, aore ra te parau haamonoraa faufaa e te tahi noa'tu mau huru ta outou e ani
mai, i nia i te moni mâmâ roa, teie nei piha ohiparaa, ei
faaohieraa Ia ia oe e to te Tuamotu no te imiraa i te mau
parau faturaa fenua atoa, noa'tu te hum ta outou e ani mai.
A faatae mai ta outou mau faufaa e a poroi mai hoi ta
outou motu taihaa i Papeete ia F. Hervé nei, i te piha ohiparaa a te Torea.
Taviriraa a fe iplihu`araau
Ua faatia'toahia te piha ohiparaa a te Torea i te hoo haere atu i
te titeti no teie nei taviriraa.
16
TOREA
E ohie noa'tura la i te mau taata atoa o te hinaaro i te titeti ia ani
noa mai i teie nei piha ohiparaa a te Torea.
Ei faaohieraa teie i te mau taata, eita ta ratou titeti e roaa i te
vahi e parahihia ra e ratou.
Teie râ : 10 farane ihoa Ia te moni titeti hoê, e hapono mai râ
1 farane e 50 tenetima hau atu, no te mau haamauaraa e pau i nia
i te haponoraa'tu. Noa'tu e hoê e aore ra e mea rahi te titeti i te aniraa mai i te taime hoê, hoê ea ia moni no te haamauaraa,
"LE FLA MBEAU"
(e i`oa teie no te hoê tima)
Te tima maitai roa a`e i te mau tima farani atoa.
Te vai nei te pute e 50 kiro, e 30 farane te hoo ;
te paero 200 kiro, 120 farane.
Ani noa mai i te piha o te "Agence Commerciale et de Tourisme" i Papeete nei, i te tanna i raro i te fare-hotera a Teve
(Hotel Stuart), i te arou i tahatai (Quai du Commerce).
TE TU MU /MARI
Te ora mau e te faufaa rahi mau o te aihuaraau ó Oteania nei o te puha Ia.
No reira e nehenehe ia parau, ei parau tumu : e piti tuhaa taaê maitai
i nia i te faufaa e roaa mai i te tuinu haari :
1. — Te rahiraa o te puha e roaa mai i te hotu o te tumu haari;
2. — Te moni e roaa mai i nia i te hoo o te puha.
Haamana`o maitai tatou na mua roa e, e nehenehe ia faaauhia te rahiraa
puha i o tatou nei, mai te hoê topata pape i nia i te rahiraa puha o te ao
nei, no reira : Noa'tu â e nehenehe ia tatou ia faarahi atu i nia i te 100.000
tane, e inaha e 20.000 tane ana`e iho hoi ta to tatou aihuaraau e hapono
nei i te matahiti hoê, eita roa'tura la e nehenehe ia tatou
tiaturi, na roto
i te faaiti e aore ra, na roto i te faarahi i te hapono i ta ia
tatou puha no te
tamataraa ia maitai ta tatou pene puha.
E tano râ ia tatou ia imi i te faarahi atu i te hoturaa, mai te haapa`o
maitai i te hamani i te puha maitai roa a`e.
Te mau ravea hoi no te faarahiraa'tu i te hotu o ta tatou nei mau tumu
haari, o te haapa`o maitai ïa i te hotu o te tumu haari, maóri
maitaihia te fenua i mua roa. ia faaturahia te ateatearaa o terâ, ia vaere
tumu
haari. I Tahiti nei mai te vahi papu, i roto i te faa e te mou'a, te mau
ateatearaa
tano: 10 metera Ia; i Moorea, i te mau fenua Raro-Matai, i Matuita
ma, e
i te mau Motu i Maareva ma, hoê ana`e â ia ihuru
I te Tuamotu
râ, no to'na repo ê atu no te haamaro oioihia e tetanuraa.
mahana, to'na repo e
tano 'fa, ia piri a'e te tumu haari, eiaha roa râ ia iti a`e
i te metera.
Te hape rahi nef te tahi mau taata fatu fenua, ia mana`o e,7 ia
faarahi atu
ratou i te tumu haari f nia i hoê fenua iti, e, e rahi atu ia, te puha.
Te vai
nei i te Tuamotu te hoê mau te
faaapu, aita te ateatearaa i hau atu i te 3 e te
4 metera, ealia tei tupu mai i nia i taua mau
No taua mau fenua ra, hoê noa iho mau faaapu ra, e raoere niaïi ana`e.
maitai roa, e eiaha roa e otohe
no te rave, maori rd.: o te opahi, na'na e haavaravara
i te mau haari piri
roa. mai te hiopoa râ i te vaiho i te ateatearaa tano, i faaitehia
i nia nei. Eiaha
atoa ra e haamoe i te haamâ i te fenua.
Te vai nei hoi te metua-auri, ia au ra hoi te tuuraa e roaa-mai ai te faufaa rahi roa no te tumu haari. I teie mau
yea i mua te Torea e haapapu atu ai.
IMPRIMERIE ELIE F. JUVENTIN — RUE DU COMMANDANT
DESTREMAU.
Fait partie de Torea