TOREA_N_028_1939_Tetepa.pdf
- Texte
-
po
A
A
~1.,~`
~
' -'~.,
,,
~
N~
~.
~T ~
HOO I TE MATAHITI
~~~ - "`3,
i __
,
o ~,f~
TE E P A 1939
TORU
v
~
._
.-
¿~,
~fF.n
' ~
$4
a. .
:
. ŸK
"R
HOE: E MAHA TARA — E
•
"
1
~
~ ~,
2
FARANE I TE VEA
HOE.
JEAN-BAPTISTE TRACQUI, Directeur-Gérant
parau no te mau Vea
Na nia i teie mau mahana tama`i e haere nei, te tutonu ra Ia te
Hau Faatere i nia i te mau parau e haapararehia ra na te mau Vea
atoa, mai te na reira-atoa-hia i te mau parau api e tae mai nei
ï Papeete nei na te niuniu na te reva, e o te neneihia nei i te mau
mahana atoa ; ua faatae atoa mai te Tavana Rahi i ta'na faaiteraa
i te Vea "Torea", e ia hi `opoa atoa oia i te reira, ia au i te faataaraa a te mau ture no te tau tama'i.
tia to mau hoa tai`o lea " Tord
~,
Tei ia matou te faaite atu ia outou paatoa e te mau
hoa tai`o Vea, i te parau aroha no te pohe oioi roa o
Miti Hervé ( Hereve ), i te 14 no Tetepa.
Na nia i te mo`eraa o to tatou hoa faatere i ta tatou
nei Vea, ua ravehia 'fa e te hoê rima itoito api, e na
taua taata api ra e faatere nea ea i ta tatou ilel ve,, eita
,.,..
atura ïa e ore te Vea "Torea".
Te pipa Torea:
p
ToRE A.
Piha Ohipa a te " Torea
Tefaaite atu nei o Miti Jean-Batiste TRACQUI j te
mau taata atoa o tei au mai i te piha Ohipa a te Torea
e i te mau taata taio Vea " Torea", p ua rave oia i te
Pala Ohiparaa a Miti Hervé, e no reira hoi e teaae noa
taua Piha Ohipa a te Torea ra, mai te au i mua ra,
e ua rave hoi o Miti Tracqui i tauturu no'na; i te taata
matauhia e outou ra, oia hoi o 'Daniel, o te farii 'poupou maitai mai ihoa Ia ia outou mai mua ra, e o te
faatere atoa i te mau haponoraa o te Vea "Torea".
Te Tama`i
Ua tupu te tarnal i rotopu ia Farani, Peretane e te Polone i te tahi
pae, i ia Purutia, o te tahi pae atu.
Inaha ua ô faahou â ia tatou i roto i te tamal api, i muri a`e i na
20 rnatahiti te area, no te aroraa atu i te hoê patireia o tei faatupu
noa i te manao hinaaro i te faaino i te tahi mau Hau, na roto i te
haru atu j to ratou ra fenua e te mau maitai o tel roaa mai i taua
fenua ra na roto I to ratou ra puai.
E na roto hoi i teie nei mau hora tapitapi ta tatou e haere nei, te
hinaaro mai nei ia o Farani i te tauturu a te taatoaraa o to'na ra mau
tamarii.
No reira te poro atu nei Ia te "Torea" i to'na atoa ra mau hoa ia
tuu mai i to ratou atoa ra mau puai taatoa no te parururaa i to tatou
ra tiamaraa.
Ia ite tataitahi tatou, mai te tane, te vahine e te tamarii, i roto i
teie nei taime ahoaho, mai te peu e, e hinaaro tatou ia roaa mai te
rê no teie nei tarna`i, a farii tatou i te mau faaheporaa e tuuhia mai
nia ia tatou, ma te auraro atu i te mau faaueraa a te Hau.
Eiaha roa ra teie nei auraroraa i ta tatou e no rapae noa nei, no
roto roa mai ra i te hohonuraa o to tatou mafatu.
Eita te rê no te hoê tama 1 e roaa noa mai na roto ana 'e ra j te puai
o te nuu faehau e te nuu moana, na roto atoa ra i te moni e te maa,
o ta tatou paatoa e mito ma te haamaua ore i te reira, ia rave hoi
ia tatou paatoa i te ohipa no te faarahiraa i ta tatou ra mau hotu, e
na te rahi mau.
I roto i te mau faaapu haari, a faaherehere maitai atoa tatou i te
raveraa i te puha, te tahi atoa ia ravea na Farani e roaa mai ai ta'na
hinu.
IPPF
TG
ri
EA
I te mau vahi atoa e tano ia faaapuhia ia i te umara, te taro e
te ufi, o te hoê ia mau ravea no te faarahiraa i ta tatou mau ravea i
nia i te fenua nei, no te faaiti atu ia i te taata no te amu i te faraoa.
Ia auraro maitehia te mau faaueraa a te Hau e ta te mau raatira
faatere no te pae nuu e no te pae tivira.
Na nia roa, ia tiaturi ihoa ia tatou e no te upootia ihoa ia tatou i
te pae hopea.
E tiaraa mana to tatou, te paruru nei tatou i te afaro e te tiamaraa o te taata nei, i mua i te hoê faatereraa ovin o tei hinaaro e faariro i te taata ei titi.
O Purutia nei na roto i ta'na ra faatura ore i te mau parau fafau
mana i faaotihia e ana ra, ua riro atura oia ei mea hupehupe i nia i
te hi `oraa a te taatoa o te ao atoa nei.
Ua haru atu oia i mua roa ra i te fenua (Narita, e i muri mai, te
fenua Teheko-Solovaki, e i teie nei mahana ra tei nia atu ra ia i te
Polone te aaraa. E ahiri noa atu tatou i vaiiho ia'na ia na reira, i
mua nei ra, e to'na atoa ra mau puai rahi e huri mai ia i nia ia tatou.
Te vai nei hoi te hoê parau fafau i rotopu ia tatou e te Polone. No
to tatou nei hoi faatura i taua parau fafau na tatou ra, inaha te haere
nei ia tatou e paturu i taua patireia ra, o te hinaarohia ra e tapin i
te arapo'a. Ta tatou e rave nei, te rave ra ia tatou mai te au i to tatou
tiaraa mau no te parururaa atu i te tau a muri nei.
O teie nei tama`i e haamata nei e riro paha e, e tama`iraa maoro
teie, area ua tiaturi papuhia e riro mai ihoa ia tatou te rê i te hopearaa.
Te tumu rahi i fariihia e te mau Farani taatoa i teie nei mahana o
te hoê roa ra ia: o te upootia ihoa.
Eiaha roa e vaiiho i to tatou manao ia topa, eiaha hoi e faaroo haere
noa i te mau parau monamona e tae mai na te mau fenua êê, no te
faataotoraa i to tatou ra mau manao.
A faaroo ana`e i to tatou mau raatira, apee ana`e atu ia ratou ma
te tahitohito ore, a tuu atu i to tatou atoa ra mau puai, mai te vahi
e titauhia mai ra.
Na nia i teie mau manao atoa e roaa mai ai te rê mau.
Tae roa mai i teie nei, o Purutia ana`e iho i to'na pae.
Ua faaau o Hitler ia Italia, ia Tapone e ia Paniora no te faatupu
i te tahoêraa no te aroraa i te mau faatereraa a Rutia, no nia i te mau
faatereraa a te mau taata faatere hoê roa ra, ua riro hoi o Rutia i
reira ei enemi numera hoê na te purutia e o ratou paatoa ra.
Inaha hoi i te ava`e i main a`e nei, ua hitimahuta ia to te ao
atoa nei i faarooraa e, e ua faaoti o Purutia raua o Rutia i te hoê
parau fafau i rotopu ia raua, e o talla parau ra eiaha te tahi e
aro i te tahi, e ua faaoti atoa hoi rama i te hoê parau fafau no
te ohipa hooraa taoa.
111111111111
E na roto hoi i taua parau fafau i faaotihia ra, na matara iho
ra ia o Rutia i rapae i te mau peapea e tupu nei i Europa, e
na roto hoi i te reira ua matara ia to'na rima no te manaoraa
atu i nia ia Asia.
Te ataata nei,hoi o Tapone i te Rutia, i te mea e, tei nia to'na
tau rimai ta'na tama'i i te fenua Tinito, te mati u u.éi nia o te
aro mai o Rutia ia'na ma to'na atoa ra mau puai t>,+!oa na te
pae i Mandchourie, na roto hoi i te reira, ua topa to'na hoaraa
ia Purutia. Ua taui o Tapone i ta'na faatereraa i teie nei i nia t
te Peretane, e ua faaite e. e faaea tiama noa oia i roto i teie
tama'i i ta te papaa.
Eere ra te reira i te tapao faaite e, na faarue o Tapone i to'na
manao tama'i i Tinito, hou a`e ra a haarnata ai to tama'i. na
roto i to'na rriata'u ia Rutia i te aro mai ia'na e oia atoa- ia Peretane, na roto i ta'na mau parau faaino i nia i te mau Peretane e faaea mai ra i te fenua Tinito, e riro paha e i nia atoa i
te Marite, inaha ua taui oioi noa iho ra oia i te mau taata faatere
no roto i te Apooraa faatere, e ua faaatea e atu i te mau feia tiaraa faehau o tei hinaaro noa i te rave -i te ohipa na roto i te puai.
I teie nei mahana ra é mea macre rahi ia, mai te peu e, e taui
faahou o Tapone i to'na mana'o.
Uà faaite mai hoi ia e, .e faaea tiama noa oia, ua oti ihoa ia.
Te Pape " GAZOR"
Te "Gazor" e rito ïa o tei iritihìa mai no roto mai i te mau huru maa tupu
atoa o te fenua nei, o tel anoihia i te tihota, te pape e te gaz. Te hoê teie
pape o tei hau atu i te maitai no outou e to te Tuamotu na, no te haamaharaa i to outou hiaai maa tahiti, aita hoê topata ava taero i anoihia i roto i
teie nei pape GAZOR. E hoohia te GAZOR e 30 farane i te tatini hoê, e 6 farane i te hoo mohina, ia faahoi-mai outou i te mau mohina. e faahoi faahouhia'tu te na moni e 6 farane no te tatini mohina pau.
A tamata e homa i te inu i teie nei pape "GAZOR ", tena ï nia i te mau
pahi hootaoa atoa, e aita râ, poroi-roa-mai i Papeete nei, i te piha-ohiparaa
a te Torea. Ia tamata outou, cita e fiu faahou.
I te fenua Italia
I mua ia Italia e ere fa i te mea hioraa maitai, te parau fafau
Rutia-Purutia í faaotihia iho nei. I roto i teie ohipa api ta Purutia i rave iho nei, na roto i to'na aroraa'tu i te Polone, ua
riro te reira ei mea au ore rahi na Italia. Mai to'na â faahoaraa
ja Purutia, aore â hoê maitai iti i roaa mai ia'na, area i to'na
TOREA.
5
•
hoa ia Purutia, e rave rahi ia te mau maitai tei roaa mai ia'na;
na roto i te faarahiraa i to'na fenua e to'na huiraatira, na roto
i te haruraa mai ía Oterita e ia Teheko-Solovaki.
Mai te peu e, e pee atu o Italia ia Purutia, no te tautururaa
atu ia'na i roto i teie tama'i, e a roaa mai ai te rê ia Hitler no
teie tama`i Polone, eita roa paha ia o Italiae ite noa are i te
hoê maitai api.
E mea ino roa to Italia tiaraa i teie nei. Te puai rahi ta'na i
rave a`e nei i roto i na matahiti e rave rahi e te mau haamauaraa rabi hoi ta'na í haamaua a`e uei i roto i te tama`i no Abyssinie, te tama`i Paniora e tae noa'tu i te haamaitairaa i te fenua
Lybie, na te reira hoi mau ohipa i pau ai ta'na moni.
Ta'na rahiraa pahi manu-reva i mua ra, ua topa ïa i muri,
e o ta'na mau 'fa i tiaturi no te faaupootiaraa ia'na i roto i te hoê
tama'i.
Te tiaraa hoi o Italia i roto i te miti Metiterane, o tei opani
roahia e Peretane raua o Farani i te purumu ra o Suez e i Gibraltar e aita atu hoi e purumu, e mea peapea roa ia te reira
no to'na mau pahi hoo-taoa, e té rahiraa hoi o te maa e tae i
taua fenua ra, e au ia mai te 70 Vo te rahiraa, na te pa.hi mai ia
te utahia atu i Italia, e mea fifi roa'tura ia no ratou.
No te hinaaro tatou i te ite papu maitai i te peapea o taua
vahi ra, ia ite mata roa ia tatou í te rahi o te mau vahi api i
roaa i nia í te mau manu-reva api.
E te tahi hoi, e huru fatata, e aita roa e rahi faahou te ohipa e
oti i te mau manu-reva rarahi tupita pahi, na nia i te mau ravea
faahiahia api i tuuhia i nia i te mau pahi tama°i, no te opereraa
atu i te mau maûeraa o te mau manu-reva na nia'tu ia ratou.
Area râ hoi te mau pahi boo tao`a ra, tei roto mau ïa ratou
te
ati, ia maûrerehia ratou e te mau manu-reva enemi, noa'tu
i
â ïa e e apeehia ratou e te mau pahi tama`f mai te matahiti 1914,
eita roa'tu ia e nahonaho maitai i taua mau pahi tama'i ra ia
paruru papu i te mau pahi hoo-tao`a, no te mea hoi o te area
tomoraa pahi ia no te haere atu i Metiterane, oia hoi o Gibraltar
e i te tahi pae o Suez, alta roa e area rahi atu i te 500 maile.
e na reira hoi, aita atu ia e tereraa maitai a`e no te mau pahi
hoo-tao`a, maori râ, o te tereraa ao, ua rahi roa ia to raton fifi
i taua taime ao ra.
E o Farani raua o Peretane nei, na rabi ia to rlua mar: tipae•
raa manu-reva i roto i Lana miti Metitenne nei, o tel riro ia
ï; taua tairne ra ei.fatu mau no te rahiraa taatoa o taua miti ra.
TOREA
.Ia na reira tatou i te feruri ra, e ere mau â la o Ita1'ia i taua
taime ra i te mau maa ta te tahi mau pahi e uta'tu na ratou.
Te mau mea atoa ta Italia e hinaaro na Elemani, eita roa'tu
ia e roaa mai. No reira i teie mau taime ra tel roto roa ïa o Italia
i te poto no te mau hare mea atoa, te maa e te tahi atu A.
E hoa hoi o Italia no te PoLone, noa'tu â ia to'na autahoê ia
Puratia, ua faaea tiama noa ra• ola e tae roa mai i teie nei.
Ua faaiiaeine atoa oia i to'na ra mau puai taatoa, e ua opant
atu ia Farani i te haere mai na nia i to'na otia fenua i te pae
i Farani.
Ua tapea atoa hoi oia i to'na man pahi hoo-tao`a i roto i to'na
mau ava tipaeraa pahi.
Inaha i teie nei taime hopea roa, te faaitehia mai nei ia e, ua
iriti faahou oia i to'na tuhaa fenua i te pae tapiri i te fenua Farani, ei haereraa no te farani, e na haamata faahou hoi le mau
pahi hootao`a italia i te rave i ta ratou. mau oi.aipa, e tae noa'tu
i te mau pahi nehenehe roa a`e e te mau pahï tere oioi, ua reva
ana`e ia i te fenua Marite.
Te faaea llama noa nei â o Italia.
Te pereoo tantaahi e te pereoo atire "PEUGEOT"
Te pereoo taataahi " Peugeot ", o te mau pereoo la o tei hau a`e i te maitai
i te mau pereoo farani atoa. Ia hoo outou i te pereoo " Peugeot ", e tia te
reira i te vairaa e a tau noa'tu. Ia hoo râ outou i te mau pereoo hoo mama,
e moni hue 'fa ta outou, eita roa e maoro ua ino, e au atura ïa i te hoê maa
tapû rahi auri faufaa-ore.
Te pereoo uira " Peugeot ", tel te fenua farani ïa te hamaniraa-hia, te
hoê teie mau pereoo o tei hau i te maitai e te tano maitai hoi no to outou
na mau fenua rü ei faauta horopatete e aore ra ei faauta puha. Ia hoo outou
te pereoo uira ( Camionnette ) " Peugeot ", e mauruuru maitai outou i te i
reira haamauaraa moni, no to'na paari e te iti hoi o to'na mau haamauaraa.
A. poroi ana`e mai i to outou mau pereoo taataahi e to outou mau
pereoo uira ( camionnettes ) i Papeete nei ia Mr René Solari, mono i te fare
"Peugeot" e aore ra i te Piha ohiparaa a te "TOREA" i Papeete nei.
Paniora.
Teienei fenua ra, na te mau mouâ ia no te Pirene ( Pyrénées) i faataaê
atu ia'na i te fenua farani. Ua faataaê atoa oia i te miti Metiterane i te Atelanetita e na vaiiho i rotopu ia'na e te fenua Afirita i te ooa ra o Gibraltar.
Mea rahi to te Paniora mau fenua motu i roto i te miti Metiterane, "les
îles Baléares" e mau motu au maitai hoi teie, mai te peu e í ô atoa oia
i roto i teie tama`i e a aro tia mai ai i nia ia tatou, ei vairaa no to'na ra
TOREA
mau nuu manu-reva, e a riro atu ai te reira ei mea fifi rahi no to tatou
poromu i Afirita Apatoerau.
No reira, ua riro ei mea fana`o rahi no tatou te faaea tiamaraa no Paniora
i roto i teie tamai.
Na te mau parau api hopea roa tei tae mai la matou nei i haapapu mai
i taua faaea tiamaraa no'na ra.
I roto i te hoê irava parau no te 10 no Tiurai, te faaite mai ra ia o
Jules Sauerwein, faatere no te yea "Paris Soir" i te mana`o api i roto i
te nunaa taata paniora, mai te au i ta'na i ite i to'na tere hopea, ta'na i
haere aenei.
I roto i ta'na parauraa ra, tei roto noa ea o Paniora i te mana`o no
ta'na tama`i tivira o tel oti noa aenei. Te rahiraa taata taatoa o tei pohe i
roto i taua tamai tivira na'na ra i roto i na matahiti e toru, ua naeahia
ia hoê mirioni no te hoê huiraatira o tei naeahia e 22.000.000 taata.
Aita te hoê aê fetii i ere i temauiui e te oto no to ratou i pohe ra; ua
i te mau yea atoa i te mau parau faaite no te poheraa e te mau parau
faaite no te pureraa. Ua ô atoa te mau ohipa no te pae faaroo i roto i taua
peapea ra, i teienei ra, ua fariu faahou mai te huiraatira i nia i te mana`o
maltai hau ê roa, no te mea hoi i roto i na matahiti e rave rahi, ua opan
atu ia te hau i te mau ohipa no te pae faaroo, ua taparahihia te mau perepitero, e ua rave eia mai i te mau faufaa no te fare pureraa.
Mea maltai ia ite tatou paatoa e, o te mau "communistes" rutia te tumu
mau no teie nei mau ino, e ua riro taua faatereraa rutia ra, ei inoinora
maha ore na to Paniora:
Te faaite atoa mai ra hoi taua taata nenei yea ra i te hoi faahouraa no
te mana`o faaroo i roto i te huiraatira Paniora e tae noa'tu i to ratou
mau upoo faatere. O te Tenerare Franco iho, te upoo faatere api no Paniora,
tel tipapa atu ma te faatura i mua i te til moâ no te "Vierge miraculeuse
de Bégonia" i mua i te taata taatoa, e hou aê hoi ois a tomo atu ai i
roto i te fare pureraa ra, ua tuturi atu ia i mua i te Epikopo ra.
1 roto ia Paniora taatoa, te pure-noa-hia ra i teienei, te pureraa no `t'
pohe ana`e i roto i te tama`i. Ua faatupu-atoa-hia hoi te hoê mau oro`a
rarahi no te mahuti faahouraa o te mau uputa fare-pureraa.
Ua riro atoa hoi ei maereraa rahi na to Paniora, i te faarooraa e, u
faaoti o Purutia raua o Rutia i te hoê parau fafau i rotopu ia raua, e o R
hoi ta Paniora pariraa no te mau tumu peapea i oti a`e nei i ô ratou.
O te tumu rahi mau hoi ia o Paniora, i manao ai e, is faaea tiama noa
oia i roto i teie tama9. Teie atoa hoi te tahi maori ra e, e mea etn et
roa o Purutia i nia i te hoo teiaha ia Paniora, i te mau molhas no te
tama`i, e ua imi atoa atu hoi i te mau raves no te haruraa mai i te ofai
tutau a te Paniora.
TOR EA
O te Marechal Pétain tei haamanahia ei Tonitara rahi, no te monoraa
atu i te Hau farani, i te fenua paniora, o te taata au maitai hoi ia, na roto
i te tura no to'na tiaraa faehau, no te mono atu ia tatou i reira.
Na te Hau farani hoi i rave mai, e i faaora i te mau faufaa e te mau
boa faahiahia no roto mai i te mau fare faaherehereraa no Paniora, e te
faahoi nei oia i te reira mai te au i te rahiraa miria o te piru paniora ta
te mau repupirita i hopoi mai i roto i te mau fare moni farani a vaiiho ai,
o tei fatuhia e te Hau paniora. Mai ta'na atoa hoi i faahoi atu i te mau pahi
o tei haro tapuni mai i roto i to'na mau ava tipaeraa pahi. Ia riro ia taua
mau mea taatoa ra, eiaha ra ei haamoeraa na te mau Paniora, i te tauturu
rahi ta te Farani i tauturu atu ïa'na, e ia riro atoa hoi te reira ei haamanaoraa na ratou i to tatoit manao hamani maitai ia ratou ra.
TE FARE RAAU A TAIH1A
oia hoi
H. JACQUIEß
u ta noa a`e
Papeete -
i te mau uahu,
T léphoie 98
i te poro poromu Petite Pologne
Te vai nei i taua fare-raau a Taihia ra, te hoê raau maitai roa, oia hoi
ttaa.~v
pape topata " 3bbi Chaupifre"
No te mau ma`i atoa e 70 huru hamaniraa to taua Raau ra.
Te vaira hoê numera 83, te hoê fa Raau i tamatahia no te ma`i vahine, e ua
manuia e rave rahi te vahine i taua numera ra.
Te vai atura ea te tahi mau huru numera no te tahi ma`i e te tahi ma'i.
I te fenua Turetia:
Teie nei ferma o Turetia na roto i te faatereraa a te taata ra o Mustapha
Kemal, ua riro ia i teie nei ei Hau paarf maitai. Te tapea ra hoi oia i te
poromu haereraa na te moana Metiterane i te miti ereere ra, o tei ore
raa te mau nuu moana Peretane e te Farani i ô noa a`e na reira i te tama`i
rahi i oti a`enei O te poromu tano maitai hot ia no tatou e tae atu ai i
te fenua Rumania e i te fenua Etutia Apatoa.
Tei to tatou atoa hoi pae taua fenua ra o Turetia e tae noa atu hoi i te
nunaa taata mahometa taatoa, o te riro i te haavi mai ia tatou na te ooa
TOREA
no te Canal de Suez. Ua riro ra teie nei amui-tahiraa mai, i to ratou ra
ei fanaoraa rahi no Farani raua o Peretane.
~
Te tahi pae Hau rii nainai no te fenua europa, na roto i to ratou ra riaria i te mau peu a purutia, ua faaite ana`e mai ra ia e, i to ratou faaea
tiamaraa i roto i teie tama`i. Area ra ua faaineine ana`e ratou paatoa i to
ratou mau nuu e to ratou mau puai tama`i, no te parururaa atu i to ratou
Hau mai te peu e i nanao-atoa-hia mai e te enemi, teie hoi taua mau Hau
ra oia hoi ' Te Finlande, te Suède, te Norvège, te Danemark, te Peretita te
Luxembourg, te Suisse, te Yougo-Slavie, te Bulgarie, te Hongrie e te Grèce.
A
puhipuhi ana`e i te Avaava
"NATIONALE"
Te avaava oviri o tei hau i te maitai e te hoo-mama, o te hoohia
i Papeete nei 1 fr. 10 i te puohu hoê, ia rave oe hoê afata t 20 puohu
i roto) tei roto te hoê mau taoa rii haamauruurii: tipi ofati e
aore ra e tahere arapoa poepoe.
I te fenua Marite:
Te Hau Marite ra, ua faaite mai ia ratou i to ratou faaea tiamaraa i roto
i teie tama`i. Te faaite atoa mai ra hoi ratou e, eita ratou e horoa i te ma
moihaa tama`i e te mau ofai pupuhi na te mau Hau e tama`i ra. E roaa
ohie noa mai ra te reira ia tatou na roto mai i te fenua Canada, o te roaa
noa mai taua mau ohipa ra ia'na na roto mai i te fenua Marite mai.
"Te Pia fAOR,Ai "
Te Pia Aoral, oia hoi te Pia apt mau: i ô tatou iho nei hoi te hamaniraahia. — Ua i roa ïa i te mau faaitoito e au no te tino.
Te Pia Aoral, o te mea ora mau. Ua hau to'na maitai i to te mau Pia
atoa e vai nei, e te hoo mâmâ hoi.
No to outou na oraraa maitai, a faarahi i te inu i te " Pia Aoral ", o te
hamanihia e te Fare Pia o Tahiti; Emile MARTIN te fatu.
Teie te huru mau o na pae piti;
Te Hau i'urutia i te hoê pae e to'na ra huiraatira o tei naeahia e 80.
000.000 ;taata, ma te amui atoa atu hoi i roto i taua rahiraa ra i
Oterita e
i to te Teheko Tolovaki e ua riro hoi o Hitler ei mea auore rahi na
ratou ra, eita e ore i te faarue ana`e atu ia'na i te taime nehenehe ai ia ratou,
i te tahi hoi pae ra o Farani ia raua o Peretane e to raua ra mau aihuaraau
taatoa e te Polone e tae noa'tu hoi i to raua mau puai hau ê no raro i
te moana ra, e ta ratou hoi mau rahiraa faufaa e tae noa'tu hoi i te mau
tautururaa a to te ao atoa nei.
TAIETE ATIMAONO
( Iiarnartiraa Tihotá )
E to te fenua nei, haamana`o tatou i te tauturu maitai i
teie nei Taiete, na roto i te hoo-mai i ta ratou tihota.
E mea tia roa ia tatou ia na reira, no te mea, te tauturu
ra teie nei Taiete i te taata no te fenua nei, mai te rave
ï te hoê rahiraa taata rave ohipa e te faatupu hoi i te hoê
ohipa faahiahia i to tatou ai `a nei.
No reira ia hoo tatou i te tihota, e ani ihoa i te tihota
Atimaono; eiaha to te tahi fenua ê atu.
Avaava ovirihia "MARVELS"
Noa'tu e tei hea oe, i Papeete e aore ra i te Mataeinaa,
a ani noa'tu i te mau fare-toa i teie nei avaava ovirihia
" Marvels"; e te vahi faahiahia roa'tu ia puhipuhi oe e ô
mai te mau opuaraa maitatai i roto i to oe upoo e te mama
hoi te hoo.
Te mau parau i faataehia mai no te tama`i;
I te hoê no Tetepa, ua aro atu ia te nuu Purutia i te Polone.
Noa'tu ra te iti no te mau moihaa tamai a te Polone, ua paruru atu ia ratou
ma te itoito rahi e mai te au i ta ratou ra mau ravea i mua i te eneini ra.
Rave rahi hoi te mau oire Polone, tei tupitahia e te mau manu-reva purutia.
Teie te huru mau no te peapea: Tia haere mai te purutia ma to'na atoa ra
mau puai taatoa no te aroraa atu i te Polone, e o, te ore roa hoi e rurua noa
a`e ia'na mai te peu e, eita oia e tauturuhia atu.
E mea fifi roa atoa no te nuu farani no te titauraa atu ia naeahia atu ia'na
te fenua Poíone. Teie atoa hoi te tahi fifi rahi, maori ra e, eita atoa hoi
tatou e hinaaro e faaino atu i te mau Hau, aita ratou i roto i te tamaci, o tei
TOREA
11
arai i te area i rotopu ia tatou ete fenua purutia.
Mai te peu hoi e, te hinaaro ra o Farani i te turn puai maitai atu i te Polone,
hoê noa iho ia ta'na ravea, maori ra o te aro afaro tia noa'tu na nia atu i
to'na otia fenua, i te otia fenua purutia o tei tapiri mai ia'na ra. Area ra teie
nei tau na otia ra, i te paeau no te farani ua paruru maitaihia ia e te pâ
rahi paari e te aueue ore i parauhia ra e "ligne Maginot" e i te paeau hoi o
te purutia ra, ua paturu-atoa-hia ia e te pâ rahi paari i parauhia ra e "ligne
Siegfrid" e tau na pâ paari e te pautuutu maitai hoi teienei tau na pâ e piti atoa.
Area ra noa atu â ia te paari no te hoê pâ, e ore roa te reira e upootia noa
ace i mua i te hoê mau puai rarahi taaê o te tuu tamau-noa-hia atu i nia i te
vahi hoê no te tuparariraa i te mau ohipa paari atoa i ravehia, no te imiraa
i te poromu haereraa.
O te vahi mau â hoi ia e titauhia nei e te nun farani e te peretane. Ia
na reira tatou ra e riro ia o Purutia i te iriti mai i te hoê pae rahi no to'na
mau nuu, mai nia mai i te tahua aroraa no te fenua polone, no te parururaa
i te vahi e arohia atu e tatou ra, e riro ia te reira e tumu no te haavara.vararaa rü mai i to'na nuu i mua i te polone e a tia'toa atu ai ia polone i te tapea
maorõ atoa i to'na ra tiaraa.
E nehehene ia tatou paatoa ia tiaturi i nia i te Tenerare Gamelin e i to'na
mau taata faatere, eiaha ra tatou e tiaturi e, e ite tatou i te mau parau no
te mau ohipa e ravehia mai ra. Eiaha atoa hoi tatou e faaroo haere noa i te
mau hum parau atoa e parauhia ra, hoê noa iho parau ta tatou e tia ia faaroo maori ra e, te mau parau e neneihia mai e te Han. Oia hoi te faaite mai
ra ia oia e, i te 8 no Tetepa o te mahana ia matou i tun atu ai i ta matou
nei vea i raro ace I te hi`opoaraa a te Hau, o te mau parau mau anae ia.
Te Taiete Kuon Fo:
Te faaite atu nei teienei Taiete i to te Tuamotu e, ua tarahu oia e piti
pahi o "Ruahatu" e o "Gisborne" no te tere atu na te Tuamotu na.
E no reira te faaite atu nei taua Taiete ra i te mau feia faaapu e te mau
Hoo-taoca no te mau motu i te vitiviti e te afaro no te tere o taua na pahi
no'na ra, te api e te hoomama no te tao`a e te maa, e e hoomai hoi oia i
nia i te pene maitai roa ace i te mau faufaa hotu no te fenua.
I nia i te tahua aroraa no Polone:
I te poipoi i te hoê no Tetepa, ua tomo atu ia o purutia i roto i te fenua
polone na te mau vahi atoa ra, mai te faaite ore mai na mua e te hinaaro
uei ï te tama`i.
Ua faaû atu te purutia i te hoê nuu no roto i te hoê oire polone, Alta ra
oia i ruru`a e ua otohe atura.
TOREA
Ua faaû atu te tahi mau manu-reva purutia ma te faaite ore, e te tama'i
nei, e ua faaino te reira 16 tiahapa i roto ia Polone. I te ahiahi matamua
no taua mahana tama'iraa ra, ua tamau noa la te tama'i ma te tuutuu ore
i nia i te otia, ma te ore roa o purutia i manuia noa a'e.
I taua mahana ihora ua turai ê atu ia te hoe nuu manu-reva polone ma
te turu atoa-hia mai e te mau pupuhi fenua, i te faaûraa'tu i te mau manureva purutia, e aita roa ratou i manuia no ta ratou tupitaraa i nia i te oire
pû ra o Varsovie. E 7 hoi to te purutia manu-reva i pohe i reira.
I te 2 no Tetepa e rave rahi tei pohe i roto i te mau huiraatira tivira no
Varsovie e no Cracovie, te vahine e te tamarii, i te mau tupitaraa a te
enemi, e ua neneihia hoi te hoho'a no taua mau tino pohe ra, ei faaite papu
raa i to te ao atoa nei i te mau peu oviri e ravehia ra e te Hau Purutia na
roto i ta ratou ra mau ravea.
E' 33 manu-reva purutia, i topa ia polone, i roto i tera mau rahiraa ra, e
20 ia manu-reva taora tupita, 16 pereoo auiri tarna'i "Tanck" e e 500 taata
mauauri purutia i roaa mai i te polonc, e 12 manu-reva to te polone i pohe.
Te faaite mai nei te polone e, i te 3 no Tetepa te rahiraa no te mau pereoo auiri tama'i purutia i ino ia'na ra, ua tae ia 100.
Aore roa o purutia e faatura nei i te mau ture i faaotihia e ana iho no
te tau tama'i, inaha te tupita nei hoi oia i te mau oire aore to ratou e tauturu, i te mau fare faaherehereraa tamarii, te mau oire rii nainai e tae noa'tu
i te mau feia rii faaapu tataitahi ra.
I te 3 no Tetepa te nuu puai o farani i faaû atu ai i nia ia purutia.
Ua faaû atoa'tu te mau manu-reva peretane i roto i te ava tipaeraa pahi
ra o Kiel i te fenua purutia, e te faaite maira hoi ratou e, ua paparu roa te
hoê manna rahi tama'i i roto i taua ava ra, e ua faaino roa atoa hoi ratou
i te vahi hamaniraa pahi tama'i. E te faaite atoa mai ra hoi ratou e, i roto
ï taua aroraa na ratou ra, ua moe ia te tahi pae i to ratou ra mau manu-reva,
I te 3, te faaite mai ra ia te faatereraa Hau polone e, te tamau noa ra te
nuu manu-reva purutia i taua mahana taatoa ra i te taora i te tupita, rave
rahi tei pohe roa e tei pepe noa i rotopu i te mau huiraatira tivira, te faaû'toa
ra hoi te nuu manu-reva polone i te mau nuu pereoo auri tama'i purutia, rave
rahi tei pepe ino roa. Ua pohe e 27 manu-reva purutia i te nuu manu-reva
polone, ia amuihia e 61 te taatoaraa no te manu-reva purutia i parari inc roa.
Area ra i mua i taua mau puai rahi u'ana a te enemi ra, ua otohe tia mai
ia te Polone i Silesie.
I te 4, te tamau noa ra te nuu manu-reva purutia ma te tuutuu ore i ta'na
mau tupitaraa i nia i te oire pû ra o Varsovie, rave rahi te mau fare i paparani e rave rahi hoi te mau taata i pohe, ua pohe e 27 manu-reva purutia i
i te Polone, e 8 to te Polone i pohe.
Te paruru ra o Polone ia'na ma te itoito rahi, e pau rahi boi to te Purutia
í reira.
Ua tupitahia e te Purutia te hoê pahi peretane faauta horopatete, o tei tere
tía atu i te fenua marite no te faahoiraa i te mau ;Marite, i roto taua _mau
Marite ra 100 ia mau potii api, ua riro te tupitaraahia o teie nei pahi ei faaaehuehuraa i te mau huitaata márite.
Te faaite atoa ra hoi te Peretane e, rave rahi te mau pahi purutia tei faatomohia e ana e aore ra tei haruhia mai. Te faaite atoa mai ra hoi ratou e,
te tapapa haere nei ratou i te mau pahi hopu purutia, ria roto ia Atelanetita,
eita ra rotou e faaite i te mau ohipa e tupu ra, o te iteahia e aore ra o te faaroohia e te enemi.
Rave rahi te mau pahi purutia e tare ra na tua, i te faaroo taueraa i teie
parau peapea no te tama'i, ua horo tapuni ana'e atu ra i roto i te mau fenua
tama'i ore.
Ua maurere atu te mau manu-reva na nia We ia Eremani, e ua taora atu
i te rahi tane parau na roto i te mau oire no te fenua purutia, i roto i taua
mau parau ra, te faaite atu ra ia te Hau amui e, eita matou e aro atu i te
huiraatira purutia, o Hitler ra' ta matou e aro e ta'na faatereraa.
Te faaite atoa mai ra hoi te Peretane, ua tae roa atoa atu te tahi nuu manu
reva purutia ì Peretane, na roto ra i te puai o te mau pupuhi fenua pupuhi
manu-reva, ua horo e anae atu ra mai te ore roa i faaino i te oire.
Aita roa We e hamaniinoraa na te manu-reva i faaitehia mai, alta i I+'arani
e aita hoi i Peretane, area ra ua faaineine noa to reira, ua faahaerehia i rapae
i te mau oire rarahi, te vahine e te tamarii, ua hopoi-é-hia atu ratou i roto i
te mau mataeinaa, e ua faanahonahohia hoi te hoê mau faaearaa no ratou i
reira.
Ua hamani-atoa-hia i teie nei i roto i te oire ra o Paris Le hoê mau faaearaa
peto tima-roa-hia, o te nehenehe ia farii e 4.000.000 taata.
Paris: I te 6 no Tetepa: Parau faaite no teie poipoi: mau vahi rü api tei
roaa mai i nanahi i te ahiahi e i te pô.
Peretane: Piha toroa faaiteraa parau: Mea manuia roa te mau ohipa no te
pae nuu moana, e no reira te faaitehia mai ra e pae pahi purutia tei faariro
ia ratou ei pahi tama'i tei tupitahia i roto i te moana Atelanetita, i roto i taua
mau tupitaraa ra, ua faaorahia te mau taata, rave rahi atoa hoi to te Peretane mau pahi hootaoa i faatomohia e te mau pahi hopu purutia, na roto i
tupitaraa, e ua faatomo-atoa-hia hoi taua mau pahi hopu purutia ra e te mau
manna tama'i peretane.
E mea tia atoa ia tiaturihia e, te haere noa ra i te manuia rahi roa te mau
faaûraa a te mau manna tama'i no te " Royal Air Force " i te mau manua
tama'i purutia.
Varsovie: Te faaite mai ra te faatereraa Hau polone e, e faaûraa rahi tei
tupu ì te pae Plonsk e i Ciechanov, te tapea Ulna maite ra to tatou mau
nuu i te pae, Apatoa-Tooâ-o-te-ra i to ratou rani i mua i te puai rahi taaê no
te enemi ra; ua pohe ia tatou 14 manu-reva enemi e 6 to tatou i moe, te faaa_
tea ra i rapae i te oire no Varsovie o te faatereraa Hau e te mau taata putaputa, ua oti roa ia i teie nei.
Te faaite atoa mai ra te yea e, e 30 manu-reva polone tei maurere atu i
purutia e ua tupita . atu i te oire ra o Berlin ; i te 5 no Tetepa, i te taperaa
14
TOREÁ
mahana, ua maurere mai te hoê nuu manu-reva enemi, e 70 ratou rahiraa e
e mau manu taora tupita, e ua taora atu i te mau tupita paura taero e te
mau tupita auahi haapaapaa, ua paapaa roa te tahi vahi, 15 taata i pohe roa
e rave rahi tei pope noa, e te hoê tupita ra, ua tano atu ia i nia i te hoê
pupu tamarii; e 7 manu-reva purutia i pepe e ua mairi i raro, te imihia nei
te 8 tei topa tia atu i roto i te uru-raau.
TE MAU PARA U API NO TE FEÁV UA NEI
Ua rave te faatereraa Hau o te fenua nei i te hoê mau vahi e au ia paruruhia e ia faahereherehia.
Eita roa e faatiahia i te hoo mai, mai te parau faatia ore na te flau i te
mea e ama ia tutuihia.
Ua rave-atoa-hia te tahi mau ture no te opaniraa i te faanuuraa i te hoo
o te ma i nia, e no te faatahunaraa.
Tae noa'tu i te faaatea-ê-raa i rapaeau i te oire mai te peu e, e tupu noa'tu
te hoê topitaraa, ua oti atoa te reira i te faataahia. Ua tatuhaa haerehia o
Papeete nei, na te mau faehau no te tama'i rabi i oti a`enei e faatere i taua
ohipa ra.
Ua farii .te huiraatira i te mau vahi atoa i faataahia ra ta'na i he ei maitai
no'na e ua tiaturi hoi i te faatereraa hau o te fenua nei. Ia haamanaohia e
eita paha tatou e haapeapeahia e te tamai mai te matahiti 1914 i oti a`enei.
E ua itebia hoi e, aita roa'tu e manua purutia i roto i te Patitifa, e mea papa
ihoa ia e, eita e haerehia mai i ô tatou nei.
Tora ra e mito i te mau mea atoa, e no reira te mau vahi atoa i mitohia
ra, tapao faaite ia e, ua maramarama te Han i te ohipa ta'na e rave ra.
Te ravehia nei te mau ohipa no te nraitiraa faehau, na nia i te mau nanairaa e na roto i te titiaifaro maitai roa.
E mea etaeta roa te tune no te mau taata e parau i te mau haavare no te
tamaq.
E hi‘opoahia te mau taata atoa no te mau Hau êê, e te mau purutia ra, tei
raro a`e ia ratou i te faatereraa a te ture.
Te parau faahouhia atu nei outou e, a tiaturi i nia i to outou ra mau raatira e i nia ia Farani.
s
Ua putuputu te mau mero no te Apooraa haamaitai farina i ta ratou putuputuraa i matarohia ra e ua fariihia hoi e taua apooraa ra te mau anima i
anihia mai e te Hau.
Na roto i teie nei mau peapea no te tama`i, aita talla apooraa ì farii i te mau
aniraa o te riro ei tau maroraa, ia ore te Tavana Rabi ia fifi i ta'na ra mau
ohipa.
I roto i taua mau faataaraa i ravehia ra, na faataa-atoa-hia ia te parau no
te faanuuraa i te moni poromu i nia i te 150 fara.ne, e nehenehe noa ra i te
mau taata aufau moni poromu i te haapee i te 100 farane rra nia i te ohipa.
I ravehia ai teie nei ture maori ra ia e; no te tautururaa atu i te mau ohipa
rarahi e au ia ravehia ra.
Teie nei tauturu iti e anihia'tu nei i te huiraatira eita ia e taiohia i pihai
iho i te mau hopoia rabi e amohia nei e te flau i roto i teie nei taime peapea rahi.
A farii tatou tataitahi i teie nei hopoia ma te tahitohito ore,
Lafayette
!%in aare111:x te hcê vahine Imita;nía te pua ahu, ta%i;.t:rt e
¢¢liiiat)Ì~a.~.t i te
E 200 farane te avaóe
Te maa e te fare faaearaa, hoe mcthaºia Caaearaa i te, hepetoma.
Te Aamu o Ali-Baba e na Nana -eia e nlaha-ahuru.
(o tei haamou-roa-hia e te hoê vahine titi)
(Te tueitiraa teie o te aamu, i haamatahia i te Hihi 16 )
Ua ite mau â hoi o Ali-Baba ì teie nei taata i roto i te faapuhaparaa o te nanaeia, e ua faaroo hoi i to'na reo, aita ra o AliBaba e taa faahou nei i teienei i to'na ra huru na roto i to'na
faahurueraa ia'na, ma te faariro atu hoi ia'na ei taata boo hinu.
Inaba ua pahono atu ra o Ali Baba i ta'na aniraa, mai te parau
atu e, haere mai i te fare nei, faaaratai mai ta oe maa niuru i
rota i te aua nei.
tia faanahonahohia atu ra i taua taime ra te hoê vahi, ei vairaa no Lana mau niuru ra.
I taua taime a toa iho ra, ua pii atu ra o Ali-Baba i te ha tavivi
i to'na, mai te parau atu e, ia tatarahia te mau hopoia i nia i
te mau niuru, e ia tuuhia atu hoi •taua mau niuru ra i roto i
te fare vairaa puaahorofenua, e a boroa atoa atu i te paere e te
matie rnaro no te faaamu ia ratou. E ua haere atoa atu ra oia
i roto i te fare tutu, no te parauraa atu ia lVtorotihani e, ia faanahonaho-atoa-hia te tarnaaraa na te ratere o tel tae mai i to'na
ra utuafare, e ia faanahonaho-atoa-hia hoi te hoê piha taotoraa
no taua ratere ra.
E na roto i to Ali-Baba farii poupou rnaitairaa i taua ratere
nei. o Lei tae mai i to'na ra utuafare, na haere roa atura oia i
rapae i pihaiiho i taua raatira nanaeia nei, mai te fiai atu i te
otiraa o ta'na ohipa, e apee mai ai ia'na i rotõ i te fare, e ia oti
roa te mau niuru i te tataratarahia e ia oti hoi te mau faarií
hinu i te faanahonahohia, ua aratai mai ra o Ali-Baba i te raatira nanaeia nei i roto i te piha fariiraa. e na parau atura o AliBaba e, ei te fare nei tara taoto ai, ua faanahonaho vau i te hoê
piha taotoraa no oe, aita teie nei nanaeia i farii oioi i teie nei
aniraa, te hinaaro nei ihoa oia e, e i rapae ata oia e taoto ai, ia
ohie noa oia i te rave i ta'na ra mau opuaraa, e no te rahi o
te maro a Ali-Baba, inaha te faatia nei oia.
Ua tau'a parau noa'tura teie nei nanaeia raua o Ali-Baba, e
taea-noa-hia atu i te taime i ama mai ai te maa, ua tau`a parau
16
T
0REA
noa raua no te tahi ohipa e no te tahi ohipa, e taea-noa-hia atu
i te taime paiaraa o raua nei.
Ia pain teie nei nanaeia, un parau atu ra o Ali-Baba i nia ia'na
e, e te mau mea atoa ta oe e hinaaro i roto i te tare nei, a ani
noa mai eiaha roa oe e taia noa a`e.
Ua titi`a atura raua toopiti atoa i nia, na parau atura te raatira o te nanaeia nei e, e haere rü au i rapae e hi`ohi'o rii atu
i ta`u mau niuru e hoi mai ai, o Ali-Baba ra, haere tia'tura ïa
i te faretutu no te paraparau atu ia Morotihani.
E ia oti ta'na mau parau i nia ia Morotihani, no te parau poroiraa atu e, ia aupuru maitaihia teie nei ratere iti, hi`o maitai atu
eiaha oia ia ere i te hoê a`e mea.
E ua paroi atoa atura hoi i nia ia Morotihani e, ananahi i te
marehurehu roa e haere au i roto i te anavai e hopu i te vai,
faanehenehe mai oe i toû ahu hopuraa pape, e a horoa atu ia
Apatara ra, te tahi atu ia tavini i to'na. E o oe ra e tunu ia oe
i te hoê tihopu maitai roa naû no toû hoiraa mai na te vai mai.
E ia hope páuroa teienei mau poroirad i te poroihia atu e ana i
nia ia Morotihani, inaha ua haere atura oia e taoto.
Area i te raatira o te mau nanaeia, o tei parau e, e haere oia
e hi`o i te mau niuru, ua haere roa ata ia e hi`o i to'na mau
taata, e ma te poroi atoa atu hoi ia ratou i ta'na ra mau poroiraa hopea, mai nia mai i te taata matamua e tae roa atu i te
tanta hopea, e ma te parau atu e:
ft.ia taora anaê mai au i te ofafai rii nainai na roto mai i toû
ra piha. tei reira ia vau te taotoraa. i te reira iho taime, e vahi
outou i te mau auaha o te faarii hinu, mai te auaha mai e raro
roa, e a haere ana`e mai ai i rapaeau i le faarii, e i te reira
atoa iho taime, tei pihaiiho ia vau ia outou no te raveraa i ta
tatou ohipa.
Teie nei mau tipi ta'na i faahiti aenei, e mau tipi oeoe ana`e
ia e te oi maitai, o tei faaineinehia no taua ohipa ra.
E ia oti ta'na ra mau parau atoa i nia i to'na ra mau taata,
ua hoi maim oia i te fare, e i te uputa no te faretutu ua parau atura ía Morotihani, e faaarataí ia'na í roto i to'na ra piha
taotoraa, na rave maira o Morotihani i te mori e ua aratai atura
i teienei nanaeia i roto i to'na ra piha, e ia tae raua í reira, na
ani atura o Morotihani i teienei tanta e, alta anei ta'na e mea
rii e hinaaro. No to'na hinaaro ia ore roa ta'na ra opuaraa ia
iteahia, on tupohe oioi noa atura i to'na mori i te tahi maa taime
iti i muri a•e, e a taoto atu ai, i te taotoraa o teienei nanaeia,
ua taoto noa oia e to'na atoa ra ahu i nia iho ia'na, no to'na hinaaro
ia vitiviti noa oia no te taime e rave ai oia i ta'na ra ohipa .o.
d tai`o mai ia i te vea i mua 42e2 2 te tuC'btiraa o teie nei aarnu.
,-
IMPRUMIERIE ELIE F. JUVENT1N — RUE Du COMMANDANT DE8TREMAU
Fait partie de Torea