TOREA_N_025_1939_Me.pdf
- Texte
-
MATAHITI TORU
HYBL 25
ME 1930
ORE
1100 I TE MA AHEfl HOE: MAHA TARA — E
2 FARANE I
TE VEA HOP.
FRANÇOIS HERVÉ, Directeur-Gérant
Te Vea "Torea"
Te faaô nei te Vea Torea i teienei ava`e i roto i te toru o te matahiti o to'na oraraa, e te mauruuru nei ia te yea i to'na ra mau hoa
maitai, o tei tamau maite i te tamatahiti i taua yea nei, ua tauturu
mai ra ratou e ua faaitoito mai.
No te hamaniraa i te hoê yea, mai te "Torea", e ohipa rahi haapa:0 maitai-roa-hia Ia. Ua rave te yea nei, ei tapa 'o titorohia e am,
no te horoaraa na te mau taata tai`o yea, i te mau parau api afaro roa
a`e no te mau ava`e atoa, e mai te horo`a atoa atu hoi i te hoê mau,
mana`o tano i nia i te mau tereraa atoa o te mau Patireia o te ao nei.
E no reira, teie te ohipa rahi mau, o te paheruraa ia i te rahiraa
yea e faaite ra i te mau parau api e te mau parau api atoa hoi o te
tae mai na te niuniu na te reva o te fenua nei, haaputuputuhia ihora
ia taua mau parau api ravo tei roaa mai no reira mai, e ua faataaêliia atura te mau vahi e ore e auhia e te rahiraa o te mau taata taiô yea.
te reo
I muri mai hoi e iritihia ia i teienei mau parau taatoa i roto i
E
Yea.
neneiraa
fare
tahiti, no te faaineineraa no te tuuraa atu i te
it
te
mau
te
faaite
i
ia taa maitai atoa hoi te mahana no te faaearaa
parau api, no te faaotiraa i te Vea no te aya'e.
i te
E mea titauhia hoi no te papair'aa i teienei Vea, i te tial noa
taime hopea roa, ia nehenehe i te horo`a atu i te mau parau api hopea roa. O te tauiraa i te reo farani j te reo maohi e te neneiraa,
te hoê ia mau ohipa rahi roa. Mea pinepine roa i te vetahi mau taime
no te hoê
e ore roa e nehenehe i te haapapu maitai atu j te tauiraa
i
e
faaauhia
ore
te
mai
nana`o na roto i te reo farani i te reo tahiti,
• •tehoê parapore.
ma
i te
Area ra e au mau hoa e, o teie mau faaiteraa ra e au te reira
Loê tunuraa maa o tei faaineinehia e matou, hoê noa iho ta outou e
maori ra o te taeraa atu ta outou Vea i te mau ava`e atoa e te
e o tei faaite
tai`oraa i te mau parau api mau ana`e, e te haavare ore
net
atu ia outou i te huru e tupu ra i roto i te mau Hau atoa o te Ao
. ku, dotC Lt
TOREA
e te tai 'oraa hoi ï ,te mau aamu rii faaarearea, te mau parau rii tahito
no Tahiti nei, e i te tahi mau mearaa ra, o te mau parau haamaramarama ia no te paeau no te ture.
I roto i na matahiti e piti i mairi aenei ua farii noa matou i te amo
i taua hopoia ra, e na roto i to outou tiaturiraa mai e to outou here,
inaha te farii nei ia matou i te reira. Te faaite atu nei matou e eita
te Torea e hinaaro i te faatupu i roto i teienei fenua i te mau parau
taumaroraa e te mau parau no te vetahi ê atu mau taata. Te mauruuru nei matou na roto i te mau parau haamauruuru o tei faataehia
mai ia matou nei, na roto i te vetahi mau rata. Te hinaaro atoa nei
ra matou i te faaite atu i te vetahi mau hoa o tei tamatahiti i te Vea,
i te haapee mai i ta ratou moni Vea no te matahiti.
"Te Pia AOR/\I
Te Pia Varal, oia hoi te Pia apt mau: i ô tatou iho nei hoi te hamaniraahia. — Ua î roa la i te mau faaitoito e au no te tino.
Te Pia Aorai, o te mea ora mau. Ua hau to'na maitai i to te mau Pia
atoa e vai nei, e te hoo mâmâ hoi.
No to outou na crania maitai, a faarahi i te inu i te " Pia Aorai ", o tei
hamanihia e te Fare Pia o Tahiti; Emile MARTIN te fatu.
TE MAU PARA rT API .NO TE AO NEI
Te huru haere o te Politita o té Ao nei:
Te haere noa'tu rá ia i te papuraa. I te hoê pae ra, te iteahia
nei ia e te na Hau e toru, oia hoi: o Purutia, o Tapone e o
Italia,
o tel au ta ratou faataaraa ma te parau e, e o te na roto ana`e
i te puai o te hoê patireia e iteahia ai to'na ra tiaraa mau.
Ua
tiara mau teienei tau na Hau i roto i na matahiti hopea nei, i te
hara taparahi taata mau, i nia i te tiamaraa`o te taata nei.
O Purutia ra na nia ia i to'na haruraa mai i te fenua (Narita,
e to'na faaoreraa i te fenua Teliexo-Solovati e te faariroraa i taua
mau Hau ra ei Hau Purutia.
Te Tapone na roto ia i to'na faatitíraa'tu, mai te taehae ra te
huru i nia ia taina, e ma te rave atu i nia i taua fenua ra i te
mau huru ohipa taehae atoa e te faufau.
E o Italia hoi, na roto ia i te aroraa atu i te fenua ra o Abyssinie, e i na mahana i mairi aenei ra, ua rave atu oia no'na ra
i te fenna iti ra o Albanie.
©RgA
E teienei na Patireia e torn, te mau atoa ra ia ratou i. te hoe
puai rahi mau, e no reira e mea ataata roa, na nia hoi i to ratou
faatura ore, mai ta ratou ì faaite, na nia
te man vali ta ratou
i faatia e te tau hoi i to ratou ra mau i`oa, e o tei ore roa i faaturahia e ratou ra, ia tae i te taime e hiaai ai ratou i te titan
no te ham mai í te hoê fenua api no ratou.
Ua roa hoi na matahiti o to te na Rau Farani, Peretane e o
Marite e te tahi atu â mau fenua, tiaturi-noa-raa i nia i te bau,
e ua hinaaro mau â hoi ratou net i taua bau ra, e na nia i te
tiaturi papu i taua vahi ra, na faatupu ihora ratou i te hoê amui
raa no te mau Hau atoa, e na nia i taua taiete i faatupuhta e
ratou ra, e haapae roa ia ratou 1 te ohipa tamari.
Ua anaanatae hoi taua mau hau nei i nia i taux hinaaro o te
taatoaraa i taua hau ra, e ua haere roa hoi te mana`o o te mau
taata faatere o te mau Hau rarahi i nia i te opuaraa no te faaore
roa i te mau ohipa no te mau moihaa tamari, e ua haamata hoi
te tahi mau Patireia rarahi i te faaore roa i te mau moihaa tama`i i nia to ratou ra mau Patireia, o to roto ihoa i taua Taiete nei.
Te pereoo taataahi e te pereoo uira "PEUGEOT"
Te pereoo taataahi " Peugeot ", o te mau pereoo ïa o tei hau a`e i te maitai
i te mau pereoo farani atoa. Ia hoo outou i te pereoo " Peugeot ", e tia te
reira i te vairaa e a tau noa'ty. Ia hoo râ outou i te mau pereoo hoo mama.,
e moni hue Ia ta outou, eita roa e maoro ua ino, e au atura Ia i te hoê maa
tapû rahi auri faufaa-ore.
Te pereoo uira " Peugeot ", tei te fenua farani Ia te hamaniraa-hia, te
hoê teie mau pereoo o tei hau i te maitai e te tano maitai hoi no to outou
na mau fenua rii ei faauta horopatete e aore ra ei faauta puha. Ia hoo outou
i te pereoo uira (Camionnette) "Peugeot ", e mauruuru maitai outou i te
reira haamauaraa moni, no to'na paari e te iti hoi o to'na mau haamauaraa.
A poroi ana`e mai i to outou mau pereoo taataahi e to outou mau
pereoo uira ( camionnettes ) i Papeete nei ia lllz René Solari, mono i te fare
"Peugeot" e aore ra i te Piha ohiparaa a te "TOREA" i Papeete nei.
I roto hoi i taua mau tau ra, na roto i te huna, te faarahi nea
ra ia nau na Hau enemi ra i ta ratou ra mau moihaa tamari,
e na roto ho i ite faahae i te manao o te man ui api e te arato
hoi i nia i te manao hinaaro tama`i, mai te haro haere hoi i te
fenua o vetahi ê ra. E alta atu hoi e mea ohie roa ia faahema
i te mau huiraatira e i te taata tataitahi hoi, i te parau e, e
no nia roa a'e ratou i te tab! pae. Ua pee atura hoi te mana'o
o te mau huiraatira Purutia, te Italiae te Tapone, i taua mau parau
T Õ R 1JA
i faaamuhia ratou ra, e taua mau taata faatere hoê roa ra, mai
te air e; e o :ratou i nia te mau patireia taatoa o te ao nei, e te
tapi mau Patireia ra, e mau patireia tahito anse ia ratou, ua hope
to ratou ra tau, eita hoi ratou e pipiha faahou i mua i te puai
o. te mau.ui api. E no reira, i roto i te mau ui api no Purutia
e no Italia, ua ineine roa ia ratou no te faríiraa i te mau teimaha
atoa e tuuhia mai i nia ia ratou ra, e ua pee maite atura na
Mari i to ratou mau upoo faatere. E i te mau mahana atoa ra
te ani-noa-hia ra ïa ratou i te mau tautururaa api. E te farii ra
and ratou i te horoa'tu i te reira i teienei, ma te aau tae, ia
hi'ohia atoa ra te vai tahaa noa mai ra teienei, te mau tapa'o
no te tahitohitoraa o taua mau huitaata ra.
Eiaha roa e haamoê i te ani i te mau fare-toa atoa o
ta outou e haere e hoo i te pu `a, i te ani ihoa i te pu `a
inaitai rahi ra : "
Tiare Tahiti "
Aita'tu, no te
u `a i te ahu, 72 o/o te puai o te hinu i roto, o te ore roa e
au te rima, e o te ore roa e faaino i te ahu, e te hoomama hoi.
NA TEHONY TONY No 1877.
I pihai noa iho i te fare-toa a Hérault i Papeete.
Alta atoa na taata rarahi faatere nei e hinaaro faahou i te haaaoro atu â, no te mea, te hinaaro rCa nei raua i te haapapu
maltai i te tumu no to raua hinaaro mau i te amui tahi, ia viro
aua ei upoo faatere no te ao atoâ nei.
No te hinaaro raua i te manuia i nia i taua vahi ra, hoê noa
iho ia tumu ta raua i mana`o maori ra, ia vai taoto noa ia te
vetahi mau Hau, i roto i te mana`o no te peapea ore, e ia rave
riirii noa mai hoi o na taata rarahi faatere nei, ma te tama`i
ore, i te mau Hau rii nainai e tapiri atu ia raua ra, e a tahoe
ai no te aro-raa mai i te mau Han o te taoto hau noa ra, e ia
e i te araraa, aore roa ia e ravea faahou no te aro mai ia raua ra.
Te vai nei ra hoi te hoê raau taero e vai ra roto i te mau
faatereraa o tei mau i te mana taatoa, maori ra: o te manuia mau
o te ohipa e mana`ohia e ratou ra. No te matau noa hoi i te haamurehia ratou ra e to ratou mau nunaa, inaha, ua mana`o iho
ra' ratou e; e na riro ia ratou mai te hoê atua, e eita atura ratou
e farii faahou i te mau mana`o taa`e i to ratou iho ra.
Te mau parau faatiahia i faaotihia e Hitler i muri a`e i te apooraa no " Munich" e mea tura roa ia, Ua farii oia í te fatura
TOREA
5
i te niau otia fenua no Teheko=Solovatt. I roto hoi í:. tie äva`e
Mati i mairi a`enei, ma te faaara ore atu i te hoé noa a`e taata,
e mai te faafaufaaore-roa i te parau i tapuhia e ana ra, ua tono
atura i to'na ra mau nun, no te haru titi mai i taua fenua Teheko-Solovati ra.
I taua taime ihora. ua ara ihora to te ao taatoa nei. [Ja horiaria roa a`e ra hoi te mau Hau rü nainai ot e piri atu i taua
fenua Teheko-Solovati ra, e ua mana`o ihora te vai ra to ratou
mahana e haru-atoa-hia ai ratou e Hitler.
Te Pape " GAZOR"
Te "Gazor" e rito Ia o tei iritihìa mai no roto mai i te mau hum maa tupu
atoa o te fenua nei, o tei anoihia i te tihota, te pape e te gaz. Te hoê teie
pape o tei hau atu i te maitai no outou e to te Tuamotu na, no te haamaharaa i to outou hiaai maa tahiti, aita hoê topata ava taero i anoihia i roto i
teie nei pape GAZOR. E hoohia te GAZOR e 30 farane i te tatini hoê, e 6 farane i te hoo mohina, ia faahoi-mai outou i te mau mohina. e faahoi faahouhia'tu te na moni e 6 farane no te tatini mohina pau.
A. tamata e homa i te inu i teie nei pape "GAZOR ", tena i nia i te mau
pahi hootaoa atoa, e aita rá, poroi-roa-mai i Papeete nei, i te piha-ohiparaa
a te Torea. Ia tamata outou, eita e fiu faahou.
Ua ineine roa atura o Peretane, o Farani e o Marite, no te
parara atu i te farina e opua faahouhia i te haru e taua na Patireia
enemi ra. E ua faao atoa mai hoi o Hutia ia'na roto i te na Hau
anxut nei. Te huru`e
tetereraa ohipa a na taata rarahi nei
i taua tairne ra, te ta ra ia raua i teienei e, e ta raua atoa ra
mau opuaraa no te harn haere i te mau Hau rii nainia ra, te ore
nei ia, mai tale atu mahana. Eaha'tura ia ta taua na taata rarahi
faatere nei ohipa e opua i teie nei ? Eaha te ohipa e oti ia raua ia
rave í teienei.
Ua faataero hoi raua i to raua mau huitaata, mai te parau e,
e no nia roa a`e raua i te vetahi mau toto. O te au ia te auraa
e o te taata uouo ana`e i mua roa, e tei roto ana`e i te Hau Purutia e te Hau Italia toua toto nono puai ra te vairaa. E au :te parau faaahaaharaa i te taata hau a`e, ei parau e nehenehe ia maro•
hia, no te mea hou i Purutia e i Italia, eita e tia ia parau e. te!
mau ra raua i te toto nono mau. Aita paha e Patireia i
Fait partie de Torea