TOREA_N_024_1939_Eperera.pdf
- Texte
-
ttATAHITI
.
PIT /;,0
ÉPFßERA 1939
Í11H[ 24. _
ORE
ROO I TE MATAH[TI HOE: E MANA TARA — E FFARANE I TE VEA HOE.
FRANÇOIS HERVÉ, Directeur-Gérant
áitiraá Peretiteni no te Hau Repupirita Farani
Te Peretiteni no te Hau Repupirita Farani ra o Miti Lebrun tei
maiti-faahou-hia i te 5 no Eperera i Versailles, na te mau amuiraa
"Sénateurs " e te mau Tepute. Mea puai roa te reo hau i nia ia'na
i taua maitiraa ra, e o tei oti i te maitiraa matamua mau. I te roaraa
taatoa o te Peretiteniraa o Miti Albert Lebrun, ua riro ia oia ei tia`i
maitai no ta tatou nei Faatereraa Hau, ua tia oia i to'na tiaraa mai
te au i te hoê auvaha faahiahia no te Repupirita.
I roto i te huru o te tereraa i teie mau mahana o te mau peapea
huru-rau, e mea maitai ihoa i te maiti faahou-raa-hia o Miti Lebrun
e nehenehe paha Ia ia man•a`o eita ia e motu te tahi mau ohipa i nia
i ta'na ra aveiâraa, no nia i te mau peapea no Europa. O to tatou râ
hoa o Peretane, o tei riro oia nei, ei faahiahiaraa na te huiraatira
taatoa, o ratou mau râ tei oaoa rahi roa i mua roa, i teienei maiti-faahouraahia ona. Ua maitihia oia i te 5 no Eperera 1939, no te faa-apiraa i to'na tiaraa mana Peretiteni, e hitu ia matahiti to'na mau faahouraa i teie tiaraa mana api, o te haere roa ia i te 5 no Eperera 1946
e oti ai. Mai teie nei e taeatu i te reira tad ra, ua hol faahou maira
la te afaroraa o te mau mea'toa i Europa. Ia tiaturi noa'tu tatou, e
mai te reira ihoa.
TE MAU PAR AU API NO TE AO h ET
I te fenua Paniora.
Ua oti mau teie tani,a`i Paniora i teie nei. Ua faaea roa te liepupirita
i te aro, te riroraa te oire ra o Madrid, riro faahou atura te oire ra o
Barcelone i te rima o te Tenerare Franco.
Ua riro 'fa ia'na te hanahana e te teialta rahi no te amoraa i teie pau o
te fenua, o ta ratou paatoa i tun ì roto i na matahiti e torn i roto i te
ohipa tama`i, mai te faaherehere ore.
TOREA
Te mana`ohia nei e nahea ra oia i te amo i teie mau pau rarahi, mai
te peu e, eita oia e farii i te tauturu a Farani e o Peretane, no te mea o
te na Patireia noa iho ia e iteahia nei, o te nehenehe ia tauturu puai, i
nia i te pae moni ?
Te vai ra to Farani Tonitara mana i Paniora, oia hoi o te Maréchal
Pétain, e mai teie atu mahana ra, e imi ihoa la oia i te paruru puai i te
fenua farani i pihai iho i te Tenerare Franco.
Ua faahoihia i Paniora te mau pahi tama`i o te paean repupirita, o tei
haere mai i te fenua farani ra o Bizerte, e o tei iritiritihia te mau puai
tama`i i nia iho.
Ua faaite te Hau Farani ia Franco e e faahoi-atoa-hia te mau moihaa
tama`i e té mau faufaa moni, o tei hopoihia mai i te fenua farani i te
taime a horo mai ai te mau Paniora Repupirita i reira. E mai te faahoiatoa-hia'tu i roto i te rima o te faatere-hau i Paniora, te mau milioni
moni Paniora o tei hopoihia mai e vaiiho i roto i te Fare-Moni Rahi i
Farani na te feia haapa`o Fare-Moni o Paniora, no te oire ra o Madrid.
Ia hi`ohia, alta roa'tu Ia e vahi peapea e nehenehe ia tupu i roto i na
fenua tapiri nei o Paniora e o Farani. Hoê noa ra ïa vahi e mana`ohia ra,
maori ra ia tiavaru-roa-hia'tu te taata no te fenua êê i rapae i Paniora, mai
te mau nuu Italia, te Purutia, e o tel haere mai hoi e faaea tumu i taua
fenua ra, i roto i te taime a haere noa ai te tama`i i rotopu ia ratou iho.
•
E o ta te Faatere-Hau e ti`a ia teie nei i haapapu maltai e e tiavaruhia'tu''
ia, ia roaa te re' ia Franco.
Te iteahia ra hoi, e te faaea noa ra
te mau taata faatere manu-reva
no Italia e no Elemani i nia i te mau motu ra, no Baleares, o te poromu
Ia no Farani no te haere atu i Algérie { Afirita ), o te ore roa ta Peretane
raua o Farani e nehenehe ia faatia i te reira, noa'tu eaha te ohipa e tupu.
Te pereoo ta4taahi e te pereoo uira "PEUGEOT"
Te pereoo taataahì '" Peugeot ", o te mau pereoo Ia o tei hau a`e i te maitai
i: te mau pereoo farani atoa. Ia hoo outou i te pereoo " Peugeot ", e tia te
reira i te vairaa e a tau noa'tu. Ia hoo ra' outou i te mau pereoo hoo mama,
e moni hue Ia ta outou, eita roa e maoro ua ino, e au atura la i te hoê maa
tapû rahi auri faufaa-ore.
Te pereoo uira " Peugeot ", tei te fenua farani Ia te hamaniraa-hia, te
hoê teie mau pereoo o tei hau i te maitai e te tano maitai hoi no to outou
na mau fenua rii ei faauta horopatete e aore ra ei faauta puha. Ia hoo outou
i te pereoo uira (Camionnette ) " Peugeot ", e mauruuru maitai outou i te
reira haamauaraa moni, no to'na paari e te iti hoi o to'na mau haamauaraa.
A poroi ana`e mai i to outou mau pereoo taataahi e to outou mau
pereoo uira ( camionnettes ) i Papeete nei ia Ml' René Solari, mono i te fare
"Peugeot" e aore ra i te Piha ohiparaa a te "TORRA" i Papeete nei.
uropa :
Mai te mahitiraa'tu a e"nutrtéra ópea a té Tórea, ua tupu ia té`tah
mau ohipa rarahi falto-ore e eaha tel oti: o te haruraahia fa o te fenua
Teheta na te Elemani, e mai te faatura-ore i te mau faaauraa no teie iho.
nei, e ua hape hoi i mua ra. E te otoheraa parau, na nia ia i te aniraa a
te nau taata too-piti e aore ra too-toru, e faatere ra i taua fenua ra, e haere
mai e rave atu i raro a`e i te faatereraa a Purutia i taua fenua nei, e teie
nei hoi taata faatere-hoê roa ra i Elemani, ua faaite pinepine oia e te tumu mau o ta'na ra faatereraa e ta'na ra polititaraa, maori ra la o te vaiiho
i te Patireia e te Patireia ia ratou ratou iho, ia faatere i to ratou ra fenua,
e inaha hoi ua haru oia i te Oire ra o Prague e i te fenua ra o Bohème
e o Moravie.
Ua ore ïa te oraraa o taua fenua Teheto nei, e ua riro ia te Teheto i
teienei i Elemani.
Ite tahi hoi na hepetoma i muri mai, inaha ua na reira faahou â o Hitler
i nia i te hoê Hau iti nainai roa, i te pae miti no Baltique. Mai reira mai,
aita hoê taata e nehenehe faahou i te tiaturi i te parau a Hitler. Ite maramarama-noa-hia'tura ta'na ra politita, e te mau taata hoi o te tiaturi rii noa
ra ea i ta'na ra mau parau no te hinaaro i te hau, alta roa ia e tiaturi';
faahou nei.
Ua papu maitai ihora, e te hirtaaro mau o te faatereraa Hau o Elemani,
o te haru ia i te hoê puat rahi no'na i ropu i Europa taatoa na nia i te
haru atu i te tahi e te tahi Hau rii, o te faataaê roa'tu ia'na i te mau
maitai rahi e te mau fenua papu no te titona faraoa, e vai ra i te mau
pae mill no te Miti-Ereere e te mau mori arahu o .Rumania.
O Polone, o Rumania, o Bulgaria e o Yugoslavia (te fenua Serebía i
,
mua ra ), te ite nei ïa ratou e aráua`e ratou e roi-atoa-hia ai i te ati.
Ua imi hoi o Elemani i te faatupu i Ukraine ( Rutia) i te hoê Patiréia,
na roto i te ueue i te peapea, ia taa na huiraatira e faaea ra i reira. Te
mana`o ra ia, e ia tupu taua Patireia ra, e haru oioi mai ia i raro aê i ta'na
ra faatereraa, no te faarahi faahouraa atu i to'na ra Patireia na te reira pae.
I nia i taua vahi ra, na nia noa ia i te auhere paari maitai o Farani é
o Peretane e nehenehe ïa ia raua, ia faatupu i te hoê aua paari.
No reira te Faatere Hau rahi no Peretane i rave etaeta roa ai i te hoê
tumu parau paari, e o te hoê 'fa ohipa o tel ore roa ea i iteahia i roto i te
aamu o te fenua; ua faaite papu ihora i mua i te aro o te mau taata atoa,
na roto i te Apooraa i haaputuputuhia e ana ra, o te parau ra e: « Mai
te faatiahia oia e te Hau Farani ia faaite i to'na ra fariiraa paatoa i nia
ì te parau i muri nei: Te haapapu nei o Peretane e na nia ï te mau peapea
rahi e tupu nei i nia i te ao atoa nei, e tuu oia, mai te mea
e aro
TORRA
faahou-hia te hoê Patireia, noa'tu e o vai, i te puai taatoa o to'na ra mau nuu
no te mau fenua Feretane taatoa e te mau nuu o te mau fenua Farani, i
turu i te fenua e arohia ra».
O Elemani e o Italia o tei ite atoa i teie parau, mai te mea ra e, e te
maru atura. No te mea, ua haere te parau: e ua fatata o Polone i te haruatoa-hia, e te faaite ra raua e e parau haavare taua parau ra.
E te tahi hoi, o Marite, o te ite ra i teienei i te mau peapea ino e tupu
ra e te mau haerehaereraa e iteahia ra, te faatiâ ra ia na te paeau o te Farani
e o Feretane, e te au-ore roa ra i te mau hinaaro o Hitler e o Mussolini.
Mai te peu e tupu noa'tu te tama'i, ua ite fa o Elemani e o Italia, e mai
teie atu mahana, e haere ia te mau Patireia atoa o te ao nei i nia ia raua
e to ratou puai taatoa e ta ratou atoa ra mau faufaa moni.
Te haere atura te parau a te Peretiteni ra o Rosevelt i te afaroraa. Te
parau ra : c i roto í teie nei ao 10 0 /o taata o tei faariro i te ohipa tama`i
ei ohipa faahiahia, e 90 0/o taata o te hinaaro i te ora i roto i te hau a.
Eita ia e ore, e te vai ra te mahana, e o teie 90 0/0 taata, e mea papu 'fa, ratou i
te amui tahi no te faaore i teie 10 0/0 taata mana`o ino.
I Marite Apatoerau, i roto i te mau Hau atoa no taua mau pae fenua
ra, ua imi te mau elemani o tei haere atu e parahi tumu i reira, i te rave
i te faatereraa fenua, no te opuaraa e faatupu i te orurehau i roto i taua
mau Patireia ra.
Ua puai roa ra te paeau taata o tel patoi eraeta, e ua faaitehia e i te
fenua Brésil e o Chili, ua tupu ia te tahi mau peapea rarahi, e mai te
faatupu i te orureraa Hau, ei patoiraa i taua mau peu a te Elemani ra. Ua
parauhia, e i teie nei iho nei, ua tuuhia te hoê ofai-paura i roto i te fare
o te Tonitara mana o Elemani i te fenua ra o Chili.
I te mau vahi atoa o te ao nei, te iteahia ra e te upootia ra te mau
mana'o maltai ; e te maa ravea iti noa a`e paha ia no te roaaraa te hau i
nia i te enemi mai ia Hitler e o Mussolini, o tei ô i roto i to raua mana`o
e o te na roto noa i te puai te ravea faahiahia roa a'e.
Ua ite raua i teie nei i te mana'o o to te ao. E nahea ia raua i teie nei ?
Ua ite ta-taitahi te taatoaraa e ua poto ta raua faufaa moni, eita roa ta
raua e nehenehe ia farii i te hoê tama`i maoro.
E tamata noa anei raua i to raua puai, mai te faatupu i te hoê tama`i
na roto i te huna, no te tamataraa i te tapea i ta raua ra faatereraa
eiaha raua ia ore roa ?
Eiaha atoa ra hoi e huna, e e nehenehe maitai ia raua i te faarahi i te
ino, na mua i to raua ore-roa-raa.
Eita atoa hoi e nehenehe ia raua i te ore i te ite, e o te hoê pae rahi
o te huiraatira o ta raua e faatere ra, aita roa ia e au ra i teie faatereraa
na te taata hoê roa ra.
TOREA
Teie hoi hoê ohipa iteahia e te papu maltai. Te vai ra i Farani, ua huru
fatata i te 900.000 taata italia, o te ora ra mai te hau e te oaoa i raro
a'e i te tamaru o te reva farani.
Lia mana`o o Mussolini e haamata`u mai oia ia tatou na nia i te horoaraa i te faaueraa i to'na mau Tonitara, no te faahoi mai i Italia i to'na
ra mau taata Italia atoa. 100 ana`e iho tel faatura i taua faaueraa ra, e te
toe taatoa, ua au a`e ia ia ratou i te faaea i fa ani, no te mea te ora ra
ratou mai te oaoa, e e 350.000 i rotopu ia ratou, maori ra ia o te màu
tape, o tei faaau aenei e e faaô ratou i roto i te nuu farani, mai te peu
e faatupu o Mussolini i te tama`i ia Farani.
I Tunisia, te vai ra 90.000 italia, i muri aê i te mau faaino rahi a te
mau yea italia ia Farani, e 43.000 taata italia o tei ani no te faa-farani
ia ratou.
I te hoê mahana, i te taime mau a puai roa ai te mau parau faaino a
te mau yea italia ia farani, ua piahia'tu i nia i te mau Lima fare atoa i
Roma e i roto i te mau oire rarahi atoa o italia, teienei parau : « Ta te
Italia e hinaaro nei, o te hau Ia ». Hoê hora i muri mai, ua poi taatoa
taua mau parau ra i te tahi atu mau yea, o ta Mussolini i faaue i to'na
ra mau taata no te faaore atu t te reira mau parau auore na'na ra.
Ua tupu teienei peu i roto i te mana`o o te taata italia, no to ratou
hinaaro ore i te tama"i e te farani, e te tan atoa ra ïa e te paruparu ra
te au o te taata, i taua fenua ra, i te faatereraa a teie Hau, e alta roa
e au faahou te oraraa o 4e taata e teie mau faataaraa.
"Te
Pia AO R Af "
Te pia Aorai, oia hoi te Pia api mau: i ô tatou iho nei hoi te hamaniraahia. — Ua î roa Ia i te mau faaitoito e au no te tino.
Te Pia Aorai, o te mea ora mau. Ua hau to'na maitai i to te mau Pia
atoa e vai nei, e te hoo mâmâ hoi.
No to outou na oraraa maitai, a faarahi i te inu i te "Pia Aorai ", o te
hamanihia e te Fare Pia o Tahiti; Emile MARTIN te fatu.
I te fenua Tinito:
Te mau peapea i te fenua tinito ra, te haere noa atu ra ea ia i te papu
maitai-roa-raa te manao o te vetahi pile o tei parau e, e ore roa o Tapone e
manuia i mua i taua patireira rahi ra.
Aore â hoi te nunaa tanta no te fenua tinito i île e, eaha na ra te auraa
no te parau ta tatou e parau nei e, te here i te patireia. Na te haaviraa hoi
o Tapone o tei hinaaro i te hooromii roa mai i taua nunaa rahi ra i ara ai
ratou i nia i taua vahi ra. E ua ara mau hoi ratou í teie nei.
6
TOREA
A puhipuhi ana`e i te Avaava
"NATIONALE"
Te avaava oviri o Lei hau i te maitai e te hoo-mama, o te hoohia
i Papeete nei 1 fr. 10 i te puohu hoê, ía rave oe hoê afata ( 20 puohu
i roto) tei roto te hoê mau taon rü haamauruuru : tipi ofati e
aore ra e tahere arapoa poepoe.
Area ra, tei raro ace noa ea o Taina i te taahiraa avae o Tapone, incha ua fatata
e 2.000.000 faehau Tapone e tapea noa ra i te faatereraa no te mau oire rarahi
no taua fenua tinito ra e tae noa atu i to'na ra mau ava tipaeraa pahi, te
mau anavai rarahi e te mau reni tereraa pereoo auahi, area ra i roto i te pae
rahi no taua nunaa ra, ua farii mai ratou i taua faatereraa Tapone ra; na
roto i te auore e te inoino maha ore.
I te tahi pae no te fenua tinito ra, te imi ra ia o Tchang Kai Seck i te mau
ravea no te faaitoitoraa i te tapearaa mai i te hau, na roto i te tono haereraa i te parau mai te afaihia e to'na ra mau taata. Te pohe noa ra hoi i te
taparahihia te mau tapone e haerehaere tataitahi noa ra, ia farereihia e te Tinito.
Ua haere roa i te rahiraa te fiu o te nunaa Tapone i te faaoromai-noa-raa
i te mau faateimaharaa e titauhia ra i nia ia ratou, mai roto mai â i na ava'e
e rave rahi i maki aeuei, e mai te ore roa hoi ratz}t e ite nei i te h.oê a`e vahi
api no te maitai: Te tupu ra hoi te inoinoraa i roto i taua mau huitaata ra i teie nei, e to
ratou atoa mauruuru ore i to ratou ra mau raati.ra faatere, o tei aroto ia ratou
i nia i te ea no te veve, e te haere noa ra hoi te reira i te rahiraa i te mau
mahana atoa.
Te mau parau api no te fauna tinito o tei tae mai i teie nei mau mahana
i te mau Tinito no Papeete nei, te faaite mai ra ia e, e 200.000 faehau mau,
fatata e 3.000.000 franc tireur ( taata noa ia eere ratou i te faehau ) o tei faaati
anae ia Canton no te haru faahou mai, mea papu ra ratou i te manuia, mai
te mea râ e, ua hoo faahouhia atu â ratou e to ratou mau upoo faatere i te
Tapone i te moni, ua ino faahou ia ratou. Area ra eita roa paha taua mau peu
ra e manuia faahou.
I roto i te avaê i mairi aenei e 8 taata tiaraa teitei no te fenua tinito, e
e piti Tapone, o tei taparahi pohe-roa-hia e te mau mero no roto i té taiete
here i te patireia.
I rotopu i taua mau taata i taparahihia ra te faaitehia ra ia e : te hoê râ
o te Tonitara tinito tahito ia no Paris oia hoi, o te tamaiti tiaraa huiarii ra
o Ly, mootua no te arii no Petcheli Ly Hung Tchang o tei piri atoa atu i
raro aê i taua faatereraa Hau Tapone ra, ta te Tapone i hinaaro i te faatupu,
a ti'ai atu ai ï te mahana e nehenehe ai ia ratou i te tuu atu i te hoê taata
no te faatereraa i taua Hau tapone ra,
TOREA
7
I roto i Chong King, te haaputuputu ra ia o Tchang Kai Seek i ta'na
mau moihaa tama`i e te mau ofai pupuhi e a faaineine atu ai oia ia'na no te
faailraa rahi ta'na e opua nei. Te parau atoa hia ra e, un ineine atoa te mau
ui api no te pee atoa atu na muri i to ratou aito, o tei here i.to ratou ra Patireia.
E mea fifi no te faaite atu i te„ huru e tupu, a muri a`e, teie ra te vahi e
nehenehe ia tatou ia feruri noa, maori ra e, "te hoê nunaa rahi o tei naeahia
e 400.000.000 taata, o tei ta.hoé ana ma te mana`o hoê, e riro ia ei mea faufaaore i . mua ia ratou ia huri atu i raro i te tai, i na taata e 2.000.000 Tapone
o tei tia mai i nia iho ï to riitou ra fenua.
Te taatoaraa hoi no te taata no Atia, no roto anaê•ia ratou i te haapa`oraa
Boudhisme (oia hoi o Bouda to ratou Atua) o te hoê teie haapa`oraa o tei
hau atu i te haapa'oraa kiritiano, o te ore roa ratou e farii i te ohipa no te
tama'i e te taparahiraa taata. Un haaparare aenei hoi o Tagor, te hoê papai
parau rahi Boudiste, na roto i te Vea, i te parou no roto i te hoê rata o tei
faataehia atu i te papai parau rahi no Tapone, i roto hoi i taua rata ra te
faaite ra o Tagor e, e hara rahi ta Tapone, no te taparahi taata, na roto i
to'na haereraa e tama`i i nia ia Taine. Ua haapararehia hoi teienei rata na roto
i te mau huru reo atoa no Atia e na roto hoi i te mau Vea atoa. E na te
mau parau hoi no roto i teienei rata i hi'o ino-roa-hia atu ai o Tapone e te
vetahi pae o taua nunaa Atia ra,- o tei tiaturi noa ea i nia i taua ture na
ratou ra. I roto ia Mia taatoa, aore roa te mau faretoa e farii faahou na i te
mau taoca no te fenua Tapone mai, o tei riro atoa hoi te reira ei ino e ei
veve rahi no Tapone, na roto i te farii-ore faahou-raa-hia ta'na ra mau tao`a.
TAIETE A.TIMA0N0
( Hamania'aa 'Mom)
E to te fenua nei, haamana`o tatou i te tauturu maitai i
teie nei Taiete, na roto i te hoo-mai i ta ratou tihota.
E mea tia roa ia tatou ia na reira, no te mea, te tauturu
ra teie nei Taiete i te taatas no" te fenua nei, mai te rave
i te hoê rahiraa taata rave ohipa e te faatupu hoi i te hoê
ohipa faahiahia i to tatou ai `a nei.
No reira ia hoo tatou i te tihota, e a,ni ihoa i te tihota
Atimaono; eiaha to te tahi fenua ê atu.
Avaava ovirihia "MARVELS"
Noa'tu e tei hea oe, i Papeete e aore ra, i te Mataeinaa,
a ani noa'tu i te mau fare-toa i teie nei avaava ovirihia
" Marvels"; e te vahi faahiahia roa'tu ia puhipuhi oe e ê
mai te mau opuaraa maitatai i roto i to oe upuo e te mama
hoi te hoo.
8
TOREA
I te fenua Albanie:
Teienei fenua, o te hoê ia Hau iti nainai roa, e vai i roto i te miti
"Adriatique ", i mua noa a`e i te mau otu`e no te fenua Italia.
A tahi ahuru matahiti aenei i teienai, ua farii te italia i te tuu faahou atu i nia i te torono-arii o taua Hau iti ra, i te hoê arii api o Zogou. Ua haaipoipo hoi taua arii nei, a tahi aenei matahiti i teienei,
i te hoê potü no Hongrie, o Geraldine, e no fanau noa iho nei oia i
te hoê tamarii tamaroa.
No te auoreraa o Mussolini i te arii nei o Zogou, ua haere atura e
haru mai i taua fenua Albanie ra.
E maha-hanere manu-reva o tei tuuhia'tu no te maurere na nia i
taua fenua ra. Ua hurihia'tu hoi i nia i taua fenua iti ra e 35.000 faehau italia e te mau moihaa tama`i.
Alta atoa te huiraatira no Albanie i farii i teie, e ua tamata ratou
i te tapea i to ratou fenua, e no te ore ra e û ia ratou, ua farii
noa
atura i te hau. Area i te Arii e te Arii vahine, ua horo ia
mai te tapuni i te fenua Grëce, e i te tahi nau na mahana i muri iho, ua riro
te mau italia ei upoo faatere i taua fenua ra. No roto hoi teie
mau
huitaata no Albanie nei, i te haapaoraa Mahometa.
Ua aehuehu te mau Mahometa atoa i te itaraa e, e ua tü te italia
e haru atu i taua fenua iti ra, na roto i te haavi e te puai.
Na roto i te patoi-puai-raa a Peretane ioteie ohipa i ravehia e Mussolini, ua pahono atura o Mussolini e, eere e no to`u hinaaro i teie
fenua, i haru mai ai au i taua fenua ra, no to`u ra hinaaro i te tiahi
atu i tera Arii, no te ino o ta'na ra faatereraa i nia i tera fenua. ê
Na roto i te mau parau api hopea roa, te faaitehia ra e, e ua faariro-atoa-hia e Mussolini, te arii no Italia, ei Arii no Albanie.
Eiaha roa e haarnoê i te ani i té mau fare-toa atoa o
ta outou e haere é hoo i te pu `a, i te ani ihoa i te pu `a
maitai rahi ra :" Tiare Tailiti" Aita'tu, no te
pu% i te ahu, 72 o/o te puai o te hinu i roto, o te ore
roa e
pau te rima, e o te ore roa e faaino i te ahu, e te hoomama hoi.
NA TEHONY TONY No 1877.
I pihai noa iho i te fare-toa a Hérault i Papeete.
Te mau tupuraa ohipa i Europa.
Na roto i te haruraahia iho nei te fenua iti ra o
Albanie, o
te reira ia Farani raua o Peretane e, e opuaraa mau ihoa na te tapao faaite
Hitler
solini i te faatiti atu i te oraraa hau o taua mau Hau rü nainai ra. raua MusE rave rahi
TOREA
9
te mau apooraa i faatupuhia`i rotopu i te mau Faatere-Hau rarahi no te mau
fenua atoa.
Ua papu maitai roa atura ia, i te taatoaraa Hau o te ao nei i teienei e, e
mea ti'aroa i te opani, mai teie atu taime, i taua mau huru peu ra, eiaha e tia'i
faahou, a riro hoi o Purutia raua o Italia i mua nei, ei upoo faatere no Europa taatoa.
1 te 13 no Eperera i mairi aenei, te faaite mai ra ia te parau niuniu na te
reva e, ua riro o Farani raus o Peretane, mai te reina atu mahana, ei paruru
e ei tia'i no te mau otia fenua no Polone, Rumania e o Grèce, no te mea o
ratou mau na Hau rii e hinaarohia ra e faatiti i muri iho.
Tei roto faahou â o Europa taatoa i te peapea rabi, eiaha ra e o Europa
ana'e ra, o te mau fenua atea atoa ra, mai ia Marite, o te ite papu maitai atoa
ra hoi i te reira.
Teie te vahi e âtaâtahia nei i teienei, oia hoi e, na roto i to Hitler e o
Mussolini iteraa e, te haere noa atura ea i te ino-roa-raa ta raua pae faufaa
moni, e no to raua hoi riaria o te tupu te hoê orureraa hau i ô raua, mana'o
ihora raua e, mea maitai a'e ia i te tamai, i te farii i te orureraa hau, o te
vahi ia e taiahia nei, o té faatupu ihoa raua i te tama'i, no reira hoi i parahi
ineine noa ai te taata taatoa no te tama'i, o te tupu noa mai i te taime itèaore-hia. Mai te mea ia tupu noa atu, no te hoê noa paha ia tau pot') roa.
E au te oraraa o te taata i teienei e, i te taata o tei roohia i te ma'i fiva
ra te huru, eita hoi te mau hooraa tao'a e faarahi faahou i te tuu i te faufaa
moni i roto i te matt ohiPa api.
Te hinaaro nei te taatoa i te ora mai te hau. E te pau nei hoi te moni a
te mau Hau taatoa, i nia i te ohipa no te faarahiraa i te mau moihaa no te tama'i.
Na roto i te auore rahi o te taatoa, i te mau peu e ravehia ra e Hitler
raua o Mussolini, ua tahoê roa te mau Hau atoa.
Na nia i te manuia rahi i roaa mai ia Purutia i mua ra e ia Italia, ua
mana'o puai roa la te hoê pee rahi, e ua mata'u te mau Hau rarahi no te pae
o te Tooâ-o-te-Râ i te tama'i, e no reira i ore ai i patoi ai, i te mau opuaraa
a Hitler raua o Mussolini. I teienei ra, na roto i te toparaa reo teïaha o tei
faaitehia aenei e Farani raua o Peretane, ma te faaite papuraa atu e, o raua
te paruru e te tia`i i teienei i te mau otia fenua no Polone, no Roumania e
no Grèce, o tei fatata roa atoa i te haruhia e na fenua enemi nei, mai te
tae roa ta raua opuaraa i nia i taua vahi ra. Ia ore noa'tu ia faaturahia teienei parau a Farani e a Peretane, aita atu ia e ravea, maorira ia e, e tama'i
ihoa e tia ai. E riro paha teie tama'i i te maoro, ua tuu to te ao atoa nei i
ta ratou ra mau faufaa tama'i taatoa no te parururaa i te oraraa o te taata
nei. E mea papu roa ihoa ra e, e te pae hopea, o Purutia ihoa ia raua o Italia
te pohe, e a mou atoa atu ai ta raua ra mau faatereraa ino.
I roto i te mau parau api hopea no Marite, te faaite ra ia oia e, e ore roa
to'na ra patireia e faaea taaê noa, mai te peu e, i tupu noa atu teienei peapea,
e riro hoi ia oia e ta'na atoa ra faufaa rahi, i tauturu paetaeta maitai no tatou.
10
TOREA
- Te huru mau teie no te ohipa, i te 14 no Eperera, te teime e opani ai
matou i te parau no te neneiraa. A tiaturi, e Hau maru to tatou e te taia
ore, o te huru ia no te feia puai. Aita ta tatou e faainoraa i te taata, ua papu
ra ia tatou te hurl mau no to tatou puai e te aravihi, no te patoiraa atu i
te puai na nia i te puai, no te roaaraa mai ia tatou te parau hopea roa.
TE FARE RAAU A. TA.II-IlA
oia hoi
H. JACQUIER
noa a`e i na Fare-Maehaa Tuanie,
Papeete -- Téléphone 98
e •oro poromu Petite Pologne
M o N A tI fE E
Raau ia teie no te tumou, e o tei hau roa i te maitai, raau o te imi-maitehia na te feia i roohia i te ma'i tumou. Fita roa teie nei raau e faaino i te
,tino, no te mea te mau raau atoa i tuuhia'tu no te hamani i taua raau nei,
ua au noa ia oia no te faahee, no reira, eiaha roa outou e taupupu no te rave
ihoa i teie raau no te tumou, i te mau mahana atba e hinaarohia e outou ra.
E MAU PARA U API NO TE FE UA 1ti'EI
Pahi api no Tahiti e te mau fenua i Raro.
Hoê teie pahi api i tae mai i Tahiti nei, e ua tuuhia'tu te i `oa o
Hiro i taua pahi ra, e pahi tere roa, te parauhia ra e, 14 maire i te
hora, e maraa ia'na 100 taxe puha e e 60 horopatete. Ua faataahia
teie nei pahi no te tere no te mau fenua i raro, o Raiatea ma.
ë'faaite atu nei o M. E. LEPIloTIEC Taote Niho i te
huiraatira e, e ua haamata oia i ta'na ohipa rapaau e te hamaniraa niho i roto i ta'na piha ohipa i nia a `e i te toa a Bainbridge Dexter Cie. Rue de Rivoli.
ora f ariiraa : 7 h. ä 11 h. 13 h. â 17h
TOREA
H
Bata o tel tae mai i te pilla ohipa a te Torea.
o
Ua tae mai ia matou nei te hoê rata na Vatea a Tuahu no Hao,
tei ani mai ia matou ia tuuhia na roto i te yea Torea te parau faaite
no tona mauruuru i te mau huiraatira no Hikueru, o tei tauturu mai
i te mau taata hopu no Hao i roto i na mahana hopea no te hopuraa
pârau i Hikueru.
Te Pape " GAZOR „
Te "Gazor" e rito Ia o tei iritihìa mai no roto mai i te mau huru maa tupu
atoa o te fenua nei, o tei anoihia i te tihota, te pape e te gaz. Te hoê teie
te haamahapape o tei hau atu i te maitai no outou e to te Tuamotu na, no
i roto i
anoihia
i
raa i to outou hiaai maa tahiti, aita hoê topata ava taero
te
tatini
hoê,
e 6 fai
farane
30
e
teie nei pape GAZOR. E hoohia te GAZOR
mohina,
e
faahoi
faahoumau
te
i
rane i te hoo mohina, ia faahoi-mai outou
hia'tu te na moni e 6 farane no te tatini mohina pau.
i nia i te mau
A tamata e homa i te inu i teie nei pape "GAZOR ", tena
te
piha-ohiparaa
i
pahi hootaoa atoa, e aita râ, poroi-roa-mai i Papeete nei,
a te Torea. Ia tamata outou, eita e fiu faahou.
Te puha paapaa o te fare-maehaa.
Ua ite outou e ua tupu te hoê ati auahi i roto i te fare-maehaa vairaa puha, no Papeete nei, i te 22 no Mati. I te poheraa te auahi, ua
itehia ihora e ua paapaa r,)a te mau puha no nia iho roa, area i te puha
no ropu ra, aita ia i rahi te ino. E ua hoopatehia ihora taua mau puha
ra e te " Assurance ". Te moni taatoa i roaa mai no nia i taua hooraa ra, ua fatataroa e 250.000 farane.
E hoona roa ïa te taime o te feia tei hoomai i taua mau puha ra,
no te mea, e mea iti roa te ino, te pae rahi râ, te vai maitai noa ra
ia e tae noa'tu i to'na hint].
Tae►iriraa hopea teie no te fenua nei.
Te toruraa hoi teie no ta tatou tavir.iraa e o te taviriraa hopea
atoa ia no Tahiti nei, no te tautururaa i te fLiaafaroraa i te Afata
Moni a te Afeita Faaapu.
E Tavirihia
no Eperera 1939.
i te mahana Paei te28
titeti na outou, tamata i to outou ma-
A haavitiviti e homa i te rave
nuia i roto i teie taviraa hopea. E roaa te titeti ia hoo i Papeete nei, i te fare
moni raki a te Hau (Trésor), e i roto i te faretoa o tei faatiahia no te hoo.
I te mau fenua motu, na te mau haapao faufaa la a te Hau e hoo atu.
10 farane te hoo i te titeti ho$.
Te Aamu oAIi-[iaba e _na Nana-ela e ntaha-ahuru. .(o tei haamou-roa-hia e te hoê vahine titi)
(Te tuftiraa teie o te aamu, i haamatahia i te Hihi 16 )
I te toru e aore ra i te maha no te mahana i muri a`e i te
tanuraahia o Cassim, í reira o Ali-Baba i tietie mai ai i to'na mau
taihaa rii, e tae noa'tu i te mont a te mau nanaeia ta'na i rave
mai, i te utuafare o te ivi vahine a to'na ra taeae, e p8 oia i
tietie mai ai i taua mau taihaa no'na ra, e a parahi roa atu ai
oia i reira ei tapao no te faaiteraa e, ua oti faahou oia i te faaipoipo i te vahine a to'na ra taeae. E no te mea hoi e, eere teie
nei mau huru faaipoiporaa i te mea maerehía i roto i ta ratou
nei haapaoraa, inaha aore roa le hoê a`e taata i maere noa a`e í
te reira.
Area i te faretoa a. Cassim ra, ua tuu a tu ia o Ali-Baba i ta'na
tamaiti i roto i taua fare ra, e tamaiti maitai rahi hoi e te nounou-rahi-hia e to'na ra fa tu, ta'na i rave i te ohipa, no to'na ra líaapao maitai, ua tuu atu te metua tarie i te faatereraa o tau faretoa ra i roto i te rima o ta'na tamaiti mai te parati atu e, mai
te peu e, e faatereau maitai oe i teie nei ohipa, eita e roaroa, e
faahaaipoipo vau ia oe i te hoê vahine, 8 te riro ei rnaitai no oe.
A vaiiho tatou i te parau no Ali-Baba i roto i to'na oraraa api
e ta'na faufaa, a parau tatou i teie nei i te parau no na nanaeia
e maha ahuru.
Ia tae i te hoiraa mai o te mau nanaeia i roto i to ratou ana
faaearaa, i te tau i faaauhia e ratou no te hoiraa mai, ua tupu
aera to ratou maere rabi i te mea e, aita aera te toe o te tino o
Cassim i te vahi i vaiihohia e ratou ra, te tupu nei hoi to ratoii
maere rahi i te mea e, ua mahere faahou a te tahi pae no taua
mau pute moni piru na ratou ra.
Ua parau ihora te raatira o te mau nanaeia e, ua roaa tatou,
inaha ua iteahia tatou, mai te peu e, eita tatou e araara maitai,
e mai te mea hoi e, eita tatou e imi i te mau ravea atoa, te hopea
no tatou ra, e ere ia tatou i ta tatou nei faufaa rahi, o Lei vaiihohia mai e to tatou mau tupuna, e ta tatou iho hoi i imi e i faarohirohi. Hoê noa iho ta tatou e ite nei í teie nei maori ra ia,
e o te ino tei ravehia mai i nia ia tatou nei, te taata eia hoi tei
roohia mai e tatou î ô nei, te faaineine ra ia no te hoi mai, auae ra e,
ua roohia mai ia tatou, e ere ra e ona anae iho tei ite i te vairaa o ta tatou nei faufaa, te vai atura ea te tahi taata mai ia'na
TOREA
18
mai,
atoa o tei ite atoa i teie nei vahi. A hi`o na tatou, ua tiihia
i
roto
vaiiho mai i
e ua iriti ê hia atu te tino pohe ta tatou i
teie nei ana, e ta tatou nei hoi faufaa ra, inaha ua mahere faahou
tatou e, ua roan
â ia, o te mau tapao faaíte anae ia te reira ia
mau â tatou, no te mea hoi e aita roa hoê a`e tapao faaite ia
teie nei vahi, teie anae ra
tatou e, e hia mau na ra taata i ite i
ra
e,
hoê
teie,
o tei taparahnhia aenei
tei papu ia tatou maori
te mau ravea
e tatou, e te piti ra Le ora raia, no reira e imi tatou i
aenei. Eaha
rave
atoa no te haapohe atoaraa ia'na, mai ta tatou i
Lou
to outou manao e te mau aito i nia i taua vahi nei? Aita anei
nei manao i tia ia outou?
Ua farii maitaihia te manao o te raatira e to'na ra mau tanta,
tatou i ta
e ua tahoê anae te manao, i te parauraa e, a vaiiho
tatou
i teie nei
tatou atoa ra mau opuaraa taaê e a tahoê anae
nei
opuaraa.
i te imiraa i te mau ravea atoa e manuia ai ta tatou
Ua parau atura te raatira e, hou a`e a tíaturí atu ai au i nia
mai â
i to outou na itoito e i nia i to outou na aitoraa, ia tia
te hoê aito no roto ia outou na, ei taata aravihi, te itoito e te ite,
mai te faaneno te haere i roto t te oire, mai te moihaa ore, e
i ta'na
henehe ia'na, mai te feia ratere ra te huru, e iaimi hoi oia
te
faarooroono
atoa ra mau ravea e to'na mau maramarama,
no
raa atu na roto i te oireoe, alta anei e parauhia ra te parau
te pohe mere o te taata ta tatou i taparahi aenei, e o vai oia,
teihia to'na utuafare faaearaa, o ta tatou ia ohipa ma tamua roa
i te pae
e imi e ia iteahia. Eia ha ra tatou ia rave i teie nei ohipa, e
mau
iho
taua
hopea ra o tatou te roaa, a iteahia atu ai e o tatou
roto
i
nanaeia nei, e aore atu ai tatou e nehenehe faahou ia faaea
nei faufaa
i teie nei fenua, e tei onei hoi te vairaa no ta tatou
taata
ta
outou
e uiui
mau
rabi. E hiohio maitai i te huru no te
parau
haavare,
mau
haere i te parau, eiaha hoi e hopoi mai i te
e tuu atu nei ia
a roaa atu ai tatou i te herepata, e teie ture tau
outou, na outou hoi Ia e hi`o e tel outou hoi te farii, oia hoi te
taata e iteahia, ia faautuahia ia oia i te utua polie.
ma
I reira ihora, ua tia a`e ra te hoê o taua mau nanaeia ra,
te tini ore i te faatiaraa a te taatoa, e ua parau atura e, te
farii nei au i Lana ture ra, te horo`a atu nei au i to`u ora, e to'u
puai no te raveraa i taua ohipa ra. Ia ore noa'tu vau ia manuia
i to'u nei haereraa ra, e haamanao maitai ia outou e, ua horoa
ravea
vau i to`u atoa ra mau puai taatoa no te imiraa i te mau
atoa no te haamaitairaa ia tatou.
14
TOREA
Ua haamaitai atura te raatira i teienei taata i to'na, ma te arue atu no to'na
ra mana`o itoito, e ua arue ana`e atoa'tura, to'na mau hoa ia'na, ua faanehenehe atura ia'na, e ua faahuruê, ia ore roa te hoê a`e taata ia ite e, o vai ra
oia. I te po oia i faaruê ai i to ratou ra puhaparaa no te haere atu i roto
i te oire, te vai marehurehu noa ra ea oia i tae atu ai i roto i te oire, e na
haere roa oia i nia i te mahora, hoê noa iho opani fare ta'na i ite atu i te
ahutiraa í taua poipoi roa ra, maori ra ia e, to te fare o Baba Moustafa.
e parahi noa maira hoi o Baba Moustafa i nia i to'na parahiraa ma te
nira i te rima, te faaineine ra no te rave i ta na ohipa, Uä haafatata maira
te nanaeia nei na pihaiiho ia'na, e ua aroha maira, e no te hi'oraa mai hoi
o taua nanaeia nei, e taata paari roa teie:
«Ua parau maira e, ruâu e, e mea haamata oioi hoi oe i te ohipa i teie maa
poipoi roa; eaha hoi, te maramarama ra ia to oe mata, te poiri rü noa nei
â hoi, e to oe hoi ruâu, eaha ra paha ia, ia maramarama roa a`e â, mea hau
roa atu paha ia to oe mata i te maramarama, eaha ra paha ia te ohipa rü nira
ia oe e mea vitiviti roa atu paha ia.
Ua parau atura o Baba Moustafa e, o vai hoi site e parau mai nei, e riro
paha e, o to oe ihoa tena ite iaû, noa'tu a toû nei ruâu area ra toû nei mata
ra te vai maitai noa nei â ia, eaha atu ai paia ahiri oe i ite, aita i maoro
roa aenei ua tiihia mai au no te haere e nira i te hoê tino pohe, e te vahi
tei reira te vairaa o taua tino pohe ra, eere roa ia i te vahi maramarama e
vahi poiri roa »
Ua taime ihora, hitimaue roa a`era taua tanta nanaeia nei, e to'na atoa
oaoa rahi i te mea e ua manuia te vahi ta'na i iini mai nei, eere hoi e mea
na roto atu ì ta'na uiraa atu, inaha na'na ihoâ i faaite mai i taua parauta'na e hinaaro nei i te ite.
(A laid mai et ï teie vea i mua nei).
To outou nei mau fare e tapoi punu ana`e Ia te ravehia
nei ! Te punu nei, e âhu ihoa la i te mahana !
Eita roa atura Ia to outou mau fare e haumaru noa a`e,mai te au i te mau fare niau o te mau tupuna taata tahiti i
mau ra.
Te ISOREL, te hoê ia ravea api faahiahia roa, e nehenehe oia ia tuuhia i raro a`e i te punu e tapao ra i to outou
mau fare, e na'na ia e faaore i te âhu o te punu fare, e te
moni-hoo hoi o taua taihaa nei 23 farane 50 tenetima i te
metera tûea, area i te raau titoe e huru fatata Ia i te 33
arane i te metera tûea.
ai te mea e hinaaro outou i te ora i roto i te fare haurnaru maitai, aita'tu ia mai te ISOREL. Haere atu i
M. Bourcart — Isorel Papeete.
TOREA
15
E parau feie na ` fiurusfa' vahine
Te tudtiraa teie no te aamu i haamatahia i te ava`e Tenuare.
E ariítaimai tane e, e Ariitaimai vahine, te faaite atu nei au i
teienei parau ia orna o Pomare vahine nei, tei nia ia i te huha
o Tamatoa e Teriitaria e o Teriimaevarua, tei ia ratou anaê te
parau. A parau ab ra erua ia ratou í. to orna tere. Parau atura o
Ariitaimai tane: E na ta oe tei auaha mai i te parau a te Aril
te parau mai nei oe e tei nia iho oia t te huha o na Arii ra :o
Tamatoa, o Teriitaria e o Tariimaevarua e tei ia ratou te parau,
teie te parau iti alta taû e parau ia Tamatoa ia Teriitaria e ia
Teriimaevarua, til mai nei ra hoi au ia Pomare Vahine.
Parau maira o Tapoa; oia mau e Ariitaimai tane te parau mai
nei oe e, aita to oe e tere ia Tamatoa, ia Teriitaria, e ia Teritmaevarua, tii mai nei ra hoi au ia Pomare vahine.
mai
ra rau mai ra o Tapoa; oia mau e Ariitaimai tane te parau
oe
e
tere
ia
Tamatoa,
ia
Teriitaria,
e
ia
Teriinei oe e, aita to
maevarua, tei ia matou ra te parau e tei nia i to matou huha o
Pomare.
Naô atura o Ariitaimai tane: ua tia ia, eere ra no outou i tae
mai ai au i Raiatea nei, no Pomare ra, e te hinaaro net au i te
reo iho o Pomare ia parau mai.
Nab faahou maira oTapoa, oia mau â ia, faatia noa'tu â o Pomare '
e, e haere oia i Tahiti, cita matou e horoa.
Parau atura o Ariitaimai tane e, e Pomare vahine, a faaite
mai na oe i to oe mana`o, eiaha oc e huna. Pio noa'tura o Pomare
vahine i raro, e nab maira: oia rnau, teie râ hoi te tia`i noa nei
i
A vau i toû tauturu ia Peretane. Alta hoi oia i faaite mai tail
taata
tei
mau
iaû,
toû
hoi
te hopea, e eita Ma e tauturu niai
roto i te nuu, e te tia`i ra hoi ratou i taû e tia`i net i to Peretane,
e no reira eita vau e tae, eiaha .e inoino.
Nab atura o Ariitaimai tane ua lie atura hoi au, i to oe iho reo,
e eita oe e •tae, te ani faahou atu nei ia vau ia oe, e tuu Ai ta
Ariiaue e ia Teremoemoe é haere i Tahiti e tomo i,roto i te hau
tamarn.
.
Parau maira o Tapoa,•eita e tia, o Pomare e to'na atoa ra huaai,
eita e tia, cita matou e horo`a • i te parau i na Arii too-torn.
Naô atura o Arìípaefi. E ua- hope•teie parau, ua tia'tura na Arii
too-torn, eita -outou e horoa.: E Pomare, ua oti atur ia teienei
parau i nia ia oe. Te prim faahou atu nei maua ia ò -e-teiArii,
e parau teie na te mau Tavana i roto i te nuu, e faaite oe ía
ratou i te hopea o te parau i te tere o te Atimarara Peretane 7..,
E faaite•oe ia ratou e, e tauturuhia mai anel, eita anel e tauturu
16
TORRA'
hia ? mai te mea e, e tauturuhia mai e te Peretane ra, e papai
ia oe i te parau faaite i te mau Tavana i roto i te nuu, mai te
mea hoi e, eita e tauturuhia ra, faaite â oe. Ua nevaneva noa
boi to ratou mana`o i teienei, e ua riro hoi to ratou, mai te tamarii
otare ra te huru, e aita roa'tu oe i papai noa aê i te hoê maa
parau ia ratou, ei faamahanahana i to ratou aau. Na oe e parau
atu ia ratou e, e haere atu e tomo i roto i te hau tamaru e mauruuru ai. ratou.
Ui maira o Pomare iaû e, i roto oe i te nuu tamai? Naô atura
vau e, e mea aroha rahi ratou i te faaearaa i roto i taua faa ra.
A papai ra oe i te rata ia ratou.
Ua reva hoi te pahi ra o Urani i Huahine e ua tuaûhia o Mai
e o Tefaaora ma, na Faanui, na nia iho i taua pahi ra, i Huahine,
no te mea na hinaaro raua ì te Hau Farani, faaea ihora raua i
ia Teriifaatau ra, i reira e tia`i ia Urani i Huahine, Raiatea e Porapora i te mana`o-raa-hia e no Pomare atoa ia fenua.
Hoi mai nei matou i Tahiti, aita i maoro faaue faahou maira
o Purua ia mana e til â i te Arii i Raiatea, faaineine faahou
atura matou e haere na nia i te tahi maa pahi iti faatere noa e
pahi tira hoê, o matou â tei haere, alta ra o Peutari ma, aratai
atoa atura hoi au ia Tetuanui.
Roohia atu f Vairahi, ua reva Tapoa e Tamatoa, o Teriitaria
o
e Ariifaaite i Huahine, e parahi atura matou i Vairahi i o Pomare
vahine ra (e piti avaê i to maua o Pomare vahine faaearaa i reira).
Tonohia atura o Ariitaimai tane i Huahine, e parau e, e faahoi
ia Urani i Tahiti, no te mea eere ia fenua i to Pomare.
Te haamataraa ia o te tuuraa i na hau e toru i rapae. O Tahiti
e 'o Moorea e te mau fenua Tuamotu ta Pomare ïa. Hoi atura o
Ariitaimai 1 Raiatea e faaite i te Arii e te tia`i ra o Urani i te parau
o te hau, e reva ai. A haere â oia i Huahine e hoi faahou maira
i Raiatea, e faaite i te Arii e te hoi ra oia i Tahiti.
Ha e atura o Ariitaimai e o Ariipaea i Huahine te tia`iraa i te
parait i reira te taeraa atu te auaha o te Hau farani e faaite
e eere ta mau fenua i to Pomare. Te faaotiraa ia i te parau faaau
i te faataaraa i tera mau fenua o Huahine, o Raiatea e o Porapora.
Haere anaê atura taua mau auaha ra e o Ariitaimai tane e o
Ariipaea i Raiatea, e faafarerei i te Arii, ani atura i te Arii e, e
haere i Tahiti e faao i roto i te hau tamaru. Parau maira te Arii
e, ua tia, eiaha râ e riz, hoi atura te auaha i Tahiti.
(A tai`o mai et i te vea i mua nei).
IMPRIMERIE ELIE F. JUVENTIN — RUE DU COMMANDANT DESTREMAU.
Fait partie de Torea