TOREA_N_023_1939_Mati.pdf
- Texte
-
MATAHITI PITI
MATI 1939
HIHI
23.
~.
R
1100 I TE MA TAHITI HOE: E MAHA TARA — E
2 FARANE I TE VEA HOE.
FRANÇOIS HERVÉ, Directeur-Gérant
Te Tii o Pomare V
E toru po no te hoê mau peu hauti faaarearea o tei faatupuhia e
te Tomite no te Tü o POMARE V i roto i te fare teataraa a Tiare
areau ( Thëatre Moderne ) ì Papeete, i roto i na ahuru-ma-pae
ahana matamua no Mati, i raro aê i te Peretiteniraa Hanahana a
te Tavana Rahi e o Mme Chastenet de Gëry.
Mea manuia maitai roa taua ohipa ra, te moni taatoa i roaa mai
e 35.000 farane.
I roto ì te mau peu i ravehia i taua pô ra, ua faaite atoahia mai ia,
e fâraa mai o POMARE V, o tei haere mai e faaite i to'na ra aroha
i mua i te taata taatoa e ma te faaite mai e, ua tia faahou mai oia
mai roto mai i to'na ra menema, no te haere mai e faaite i to'na
mauruuru rahi i te taatoa o te taata no te ohipa i faatupuhia no te
haamana`oraa ia'na. E te faaite atoa mai ra hoi oia i to'na oaoa e te
mauruuru rahi taaê, no to'na horoaraa'tu i to'na fenua i roto i te Hau
Farani e te ite ra hoi oia e, te ora ra to'na mau huitaata i roto i te
oraraa oaoa e te fanao i raro a`e i te faatereraa a te Hau Repupirita
farani. Tei roto te arii i to'na ahu toroa, o tei monohia mai oia i taua
pora e te taata ra o Teriierooiterai, Te Tavana mataeinaa no Papenoo.
I te pae hopea roa o te mau peu hauti i ravehia, ua tiâ faahou mai
ia te Arii o tei faaati-roa-hia oia e to'na ra mau taata.
, Tia rave-atoa-hia te mau ohipa ori, te himene e te faatairaa upaupa huru rau, teienei mau feia o tei rave i teienei mau peu arearea,
ua rave noa ia ma te taime ore. E mea faahiahia mau te mau faaunaunaraa i roto i te fare teata i taua po ra, e mea tia roa ia faaahaaha
atu i te mau feia o tei pûpû atu ia ratou no te raveraa i taua ohipa
ra, ma te aau maitai e te aau tae, e te taime ore. I taua po ra, ua ite
te taata taatoa e, ua rave mai te Tavana Rahi e ua haaparahi mai i
pihaiiho ia'na i te tamahine arii ra o Teriinui-o-Tahiti POMARE, o
tei mono atu i te fetii huiarii o Tahiti nei. Teienei oroa o tei manuia
maitai roa o te hoê â ia tapa `o no te faaiteraa i te here faito-ore no
to Tahiti nei taatiraa atu ia Farani.
TORÉA
Te pope api:
Ua putuputu anaê mai te mau Karatina atoa o te ao nei, o tei naeahia e ono ahuru ratou te rahiraa i Roma, i te hopea note avaê fepuare
nei no te maitiraa i te Pope api.
Ua oti te maitiraa no te Pope api, i te toru no Mati nei, o te Karatina ra o Pacelli tei mana, i roto i taua maitiraa ra.
Ua topahia te i `oa o te Pope api ia Pio XII. E ono ahuru ma toru
to'na matahiti. I te tau note Iaatereraa a te Pope Pio XI i pohe aenei,
e f aterehau ia oia i te reira tau.
TE FARE RAAU A °TAIMA
oia hoi
JACQUIER
I uta noa We i na Fare-Maehaa Tuanie,
Papeete -- Téléphone 98
i te poro poromu Petite Pologne
R A A r PAPE: Ho 83. — No te vahine, teie fa te huru faatereraa ia rapaau
ia ratou. Te numera 83 nei, e raau la no te MAI AVA'E INO, no te tauiraa
o te matahiti, no te tereraa o te toto e no te hea.
Ua riro teienei raau ei raau faahíahia mau no te mau vahine, e raverahi te
vahine i ite i to ratou maitai i teie nei raau.
E paturu maitai atoa teienei raau No 83 i te potii api, mai raro atu i te 12
o te matahiti, no te faatupu maitairaa ia'na, no te mea e raverau te huru rü
ino e tupu mai i nia ia'na, i roto i te taime e haere ai oia i te paariraa.
Mai te reira'tu taime, noa'tu e hota, e ma'i fefe, e fiva, é ma`i ouma, e ma'i
maero, e hopii, e hi, e ma'i opu, e te tahi atu â mau ma'i, ei reira e tia papu
ai te Mu tamau i te No 83 e te raau tano no teie mau ma'ì e raverau i nia nei.
E tano atoa teie raau No 83 i te potii api e te vahine faaipoipohia (eiaha
ra ei vahine hapû e aore te vahine e faaote i to'na û i te aiu).
Aore i rahi te vahine i ite papu e nahea te faatano i to ratou mai ava'e
(o te hoê Ia mea tumu roa) no reira e tia'i teie haamaramaramaraa i muri nei:
Te mea tia i te vahine, 13 a'e to'na poheraa i te mai ava`e i te matahiti
hoê. E 4 maha mahana te maororaa o taua poberaa ra, eiaha ia hau atu, eiaha
hoi ia itì mai, e ei van ura maitai. No te mea, e tia mau ia Ara maitai.
Te mau ati e rave rahi e o te aratai-roa-raa i te pohe o tei ore i haapa‘o
aitai i te reira. E tia roa i te vahine
ava'e ino, ia pari i teie nei tumu
van ino) e no teira mai to'na mau mauiui atoa te roaraa mai. No reira, eiaha
oa te vahine e haapae noa a'e i teie raau No 83, mai te mea e hinaaro oia
i te ite i te oraraa o to'na ma'i.
Te Aamni osäii-Baba e na Nana-eia e dïiaha-aiwru.
(o tei haamou-roa-hia e te hoê vahine titi)
(Te luätihaa teie o te aarau, i haamatahia i te Hihi 16 )
O Baba Moustafa hoi te i`oa o teienei taata, e o tel matau maitaihia hoi oia i nia i teienei i`oa e te mau taata atoa o tatta vahi
ra, teienei tanta o Baba Moustafa e taata vaha vai, te arearea
e te ite i te faaataata i te taata, inaha tia paráu atura i to'na
iteraa i te tara piru i te tuuraahia mai i roto i to'na rima e:
Mauruuru rabi ia oe no teienei horoaraa i ta oe, cake ra te
tumu no teienei horoaraa ? Ua ineine vau _ no te fariiraa'Lu i ta.
oe atoa mau aniraa e no te rove i te mau ohipa atoa ta oe e
faaue mai.
Ua parau atura o Morotihani e, Baba Moustafa a tiâ i nia e
rave mai i ta oe atoa ra mau moihaa rii e tano no te niraraa
e apee mai na murí iau, tera ra e faatia mai oe ia taamu vau i
to oe mata,, ia tae i te vahi tan i mana`o no te raveraa i te reira
ohipa.
I te faarooraa o Baba Moustafa i te reira parou i ta Morotihani
otohetohe rii atura oia, e fifi roa a`era to'na mana`o i reira, ua
parou atura e, te hinaaro nei paha oe i te faarave iaû i te hoê
ohipa tie ore, e a riro atu ai ei fill non a muri a`e?
Ua rave faahou ihora o Morotihani i te ha tara piru e ua tun
faahou atura i roto i te rima no Baba Moustafa ma te parau atu e:
Mai te i`oa o te Tatu, eiaha roa oe e peapea, eita roa vau e
faarave noa are ia oe i te hoê ohipa o, te riro ei haafifiraa ia oe
a muri a`e, a tia i nia e a haere mai, eiaha e mata`u.
Ua pee atura o Moustafa na muri ia Morotihani e tae roa atura
i te vahi e taamuhia'i te mata, taamuhia atura, e ua aratai-roahia atura oia, e i roto roa i te utuafare o to'na ra fatu, o tei
pohe ra, e ia tee ra í roto i te pilla te reira te vairaa no te tino
pohe o to'na ra fatu o tel tapúpuhia e maha tuhaa, "e o tei oti
i te faanahohia e Morotihani te mau tapu i to'na vairaa, i tatarahia ai e ana te taamu mata.
E ua parau atura i nia ia Baba Moustafa e, i aratai mai ai au
ia oe i onei, maori ra ia e, ia nira oe no te tu`atiati maitai faahouraa i teienei tino pohe. Eiahn ra e haarnaoro, a rave ia oti
oioi noa teienei ohipa, ia oti e horoa atu â vau i te hß@ faahou
â tara piru na oe.
E ia oti roa teienei ohipa i te ra.vehia e Moustafa,. ua taamu
faahou atura oia i te mata o Moustafa e na boroa faahou atu â
i te tara piru i roto i te rima, e ua parau atura e: Baba Moustafa
ia mamu noa to oe vaha i te ohipa i ravehia iho nei e tatia, e '
ia oti te reira mau parau i te parauhia'tu e ana, ua rave
mai
4
TÓREA
ra ia Baba Moustafa e ua aratai faahou atura e tae noa atu i te
vahi í taamuhia'i te mata, i tatarahia'i te taamu, hou a`e rà,,a
tatarahia'i te taamu, ua faataninitohia, e ua tuu atura ia'na ia
haere ma te parau e, a hoi ra i to oe fare, ua faaea noa'tura o
Morotihani i reira e tae noa'tu i to'na moe-roa-raa, ua faaea o
Morotihani i reira, no te matau oia o te hoi faahou mai teienei
taata i mari.
Ia tae atura o Morotihani i te utuafare, ua haere roa oia e tuna
í te pape veavea no te faahopuraa i te, tino o Cassim, inaha te
tae atoa mai nei o Ali-Baba no te tautururaa ia'na, e ia oti roa
o Cassim i te faahopuhia e raua, ua faanoanoa atura e ua faanehenehe, e ua titau atu ï te tamuta ia afaí mai i te piha no te
vairaa i te tino pohe nei.
Ia afai mai ra te tamuta i te piha, o Morotihani tei titi atu i
te pae opani no te raveraa mai i te piha, ia ore te tamuta ia tomo
mai i roto i te piha te reira te vairaa te tino pohe, e ua aufau
atura i te moni no te piha, e ua hoi atura te Tamuta, na raua
iho b Ali-Baba i tuu i te tino o Cassim i roto i te afata, e ia
oti roa te tino o Cassim i te patiti paari maitaihia í roto i to'na
afata, i reira o Morotihani i haere ai i te fare pureraa no te faaiteraa
atu e, ua ineine, e te huna nei, i teienei. Ua parau anaê mai ra
te mau taata haapao fare pureraa e, ua Maine atoa matou i teienei no te haere atu e faahopu i te tino pohe, mai te au i to matou
toroa, ua pahono atura o Morotihani e, eiaha e peapea ua oti
anaê te reira mau ohipa i °te ravehia.
I te taeraa atu ihoa o Morotihani t te fare, inaha te tia atoa'tu
nei te orometua e to'na tau na tauturu too-maha. Ua rave a`e ra
too-maha tau na taata o tei haere atoa mai no te tanuraa, ua
tuu a`e ra i te afata i nia i to ratou tapono e ua pee atura na
muri i te orometua e na taata tauturu too-maha, e ua afai-roahia teienei tino pohe i roto i te menema. Area o Morotihani ra
te na muri noa'tura ia oia te pee atu, ma te tuoro rahi e te tal,
aita e taupoo, ma te tupai i to'na ouma e ma te huhuti i to'na
rouru no to'na oto rahi e te mauiui, i to'na ra fatu, o Ali-Baba
e te tahi mau hoa ra te na muri atoa atura ia, no te tauiraa
ratou ratou iho í te amo i te afata e tae noa atu i te menema.
Area i te vahine a Cassim ra,. ua faaea atu ia oia i te utuafare
e te tahi pae vahíne, ma to'na peapea rahi e to'na oto, te tai noa
ra oia ma te tuoro na roto i te fare, mai te au ihoa i te mau
peu o tei matauhía e ratou i te rave no te taata pohe, ua riro
atoa hoi teienei taata ei otoraa na te mau taata rü o taua oire ra.
Ua riro hoi tefenei poheraa ino i to Cassim ei poheraa maitai
i mua' i te mata taata, no roto i taue oire ra o tei ore roa hoi
i haro`a noa a`e í te peu i tupu i nia ia'na ra, o tei vai mob' noa
te reira i rotopu ia Ali-Baba, e te vahine a Cassim e o "Morotihani,,
(A tai`o mai â ì te vea i mua nei).
TOREA
5
E parau feie na ` Huruata' vahine
Te tuâtiraa teie no le aamu i haamatahia i te ava`e Tenuare.
E hora piti i oti ai te parauraa, e, ua tuuhia mai te hau i roto í to
taua rima a tae mai ai to Tautira. Inoino ihora ratou o Terunavahoroa,
o Moerau, e o Maraetaata, faaharamaâu anae atura, mai te parau e, eita
ratou e faaea faahou mai i roto i te nuu, maori ra ia tiihia taua hau ra e
faahoi mai, ei reira e parahi mai ai.
Tera maua ua haere e taoto rii e ia poipoi reva mai ai o Ori e te taua
iti o Teaatoro, e o Teoroi ( tamaiti a Piapa ) tei raro ia maua ra, apoo ihora
te mau Tavana no nia i te ono, area ra to Teporionuu, tei nia ia ratou
i to matou pae, tonohia mai ra na yea i te po, o Pu Pohue e Vaipoa
no Taiarapu e faaite mai ia`u i te parau, mai rapae atu nei au te haere
i roto i te fare, faaite mai ra o Ori i te auraa i ta oe, ta`u i ite i roto
i ta`u taoto. O Teporionuu tei. mau maitai i te hau, e faahoi atura vau i
te hau i na Tavana e ono ra, ua manao'toahia vau no te mea ua ite ena
Purua i ta`u puaa-horo-fenua.
Tei Haururu, i o Ariitaí ma matou i te taotoraa, e ia poipoi ae. i to`u
taeraa atu i o Aiani i to'na maa fare iti i rapae mai i te pâ, parau mai
ra oia ia`u : Eiaha roa oe e vaiiho mai i te hau i tii-hia-mai e oe nei, e haamauruururaa ia i to Taiarapu ia ore ratou ia inoino. E afai ia oe i taua
hau ra i mua i te aro o Burua e nao faahou maira o Aiani (tei reira'toa
o Teohu te Lane a Teriitua) e tae anei oe i Raiatea. Nao atura hoi au e,
aita vau i ite e riro hoi e, o te hopea atu â ia o teie nei ohipa, nao maira
raua, a haere oe i Raiatea i mua i to taua Arii ra, afai atoa'tu oe i teie
tau parau ia'na ra, tuu maira i to`u rima e nao maira: Ia tae ra oe i reira,
e parau atu oe i to taua Arii ra, a papai mai ai i te hoê rata na matou e
faaite mai ia matou i te tere o te Atimarara Peretane, i tae ai oia i
Raiatea ? E pahi anei e te pupuhi. Eita a nei e tauturuhia e Peretane ?
E papai mai oia ia mauruuru matou i te parau a taua tere o te Atimarara
ra a pohe ino noa hoi te taata. A parau oia e tomo i roto i te hau tamaru, e tomo hoi ia matou. Aua tia. Reva mai nei matou e roohia'tuca
te piri farani o Paete ma, ( e haava o Paete no Ariipaea ) te haere mai
ra e tutui i te -fare, pli maira: Eaha'tura te hopea o te here. E hau. Faaite
atura matou i te parau e hope atura, horo anae mai nei i Papeete.
A tae hoi au i te Tavana ra faaite maira oia e, e haere au i Raiatea e
ei te hora torn i te ahiahi i muri iho i taua mahana ra i haere ai au ra,
ite mai nei o Tati e e reva vau i Raiatea, oto atura oia, e nao atura vau
TOREA
e; Te tii nei au i te Arii e faahoi mai, mai ta oe i faaue noa mai e, e
tii i te Arii.
Faaineine anae atura matou, o maua o Ariitaimai tane e o Ariipaea i na
nia anae matou ia Faeto te tere, e tae atura i Huahine i te hora ahuru
ma 'piti, fariihia maira matou e te farani i reira, e ia paia matou i haere
ai i Raiatea, tipae atura na te ava piti i te outu i Tupuara, e hoe atura
te poti i uta ia Terai, e hopoi i te yea ia Pomare ra, ua haere atoa o
Ariipaea i uta e oi puta oia i te pupuhi no te mea ua manaohia e, e farani oia i te atea e, maori ra ia tapeahia te pupuhi e Pine no Nuuhiva,
ite atura o Moemoe e tuaana no Penehata, e o matou to nia i te pahi,
hoe maira oia e aroha ia matou.
i-Io`i mai ra ta matou yea, e ua na`o mai o Pomare vahine i roto i
ta'na rata e, eita e tia ia Tamatoa ( tuane no Teremoemoe) e ia Teriitar'ia
' i te farii ia maua i uta, no te mea e taata farani, e na`o atoa maira, teie
ra hoi te parau, e tuu te pahi i Huahine, e e haere orua i nia i te motu.
Alta hoi matou i faatia, e ia poipoi aera, hoe mai ra o Ino, to matou
metua faaamu e o Ninito e o Tahitoe vahine, e farerei atura hoi matou;
• aita i maoro roa, hoe maira te poti e tii mai ia matou na te Arii i faaue.
Hoe atura matou i Vairahi, tei reira te Arii i te faaearaa, tei tahatai o
Ariifaaite e o Ariïpeu e o Hapono te tane a Teremoemoe e o Tahitoe i
te tiairaa ia matou i te tipaeraa o te poti. Roohia atu o Pomare vahine,
te aue noa ra i nia i te roi i roto i te fare.
Tel roto matou i te fare, tae mai ra o Tamatoa ma, Tapoa ma, e o
Tariimaevarua, ruru aera matou.
Auaha atura o Ariipaea, nao atura: E Pomare e, Ariifaaite e, e Nata e
to orua fetii, e Patea, e Ariiaue, teie mai nei matou, ua farerei tatou i
roto i te aroha; teie o Ariitaimai tane, teie hoi o Ariitaimai vahine, te til
mai nei ia oe e te Arii, e to oe atoa ra fetii tamarii e haere tatou i Tahiti
e tomo i roto i te hau tamaru, o oe ihoa te Arii i nia iho i to oe fenua,
tei ia oe hoi te haapao i ta oe mau ture.
o matou ia tere tirara. Auaha mai ra hoi o Nata e, Ariitaimai tane e,
Ariitaimai vahine e, o oe e Ariipaea, tena outou inaha ua mauruuru atura
i te mea ua farerei tatou. E parau maltai rahi ta orua i parau mai nei,
e tii mai i te Arii e haere i Tahiti, e tomo i roto ì te hau tamaru, oia
iho te Arii i nia i to'na ferma, tei ia'na iho te parau i ta'na 'fro mau
ture, e te mau Arii nei a hi`o i teie nei parau.
(A taiô mai 4, i teie yea i mua nei),
TOREA
7
TE MA U PARA U API NO TE AO 1VEI
I te fenua Paniora.
I te pae Apatoerau no te Hitia•o-te-Ra no te fenua Paniora, o tei parauhia e o Catalogne, na riro pauroa mai i roto i te rima o te nuu o te Tenerare
Franco. O Barcelone ra, ua mahere atoa atu ia i Roto i te rima no te
paean o Franco, e ua horo anaê atura te mau taata repupirita i nia i te
fenua Farani. Ua naeahia te 100.000 Paniora, e faehau ra te rahiraa, o tei
haere atu i Farani, ua írifiritihia ihora ta ratou mau moihaa tama`i i nia
ia ratou, e ua horoahia atu hoi' te tahi puhaparaa no ratou a tia`i atu ai
i te taime e faahoihia atu ai ratou i nia i te fenua Paniora i te pae o Franco.
Hoê noa ihora ia toe ia Franco e manuia roa atu ai ta'na tama`i o te
haru ia i te oire rahi o Madrid e o Valence e o tei ere roa i te purumu,
no te mea ua faaati-roa-hia e te Tenerare Franco.
No te nun-moana o te paeau repupirita, o tei horo atu. E torn manna
rarahi e pae manna rü nainai taora toropi, i roto i te vahi tipaeraa pahi i
te fenua farani o Bizerte, na taratarahia ihora te mau moihaa tama`i i nia
i taua mau manua ra, e na te mau mataro no te nuu-moana farani o ratou
e tia`i ra i teienei.
Ua fatata te rahiraa paatoa o te mau taata toroã faatere no te pae repupirita
tei horo i farani i teienei, e ua faahoi te Peretiteni no te Repupirita Paniora
i to'na toro`a. Ua parau atu oia i to'na mau huiraatira e, e faaea i te tama`i
e e piri anaê atu i te pae o te Tenerare Franco.
Te tahi ra pae no te mau feia faatere o te Hau Paniora o tei faaea atu
i Madrid, te hinaaro no. ra ea ,i te ,.tama`i: :e tae noa atu .i te
te hoê hau maltai aê.
E nehenehe ra ia parau i`téienei e, e ìtä oti teiè táma`i.
Tei roto ia o Paniora i te rima o te Tenerare Franco, e na'na ia i teienei e amo i te hopoia no te haamaitai faahouraa i te ino rahi o Paniora
na roto i teienei tama`i rahi riaria.
E hopoia teimaha rani teie e te fifi rahi, no te mea hoi e, e hia hanere
tauatini taata o tel haapohehia e te mau tupita a te mau pahi-reva êê, e
o te riro hoi ia ei inoinoraa maha-ore na te mau metua e te mau hoa o
tel pohe anaê i te hamani ino rahi a te mau taata o tel taparahi ia ratou.
E farii anel ia te Tenerare Franco i te reira moino rahi o to'na hau i
nia ia'na? Mai te mea hoi e, e malte rei a
ia'na i te faatere ohie i taua fenua r
Ua tohu a`e na te Torea, e riro o Farani raua ö Peretane ei hi`oraa maitai
na Paniora ia oti aê teienei tama`i, no te mea alta roa raua i haamanii
noa aê i te toto o Paniora, mai ia Italia raua o i.'urutia, o te hiô-ino-hia
e Paniora a mur'
8
TOREA
Te mau nuu Italia e te nuu Purutia, te faaea ra ea ia i te fenua Paniora,
e ua faaite ia raua e, e i te hauraa ea te tama'i e iriti ia raua i to raua
mau nuu. E na reira mau anei raua e iriti anei na roto i to raua ihora
`hinaaro? Mea papu paha e, e tupu te tahi may fifi no te reira, e mea
papu atoa hoi e, e vai tamau noa te ïnoino i rotopu i te taata Paniora i
nia i te mau taata no te mau Hau êê, o tei riro i teienei i faaapiapi i to
ratou fenua no te mea eita e hinaaro faahouhia o ratou.
Na roto i te hoê paraparauraa polo roa, tei oti i rotopu i te Hau Farani e te .faatereraa no te Hau Paniora, ua maitihia ihora te hoê Tonitara
no te tuu atu i pihaiiho ia Franco. Ua maitihia no te haere atu i taua
'toroa ra te hoê taata faatura rahihia ra e o te riro ei oaoaraa e ei faaahaaharaa na te mau huiraatira Paniora.
O te Maréchal Pétain, tei maitihia no te mauraa i taua toroa ra i Paniora,
e faatupu ia i te ohipa maitai na nia i na Hau taeae e piti nei, e no te
tuuraa'tu i te manao maitai i roto i te tahi e te tahi, e a ora atu ai raua
i roto i te oraraa no te maitai e te hau. I reira atoa ia te mau tumu rarahi
ì rotopu i na hau nei, e faatítiaifarohia'i na roto i te faaohieraa e te
maitai.
TAIETE ATIMAONO
( Hamariiraa
Tihota)
E to te fenua nei, haamana°o tatou i te tauturu maitai i
teie nei Taiete, na roto i te hoo-mai i ta ratou tihota.
E mea tia roa ia tatou ia na reira, no te mea, te tauturu
ra teie nei Taiete i te taata no te fenua nei, mai te rave
i te hoê rahiraa taata rave ohipa e te faatupu hoi i te hoê
ohipa faahiahia i to tatou ai 'a nei.
No reira ia hoo tatou i te tihota, e ani ihoa i te tihota
Atimaono; eiaha to te tahi fenua ê atu.
Avaava ovirihia "MARVELS"
Noa'tu e tei hea oe, i Papeete e aore ra i te Mataeinaa,
a ani noa'tu i te mau fare-toa i teia nei avaava ovirihia
"Marvels"; e te vahi faahiahia roa'tu ia puhipuhi oe e ô
mai te mau opuaraa maitatai i roto i to oe upoo e te mama
hoi te hoo.
TOREA
Te Pape "GAZOR"
Te "Gazor" e rito Ta o tei iritihìa mai no roto mai i te mau huru maa tupu
atoa o te fenua nei, o tei anoihia i te tihota, te pape e te gaz. Te hoê teie
pape o tei hau atu i te maitai no outou e to te Tuamotu na, no te haamaharaa i to outou hiaai maa tahiti, aita hoê topata ava taero i anoihia i roto i
teie nei pape GAZOR. E hoohia te GAZOR e 30 farane i te tatini hoê, e 6 farane i te hoo mohina, ia faahoi-mai outou i te mau mohina. e faahoi faahouhia'tu te na moni e 6 farane no te tatini mohina pau.
A tamata e homa i te i:nu i teie nei pape "GAZOR ", tena i nia i te mau
pahi hootaoa atoa, e aita râ, poroi-roa-mai i Papeete nei, i te piha-ohiparaa
a te Torea. Ia tamata outou, eita e fiu faahou.
I te fenua Tinito:
Tei roto te motu ra o "Aaïnan" i te rima o te Tapone, motu
tapiri i te pae fenua Initia-Taina Farani.
Te haere maru noa ra te tamai i te fenua tinito i teienei mau
mahana. Te imi nei te Tapone i te mau ravea atoa no te haamauraa í te hoê faatereraa Hau tiníto, ia au i te mau faatereraa e te
hinaaro o te Tapone.
Te mau tuhaa fenua tinito hoi tei riro atu i roto i te rima o
Tapone, aore ratou e vi i mua i taua mau Tapone ra e te paruru
etaeta noa ra ratou ía ratou iho. Aore roa e vahi api e roaa mai
ra ia Tapone. Te tamau noa ra hoi ratou i te haamaua faufaa
ore noa i ta ratou moni, e hia ia rahiraa mina farane, e e hia
atura ia hanere tauatini taata e pohe noa ra.
E i teie taime ra, te parahi noa ra ia o Tchang Kai Seck i roto
i to'na oïre api, o te ore roa e roaa noa a`e ia Tapone, te haaputuputu maira oia i reira i to'na mau nuu e te mau ofai pupuhi.
Te parauhia ra e, e i roto roa paha i te ava`e Tetepa o Tchang
Kai Seck e tuu atu ai i te hoê aroraa rahi i nia ia Tapone. Te
tumu oia i haamaoro noa ai, no te mea, te tia`i ra oia ia rahi
roa atu â te rohirohi rahi o Tapone, e te vai tahaa noa ra te
tapa`o rohirohi i nia ia ratou.
Eaha na ra te parau mau i roto i teienei mau parau? No te mea
i ô tatou nei e ore roa e papu maitai e teihea roa te parau mau.
Te mau parau api ta te mau niuniu o te ao nei e faatae mai nei,
e o te faaroohia e te mau niuniu a te mau taata no Papeete nei,
e mau parau haavare anaê ia te rahiraa.
I na mahana i main aenei, te faaitehia ra ia e, ua tupu te
hoê orureraa hau i te fenua Tapone, e te faaíte ra hoi e, e 300
taata i pohe, e inaha aita hoi taua parau api ra i haapapu faahou-
1.0
TOREA
hta mai, e parau mau anel, hoê noa ihora vahi papu maori ra
e, te vai puai noa ra ea o Taina, area ia Tapone eita paha oia
e nehenehe no te tufava maoro noa atu â i roto i teienei mau
ohipa no te tama`i.
A haere ana `e mai e mataita te fare-toa a,
MAN SANG Freres & Cie
I TE MATETE
Te hoo nei ratou i te mau huru tauhaa maitatai atoa, i
te moni mama a `e i te tahi atu mau fare-toa, e tei reira
atoa te avaava oviri ra e: PARROT.
e te avaa,va, oviri ra e: SOUTHLAND.
no te hoo faarahi mai, e te hoo-atoa-hia ra ta puohu i te
mau fare-toa atoa.
I te fenua Purutia:
T roto i te matahíti i mairi aenei, ua manuia maitai roa taua
Patireia ra i ta'na ra mau opuaraa.
-Oa haru mai oia i te fenua ra o Oterita e te tahi tuhaa fenua
i to Teheto-Solovati, mai te ore roa te hoê a`e haruru pupuhi i
aharuruhia, e o tei faarahi atu â i to'na ra hiaai fenua.
a ite la o farani e, e' eita roa o Purutia e mauruuru ì tei
horoahia atu na'na ra, e te titan faahou mai tja â oia i te tahi
atu A. Te vetahi mau Patireia rü tupu api mai, te haamata atoa
ra ratou i te ite i teienei i te ino, e te taia atoa ra hei ratou ia'na
i teienei.
I teienei ra, tei nia te mata o Hitler i te fenua ra o "Ukraine"
te hoê fenua rahi roa, ua naeahia e 45.000.000 taata Rutia, oia
hoi i roto i taua rahiraa ra: 10.000.000 taata no te Polone, e te
Rumania, e e 34.000.000 no roto ia i te fenua Rutia Soviete.
e taa ra i te Polone i teienei e, te faatitihia ra oia. I na mahana
mairi aenei, i roto i te fare haapiiraa rahi teitei no Dantzig, ua
tiahi-ê-hia atu ia te mau tamarii haapii Polone i rapae i taua
aapiiraa ra. E i roto hoi i te mau oire taatoa no te fenua Polone,
a na reira atoa te mau tamarii Polone, no te taboo atu i te Purutia. E mea maere rahi te tupuraa teienei
no te mea, i
te taime o Purutia a faaineine ai i mua aenei, no to haru i te
ifenua Teheto-Solovati, e boa ia raua o Polone i te reira taime,
e ua faaineine atoa o Polone no te tauturu ia'na, e no te hurl. at
i ta'na ra mau auaha pupuhi i nia ia Farani.
Te ite nei o Polone i to'na hape i teie nei, e te imi nei ot
i te hoa no'na, e ua fariutia atura oia i nia ia Rumania, o t
Purutia e hiaai rahi nei i te baru «ni no te rabi o ta'na ra rm
8-raa mori arahu _ "•
Ua meine roa ia
o "'i
é`'né no .e pì i' 'atu t Ee'' pa°
o te Rutia, o tei `au ore rahihia hoi e ana i mua ra.
Ua faaite hoi o'' Hitler e, te Mau tumu peapea atoa i rotopu,
ia'na e o Farani, no nia í te mau otia fenua, ua oti roa ia i te
faatitiaifarohia i rotopu ia raua na roto i te maitai, e i rotopu
ia raua ra, aore -roa ia e opuaraa tama`í faahou, teie ra hoi, na
roto i te rahi o to'na ra hui-raatira, te parau ra oia e, e tia roa
ia'na i te rave faahou mai I te tahi atu â tuhaa fenua, ei oraraa
no taua mau hui-raatira no'na ra. No reira, aita roa oia i huna
i to'na hinaaro rabi i te faarahi atu i to'na ra fenua i te pae
no te hitiâ o te Râ.
Area ra hoi, na nia i te puai hau ê o Farani, e apitihia ae
e to Peretane puai bau ê, na te reira paha ia e haapar
ta'na mau opuaraa hinaaro haafifi i te mau otia fenua.
Te hinaaro mau o Hitler ra, o te vaiiho tiâma noa'tu ia, o Farani
raua a Peretane ia'na, ia nehenehe ia'na ia faatae atu i to'na hinaaro i te pae o te hítiä-o-te-Ra, ia nehenehe ia'na ia baru mai,,
i te fenua ra o " Ukraine".
E lia anei ia farani raua o Peretane i te faatia noa â i te reira
mau hinaaro to Purutia no te mea i taua taime ra, ua haere roa
ia i te rahi o taua fenua ra, e raeâhia ia 120 mirioni taata, e e
faa•ati-roa ia oia i te tahi atu mau Hau t'ii nainaï; o tel piri a
ia'na ra, e o ta tatou h0i ia e aro atu a muri aêS:
I roaa ai ia Purutia i te matahiti i mairi aenei te retina ra o
Oterita e o Teheto-Solovatï, no te mea ia, e hoa ia o Italia i te
reira taime ia'na. Teie râ ua rave oia i te mau maitai atoa no'na,
ma te haamana`o ore atu i te hoê a`e vahi iti na Italia. Aita anei
ia o Italia e ite ra i to'na hape i teientsí? Inaha hoi i te taime
mau a tupu ai te mau peapea i rotopu ia Purutia e o, Polone,
te taime atoa hoi ia i tae atu ai o te faatere Hau Italia, te tamaiti
huiarii ra o Ciano, i te fenua Polone, e ua farii poupou-roa-hia
ía e te mau huiraatira Polone, ma te pii anaê hoi ratou e, ia
ora Italia, e te reira ra i te taime mau ia o to Polone haamataraa
te auore ia Purutia, e mau peu maere rabi te mau peu,._
,.
12
TOREA
hia nei e Purutia raua o Italia. I te taime e haamata ai o Purutia
í te au faahou mai ia Farani, te faaino ra ia o Purutia ia Peretane
na roto i ta'na ra mau yea, e o Italia ra te faaino ra ia, ia Farani
na roto atoa i ta'na ra mau Vea, e inaha te hinaaro atoa ra hoi o
Italia i te faahoa atu ia'na e o Polone, e eere hoi o Polone í te mea
au hia e Purutia, ua riro atoa hoi o Polone ei hoa no tatou, mai
te au i te parau faaau i faaotihia.
Eiaha roa e haamoê i te ani i te mau fare-toa atoa o
ta outou e haere e hoo i te pu 'a, i te ani ihoa i te pu'a
maitai rahi ra:" Tiare Tah1ti".Aita'tu, no te
pu'a i te ahu, 72 oio te puai o te hinu i roto, o te ore roa e
pau te rima, e o te ore roa e faaino i te ahu, e te hoomama hoi.
NA TEHONY TONY No 1877.
I pihai noa iho i te fare-toa a Hérault i Papeete.
I te fenua Italia:
Mai ta matou â i faaite aenei, e mea ino roa te oraraa o Italia. Te
arato nei o Mussolini i to'na Patireia i roto i te hoê veve ino roa.
Ua horoa oia i to'na atoa ra puai taatoa no te tururaa atu ia Eremani, e ua manuìa hoi o Purutia i te mau maitai atoa i Europa, e o
Italia ra, aita roa a`e ia hoê a`e maitai i roa `a mai.
Te haamata ra te mau huiraatira Italia i te flu mau i taua mau faatereraa ra. E ua taa atoa ra hoi ia Mussolini i taua auore ra i nia ia
ana ra. Ua imi ihora oia i teienei i te hoê ravea no te huri-ê-raa atu
i te hara i nia i vetahi ê. Na nia i to'na mana `o e ua amahamaha mau
tatou, mana'o ihora oia e, e o te taime au maitai teie no te titauraa
i te tahi mau tuhaa fenua maitai i to tatou. Na nia hoi i to'na ite
maitai i te mana`o o to'na ra mau huiraatira, e ua taa hoi ia'na e, e
no te tapearaa mai i te tiaturiraa o to'na ra mau huiraatira ia'na, ua
imi ihora oia i te tahi atu mau ravea taaê atu, na roto i te haavare
i to'na mau huiraatira, e e enemi mau tatou no ratou, mai te parau
haavare e, o tatou te tumu i ore ai i manuia ai o ta'na hopea tama`i
i Etiopi e i Lybie. Te tamau noa ra hoi ta'na mau Vea i te faaino rahi
ia Farani, e te rahi noa atura i te mau mahana atoa.
Na nia a`e hoi, te ture i roto i taua patireia ra, eita roa te taata
e nehenehe noa a`e ia parau i te parau i mana`ohia e ana ra, e eita
hoi te mau yea no te mau fenua êê e faatiâhia i reira, te mana`o nei
oia e, e manuia ihoa la ta'na ra opuaraa faaino ia Farani, e e inoino ihoa ia to'na ra mau huiraatira ia Farani, e na te reira la e faaore i te mau teimaha ta'na iho i tuu atu i nia i taua mau huiraatira
no'na ra,
i
TOREA
13
Ua taa maltai hoi iä'na e, e ia tamau noa oia i te haavare, e
riro ia taua haavare nei ei parau mau, noa atu â ia e mau parau haavare roa ihoa.
Teienei ra mau peu e ravehla ra, e Mussolini, no te tapea-noaraa ia i to'na ra tiâraa, area ra hoi, eita.roa ia e au no te faaafaroraa i te tereraa o te ohipa o te fenua.
Rave rahi te mau taata e mana`o nei e, e o te roaa-mai na
roto i teienei mau peu ra, o te hoê ia tàma`i rahi o te faatahe
puai i te toto taata.
Ua haapouri-roa;hiã hoi teie mau taata mana faatere hoê roa
ra, na nia i to ratou hiaai rahi i te hanahana no ratou ra, e na
nia hoi i to ratou mataû rahi i te taparahihia o ratou, ua turu ihora
ia Tapone i roto i ta'na tamai i Taina. Mai te feruri ore ratou,
e ahiri. noa'tu e manuia o Tapone i ta'na tama`i i te pae i Asia,
e riro ia ei ino rahi no te ao atoa nei, e o raua ana hoi te na
taata matamua e roohia e te mauiui. E riro te i`oa o Mussolini
a muri nei ei tauà parauraa i te mau ohipa ino teiaha ta'na ra
i rave, e e vai atoa to'na i`oa mai te huru ra e, o te hoê maamaa
ino roa o tei tiâ mai i te ao nei.
A puhipuhi ana`e i te Avaava,
"NA'T'IONALE"
Te avaava oviri o Lei liau i te maitai e te boo-mama, o te hoohia
i Papeete nei 1 fr. 10 i te puohu hoê, ía rave oe hoê afata i 20 puohu
i roto) tel roto te hoê mau taoa rii haamauruurt.t : tipi ofati e
aore ra e tahere arapoa poepoe.
1 te fenua Peretane:
Teie nei Patireia, o tei ainui hoê roa raua o Farani na roto i to raua mau
ti‘áraa faufaa fenua e na roto i to raua here, e ti‘a mai ihoa fa e to'na ra
puai taatoa i piha‘iiho ia tatou i roto i te mau taime e tupu ai te peapea.
Te faarahi noa ra o Peretane i ta'na mau moihaa tama'i ma te tuutuu-ore,
te rave noa ra ta'na mau fare rarahi raveraa ohipa i te ao e te pô, no te hamani i te mau moihaa tüma`i e te ofai pupuhi.
To'na Nuu-Moana e te mau Nuu-Manu-Reva o tei hau i te puai. te haere
noa atura ea ia i te rahi i te mau mahana, atoa ra.
I mua aenei, ua riro ei mea teoteo rahi na Peretane to'na ti'araa fenua taa
roa i te tahi atu mau fenua, te ite nei ra oia, e ua riro teie ti‘araa fenua to
ana nei, ei mea faufaa ore no te titau atu, na te mau pahi-reva, e o te ore
14
TORRA
roa e nehenehe i to'na ana`e ra mau pahi-tamai no te paruru i to'na Patireia, e ei nuu fenua pautuutu maitai atoa ihoa e tia ai, e ei nuu pahi-reva
pautuutu maitai atoa hoi e tano maitai roa ai. No reina, ua ineine paatoa taua
mau ohipa ra i te faanahonahohia ,i teienei. Ua tuu oia i te ture ia vai ineine
noa 19 nuu (19 divisions) e ma te amui atoa mai te mau tamarii api, mai
te peu e, e tupu noa'tu te hoê tama'i.
No te ruperupe e te rahi o ta'na faufaa i nehenehe ai ia'na i te farii vitiiti i teienei mau teimaha rarahi.
Ua rim te puai rahi amui faito-ore o Farani raua o Peretane, ei puai rabi
paari maitai roa, aita e faaauraa i to te mau fenua enemi.
"Te Pia FORy4i "
Te Pia Aorai, oia hoi te Pia apî mau: i ô tatou iho nei hoi te hamaniraahia. — Ua î roa Ia i te mau faaitoito e au no te tino.
Te pia Aorai, o te mea ora mau. Ua hau to'na maitai i to te mau Pia
atoa e vai nei, e te hoo mâmâ hoi.
No to outou na oraraa maitai, a faarahi i te inu í te Pia Aorai ", o tei
hamanihia e te Fare Pia o Tahiti; Emile MARTIN te fatu.
I Farani
E mau parau maitatai anaê te mau parau e tae mai nei na te fenua farani
mai. Te mau ohipa peapea no nia i te mau raveraa ohipa ua afaro roa ia
i teienei. Ua tere roa te mau ohipa atoa, ua hoi faahou mai te tiâturiraa i nia
i ta tatou moni farane, na nia i te rahiraa miria moni piru i hoi faahou- mai
roto i te afata mold a. te Fare-moni Rahi no Farani.
e rahi nei te au here e te autahoêraa no te mataû o te mau Patireia atoa
ì te mau peu e ravehia ra e te Purutia e o Italia.
Ua rahi roa te tiaturiraa o te fenua taatoa i nia i te faatereraa a Daladier.
No te maitairaa o ta tatou nei moni e te tuea maitairaa o ta tatou mau
haarnauaraa, ua nehenehe atura ia ia tatou i te faarahi faahou atu â i ta tatou
au moihaa no te tama`i.
a nia i te faaapi faahouraahia ta tatou meu fare rarahi raveraa ohipa e
e mau ohipa api anaê hoi i roto, e nehenehe atura ia, ia ratou ì te faaoti
mai e 250 pahi-reva i te mau avaê atoa, o te haamata te reiraa i te avaê Mati nei.
Te tere itoito atoa ra hoi te mau vahi tamutaraa pahi, inaha e piti tau
na manna rarahi tama`i teie e faaotihia nei, oia hoi: o "Richelieu" e o "Clémenceau", e 35.000 tane to te pahi hoê. e 240 metera i te roa, e 34 i te aanoa
e 8 pupuhi fenua rarahi e 380 m/m (15 initi ) i te pahi ho@, e te atearaa
no te vahi e naeahia e te ofai o teienei mau pupuhi e 35 kirometera ia, te
teiaha no te ofai hoê o taua mau pupuhi ra e 750 kiro. Te tere no teienei
tau na pahi e 32 maire i` te hora, eita teienei tau na pahi e parari i te mau
ofai haaparari o tei naeahia e 500 kiro te teiaha o ta te mau manu-reva e
tuu-mai.
Te hamani faahouhia ra e piti tau na pahi mai teie te huru, e o te oti no
te matahiti 1942.
Na nia i te aniraa a Mr Mandel, te faaterehau no te mau fenua aihuaraau,
ua tuuhia te mau faaueraa e e imi i te mau ravea atoa, e na roto atoa rá
i te tauturu a te mau huiraatira, no te haamaitairaa e te haafaufaaraa i to
tatou mau fenua aihuaraau, i maitai no te fenua taatoa.
Te tapa`o no te here rahi ia Farani i faaitehia e te mau taata i te pae fenua
Afirita i na mahana i mairi aenei, mai te reira ana`e ia i nia i te taatoaraa
o te mau huiraatira o te mau fenua aihu'araau farani taatoa. Mea au tee na
ratou paatoa i to ratou oraraa i raro aie i te tamaru o te reva farani, i te
ora i raro aie i te faatereraa titi a te Purutia e core ra a te Italia, o tei faaite
araaraa noa i to ratou anone rabi i te mau taata iri ravarava, e o te faaino
noa nei ia farani i te mau mahana atoa, na roto i ta ratou mau yea, no to'na
here e te faariro roa ei farani, i te mau huru taata atoa o to'na aihu'araau.
Te ani ato nei matou i to matou mau hoa tai'o yea, ia mau mauruuru noa
ratou i to ratou oraraa tiâ~ma, i to ratou mau tiáraa fatu fenua, e o te titauhia ia ratou ra, ia haapa`o maitai ratou i te mau ture, e ia ite ratou i te
faaau i to ratou oraraa i to te mau huiraatira no te mau fenua aihu'araau o
italia, o te faaere-roa-hia raton i to ratou ra faturaa fenua, mai te horoa atu
i te fenua no te taata italia mau iho, o tei haere atu i taua mau fenua ra,
e rave i te ohipa faaapu, mai teie e iteahia nei i te fenua italia i Afirita Ap
toerau.
E mea au maitai roa o farani i teie tau e o Marite, Peretane, Peretita,
Suisse, Hollane, Suède, Norvège e o Danemarke, e te vai atoa nei hoi te
hoê mau parau faaau i faaotihia i rotopu ia tatou e te Han Polone, te Rutia,
te Rumania e te Turetia.
Teienei fenua o Turetia, ua riro ia i teie tau - ei Patireia puai hau ê, te
faaite papu non ra oia i to'na ra riri maha-ore i te Italia, mai te tau mai
a haro atu ai o Italia mai roto atu i to'na rima i te taatoaraa o te fenua Afiriti
e vai i rotopu i te fenua Tunitia e te fenua Aiphiti, o tei fatuhia e ana i,
mua ra, ua rave te Italia i taua ohipa ra i te tau no te tama'i Turetia i
matahiti 1912.
Ua hapono ato te Hau farani i te Maréchal Pétain, ei Tonitara rahi i
fenua Paniora i pihaiiho i te Tenerare Franco.
Mai te faaroo te mau yea o Italia i te hoê mau faaueraa mana, ua faaino
tuutuu ore noa taua mau yea ra i te mau mahana atoa ia Farani, e te pahonoraa a Farani i taua mau faaino rabi ra a Italia, te faaite ra ia e, eita roa
oia e horoâ hoê noa aie initi i to'na ra mau forma na Italia. Te riri rabi faitoore o taua fenua ra i nia í to tatou Han, mai te au ia e ua maamaah.ia ia
hiô i ta'na ra mau parau. Ua au ia i te hoê taata paruparu e aita roa e roaa
faahou te parau maitai, e ua parau noa ihora i te mau parau ino.
Ua hapono te Hau Farani i te fenua ra i Djibouti, 10.000 faehau e te tahi
tau na manua tamai e te tahi tau na manu-reva, ia au noa no te paruru ;
16
TOREA
te hoê tamai faahitimahuta na Italia, ua vai ineine noa ia o tatou no te mea
hoi, ua iteahia e te vai rahi noa ra te faehau Italia i Etiopia.
Te taatoaraa o to tatou mau fenua aihuâraau, ua vai ineine noa ia ratou no
te parururaa i te fenua, i te pae i Afirita Apatoerau to Farani faarahiraa i
to'na mau puai no te patoiraa'tu i te enemi ia hinaaro noa'tu i te tamai.
Taviriraa hopea teie no te fenua nei.
Te toruraa hoi teie no ta tatou taviriraa e o te taviriraa hopea
atoa ia no Tahiti nei, no te tautururaa i te faaafaroraa i te A fata
Moni a te Afata Faaapu.
A haavitiviti e huma i te rave i te titeti na outou, tamata i to outou m
nuia i roto i teie taviraa hopea. E roaa te titeti ia hoo i Papeete nei, i te fare
moni rahi a te Hau (Trésor), e i roto i te faretoa o tei faatiahia no te hoo.
I te mau fenua motu, na te mau haapao faufaa Ia a te Hau e hoo atu.
E tavirihia teienei taviriraa hopea i te mau mahana hopea no Eperera, e
faaitehia atu ihoa ia te mahana mau e tavirihia'i.
10 farane te hoo i te titeti hoê.
Te pereoo taataahi e te pereoo uim "PEUGEOT"
Te pereoo taataahi " Peugeot ", o te mau pereoo Ia o tei hau We i te maitai
i te mau pereoo farani atoa. Ia hoo outou i te pereoo " Peugeot ", e tia te
reira i te vairaa e a tau noa'tu. Ia hoo râ outou i te mau pereoo hoo mama,
e moni hue Ia ta outou, eita roa e maoro ua ino, e au atura la i te hoê maa
tapû rahi auri faufaa-ore.
Te „pereoo uira " Peugeot ", tei te fenua farani Ia te hamaniraa-hia, te
hoê teie mau pereoo o tei hau i te maitai e te tano maitai hoi no to outou
na mau fenua rii ei faauta horopatete e aore ra ei faauta puha. Ia hoo outou
ï te pereoo uira ( Camionnette ) " Peugeot ", e mauruuru maitai outou i te
reira haamauaraa moni, no to'na paari e te iti hoi o to'na mau haamauaraa.
A poroì ana`e mai i to outou mau pereoo taataahi e to outou mau
pereoo uira ( camionnettes ) i Papeete nei ia Mr René Solari, mono i te fare
"Peugeot" e aore ra i te Piha ohiparaa a te "TOREA" i Papeete nei.
Parati apî no te hora hopea roa
I te 22 no Mati, mai te au i te hora toru e te afa i te avatea, ua tupu ihora
te hoê auahi rahi i te fare-uahu, vairaa puha, ua riaria-roa-hia o te paapaa
roa te oire taatoa, o Papeete.
No te oioi ra te mau tauturu o te faaterehia ra e te mau upoo o te fenua
e te itoito rahi o te mau mataro, te tamarii faehau e te huiraatira taatoa i iti
rH ai te pau i roto i teie ati rahi. Te mana`ohia nei e ua raeâhia te milioni
farane i pau no te puha ana`e ra, e vanira tei paapaa, te iri puatoro e te tahi
atu â. Ua ore roa hoi te mau fare vairaa puha o te uahu, te fare tuanie e te ..
fare tihepuraa.
IMPRIMERIE ELIE P. JUVENTIN — RUE DU COMMANDANT DESTREMAU,
Fait partie de Torea