TOREA_N_022_1939_Fepuare.pdf
- Texte
-
1100 1 TE MATAHITI HOE: E MAHA TARA — E
2
FARANE I TE YEA HOÊ.
FRANÇOIS HERVÉ, Directeur-Gérant
Te poheraa o te POPE S, S. PIE XI
Ua pohe te Pope rahi no Roma i te 9 no Fepuare i mairi aenei, e
va`u ahuru ma piti to'na matahiti. Mea maoro hoi to'na pohe noaraa
te ma 1.
Ua maltihia oia ei Pope i te matahiti 1922, ua maoro mau â oia i
te parahiraa i niai to'na ti`araa mana. Na nia rai to'na aro puairaa
i te mau faatereraa a Mussolini e o Hitlier, o tei haapae ê i te haapa`oraa, ua rabi to'na rnaoaoa i teie na matahiti i mairi iho nei.
E vai to'na parau i roto i te tau i mua nei, no to'na mau mana`o
hanahana e te itoito e te mana rabi o to'na ti'araa Pope.
E tupu ia te maltiraa no te Pope api, i Roma, i rotopu i te mau
i. Karatina ( Cardinaux ) j roto i te Aorai no te Vatican. E opanihia ratou i roto i te tahi paean o te Aorai e to ratou ra mau papal parau.
E putuputu ratou i roto i te hoê piha rahi, e e para hi ratou i nia i to
ratou mau parahiraa torono e i nia a`e ia ratou, te vai ra ia te hoê
( dais ), o tei aifaito ana`e to ratou ra hora. Ia oti te rnaltiraa o te
Pope api, e topa mai ia taua mau ( dais ) nei i nia ia ratou, e hoê noa
ra o te ore e topa mai, maori ra o to te Pope ma'iti-api-hia, e vai noa
ia i to'na ra vairaa, e i taua taime ra, e haere mai ia to'na ra mau
hoa Karatina i mua ra, e tuturi i mua ia'na, no to'na manaraa.
E mai te mea noa'tu e, aita te ma Itiraa i manuia, e ohihia ia te
mau parau no te maltiraa e e tutu'ihia ia i roto i te hoê urnu i roto
i te piha e o te haere te auauahi na roto i te haapupuraa. Te faaati
ra ia te huiraatira i taua taime rai te Aorai, e te hi'opoa ra hoi ratou
i nia i taua haapupuraa nei, e na te reira hoi e faaite ia ratou i te
vahi e oti ra j nia i taua maltiraa ra, ia haere ihoa ia te auauahi
ra, aita ihoa ia i oti te maltiraa, ia ore te auauahi ra, ua oti ihoa ia
te ma Itiraa o te Pope api.
E maoro te tahi mau mearaa te ma Itiraa, e pau te tahi tau mahana
e faaoti ai te mau Karatina i nia i te tahi o to raton, i taua mana nei
" .•
2
TORLA
Te faatae nei te Torea i to'na aroha no te Pope, ia Monseigneur
Paul Mazet, te Epikopo, e mai te faatae atoa'tu i to'na ra aroha no
te haapaoraa Katorika no te aihuâraau Farani no Oteania.
Te pereoo taataahi e fe pereoo uira "PEUGEOT"
Te pereoo"taataahi `" Peugeot ", o te mau pereoo Ia o tei hau a`e i te maitai
i te mau pereoo farani atoa. Ia hoo outou i te pereoo " Peugeot", e tia te
reira i te vairaã e a tau noa'tu. Ia hoo râ outou i te mau pereoo hoo mama,
e moni hue Ia ta outou, eita roa e maoro ua ino, e au atura ia i te hoê maa
tapû rahi auri faufaa-ore.
Te pereoo uira " Peugeot ", tei te fenua farani Ia te hamaniraa-hia, te
hoê teie mau pereoo o tei hau i te maitai e te tano maitai hoi no to outou
na mau fenua rii ei faauta horopatete e aore ra ei faauta puha. Ia hoo outou
i te pereoo uira (Camionnette) " Peugeot ", e mauruuru maitai outou i te
reira haamauaraa moni, no to'na paari e te iti hoi o to'na mau haamauaraa.
A poroi ana'e mai i to ou ton mau pereoo taataahi e to outou mau
pereoo uira ( camionnettes ) i Papeete nei ia Ml' René Solari, mono i te fare
"Peugeot" e aore ra i te Piha ohiparaa a te "TOREA" i Papeete nei.
TE MAU PA RAU API NO TE AO .NEI
I te fenua Paniora.
I te ava`e i mairi aenei, i te taime mau a tuuhia'tu ai e matou
te yea no te nene`i, i haamata ai te puairaa mau o te tama`i i
na pae piti o te hau Repupirita e te paeau o Franco.
Te tama`i i te pae no te tuhaa fenua ra o Madrid e mea manuia
roa ia te nuu Repupirita, area te pae tuhaa fenua ra o Barcelone, o te mau nuu ia, o Franco te haere puai noa ra i mua.
Ua taui oioi noa thora ia te huru o te pae puai a`e no teie nei
tama`i. O te fare rahi hoê roa ra no te pae ohipa no te tama`i
i te pae o te Repupirita, ua parari ia e ua paapaa roa, e o tei
ore roa i nehenehe faahou i te haamaitai. Te parauhia ra, na te
mau niuníu na te reva, e na te hoê taata rave ohipa teie nei peapea i faatupu, na nia i te ohipa tietie i te mau ofa`i, ua topa
ihora ia'na i roto i teie nei tietieraa. te hoê ofa`í o tei oti i te
tapaurahia, í te toparaa ihoa, haruru atu ra, e ua paapaa roa iho
ra taua fare rahi ohipa nei, e ua haruru paatoa atu ra te mau
ofa`i faaherehere o te tahi atu mau vahi vaiihoraa fatata mai.
Na reira mai hoi, e mai taua mahana atu ra, ua riro ia ei ati
rahi no te pae Repupirita. Na nia a`e hoi, te oire ra o Barcelone
o tei veve rabi roa na nia i te mau ma`urereraa hope`a ore a
te mau manu-reva e ma te faarue í te ofa`i haaparari i nia i taua
oire ra, a piti aenei ia niatahiti i te na reira noaraa, ua riro ohie
TÜREA
3-
noa atu ra ia i te mau nuu o Franco taua oire nei, mai te paruparu rahi o te pae Repupirita.
Ua horo haere noa atu ra te nuu Repupirita i muri, mai te
haapaoraa ore, e mai te tapapa atu i nia i te otia o Farani, te
mau huiraatira hoi, no te mata`u rahi, ua na reira atoa. Ua tuu
taua mau taata ati nei i to ratou tiaturiraa no te ora i nia i te
maltai o te farani.
Na roto hoi i te aau maitai mau o te farani e te manao tauturu, ua farii atu oia i teie mau otare i nia i to'na ra fenua, e
ua imi i te mau ravea no te tautururaa atu ia ratou.
Na nia i teie manuiaraa o Fi'anco, eita ia o Farani e nehenehe
e faaea mataê noa ia'na, mai te huru matamua ra, alta â oia i
riro ei upoo faatere no Paniora. Na nia ra hoi i to'na manuia
rabi i te pae o te tama`i, te riro nei ia oia ei upoo no Paniora.
Ua hapono atu o Farani i pihai lho ia'na te hoê o to'na taata,
oia hoi o Léon Bérard, e Ministre i mua ra, e o tei farii poupouhia mai e te hau o Franco i Paniora.
Ua haamata iho ra ía taua taata nei i te tuu atu i te tahi mau
mana`o faafatataraa i na fenua tapiri nei:
Na nia a`e i te poipoiraa a`e i te mahana a riro atu ai o Barcelone, ua tono ia te Atimarara rahi faatere no te Nuu Moana
Farani no roto ì te miti Metiterane, i te manua taora toropi ra
o " Railleuse " i te fenua ra o Barcelone, no te parururaa atu
í te mau faufaa a te Hau farani i roto i taua oire rabi ra no te
fenua Paniora. Te tomana o tei faatere i teie tiei manua taora
toropi, o te Raatira ra ia o Hourcade, o tei ite tatou paatoa ia'na
i Tahiti nei, e Tomana oia no nia i te manua iti tira piti ra o
"ZÉLÉE "
LTa farii maitai•roa-hia hoi te Tomana no te "Railleuse" e te
mau feia mana no Barcelone, e o tei haere roa anae atoa atu
i nia i taua manna ra o Railleuse.
,I te poipoi a`e, ua mahuti faahou te fare rahi haapìiraa farani
no Barcelone.
E mau tapa`o faaite anae ia teie, e te mau faatereraa a te
Tenerare Franco, ia riro noa'tu oia, ei upoo faatere mau no te
Hau Paniora, cita ia oia e hi`o ino ía Farani.
Te taa nei ia, e ti`araa maitai to Farani raua o Peretane i te
fenua Paniora. No te mea aore te hoê a`e o raua i taparahi noa
a`e i te hoê a`e taata paniora, mai ta Italia i rave. Te vai nei ia
te màhana e tahoohivatu ai o Italia i te ino ta'na i rave i nia
i teie nei fenua.
TOREA
Eita e nehenehe e huna e te opuaraa a Italia, o te hinaaro ia
ia roca mai ia'na te mau fenua motu o te Paniora i roto i te miti
Metiterane. E mau motu au maitai hoi teie no te haamauraa i
te hoê Nuu Moana, no te tapuraa i te poromu o Farani no te haereraa i te fenua Afirita.
Ua faaite papa' ra hoi o Franco i ta'na parau e, e te hinaaro
nei oia e ia factura taatoahia te repo fenua Paniora.
E fenua faufaa rabi hoi te fenua Paniora no te pae o te veo
e te auri, e mea ere roa hoi te fenua Italia e te fenua Purutia,
e no reira te manaohia ra e mauruuru maitai teie nei na fenua
ahiri e nehenehe ia raua no te rave ohie mai i taua faufaa nei.
"Te Pia AORAI"
`
Te pia Aorai, oia hoi te Pia api mau: i ó tatou iho nei hoi te hamani
raahia. — Ua î roa Ia i te mau faaitoito e au no te tino.
Te pia Aorai, o te mea ora mau. Ua hau to'na maitai i to te mau Pia
atoa e vai nei, e te hoo mâmâ hoi.
No to outou na oraraa maitai, a faarahi i te inu i te "Pia Aorai ", o tei
hamanihia e te Fare Pia o Tahiti; Emile MARTIN te fatu.
I te fenua Tinito:
A tahi ava`e i teie nei, mai te mea ra hoi ia e, e na varea taoto
teie tama`i Tínito, aita roa te mau niuniu na te reva e faahitihiti rahi i te parau no Taina.
E 2.000.000 rahiraa faehau tapone i nia i teie nef fenua rahi
tinito e mai te mea ra e, te faanahonaho maitai ra ratou i to ratou
ra mau ti`araa i taua fenua ra. Aita atu r;r ;.~;,; ,,at
i to ratou ra mau nuu no te haere i mu
Na roto i te faaiteraa a te mau Tinito no Papeete nei, te parau
nei ia e aita ea te faatereraa a Tchang Kai Seek i puai aenei
mai tete tau, e o Lei tiaturi puaihia hoi e te taatoaraa. Ua tamata
hoi o Tapone i te imi i te hoê Tenerare tinito aravihi i roto i te
fenua, no te raveraa i te faatereraa hau o te au ia Tapone. Te
taata e roaa nei ia ratou o
taa~..
ia,_;•, g. ~,, +a
nunaa taata tinit
Te faaea ra te Tinito matètiaturi i nia ite faatereraa a Tchang
Kai Seck. Te tamau noa ra hoi te tama`i pupu rü taata tinit~
e ere i te faanahoraa mai te nuu, e mau pupu haere noa mai no
TOREA
,i
b'
te taparahi i te tapone e a moé atu a; 'e na reira ra ma
fenua taatoa o Taina. Eita o Tapone e nehenehe ia faaea tataitahi
noa mai te ore ratou e popoihia mai e te 'Tinito. Te faaite mai ra
hoite manao o te mau taata o tei ite papu maitai i te hurú o Tapone,
e te rae`ahia nei i roto i te hopetoma hoê e 2.000 taata Tapone
e pohe na roto i teie mau aroraa e ravehia ra e te Tinito.
E te tahi hoi, te manaohia nci e, e te pau nei 150.000.000 i
te mahana hoê no te mau haamauaraa e ravehia ra e te nuu Tapone i nia i te vain aroraa, e 1 te hopetoma hoe' no te mau vahi
e mauhia ra e ratou, o tei• roaa mai i te fenua tinito. '
Mea fill no Tapone ia hi`ohia, no te farii maoro i teie mau haamauraa rabi.
Te parau-atoa-hi_a ra hoi e, e faatia o Peretane i te horoa tarahu
atu i te tahi moni rabi na te Hau Tinito, o te naeahia e 9.000.000
000 farane.
A puhipuhi aiia`e i te Avaava
'
"NATIONALE"
Te avaava oviri o tel hau i te maitai e te boo-mama, o te hoóhia
i Papeete nei 1 fr. 10 ì te puohu hoê, ia rave oe hoê afata ( 20 puohu
i roto) tel roto te hoê mau taon rii haamauruuru : tipi ofati e
aore ra e tahere arapoa poepoe.
I te fenua Rutia:
Te faaea noa nei teie nei Patireia rahi ma te muhumuhu ore. Ait
roa hoi e taa nei i te mau ohipa papu e tupu ra i roto i taua Hau ra.
Mai te mea ra, ia hichia e ua huri te faatereraa, a taua fenua ra i
nia i te faatereraa api, te iteahia ra hoi i teienei e, cita te mau taata
e piri i mua ra pihaiiho ia Staline, te "communiste" e tiâ faahou
ra. Te mau boa o Lenine, te upoo faatere no taua mau " communiste" orurehau ra, ua taparahi haamou-roa-hia ia, e te haere tia
atura te faatereraa i teienei i te maitairaa.
Mea fifi roa no te ite papu e eaha ra te puai mau o te Nuu o te Hau
Rutia, e te vahi e maraa ia'na i te tauturu mai ia tatou, mai te mea
e tupu noa'tu te hoê tama`i i te mau mahana i mua nei.
Mea rahi mau te manu-reva i taua fenua Rutia ra, te parauhia r
e, e ua hau atu i te 7.000. Te maurere ra hoi taua mau manu-reva r
i te mau vahi atea roa, e te maneia ra hoi to ratou mau tere, e tapad
faaite ia te reira ia tatou, e mea maitai taua mau manu-reva ra. ...
6
TOREA
E mau taata aravihi anae hoi te mau taata faatere manu-reva o
taua Hau Rutia ra.
Teie ra, .te vai matla noa nei â tatou, i te huru mau no te mau upoo
faatere o taua Nuu o te Hau Rutia ra.
Rave rahi te taata e inane() nei e, e mai te peu e tupu noa'tu â te
hoê tama`i, e faaea noa paha ia te Rutia, e tae noa'tu i te taime e
_ rohirohi roa ai te mau Hau i te ohipa tama`i ; i reira paha ia e tia mai
i, no te haamauraa i te ture, mai tei au i to'na mana `o i nia ia Europa taatoa.
Te Pape "GAZOR"
Te "Gazor" e rito ïa o tei iritihia mai no roto mai i te mau huru maa tupu
toa o te fenua nei, o tei anoihia i te tihota, te pape e te gaz. Te hoê teie
pape o tei hau atu i te maitai no outou e to te Tuamotu na, no te haamaharaa i to outou hiaai maa tahiti, aita hoê topata ava taero i anoihia i roto i
teie nei pape GAZOR. E hoohia te GAZOR e 30 farane i te tatini hoê, e 6 farane i te hoo mohina, ia faahoi-mai outou i te mau mohina. e faahoi faahouhia'tu te na moni e 6 farane no te tatini mohina pau.
A tamata e homa i te inu i teie nei pape "GAZOR ", tena i nia i te mau
pahi hootaoa atoa, e aita râ, poroi-roa-mai i Papeete nei, i te piha-ohiparaa
a te Torea. Ia tamata outou, eita e fiu faahou.
I te fenua Italia:
Teie nei Hau tei raro a`e ia i te faatereraa a te hoê pae o tei parauhia e
fasciste ", o Mussolini hoi te raatira rahi faatere e o tei rave mau i te ohipa
no te haamaitairaa i te fenua Italia. Area ra taua faatereraa ta'na i haarrau
i nia i te fenua Italia ra, te mau ra oia na roto i te faaetaeta e te puai, e te
haere- ra hoi te reira i te rahiraa i te mau ava`e atoa.
Te ohipa no te tama`i, o te hoê ia ohipa o tei hau a`e i te hoo rahi i te ao
atoa nei. Te tama`i ta Italia i rave a`e nei i te fenua Abyssinie, o te hoê ia
tama'i o ta Mussolini i faataimaha roa i te hui-taata taatoa no Italia, ia horoa
ratou i ta ratou ra mau faufaa taatoa. Ua oomo hoi o Mussolini i te manao
i roto i te aau no taua mau hui-taata Italia ra, e o ratou anae ra te Hau i
nia roa i te ao atoa nei, e o to ratou ra hoi nuu o tei hau a`e i te puai i to
te mau hau tapiri mai ia'na ra, e ia tamau noa hoi ratou i nia te faatereraa
no te "fasciste" ra, e riro ia o Italia ei mono no te hau Roma i mutaa iho
ra, o tei riro ia ei upoo faatere no te ao taatoa nei i roto i na pue matahiti
e rave rahi.
E na nia hoi i te oaoa rahi no taua mau hui-taata Italia, i teie mau manao
hanahana, ua pee anae atu ra ratou i muri i to ratou raatira, e ua farii i te mau
teimaha atoa o tei titauhia i nia ia ratou ra. Ua pupt atu taua mau hui-taata
Italia ra na te Hau: i ta ratou ra mau faufaa rahi e tae noa'tu i to ratou
mau tapea faaipoiporaa, no te faarahiraa atu i te faufaa i roto i te afata movi
a te Hau.
Ua ô atu ra hoi ratou i roto i te tama`i Paniora, i reira hoi, ua haamaua
faahou â ia o Italia i te tahi tau na miria o ta'na ra faufaa, e te tahi tau na
tautini faehau i pohe i reira.
Taua mau puai taatoa ta'na i horoa ra, aita roa hoê a`e hoonaraa i roca
mai ia'na, ua mahere taatoa taua mau maitai ra ia Purutia, na roto i ta Italia
ra tautururaa atu ia'na.
Ua ite hoi te taata taatoa e, ia faaetaeta-roa-hia te ture no te faatereraa, e
ia opani-roa-hia hoi te taata i te paraparau e i te rave coa hoi i te ohipa mai
ta'na i hinaaro, e ia faahepohia ia rave mai te au i te mau ture etaeta, eita
ia te reira faatereraa e maoro roa ua huruê, na nia i te taui o te mana'o o te
taata e faahepo-noa-hia ra.
O te huru ia e tupu ra i teie nei i te fenua Italia, te faautuahia ra te huiraatira, e noa'tu â te taata aita i au i te pH e "Ia ora Mussolini" ( Vive Mussolini ), o to raton noa ra ia vaha te tuo noa ra, e area to ratou aau ra, te
parau ra ia e: ua fin roa, matou i teie nei faatereraa, e te hinaaro noa nei
matou ia hoi faahou i roto i te faatereraa no te maru, mai tei matarohia i
mua ra.
Te ite ra hoi te faatereraa "fasciste
te manco o te hui-taata taatoa, e
no reira hoi oia i imi ai i te rave no te huri-ê-raa atu i taua riri no ratou ra,
na nia i te imi-hara atu i nia i te tahi Patireia ê atu.
Na roto hoi i to'na manao papa e, ua amahamaha o Farani, na roto i to ratou
mau manao haa7iaitai i te taata rii, o tei tupu aenei i teie mau ava`e i mairi
aenei, ua manao iho ra o Mussolini e, o te taime au maitai teie no te haruraa mai i te tahi mau fenua o Farani, o te ravea ia o ta'na i opua no te haapapuraa i to'na mau hui-taata i te maitai ta'na e rave ra no ratou, no te faahoonaraa i te mau teimaha i titauhia e ana i uia ia ratou ra.
Ua hape ra oia i taua vahi ra, te vai tahoê noa ra o Farani, aore roa oia i
amahamaha. Mai te peu tatou e, e taumaro na nia i te hoê mau tumu taaê i rotopu ia tatou tatou iho, e ohipa, ia te reira na tatou iho, noa'tu â e te haere
roa ra i te rahiraa, e a faaô mai ai te tahi Hau taaê no rapae i roto i ta
tatou maroraa, i reina ra ihoa tatou e tahoê faahou ai te manao.
Ua fatata te tamai Paniora i te han. Ua haamaua puai roa o Italia i roto
i taua tama`i. ra. Eaha ra te roaa mai ia'na ? Mea papu roa paha ia e, e o te inoino maha-ore-roa paha o te hau Paniora i nia ia'na.
No te mea e ore roa teie nei Hau Paniora e nehenehe ia haamoe e, e na
te mau pahi-reva Italia i roto i na matahiti e piti, i haapohe i te mau vahine,
te mau tamarii e te mau ruau rii, i roto i te mau oire, na roto i ta ratou ra
mau tupitaraa tuutuu ore.
Auaê pai e, cita roa o Farani e e eita hoi o Paniora, e turori noa a`e i mua
ia Italia na roto i ta'na ra faatereraa " fasciste ".
Ia ore roa teie nei faatereraa, mai tei au i roto i te mau tau atoa, no te.
mau faatereraa mana na roto i te puai, i reira ia o Italia e tia faahou ai i
te rave mai i te au tahoêraa e to'na taeae toto latino o te ore roa e nehenehe e motu to raua auhoê, chin cita o Mussolini e ta'na ra faatereraa ,a~i.
8
TOREA
TAIETE ATIL A0N 0
( riamaniraa Tihota
E to te fenua nei, haamana`o tatou i te tauturu maitai i
teie nei Taiete, na roto i te hoo-mai i ta ratou tihota.
E mea tia,‘ roa ia tatou ia na reira, no te mea, te tauturu
ra teie nei Taiete i te taata no te fenua nei, mai te rave
i te hoê rahiraa taata rave ohipa e te faatupu hoi i te hoê
ohipa faahiahia i to tatou ai 'a nei.
No reira ia hoo tatou i te tihota, e ani ihoa i te tihota
Atimaono; eiaha to te tahi fenua ê atu.
Avaava ovirihia "MARVELS"
Noa'tu e tei hea oe, i Papeete e aore ra i te Mataeinaa,
a ani noa'tu i te mau fare-toa i teia nei avaava ovirihia
" Marvels"; e te vahi faahiahia roa'tu ia puhipuhi oe e ô
mai te mau opuaraa maitatai i roto i to oe upoo e te mama
hoi te hoo.
I te fenua Purutia
Te hape rabi o te mau taata e mau ra i te puai-mana faatere i te hoê
Hau, ua faaite a`enei ia tatou e, eita roa te reira mau taata e mau maoro
noa i te reira mana no te faatere i te hoê huiraatira rahi. Te riri rahi e
vai ra i te fenua Italia i rotopu i te hoê pae rahi o te hui-taata i nia ia
Mussolini, te vai atoa ra te reira huru i Purutia i nia ia Hitler. O te hoê
te reira peapea rahi i tala mau huru faatereraa ra. Te hoê atoa ia tumu
rahi e ore ái o Hitler i hinaaro ai i te tama`i.
E mea ataata rahi roa na'na ia tupu te tarna`i, no te mea i nia i te hoê
hape iti nainai roa, ua oti ia to'na mana. Ia haamana`o noa hoi, e ua
enemi roa oia i te rahiraa Katorika i Elemani e te Porotetani hoi, o tei
rahi roa'tu â i taua fenua ra.
I roto i te peapea rahi i tupu i te ava`e Tetepa i mairi a'enei, o te fatata-roa-raa ia te tamá`i, ua huti ia te abo o te mau huiraatira Purutia,
mai te au i to te tahi atoa'tu mau Hau, i te faarooraa i te parau maitai
rahi e, ua hau te parau no te tama`i.
E tupu te maere, ahiri outou e taio i te mau rata o tei faatae haerehia
i te tahi e te tahi mau vahi no te fenua Purutia i taua mau mahana ra.
E rave rahi lei faaite i te ino no taua faatereraa a Hitler ra.
Mai te mea ra i teie nei e, te hinaaro nei o Purutia i te haamaitai
i to raua au e o Farani, te rave nei te mau faaterehau no na pae e
i te mau ohipa atoa no te faaoti-roa-raa i te parau no te faatitiaifarora
ì na Hau e piti nei. Te mana`o noa nei ihoa matou e, ia tae i te mahan
e hau ai o Farani raua o Purutia, i reira atoa ia te hau e roaa mai a
i nia ia Europa taatoa.
----------
p!ha Ohipaaraa a Miti G. Ahnne,
Paruru i Papeete
Mai te au i te faataaraa a te hoê parau haavaraa; o tei ravehia:
e te Tiribuna Hooraa Matamua no Papeete, no te hoe no Eperera
hoC tauatini e iva ha.nere e toru ahuru e ma vau, o tei haamana
hia, te faaite ra ia i te vahine ra ia Tekura a POU, e ti`a oia i
mutaa iho ra i Tatakoto ( Tuamotu ) noho ai, o tei ore ra i iteahia to'na nohoraa i teie nei, ua ani a`e nei te taata ra o Nui
RATA, ta'na a`e tane faaipoipo, e fatu fenua, e ti'a atoa oia i Tatakoto noho ai, i te hoê aniraa no te haaparariraa i to raua ra
parau faaipoiporaa.
G. Ahnn
Paruru
1 te fenua Peretane:
Te faatura ra o Peretane i te parau i faaotihia e ana no te haamaif
te faarahi i ta'na mau moihaa no te tama`i.
Na roto i te mau faataaraa e ravehia ra e te mau feia mana no Farani
e no Peretane, i te tutu te tahi e te tahi, te hau nei a`e ia raua i nia ì te
puai o Purutia e o Italia.
Ua faaitehia mai ia te reira i na mahana i mairi a`enei, inaha na te pahi
Peretane ra o "Devonshire " i faauta i te mau mono o te Tenerare Franco
i nia i te motu ra o Minorque, no te aniraa ia faahoihia niai te fenua i te
Paniora, e na tupu mai te reira. I taua mau taime paraparauraa ra, ua haere
atu ia te mau pahi-reva o Italia e tupita i te oire, no te haapeapea. ïa i
taua faaafaroraa ra, eaha'tu hoi.
I na ava`e i mairi aenei, ua tae la te manago o Italia no te haru
na ferma farani ra o: Corse, Tunisie, Djibouti, PvPce e o Savoie, mai te
mana`o o Italia e, e o Farani ana`e i to'na paeau e to'na mau peapea, eita
la o Farani e ore i te faatiâ i te tahi a`e o to'na ra mau hinaaro.
Ua faaite hoi o Purutia e, e piri tia oia i te paeau o Italia, mai te peu
e, e tupu noa'tu te hoê tama`i. No reira o Peretane, na roto i to'na tiaturi i to tatou here, ua faaite oia na roto i te reo o to'na Faatere Hau rahi
i te parau ra e, mai te peu e a faatupu-noa-hia mai te hoê tama`i i nia ia
Farani e ti`a ia o Peretane e to'na mau puai taatoa i pihai iho ia Farani.
Ua riro hoi to tatou nei au tahoêraa paari maitai, ei paruru maitai no te
tapearaa i te hau.
Aita â o Farani e o Peretane i au tahoê paari maitai aenei ma
teie taime.
TOREA
10
7 te fenua Marite:
Ua maoaoa roa te Hau Marite i te mau hamani fino e rave rahi a te Hau
Purutia i nia i te mau Atiuta.
Te mau oreroraa parau hoi i faatupuhia i Marite e te mau tanta piri ia
Hitler, ua horuhoru roa ia te aau o te tanta i. taua fenua ra. No reira i teie
nei, ua rahi roa te taata Marite, o tei patoi etaeta i nia i taua mau tanta faatupu peapea ra, i nia i to'na fenua, e ua hau roa ace to ratou here i te Han
Farani e te Hau Peretane.
Ua faaetaeta roa o Roswelt, te Peretiteni no te Hau Marite, i roto i ta'na.ra
oreroraa parau no nia i taua vahi ra. Eita te here o Marite e na roto noa i te
parau ana'e ra, mai tei reira ihoa mahana, ua rave te mau fare raveraa ohipa
rarahi no Marite i te ohipa hamani moihaa tamai na Farani e na Peretane.
E 750 pahi-reva rarahi faito api roa e hamanihia nei na Farani, i taua fenua ra.
Ua faaite mai te hoê Ofitie no nia te hoê pahi i tae mai i Papeete nei, e
te mau pahi atoa e tae atu i Havre (Farani) mai te fenua Marite atu, ua
tomo ia i te mau ohipa no te tama`i.
E no te mea, e mea iteahia e o te paruparu ange te arohia, e nehenehe paha
ia o Mussolini raun o Hitler ia parau e, e ore roa raua e upootia noa a`e i
mua i na Hau rarahi e toru nei.
•
I Farani
Te faaite mai nei te mau parau api o tei tae mai i teie ava`e e, te haere
noa atu ra o Farani i te maitairaa i te mau mahana atoa. Te haere ra te piru
i roto i te afata moni a te fare moni rahi no Farani ( Banque de France ).
Ua hau a`e hoi te rahi o te moni utua ( impôts) i te pee i tei manaôhia ra.
Ua tere maitai faahou te mau ohipa i roto i te mau fare rarahi hamanirea
moihaa tama`i. Te rahi noa'tu ra hoi te tiaturiraa o te Apooraa Rahí i nia ia
Daladier.
Te tupu maitai ra hoi te tiaturiraa o te taatoaraa i nia i te mau vahi atoa
ra. I roto hoi i te hoê hi`opoaraa rabi o tei ravehia a`enei i nia i te moana
Metiterane e te Nuu Moana i raro a`e i te faatereraa a te Atimarara ra o Abrial
(Tomana oia i mua ra no nia iho i te pahi ra o "Tourville" o tei tae mai
i Tahiti nei i te' matahiti 1929, e o tei topahia atu hoi to'na io`a e to Tahiti
ia "Tamatoa" ), e ua tere tia atu ra taua Nuu Moana ra i roto i te mau
roto tipaeraa pahi no Maroc, Algérie e no Tunisie, e ma te faaite papa atu
na taua mau vahi atoa ra i te puai rahi o Farani. Ua aifaito maitai hoi te
tereraa o taua Nun Moana Farani ra i te taeraa mai o te Mau pahi tama`i rarahi
o te Peretane i roto i te miti Metiterane, ei tapao faaite hoi te reira ia Mussolini e, ia haapao maitai oia i ta'na ra faatereraa.
I roto i te ava`e Eperere i mua nei e tupu faahou ai te ma`itiraa no te Peretiteni api no te Repupirita. Ua hope na tau i faataahia, e hitu matahiti no
te faatereraa a LE BRUN, te faahitihiti-noa-hia ra hoi i teie nei mau mahana
te mau io`a no te mau tanta o tei manaohia no te mauraa i taua toroa ra.
Oia hoi te io`a o Herriot, te Peretiteni no te mau Tepute, e to- Pietri te
faaterehau tahito.
Parau na te yea Torea:
Ia ite maitai outou paatoa e te mau tanta tamatahiti i te yea, e ta tatou nei
yea ia aufauhia ihoa ia i mua roa i te matahiti e haamata ai, e e faatae mai
ta outou utua iti e 20 farane, i Papeete nei. E no reira, te ani atu nei ia te
yea i te mau tanta o tei ore á i aufau, ia faatae oioi mai. 1Vlcxuruuru.
TORE A
11
TE FARE RAAU A TAIH1A
oia hoi
•
H. JACQU1LR
.
I uta noa a`e i na Fare-Maehaa Tuanie,
Papeete -- Téléphone 98
i le poro poromu Petite Pologne
O te fare raau ma`i teie o te fenua rei. E roaa i roto i
teie nei fare te mau hunt raau atoa no te ma' f. Mai te
raau hamani e taie noai'tu, i te mxu meai oti.
Te mau raau pape o tei tuiroo to'na maitai i te ao
nei, te vai nei ia i roto i teie nei fare.
Te mau raau fopata Abée Chaupitre no te mau
huru ma`i atoa.
Te mau raau oti noa na te mau Taote tuiroo o tei
iteahia aenei, ua tae mai la i roto i teie nei fare raau.
Raahopau : E rave rahi a`enei te taata tei maitai i
teie nei raau no te ahopau.
Monahee: Raau no te tumou.
Sirop Jacque: E raau teie no te mau tamarii o tei
roohia i te hota.
Te pu'a ►Ylysca : E pu'a maitai teie no te mau taata
o tei hinaaro i te haamaitai i to ratou iri, e haumaru
atoa hia te tino ia pu'a i te pu'a MYSCA.
Derttabline: E pu'a faauouo niho teie o tei mana`ohia e, o te numera hoê ia e vai nei.
Salver : Te i`oa ia no te hoê hinu Ate i'a api atoa oia
hoi te hinu ( Kito ) e hinu numera hoê i te maitai
e te raveraa ma.
E rave rahi atu â te mau raau maitetai e vai nei i
roto i teie nei fare hooraa raau a JACQUIER. E farii
hia outou i te mau taime atoa mai te poupou i reira,
e e parauhia mai outou i te reo o to outou iho fenua.
O Tetua ta outou i inatau a`enei? te farii mai ia
outou na roto i te parauraa mai i to outou iho mow
12
TOBEN
Te Aamu oA1i-Baba e na Nana-eia e N1aha-afjuru.
(o tei haainou-roa-hia e te hoê vahine titi)
(Te tuâliraa teie o le aamu, i haamutahia i te Hihi 16 )
Ua parau atura o Ali-Baba e, e tail taoête vahine e, teie te hoê
ravea maitai tail i manaô no oe: o te hoê ia ravea manaô-orehia ra. Mea mauiui mau hoi ia manaô a`e, aita atu à hoi e ravea,
i toit feruriraa : o teie ana`e ra, te tuu atu nei ia vau i taua ntanaô
ra i mua ia oe, e tacit i manaô ra, e riro paha Ia, ei oaoaraa
na ob, teie: te hinaaro nei au i te amui tahi atu ia`u, ia oe, i
te maa maitai iti ta te fain i faatae mai i nia ia`u nei, na roto
i te faaipoiporaa ata vau ia oe, e mai te tiaturi atoa oe e, eita
roa ta`u ra vahine e faatupu noa a`e i te moino i nia ia oe, e ia
faaea noa hoi tatou i nia i te faaearaa no te hau, e mai te peu
e, ua tia ia oe ra, e rave ia tatou i te hoê ohipa, mai te huru
ra e, ua pohe tou ra taeae o Cassim na roto i te poheraa maitai;
teie nei mau ravea tail e parau atu nei ia oe, e tuu atoa atu ia
oe i te reira i roto ia Morotihani, ia ite atoa oia, e na'na Ia te
reira ohipa e haapa`o, e tauturu atoa atu hoi au 1 te mau vali
rti e au ia`u ia rave.
Ua feruri ihora teie nei ivi vahine i te mau vahi rü atoa ta
Ali-Babai parau ia'na .-. E riro paha teie nei aniraa ta Ali-Baba
ei maltai no`u, inaha ua pohe hoi ta`u tane: e teie nei na itea
faahouhia ia`u te hoê tane api, o tei hau a`e i te moni i ta`u
tane matamua, na roto i te iteraahia mai ia'na te faufaa rahi no
roto i te ana ra, na roto hoi i te reira ra, e rahi roa atu à Ia
ta maua moni. Ua faatia roa a`era oia i taua mana`o ra, feruri
atoa ihora oia e o te hoê atoa ia teie ravea maltai no te tamaruraa i toil ra, mau mana`o peapea. Na teie nei hoi mau ravea i
haamahu i te tahe o to'na ra pape mata e o tei haamamu i ta'na
ra mau aueraa, mai te huru ihoa o te aueraa a te mau vahine
o tel pohe ta ratou ra mau tane, e inaha ua haapapu roa atu
ia i nia ia Ali-Baba e, te farii nei oia i ta'na ra aniraa.
I taua taime ihora, ua faaruê mai ra o Ali-Baba i taua ivi
vahine a Cassini ra, mai te poroi maitai iho ia Morotihani e, faaea
maltai iho e haapa`o maltai, e araara te mata, e ua hoi atu ra
oia i to'na ra utuafare e ta'na ateni.
I reira atoa ihora, o Morotihani, mai te haamoê ore i te mau
poroiraa a Ali-Baba, ua haere atoa atura na muri ia Ali-Baba, e
tri haere tia atura ía oia i te fare-raau o taua oire iti ra, e ua
TOREA
13
i
patoto atura i te opani, e ia iritihia mai te opani, tomo atura
mau
te
hoê
i
roto e ua ani atura í te taata boo-raau ia horoâ
raau rii huero maitai rabi, o te horoahia no te haamaitairaa e
te faaitoitoraa 1 te tino o te hoê taata o tei roohia e te hoê ma`i
ino roa. Horoa atura taua taata hoo-raau ra, i te raau f anihia
mai te
mai no te faito o te moni i horoahia atu e Morotihaní, e
ui atoa atu hoi taua taata hoo-raau nei e, o vai hoi tei roohia
e te ma`i i roto i te utuafare o to oe na fatu.
Ua mapu ihora te aho o Morotihani i taua taime ra, e ma to'na
atoa ra peapea rahi, i te parauraa atu i nia i taua taata hoo-raau
ra e, o taû fatu maitai iho tei roohia e te ma`i, e mea tupu taue
noa mai, mai te ite ore hoi matou e eaha ra te ma`i, aita hoi
oia e parau i te taata, e aita hoi e amu i te maa.
Ia oti a`era teienei mau parau í te parauhia i nia i te taata
teienei
hoo-raau, hoi atura oia i te utuafare ma te hopoi atoa i
i
mau raau rii, nahea hoi ia e nehenehe ai ia faainu ia Cassim
teienei mau raau huero, inaha ua pohe e ana hoi oia.
i taua taata
• Ia poipoi a`era, ua hoi faahou atura o Morotihani
te
peapea
rahi
e
te
ta`'i,
e
ua
ani
faahou
atura
hoo-raau ra, ma
raau,
oia
hoi
te
raau
o
te
horoahia
mau
--- ia horoa mai i te tahi
no te tamataraa i te faaora faahou mai i te hoê taata o tei fatata
roa i te pohe.
i roto i to'na
I te horoaraa mai te taata hoo-raau i te reira raau
teienei
taata
hoo-raau
e, te peai
nia
i
rima, ua parau atura oia
taû fatu maitai rahi, te
pea rabi nei au e te oto nei hoi au i
e,
cita
paha
teienei
raau
e tano i te ma`i o tail
mana`o nei au
inanahi nei, eaha ra e,
fato, mai te mau raau huero tau í tii mai
ia
tano
e,
ua
faaruô
roa
ihoa
ia
taû
ra fatu maitai rahi.
ia ore
i taua mahana ra
a`e
hoi
e,
te
itea-noa-hia
atoa
ra
E na nia
i te hahaere-noate
mata
peapea
rabi
ma
O Ali-Baba e te vahine,
mai, e a haere
o
Cassim
e
e
hoi
fare
i
te
raa i taua mahana ra
maerehia te pohera
hoi, e a hoi mai, no reira, aita roa a`era i
te
ahiahiraa
iho
hoi
inaha
te
faaroohia
nei, te aue
o Cassim, e i
Morotihani
a
e
te
tal
hoi
fare,
te
ï
roto
na
Cassim,
a te vahine a
no te faaiteraa e ua pohe roa te tane e te fato o Morotihani.
Ia poipoi a`e, i te marehurehu-roa-raa, aore â ï maramarama
maitai, e no to Morotihani hoi ite e, te vai nei te hoê taata nir
tiaâ i taua oire iti ra o tei aravihihia i taua ohipa ra, e teiene
hoi taata, o'na te taata matamua e iriti i to'na opani fare i t
mau poipoi atoa, na mua roa a`e i to te mau taata atoa ra
inaha ua haere atura oia e farerei i taua taata ra, ma te para
atu e, iaorana oe i teienei poipoi, e na tuu atura i roto i te rim
p taua taata ra i te hoê tara moni piru.
(A taiô mai ä i teie vea i mua nei
14
TORÉA
E parau feie na ` liuruafa' vahine
Te tuîztiraa teie no te aamu i haamatahia i te ava`e Tenuare.
Ua ruru ana`e mai to Tahiti e to Taiarapu, maori ra to Tautira tei ore
i tae rnai i taua apooraa ra. Tia atura o Nuupere e nao atura. E Tunuieaaiteatua, Ariipaea, Aimeo, e meia na faaterehau. E va`u Teporionuu e
ono Teaharoa, e moti ia i Térúapuaa e Vaiovau te tuatiraa iho ia o Teporionuu ia Tiiparii, Matavai, Paitia e Tutoia, Vanaamaiterai, Atitioroi, Tetupuaioterai, Manua a Aru, Punuarii e Moahio, o Tumaroura, Teriitua,
Teohu, e Tumoehania, eaha te teva uta, eaha te teva i tai, Teriinavahoroa,
Tetuanuihamarurai, Teieietetumanua, Teneuapoto, e Tematuanui, Tetuanui,
Maraetaata, e Moerau. E moti i Vaiovau haere roa'i i rapae, e moti i rapae
haere roa'i i "Turiaotemoo" Vehiatuaitematai, Tei haamoenoa, i Matahihae,
Teieie e Tetumanua te matahiapo, e o Teneuapoto e Tematuanui i Teahupoo,
e Moeterauri, Teaahurifenua (to Vairao ia) Teriinui i Tahiti e Maheanuu,
Tehiva o Hoomatavana, Teihotua Terìiiteauiui, Mauaroa (to Mataiea ia )
Teriifaatau, Teriirere, Oturaumatooarai, Aromaiterai, e moti Vainiania haere
roa ai i Vaiovau. Eaha te teva i uta eaha te Teva i tai Tevahitua i Patea
e te Toofa, Tetuanui e Maruaiterai, -e Ruamanu i Teoropaa, Taumatatefana
i Ahurai, Teiivaetua ia, Tepauariiiahurai, teie au mahuta mai nei i roto i
teie nei faa, te Pihaiatata, oto ace ra vau ia oe i tae mai ai au, afai mai
nei au i te hau, e haere taua e tomo i roto i teie nel hau, ei reira oe
e hi`o atu ai i te Arii, eiaha oe e mana`o e na. te Tavana Farani na Purua vau i faaue mai, neu ihora i haere e ani i mua i te aro o te Tavana
ra, o tei faatia mai i to`u hinaaro, no reira vau i tae mai ai.
Tia maira o Teaatoro, haamata atura ona i tera mau i`oa e hope roa,
na`o atura. Teie te parau na Tunuieaaiteatua, e Ariipaea, Meia e Aimeo a
Terupe. A mau te hau, tapea i teie nei hau, ei roto taua i teie nei hau,
tiai atu ai taua i to taua Arii, a tae atu, hoi teie nef ivi e te otare a pohe
i roto i teie nei aihere, na vai â hoi teie tiairaa? Inaha ua tiraha acenei te
tamarii a te huiraatira i te pohe, ua î o Taravao, ua î o Mahaena, ua pau
i te pohe, teie mai nei ta'na tei roto i te piha i Atata ua pohe a`enei te
tahi pae, aita i ite i te fenua. Reva acenei hoi to taua Arii, faarue noa mai
nei hoi ia taua mai te otare, aita roa hoi taua i ite acenei i te parau rii
mahanahana í te faaiteraa mai e, e tauturuhia mai tatou e Peretane.
Tia mai ra o Roura naco mai ra, e Ariitamai vahine e, te taata i pu
mai ia oe nei, tena oe e mahuta tino mai nei na nia i te manu ia Ruapaa e amui mai nei oe i te manu ra ia Teena haere mai nei e faafarerei
i te manu ia Urarii manu, afai mai nei oe i roto i teie nei faa i te Piha
ia Atata, i hopoi mai nei oe i te raau ra e Vaianu e uumu i roto i te aau
o na Tavana e faatoetoe i to ratou aau. Te tupu nei te mihi o to matou
15
TOREA
aau, inaha o oe atura tei oto mai i teie nei Tahiti, e o tei mahuta tino
mai, e tei parau vaha mai i mua i te aro o na Tavana i te afairaa mai i te
tao`a maitai ra o te hau. Hi`o iho ra oe, ite ihora oe e te tupu ra te parau
haamou ia Tahiti, tia tino mai nei oe i mua ia matou, fariu atura ia Teaatoro na`o atura
E Tunuieaaiteatua e Ariipaea ua tuu mai nei oe i taua Hau nei i nia
i taua
iho i na Tavana, aita hoi au e parau, ua i te tahua i Faretai ; a mau
vahi i ta floura i roto i to rima.
Tia maira hoi te Tavana ra o Ori na`o atura. E Tunuieaaiteatua, teie ta`u
vahi o Vanaamaiterai Atitioroi ( no Papenoo ) a mau atu i ta`u vahi.
Tia maira o Manua. E Tunuieaaiteatua e Ariipaea, te hiva o Teporionun,
iho i
teie mai nei te hau tei roto ì •to`u rima ua tuu mai nei oe i nia
teie nei ono, ia Teriitua e ia Teahu, ia floura ia Manua e Arupia Vanaa
e Atitioroi, te parau mai nei oe e farii taua i te hau, teie te parau ia
tia, a mau i roto i to rima, taua ia i nia i te toaati (mai i o i?itomai) e
ono Teaharoa, e vau Teporionuu.
Te tiaraa mai ia o Pitomai (te tia`i o Vaiari) na ô atura; e Tunuieaaiteatua
teie mai nei te taoa o te hau tei roto i to taua rima, e ua tuu mai nei oe
i tau vahi i roto i tou rima, e na Teva i uta, e na te Tevai i tai, aita ra hoi
tau e parau, te hi`o atu nei, e, tou iho hoi tera upoo e tou iho hoi tera
mata, e tino hoi au e avae hoi au, e, e rima hoi au, o Teriinuiotahiti hoi
tena, e Maheanuu, eaha hoi tau parau, inaha te parau mai nei oia e ei hau.
Na ô atoa mai ra o Haau no Papara o Teriirere ia o Aromaiterai, tou
hoi ia upoo e tou atoa ia mata, e rima hoi au e avae, inaha te farii nei
au i te hau ta oe e tuu mai nei.
Tia mai ra o Fareahu ( no Papeuriri ) e nao atu ra ; e tena toa tau vahi
tei te fare tuana. Tia mai ra o Haururu (no Atimaono) o Teriifaatau e
e na ô atu ra e : E na Tavana no Tahiti. Aia ia horuhoru a`e ra to outou
aau puareare a`e ra e farii a`e ra outou i tena na hau? Toaati a`e ra outou
í nia i te ahurumahoe? Eaha hoi te Teva i uta, eaha hoi te Teva i tal, e iva
hoi ia taua, oia iho ra ia farii a`e ra outou i tena na hau, tou te manao
hoê atu ra ia hoi au, aita vau e hinaaro e faatia i tena na hau no te meu
aita o Tahiti i pohe, aita te hau i pau i te tiairaa i Peretane. Eaha òe i
faatia vave ai i teie nei hau? Tiai pai taua i te taeraa mai te Aril i Tahiti
nei, parahi atu ra oia no te pii o Teaatoro.
( A faaea teihea oe o te taata alto i te haereraa i mua i te tama`i ? Ta
vetahi e tamarii tel pohe, tena na teoteo e parau haere noa na rapaeau na,
e ia tae i te tama`i ra eita e faaû, eaha ta oe parau? Ua flu te aau i te faaea
noa-raa i roto i teie nei faa, inaha ua pohe a`e nei te tahi pae na pohe
hoi e alta i ite i te fenua. Fariu mai ra naô maira: E Ariitaimai vahine
teimaha mai nei i te parau na oe, ia ora oe e a tau noa'tu. Inaha te hau
ta oe i afai mai nei, ua tia; e te tapea nei au i taua hau ra, a mau i rot
i to rima. )
(A
tai`o mai
i te
yea i
mua nei).
1s
ToREA
Taviriraa hopea teie no te fenua ne
Te toruraa hoi teie no ta tatou taviriraa e o te taviriraa hopea
atoa ia no Tahiti nei, no te taulururaa i te faaafaroraa 2 te A fata
Moni a le Afata Faaapu.
Ei haamauruururaa i te mau taata atoa o te fenua nei, ua faarahihia
opereraa no te mau ré.
I roto i te avaê fepuare e tavirihia ai teie nei taviriraa. No reira te fatlarahia'tu nei i te mau taata atoa o tei hinaaro i te tamata i to ratou manuia,
eiaha outou e faataupupu, mai tera ra a haavitiviti i te hoo i ta outou titeti
no te mea hoi e o te taviriraa hopea hoi teie ta te Tavana Rahi i faatia.
Teie te mau ré:
1 R6 20.000 farane.
1 Rê 10.000 farane.
2 Rê 5.000 farane.
16 Ré 1.000 farane.
500 farane.
20 Rê
15 farane.
e 600 Rê
E ravehia te taviriraa mai tei matarohia ihoa i te mau taviriraa atoa, of
hoi i mua i te aro o te mau taata atoa. E na te mau huira hoê ahuru iho
numera i te huira hoê, o taua taviriraa ra e faaite mai ia tatou i te mau numera
tano, huruê te tahi i te tahi. E mea hiôpoa-roa-hia taua mau huira ra, hou
aê a tavirihia'tu ai, o te ore roa ia e nehenehe noa aê ia faatano i taua ma
uira ra i nia i te numera e hinaarohia ra. Na te mau Tomite ihoa e maiti i t
taata no te taviriraa i taua mau huira ra, i rotopu i te mau taata o tei putu
putu mai i taua taviriraa ra. E no reira e manuia anaê hoi to te mau titeti atoas
A haavitiviti anaê i te hoo i ta outou mau titeti, e hoohia taua mau titet
ra i te mau vahi ihoa i matarohia ra, oia hoi i te fare-moni a te Hau (Trésor
i Papeete, e i te mau vahi hoi e afata moni ta te Hau i reira. E neheneh
atoa hoi ia outou ia papai noa mai i te Torea e na'na ia e boo atu ta outo
titeti, mai te au i to outou hinaaro, e a hapono atu ai oia i te reira ia outou ra.
Te hoo no te titeti hoê: 10 farane.
I teie taviriraa hopea i oti aenei, ua rave te Haapa`o faufaa no te Tuamotu
i te hoê titeti, ua pahae ihora e ua horo`a atu na te hoê taata Paumotu, o
Lei tae atu i roto i=ta'na piha ohiparaa, no te haere atu e rave mai i ta'n
moni pirimu, ua patoi atu taua taata nei, niai te parau atu e eita oia e hinaar
taua titeti ra, no te mea hoi, e ua pahaehia mai taua titeti nei, mai roto mai
i te puta, e te ore-roa e nehenehe faahou ia faahoi, ua rave ihora te Haapa`~
faufaa i te piti tara i roto i tóra pute no te aufau i teie titeti, e ua rav
mai i te titeti na'na, o te titeti mau hoi ia i tano i te tano 5.000 farane, ua
oaoa roa taua Haapa‘o faufaa ra i taua tano nona ra, area te taata i faaho
ai i taua titeti ra, o te tatarahapa paha ia tei roaa mai ia'na.
No reira eiaha roa aê e na reira, a rave i te titeti na outou, hoê aê ea tite
o te tamataraa i to outou manuia, eiaha hoi outou ia tatarahapa i muri a'eï
A Haamanaô maitai atoa hoi outou e, o te taviriraa hopea teie.
jMPRIMERIE ELIE F. JUVENT1N —
RUE DU COMMANDANT DEBTREM.AiJ,
Fait partie de Torea