TOREA_N_020_1938_Titema.pdf
- Texte
-
MATAHITI 6 iTI
TITEMA 1938
TOR
HOO I TE MATAHITI HOÊ: E MAHA TARA — E 2 FARANE j TE VEA HOÊ.
FRANÇOIS HERVÉ, Directeur-Gérant
BOIS GRAVE DE J. BOULLAIRE
I roto i ta matou Vea Torea no teie nei ava`e Titema te hinaaro
nei ia matou i te haamauruuru atu i to matou mau hoa mai ta matou
i rave a`e nei i te matahiti i mairi a'e nei, na roto i te neneiraa atu
i te hoê hohoa o tei hamanihia e J. Boullaire i nia i te hoê vahi raau
e ma te faatae atoa atu matou i nia ia outou e to matou mau hoa here
i te tapao no te manuia no te matahiti 1939 e hamai nei. Ia hopoi
mai teie nei matahiti api i te maitai no outou paatoa e no to outou
fetii tamarii, e ei oraraa maitai hoi, e ia roaa mai hoi ia outou te maitai e te oaoa no ta outou ra raveraa ohipa.
Ia atea ê atu hoi te mau peapea huru rau no te tama`i.
Ia riro hoi teie nei matahiti 1939 ei matahiti ati ore no tatou
ia atea e atu hoi te mau ati matai e te mau ati miti e tae noa'tu i t
mau ati ma `i maûe.
O te mau aniraa ia ta tatou e au ia faatae atu i te Fatu ra e na'n
ia te reira e farii mai.
TOREA
Te Aamu o Ali-Baba e na Nana-eia e inaha-ahuru.
(o tei hiamou-roa-hia e te hod wahine titi)
(Te tuätiraa teie o te aamu, i haamatahia i te Hihi 16 )
Aita roa hoi o Cassim i manao e, e farerei oia i te hoê ati
mai teie ta'na e ite nei, te horuhoru nei hoi to'na aau i te riaria rahi i te mea e, ua aramoia-roa-hia ia'na te faahitiraa para
e mauhiti ai te opani, rain noa atu to'na hinaaro i te haamanao
1 te parau ra e "Tetame" e rahi atoa atu ia to'na manao i te
pouri-roa i taua i`oa ra, ua riro hoi taua i`oa ra o "Tetame" i
roto i to'na upoo, i taua taime ra, mai te au i te hoê i`oa o tei
ore roa ea ì faaroohia aenei e ana ia parauhia. ua rave ihora oia
e ua tine ê atu i te mau pute moni ta'na i tuu i nia ia'na iho,
e ua oriori noa atu ra oia na roto í taua ana rahi ra, mai te tahi
hopea o taua ana ra, e te tahi hopea, na ropu i taua faufaa rahi
I nounouhia e ana ra, e ma to'na atoa peapea rabi.
E au paha e, mai te huru ra e, hora ahuru ma piti i te avatea
i hoi anae mai ai te mau nana -eia i to ratou ana, i te atea ê ra
ihoa ratou i ite anae mai ai i te mau ateni a Cassim i te tiâtiânoa-raa na te pae o taua ana ra, e te mau afata auri i nia iho
i te tua o taua mau atenì nei no te fariiraa ia i te moni, no te
iteraa mai te mau nana-eia i taua mau ateni ra, inaha ua faahoro puai noa niai ra ratou i ta ratou mau puaahorofenua i nia
iho i taua mau ateni nei, e ua puehu hanoa atu ra te mau ateni
no te riaria.
Aita atoa te mau nana -eia i haamaua i to ratou taime no te
tapapa atu i taua mau ateni ra, teie te vahi ta ratou e hinaaro
i te ite oioi, e o vai na ra te fatu o teie nei mau ateni, e teihea atu ra oia i teie taime. I taua taime ra ihoa haamata iho ra
vetahi o taua mau nana -eia ra i te paimi na rapaeau a`e i te ana
e na roto ì te mau ururaau, e te vetahi pae o taua mau nanaeia ra e to ratou raatira, ua mau anae i te o`e i nia i te rima e
ua faahiti iho ra i te parau e mauhuti ai te opani o te ana, e
ua tomo atu ratou i roto.
A faaea noa ai o Cassim " roto i taua ana ra, e a faaroo atu
ai oia i te haruru o te avae uaahorofenua i te hororaa na rapae
haamanao atoa iho ra oia e, e riro paha e, o te mau nana -eia
teie e tae anae mai nei, e ma te haamanao atoa oia i taua taime
ra i to'na pohe. E ua parau a`e ra oia, i roto ia'na iho e, aita
e peapea e faaitoito ra vau i te imi ï te mau ravea atoa ia matara vau i rapae i te rima o te nana -eia, e a imi atu ai au i tou
nei ora, e ua faaea ineine noa iho ra oia i te pae o taua opani
ra, ma te parau e, e í te mahutiraa ihoa te opani ra, e horo ai
au i rapae, aita ea te opani i mahuti ra, inaha te faaroo nei oia
i te faahitíraahia te parau ra, Tetame a mahuti, oia hoi te parau
o tei aramoia-roa-hia ia'na ra, e inaha te mahuti atoa mai nei
te opani, o Cassim atoa i te horo tauêraa mai i rapae, ma te
TÖRRA
3
turai atu i te raatira o te mau nana -eia, e na topa atu ra i raro,
aita ra oia i ora i te rima o te mau nana -eia, no te mea e ôê
anae atoa hoi ta ratou i nia i te rima, ua taparahi pohe-roa-hia
o Cassini i taua [aime iho ra.
Te ohipa matamua ta te mau nana-eia i rave i to ratou taeraa
atu i roto i te ana, maori ra ia e, o te hiopoaraa ia na roto i
te ana i te mau ohipa i ravehia, e teie anae ra ta ratou i ite i
pihai iho i te opani, maori ra ia e: o te mau pute moni o tei
haaputuputuhia mai e Cassim i te pae opani no te faautaraa i
nia i ta'na ra mau ateni, e ua rave faahou iho ra ratou i taua
mau pute moni ra e ua faahoi faahou atu ra i to ratou vairaa,
e mai te ore roa hoi ratou i taa noa ace tel ravehia e Ali-Baba i
mua ra. I teie nei te feruri nei ratou e te faaoti nei ratou paatoa
i te parau no te ohipa peapea o tel ravehia aenei e ratou ra, i
teie nei te hure taa nei t te mau nana -eia i te tumu o Cassim
i ore i tae faahou ai i rapae, area no te taeraa o Cassim i roto
ra, te fifi nei ratou i taua vahi ra e te maere rabi nei ratou e mea
nahea oia i tae ai i roto. Te manao nei ratou e, e riro paha e,
e mea na roto mai i te apoo tei hamanihia í nia iho i te oeoeraa o taua mato ra, tera ra hoi e vahi teitei roa hoi [aria vahi ra,
e te ore roa te hoê ace taata e tae noa a`e ia tauma na rapaeau
mai e ua parau anae ihora ratou ratou iho e, alta e faufaa ia imi
mea nafea oia i tac mai ai i roto nei, eita te reira e taa ia tatou.
E riro paha e, e mea na roto mai ihoa i te opani e na moehia
ra ia'na te ravea e tae faahou ai oia i rapaeau, e aore ra te vai
nei te vetahi mau taata o tei haapii atu ia'na i te ravea.
E na faaoti anae iho ra ratou paatoa e, e tapupu ratou i te
tino o Cassim e maha ace tuhaa e a hopoi mai ai i te pae opani
i roto mai i te ana a vaiiho aí, oia hoi e piti tuhaa i te tahi pae
e piti hoi i te tahi pae, ei faariariaraa i te taata e tae noa mai
i roto i teie nei ana, e o ratou iho ra, e haere ia ratou na te aratia,
na te mau vahi i matarohia e ratou ra, no te hoê tau maoro roa,
e ia pee roa te haua ino o te tino pope, o ratou e hoi faahou
mai ai. E ia oti taua ohipa na ratou ra i te ravehia, ua faarue
anae mai ra ratou i to ratou ana ma te opani malte atu ì te opani,
e ua tauma anae iho ra i nia i ta ratou mau puaahorofenua, e
na reva anae atu ra no te rave faahou i te mau ohipa eia mai
tel matarohia ihoa e ratou ra.
Area i te ut.uafare ra, te peapea noa ra ia te vahine a Cassim
i te mea e, ua pô te mahana e aita ea hoi ta'na tape i tae mai,
Inaba ua haere roa atu ra oia i te utuafare o Ali-Baba ma t
peapea rahi e ma te parau atu e:
« E tau taoete e, te tupu nei tou peapea rahi i to oe taeae i
Cassim, na reva oia i roto i te faa e afta vau i ite eaha te tumu
no to'na [ere, e aita ea hoi i tae mai nei, e ua pá hoi te mahana
i teie nei, te manao nei au e, e riro paha e ua roohia oia i te
hoê atf D.
$ taro mai ia i te ve`a i mua nei i ie tuâtiraa o te aamu nei,
4
TbRÈA
Taviriraa no te faaafaroraa i te Afata Faaapu.
Te piti teie o te Taviriraa no teie matahiti 1938,
o tei tavirihia aenei i te 25 no NOVEMA 1938.
Teie mau numera i muri nei, te mau numera ia i tano
Te numera 1.837 tei ia'na te ré : 20.000 farane.
Te na 38 titeti i muri nei, tei ia ratou ia te ré : 100 farane, no te mau re'
haamauruuru :
1.830
1.831
1.832
1.833
1.834
1.835
1.836
1.838
1.839
1.807
1.817
1.827
1.847
1.857
1.867
1.877
1.887
1.897
1.037
1.137
1.237
1.337
1.437
1.537
1.637
1.737
1.937
0.837
2.837
3.837
4.837
5.837
6.837
7.837
8.837
9.837
10.837
11.837
Te numera 0.254 tei ia'na te ré 10.000 farane•
Te na 38 titeti i muri nei tei ia ratou te ré : 50 farane, no te mau rê
haamauruuru:
0.250
0.251
0.252
0.253
0.255
0.256
0.257
0.258
0.259
0.204
0.214
0.224
0.234
0.244
0.264
0.274
0.284
0.294
0.054
0.154
0.354
0.454
0.554
0.654
0.754
0.854
0.954
1.254
2.254
3.254
4.254
5.254
6.254
7.254
8.254
9.254
10.254
11.254
Te numera 2.289 tei ia'na te ré: 5.000 farane.
Te na 9 numera i muri nei tei ia ratou ia te ré : 1.000 farane
0.844
6.314
2.876
7.287
3.394
11.584
4.051
4.345
5.716
Te na 15 numera i muri nei, tei ia ratou ia te rê: 500 farane:
0.888
3.757
9.635
1.486
3.869
11.199
1.574
1.704
1.881
2.086
4.721
5.195
6.200
6.652
11.799
Te mau titeti atoa e numera 2 te numera faahopearaa, tei ia ratou te ré:
15 farane.
Teie ra, e 3 numera e piti te numera hopea e o tei ham i nia nei i te ré
maitai aê, eita ia ratou e nehenehe ia tiaturi i te ré 15 farane, no reira ua
taviri faahouhia, e teie ia i muri nei te na numera e toru e haru i te ré 15
farane.
5.575
6.868
11.106
TOREA
Haamanaô maitai outou, e o te manina o te iri o te hoê
vahine ra, o te unauna ia e te nehenehe mau ia, e no te hinaaro i teie ra, nahea ra ia, teie : a rave i te pua faahiahia ra
"MON SAVON"
purepure
rii i nia i te iri, ore roa ia.
te mau
Tei te mau fare-toa atoa teienei pua " MON SAVON ",
tei nia í te mau pahi hoo-taoâ, na to te Tuamotu.
TE MAU PARAUAPI NO TE AO IJEI
I Farani
Te mau faufaa tauhaa no rapae mai, ua hau atu ia i te piti-ahuru miria i
nia a`e i te mau faufaa tauhaa no farani e haponohia ra i rapae I te fenua
Te haere noa ra ia i te iti roaraa o te faufaa moni a farani. lia ite papu
hia hoi e, e i nia i te faufaa tumu mau a farani, e mahiti mai ai te moni
utua matahiti, ua taa noa ihora ia e, e ua fatata te taime no te veve rahi
o te taata, e na reira mai hoi, o te veve ino roa atoa ia o te Hau iho.
I taua taime atoa ra hoi, ua ore roa atoa ia e maraa faahou te mau hinaaro maitai o te Hau i te hamani i te mau tauhaa tama`i no te paruru
i te fenua.
No reira, ua poro ihora o Daladier e to'na ra mau tauturu faatere Hau
na te niuniu na te reva, i roto i farani taatoa, ma te faaite papu i te ati
mau e roohia ra e te fenua taatoa, mai te peu e vaiiho-noa-hia teie hure
tereraa ino, na nia i te haamaua haapao ore noa.
Ua fatata te taaiti atoa o te huiraatira i te piri-oioi-raa'tu i muri i te Hau
no te turu atu ia'na ra.
Na nia i te tahi mau ture i haamanahia e Daladier, ua faaiti oia i te
tahi mau maltai fano ore roa i horoa haapao-ore-noa-hia i nia i te mau
taata rave ohipa.
Teie ra, te rahiraa o te mau taata rave ohipa, ua tahoê ia ratou i roto i
taiete amui hoê roa ra, e ua opua ihora ratou paatoa e faatupu ratou i te
tapeai te mau ohipa atoa no te patoiraa'tu f te mau ture api a Daladier.
O Jouhaux to ratou upoo faatere, ona hoi tel tuu i Ceie nei faaueraa,
no te patoi atu i te Hau, mai te faaite papu e e faaea te mau ohipa atoa
no te oraraa o te Patereia taatoa, mai te peu e ia ore ia faaorehia te ra
mau ture api.
I reira to Daladier tiâraa na nia i te ha ture i haamanahia i te tau o
Blum, o tei naô e: e tia ia maitihia te taata rave ohipa na te Hau, ua na
reira oia, e ua faatae ihora i te parau i rotopu i te mau taata rave ohipa
6
TORE A
atoa o te Hau, e te taata e patoi i te rave i te ohipa, e ore roa oia e faaherehere i te vaiiho roa ia ratou i rapae i te ohipa.
1 te mahana i faataahia no te faaueraa a Jouhaux e to'na ra mau raatira
i raro aê ia'na, aita roa ratou i manuia, aita te ohipa i faaea.
Ua tere noa ia te mau pereoo-auahi, ua mahuti te mau fare-rata e te mau
fare-taniuniuraa. Te mau taata haapii tamarii, tei te ohipa paatoa ratou.
I roto i te mau fare ohipa rarahi, i rapae i te mau ohipa a te Hau, e o
tei tapeahia te ohipa e te mau rave ohipa, ua oioi noa ia te nuu e te mau
mutoi i te tiahi i rapae i taua mau taata ra.
Ua faatia hoi te Hau i te mau Taiete Rarahi i te tihati atu i te mau taata
faatupu peapea e i te rave faahou mai i te taata rave ohipa, na rapae ra
i te tiâraa o taua Taiete Amui hoê ra.
Ite ihora o Jouhaux e to'na ra mau hoa, e te faaerehia nei ratou i to
ratou ra tiâraa i fariihia i mua ra e te Hau.
Mai te mea ra hoi, e te farii mau ra te rahiraa o te huitaata i te faatere-'
raa a te Hau i teie nei.
Ua maiti te Hau faatere, i rotopu i te ino veve roa o te Patireia e te
hinaaro tupohe hoi ia'na o te mau Fiau enemi e otia tapiri mai to ratou ra ia
Farani e te tapae itoito faahou i te huiraatira ì nia i te ohipa, no te au i te
hoê huiraatira rahi, i te ora maltai.
Noa'tu te mau ineine atoa no te tama`i, ua upootia te faatereraa no te
roaaraa mai te hau, te tiaturi ra oia i teie nei, te oaoa e te oraraa maitai
no te hoê huiraatira itoito i te ohipa, eita roa ia ratou e ite i te pche, maori
ra ia i nia i te ati veve roa o te fenua.
Te mau maitai i roaa i te mau taata rave ohipa, eita roa ia te reira e
nehenehe faahou ia faaorehia, mai te tupu ore te hoê peapea, e tano ai ra
hoi no te vai noa te reira mau huru maitai ra, ia rave atoa ia to tatou mau fenua otia piri mai ia Farani i teie mau faataaraa ta tatou nei.
Te mau,tama`i i rotopu i te tiâraa o te taata, no rapae mai ia i to tatou
fenua, e e hopea ino ia te roaa mai no te taatoaraa o tel pee atu i te reira
poromu.
Ua haere noa ea o Farani i mua i te mau Patireia atoa no te mau peu
api atoa e tupu, no reira, e nehenehe ia tatou ia tiaturi e e roaa mai ia'na
te maitai hau ê no to'na ra huiraatira, teie ra, e mea peapea ia rave hitimauê noa i te tahi ohipa, mai tel ravehia aenei e te faatere Hau ra o Blum,
o tel riro to'na ra mau manao rarahi, ei pau ( no te hau atu o te afaraa
o te faufaa tumu o Farani ).
Aita atoa ea hoi i iteahia aenei te maitairaa te huiraatira i roto i te hoê
fenua o tel veve roa, e no reira i manaohia'i e e faaafaro maitai faahou
te tereraa. Hoê noa iho ra ia ravea faahiahia roa a`e, maori ra, o te hoi
faahou ia o Farani taatoa i te ohipa,
TOREA
I roto i te mau parau api hopea mai nei, mai te mea ra ia e, e ua tia
i te rahiraa o te taata o te fenua i te pee atu i to ratou ra mau upoo faatere
i toi to.
Na nia a`e, ua rave te Hau-faatere i te tahi mau tiaraa, mai te au 75
0/0 i nia i te moni api e roaa i te mau fare-ohipa hamani tauhaa e te fare
hoo-taoa, i ravea puai na ratou no te tauturu-mau-raa i te oraraa o te
mau taata rave ohipa.
E parau api maere-rahi-hia tei taemai i teie tau na mahana hopea nei.
I roto i te pû o te Apooraa o te mau Tepute no Italia, ua ani ihora
ratou, i mua i te aro o te mau taata'toa, ia rave mai o Italia no ratou te
mau aihuaraau farani ra o: Corse, o Tunisia e o Djibouti.
Alta roa'tu te mau fenua aihuâraau i faahitihia ra, e italia i mauruuru
noa a`e i taua mau parau ra, e ua patoi ana`e ihora i te reira hinaaro ï
to Italia i mua i te Hau Farani, e mai te ani, e tauturu iaptou, ia vai noa
ea ratou ei Farani.
Teie mau peu ta teie mau Tepute ï rave ra, e ore roa paha ia te mau
hinaaro o Farani e o Peretane atoa, i te ta-hoê atu ia ratou ra; e ua haapeepee noa te mau Tonitara o na fenua nei, i Roma, i te ani i te auraa
o tece ohipa.
Ua pahono maira te Hau Iitalia e, e alta roa oia i roto i teie mau
aniraa o ta te mau Tepute, ia hi'ohia ra, alta ia te pahonoraa i afaro,
no te mea, eita roa teie mau taata e ani noa i te tapi mau aniraa mai
teie, mai te peu e aita ratou i faauehia e to ratou ra raatira rabi.
Te faaite nei ra te Hau Farani e, eita roa oia e faarue noa a`e, e e
horoa hoê noa a`e initi i to'na ra mau fenua aihuaraau no Italia.
Te
Pape
"GAZOR
Te "Gazor" e rito Ia o tei iritihìa mai no roto mai i te mau huru maa tupu
atoa o te fenua nei, o tei anoihia i te tihota, te pape e te gaz. Te hoê teie
pape o tei hau atu i te maitai no outou e to te Tuamotu na, no te haamaharaa i to outou hiaai maa tahiti, aita hoê topata ava taero i anoihia i roto ï
teie nei pape GAZOR. E hoohia te GAZOR e 30 farane i te tatini hoê, e 6 farane i te hoo mohina, ia faahoi-mai outou i te mau mohina, e faahoi faahouhia'tu te na moni e 6 farane no te tatini mohina pau.
A tamata e homa i te inu i teie nei pape "GAZOR ", tena i nia i te mau
pahi hootaoa atoa, e aita râ, poroi-roa-mai i Papeete nei, i te piha-ohiparaa
a te Torea. Ia tamata outou, eita e flu faahou.
I te fenua Paniora :
I teie nei rä, te haere atu ra taua tama`i rahi daria a te Paniora ra i te
huru-ê-raa. No te mea te haamata nei o Italia i teie nei i te iritï atu I
8
TOR EA
'Te Pia fORAI"
Te pia Aoral, oia hoi te Pia apt mau: i ô tatou iho nei hoi te hamaniraahia. — Ua î roa Ia i te mau faaitoito e au no te tino.
Te pia Aoral, o te mea ora mau. Ua hau to'na maitai i to te mau Pia
atoa e vai nei, e te hoo mâmâ hoi.
No to outou na oraraa maitai, a faarahi i te inu i te " pia Aorai ", o te
hamanihia e te Fare Pia o Tahiti; Emile MARTIN te fatu. ta'na mau nuu ta'na i horoa atu ei turu no te Tenerare Franco, 17.000
taata tei faahoihia aenei i te fenua Italia ì na mahana i mairi a`e nei.
Te haere ra te pae repupirita i te puairaa i teie nei. Te faaite mai ra hoi
te mau parau Api e, te haere apipiti noa ra na pae e piti i mua, te
mau
fenua hoi tei mahere atu i nanahi ra, inaha te hoi faahou mai ra ia i teie nei.
Mai te mea ra, e te taui ra te huru i roto í na pae e piti nei. 1 te haamataraa mau no teie nei tama'i i ta Franco, hoê noa iho matahiti te maoro
I muri a'e, inaha ua roaa mai ia, ia Franco te afa tiaraa mau no
te ferma
Paniora.
I te mau vain atoa e farerei ai oia i te nuu o te pae repupirita e
rave
titi roa ia oia ia ratou. Area i teie nei ra e ere atu ra ia mai te reira huru.
Te hinaaro nei matou i te faaite atu ia outou i te mau tumu no te reira.
I te haamátaraa mau, rave rahi te mau taata manao iino orurehau e te
nounou faufaa i roto i te faatereraa hau o te pae repupirita, o tei
amui
atoa atu hoi i te mau manao lino o te mau feia taparahi taata, te tumu
rahi mau no te reira ra, maori ra ia no te hinaaro i te eia mai i te
mau
faufaa a te taata moni.
Te opuaraa mau a taua mau feia manao lino ra, maori ra ia, o te faatupu ia i te orurehau. E no te manuia rahi o te pae Franco, ua manao
iho ra te pae o te repupirita e, e maiti ratou i ta ratou e hinaaro i roto i
na mea e piti nei, o te orurehau anel e aore ra o te tama`i, ua maiti ratou
i te tama`i, e no reira ua rave iho ra ratou, ua iriti ê atu, mai
roto mai
i to ratou fenua i taua mau feia lino ra e ua taparahi pohe-roa•hia.
I teie
nei mahana rà ua afaro ia te nuu o te paeau o te repupirita e ua haamauhia hoi te hoê haapiiraa no te ohipa tama'i i te oire ra o Barcelone, i
raro a`e i te faatereraa a te hoê raatira rahi tuiroo, no te haapiiraa atu i
te
mau ofitie api i te mau ohipa no te tama'i.
i te pae o te repupirita te iteahia ra i teie nei e, rave rahi ta'na
mau
moihaata ma'i o tel hamanihia i te fenua Purutia, ta taua fenua ra i horoa
atu na'na. Eaha na ra ta Purutia ohipa e rave nei ? inaha hoi te tuu nei
oia i to'na mau manu reva e to'na mau taata faatere no te tururaa atu ia
TOREA
Franco, e te horoa atoa ra hoi oia na te tahi pae i te moihaa tama`i no
te parururaa atu ia ratou. E riro ra paha te hinaaro nei o Hitler ia maoro
noa'tu â teie nei tama`i Paniora, ia riro taua tahua aroraa a Paniora ra, ei
tahua tamatamataraa no taua mau faatere manu reva no'na ra, e ta ratou
ra mau ravea api no te tama`i.
No teiei nei taime ra, ua taupupu roa ia te tereraa o Franco i mua.
TAIETE ATIMAONO
( tiamaniraa Ilhota)
E to te fenua nei, haamana `o tatou i te tauturu maitai '.
teie nei Taiete, na roto i te hoo-mai i ta ratou tihota.
E mea tiâ roa ia tatou ia na reira, no te mea, te tauturu
ra teie nei Taiete i te taata no te fenua nei, mai te rave
i te hoê rahiraa taata rave ohipa e te faatupu hoi i te hoê,
ohipa faahiahia i to tatou ai `a nei.
No reira ia hoo tatou i te tihota, e ani ihoa ï te tihota
Atimaono; eiaha to te tahi fenua ê atu.
Avaava ovirihia "MARVELS"
Noa'tu e tei hea oe, i Papeete e aore ra i te Mataeinaa,
a ani noa'tu i te mau fare-toa i teie nei avaava ovirihia
" Marvels"; e te vahi faahiahia roa'tu ia puhipuhi oe e ô
mai te mau opuaraa maitatai i roto i to oe upoo e te mama
hoi te hoo.
I te fenua Tinit
`.._
Te faaite mai nei te marte eia à óa`ó e. aë`n ü't è enit. ni o,
i na mahana hopea nei e tei roto anae iho i te mau oire rarahi te nohoraa te mau Tapone e i nia hoi i te mau êâ pereoo auahi.
Mai te mea ra e haere ratou i rapae i taua mau tiahapa no ratou
ra i roto i te oire, no te haere atu i te vetahi mau mataeinaa rii nainai, e pohe rahi ia te roaa mai ia ratou. Teie ra, te mau Tinito o Chang
Kai Seek, ua feruri maitai ratou i te imiraa i te mau ravea herepata
ma te urne atu i te mau Tapone i te tahi mau vahi apiapi i te pae no
te tooa-o-te-Ra ( Ouest. Tei) reira te faaeraa te vetahiti mau pupu
huna Tinito, o tei ineine noa no te taparahi atu i te enemi, eiaha ra
e, i te mau Tapone anae hoi, i te mau Tinito piri-tapone atoa.
f0
T O R, E- A
O Chang Kai Seck, te tae noa ra ea ia ta'na mau faatereraa i roto
te mau tuhaa fenua i riro i te rima o te tapone, na roto i te rahiraa
taata o te au noa ra ea ia'na ra. No reira i manao papuhia'i, e maoro
roa teie nei tama`i e na te reira hoi mau raveraa e rohirohi roa'i o
Tapone. Ei hia ra ia tau ta'na e nehenehe i te tapea i teie mau ravea
aita ia i iteahia.
I roto i te mau parau api hopea ta Tapone e faaite nei, e rave rahi
te mau Tinito e hinaaro nei i te hau, e o tei parau atoa e nehenehe
ia ratou i te iriti i te toroa o Chang Kai Seek. Eaha te parau mau i roto
i teie nei parau ?
No te haapapuraa i teie mau fifi ta te Tapone e farerei nei i to'na
tomoraa i roto i te tuhaa o Hang Kéou, haamanao noa ia ratou e
aita ea te hohonuraa o te fenua Tinito i taeâhia e ratou. E e te mau
poromu hoi ia faarue ia Hang Këou no te haere atu i ropu i te fenua,
ua piri roa ia, hoê noa iho ia ta ratou ravea, maori ra te na roto i te
mau anavai rarahia.
I roto i teie mau êâ anavai hohonu e te pirihao, te puai hoi o te taheraa no te pape, e tapiri ia ratou na te hiti o te anavai, e tei reira mau
hoi te mau pupuhi rarahi e te mau pupuhi taviri, mai te mea e tae
atu te mau pahi i reira, no te pohe ia, na nia mai te pupuhi taviri í
te pupuhi, aita atu ra ia e ravea e ora ai te mau pahi i reira.
Mai te peu o Chang Kai Seek i te etaeta maitai i te vahi ta'na e
manao nei, e ore roa ia o Taponee ite i te hopea manuia ota'na tama`i.
A puhipuhi ana i te Avaava
"NATIONALE"
Te avaava oviri o tei hau i te maitai e te boo-mama, o te hoohia
i Papeete nei 1 fr. 10 i te puohu hoê, ía rave oe hoê afata ( 20 puohu
i roto) tei roto te hoê mau taoa rü haamauruuru: tipi ofati e
aore ra e tahere arapoa poepoe.
I te fenua Purutia
Ua faateitei rahi-roa-hia o Hitler i te fenua Eremani no to'na manuia rahi
i roto i te tali noa iho tau na ava`e rü, no te amui-tahi-raa atu oia i te huiraatira ra 12.000.000 i te mau huiraatira Purutia, e ua fatata hoi 120.000 metera
tuea fenua api o tei roan atoa ia'na, ua î roa hoi to Purutia i te oaoa rahi faito no
taua mau huru ra. A vai taaê noa atu ai, teie ra, te mau ratere o tei ratere atu
i taua fenua ra, te ite ra ia ratou i te fin e te auore I nia i taua mau fantereraa ra, i roto i te parau a te huiraatira o Elemani iho.
Ua au hoi te reira huru i te huru i tupu i Farani, i te tau no te faatereraa a Napoleo I.
TOREA
Te mau taata e te mau Patireia, e ite ihoa ratou i te rohirohi, mai te mea
e tutava noa ratou na roto i. te aroraa paari hopea ore.
E mai te mea ra hoi e, e te itea-mau-hia ra taua rohirohi no te huiraatira ra i nia i te fenua Purutia ra.
Mai te peu e_ hinaaro mau to outou i te piri mori-pata
maitai hau ê mau e te hoo mama hoi e o te vai maoro roa,
aita atu ia mai te "BURGESS" ona mau iho i nia roa.
A ani outou i to outou mau hoo-taoâ, e teie i `oa ta matou
e hinaaro no te piri mori-pata. E na outou iho e tapa`o i te
mahana i hoohia mai ai, e na outou iho e ite, e oia mau,
te "BURGESS" ihoa te piri mori-pata taoâ mau.
I te fenua Italia:
Te parau ta matou i faahiti aenei no te fenua Purutia e tano atoa ia no
Italia te reira. Te faatereraa "faciste" ta Italia e rave nei i nia i to'na huitaata, ua hau atu ia ta'na faatereraa i ta Hitler i rave i nia i to'na iho huitaata.
ua
Aita ra o Italia i manuiahia mai ta Purutia i manuia aenei. Parau mau,
ra
te
roaaraa
maitai,
e
pau
rahi
riaria
roaa mai o Abyssinie ia Italia, e ere
to'na i reira, oia hoi e : te pau taata e te pau moni, e te haere noa ra te reira
mau peapea i teie nei ia.
Ua ati o Italia i te ati veve, mea na roto ia i te raveraa i ta'na ohipa_ pblitita faaahaaha ia'na iho. Te tahi hoi, e ere atoa te fetii huiarii i te mea au
maitai roa ia Mussolini. I teie nei, i te mau taime atoa e tae mai te arii ruau
i roto i te mau putuputuraa, e mea haapoupou-roa-hia oia e te huiraatira, o
te hoê ia mea aita roa o Mussolini e farerei faahou ana i teie nei i roto i te
rururaa taata.
Te faaite atoa mai ra o Italia i teie nei i te tapao no to'na rohirohi e tapao
hoi te reira no te haamanaoraa i te mau peu i tupu i mutaa iho ra i te fenua
Farani i te tau no Napoleo I.
- u ra ei faainoinoraa ia Mussolini, e o tei ore roa
Ua riro ana°e taua mau turn
te fifi
oia i taa faahou e, e nahea ra oia, a ite ai oia e tei roto o Farani i
ia'na,
manao
iho
ra
oia
e,
teie
rahi no te mau peapea hururau i tupu i nia
Farani,
te taime au maitai ia'na no te haru mai i te tahi mau tuhaa fenua i to
mai ta Purutia i rave i Oterita e i Teheto Tolovatia.
Ua hiti mahuta ra oia i to'na iteraa i te manao tahoê o Farani, ite iho ra
oia e, eita roa oia e manuia noa a`e i te vahi ta'na e hinaaro nei.
TOREA
PARA U API NO TE FEN UA. NEI
Te ati o te "Tiare Avaroa"
I te 26 no Novema i mairi a`e nei, ua taahuri roa te potii ra
o "Tiare Avaro" i roto i te ava i Toata ( Papeete ) i to'na ho`iraa mai, mai Moorea mai i te maa matai rahi Toerau i oti aenei.
16 horopatete i nia iho i taua poti ra, e 4 vahine e 12 tane. E
au mai te hora ahuru ma piti e te afa ratou i taahuri ai, o te
taime mau íhoa ía no Le puairaa no te opape e haere i tua. E
te haapoopoo hoi i roto i te ava.
Ua purara noa atu hoi te mau taata na rato i te miti. Na te
hutiraa poro hoi e na te mau pú o te mau pahi i nia i te uahu i
Papeete i faaara i te mau taata atoa e, e ati Lei tupu, i reira iho
ra te mau poti e te mau pahi te haereraa e faaora i taua mau
feia roohia e te ati ra.
Ua horoa to tatou Tavana rahi i te hohoa hi`oraa maitai, na
roto ia'na iho, ï to'na haere tino•roa-raa e tauturu i te mau feia
o tei roohia e te ati na nia i te pahi ra o Tamara. Ua haere atoa
te mau poti pairati, tae noa atu i te tahi mau poti taaê e te tahi
mau pahi o tei tutau noa i nia í te uahu no Papeete, e tae noa
atu hoi i te manua ra o Zélée, e ua roo-haere-atoa-hia hoi te
vetahi o taua mau poti ra i te ati.
Ua ora te rahiraa o te mau taata o taua poti taahuri ra, hoê
roa ra taata ï moe roa, oia hoi: o te taata ra ia, o Tehinu a Tehei
no Mamao, ua roohia oia i te ma`i huti (ahopau ) alta atu ra oia
i nehenehe i te faaû i te toetoe o te miti, e inaha ua horoa atu
ra oia i te hoê vahine api ra, i te tari maia tä'na e tarere nei
ma te parau atu e:« a rave atu teie nei tari maia ei poito no oe,
mea au ia oe te ora, inaha te vai api noa na ea oe, area ia`u ra,
ua paari au, ua hope tou tau, e alta atoa hoi tou e puai faahou ».
Te tinito ra, te taime a taahuri ai te pahi, tei roto noa ia oia
i te poti, ua varea i te taoto, ua mau noa oia i roto i te poti, e
ua roa faahou mai oia i muri We, aita i pohe, ua ô to'na upoo
na roto i te hoê area o tei ore i naeahia e te miti, e ua nehenehe
noa ia'na i te huti i te aho.
Ua faaite te Tavana Rahn na roto i te Vea a te Hau, i to'na
auruuru rahi i te mau taata atoa o tei haere ma te itoito rahi
e faaora i te mau taata o tei roohia e te ati.
Te faaoto nei te Torea i to'na reo i nia i to'na mau hoa, no
te faataeraa atu i te aniraa i mua i te mau feia mana faatere, ia
TOREA
13
faahamanihia t nia i te hutiraa poro te hoê tapao faaite, 1 te mau
pahi e te mau poli i te huru no te ava i te mau taime uno, no
te mea hoi, eita e iteahia mai na tua ia hi`o mai, e ahiri e mea
maltai anel te ava, e aore ra e mea ìno anei.
Te pereoo faafaahi e te pereoo uira "PEUGEOT"
Te pereoo taataahi " Peugeot ", o te mau pereoo la o tei hau a`e i te maitai
i te mau pereoo farani atoa. Ia hoo outou i te pereoo " Peugeot ", e tia te
reira i te vairaa e a tau noa'tu. Ia hoo râ outou i te mau pereoo hoo mama,
e moni hue 'fa ta outou, eita roa e maoro ua ino, e au atura la i te hoê maa
tapú rahi auri faufaa-ore.
Te pereoo uira " Peugeot ", tei te fenua farani Ia te hamaniraa-hia, te
hoê teie mau pereoo o tei hau i te maitai e te tano maitai hoi no to outou
na mau fenua rii ei faauta horopatete e aore ra ei faauta puha. Ia hoo outou
i te pereoo uira (Camionnette) " Peugeot ", e mauruuru maitai outou i te
reira haamauaraa moni, no to'na paari e te iti hoi o to'na mau haamauaraa.
A poroi ana`e mai i to outou mau pereoo taataahi e to outou mau
pereoo uira ( camionnettes ) i Papeete nei ia Mr René Solari, mono i te fare
' Peugeot" e aore ra i te Piha ohiparaa a te "TOREA" i Papeete nei.
Mai te poheraa atu â te Epikopo ra o Amédé NOUAILLE,
ua vai Epikopo ore noa ia te parahiraa Epikopo o Tahiii nei.
No te tiairaa atu i te haamanaraa a te Pope rahi i te mono
mau no taua parahiraa Epikopo ra, tei raro a`e ia te mau perepitero no Tahiti nei, i te faatereraa maramarama rahi a R. P.
HENRI.
Ua oti a`enei hoi taua maitiraa ra i teie nei, e tel nia iho hoi
taua toroa ra i te metua perepitero o R. P. Paul MAZE, perepitero no te Tuamotu i te pae o te hitia-o-te-Râ.
E metua perepitero faatura-rahi-hia hoi teie nei perepitero e
to te tuamotu, rave rahi hoi na tau to'na parahiraa i nia iho
i taua mau motu atea ê ra, ma te rave itoito i ta'na ra tuhaa
ohipa, e ua rave itoito atoa oia ma te tuutuu ore i te utuutu
raa'tu i te mau feia rii tei roohia e te ati ma`i lepera o taua
mau motu ra, e no taua mau ohipa maitatai hoi ta'na i rave
ra haamana`o ihora te Hau e, e haafetia ia'na i te fetia Hanahana ei faahoonaraa i ta'na mau ohipa maitatai.
Mea mere rahi ia haamana`o tatou e, na Epikopo hopea i
maitihia a`enei, ua maitihia ia, mai roto mai i te mau perepitero no te Tuamotu. E riro paha e ua hinaaro ihoa te Pope rahi
i te tuu atu i taua toro`a hanahana ra i nia i tel faaea i te mau
vahi iino roa a`e. Ua ite hoi tatou tataitahi i te ati e faaruruhia
ra e taua mau perepitero o te Tuamotu ra.
14
TOREA
E no reira te faatae nei te TOREA ma te pupu i te mau haamaitairaa atoa a to'na ra mau hoa i nia i te hanahana o te Epikopo ra o Paul MAZE e ma te tiaturi e ia riro ta'na ra faatereraa ei hi`oraa maltai i nia i te toro`a ta'na e mau nei.
Te ati o te Iati ra o "MALABAR"
Te pahi lati (Yacht) Marite o "Malabar" e 5 taata i nia iho,
ua taahuri ia i te fenua ra i Kaukura i te otue no te pae Apatoerau. Ua parari huâhuâ roa taua pahi iti ra, aita roa ra te
hoê a `e taata i pohe. E tere manuia ore mau to teie nei pahi
iti í to'na tere, mai Califonia mai no te haere mai e mataitai i
to tatou nei fenua iti, e ono ia na taata te taatoaraa i te faarueraa i" Califonia ma te mana'o e, e haere mai ratou e haamaha rii i te rohirohi i S tatou net, e i roto i te area no te
fenua Marite e Tahiti, te toparaa te tamaiti matahiapo a te
fatu o taua pahi iti ra i raro i te moana, e o tei ore roa í itea
faahouhia mai.
oL
Te Puha.
Te maraa faahou a'e ra te pene puha i teie nei, te pene hopea roa i
i roaa mai 1.301 farane ia i te taue hoê, aua`e ra te mau- ture api i tuuhia
i nia i te puha o te mau fenua êê, na roto i te faateiaharaa i te tahi mau
tute. Ua faaauhia te toparaa o te farane i nia i te hoê ahuru taime te itiraa,
e inaha hoi i mua a'e i te tama'i ra te hoohia ra ia te puha i nia i te pene
ra O f. 60 tenetima moni piru, e i Tahiti nei ra, te hoohia ra ia e 6 farane i
te kiro hoê, e rave rahi atoa te tumu no teie nei toparaa, te tumu rahi mau
ra, no teie nei ia hinu rahi e roaa mai nei no roto i te Tohora i te mau
miti i te pae "polaire".
E te tahi hoi mau- tumu ra, no nia ia i teie rahiraa hinu aratita e rave
hia nei e tae noa'tu i te hinu haari popaa (Palmier ) no Aferita.
Te haere atura te hinu o taua haari popaa ra i te itiraa i teie nei, e mai
te reira atoa hoi to te Tohora.
E mea rahi mau â teie Tohora e hihia nei, te vai atoa ra paha ia te
mahana e ite atoa ai tatou e, ua mou atoa teie nei mau Tohora. O Tapone
ra te aito rahi mau no te reira ohipa, no te tautururaa ia ratou i roto i ta
ratou tama'i e te Tinito i tamau noa'i ratou i teie nei ohipa hi Tohora.
Te parauhia nei e, mai te peu e, e tamau noa ratou i teie ohipa hi Tohora
e riro paha ia te Tohora i te mou roa i raro i te moana, i roto i na matahid e pae.
I reira atoa paha ia ta tatou pene puha e maraa rii faahou ai i nia.
TOREA
Tei roto i te fare hooraa raau
a LHERBIER
i Papeete net,
e roaa ai ia outou te mau huru raau atoa ta outou e hinaaro,
no te mau huru ma`i atoa.
I reira hoi, eroa a mai ai ia outou te mau raau maitai rabi ra, e:
In®nAT®`E -- raau monamona no te to`e.
Raau tupohe i te mau to`e atoa i roto i te opu.
Te to`e nei, te hoê ia manu hauroa i te ino, no te mea o te tumu ia o te
rahiraa o te ma‘i e rave-rahi i nia í te tino o te tamarii e tae noa'tu i te tino
o te taata paari: te ma`i maêro, mauiui te upoo, ma'i hi, paruparu te tino,
ma`i iriti, maineine te ohure. E mau tapa‘o te reira no te mau taata toe.
Te M®NAT®`E -- te raau hau roa ia i te maitai no
te tupohe i te ra mau manumanu iino,
e raau huero monamona e te ohie mau ia faainu, e nehenehe atoa hoi ia faarapu i teie nei raau i roto i te fi a faainu atu ai.
la faainu i te ikl1®liAT®`E, i te poipoi roa ia, eiaha
hoê maa i roto i te opu, e 3 mahana i te faainuraa.
FAITO : Tamarii 1 matahiti e tae noa'tu i te 2 matahiti: hoê huero.
Tamarii e 3 matahiti e tae noa'tu i te 6 matahiti: e piti huero.
Tamarii e 7 matahiti e tae noa'tu i te 14 matahiti e torn huero.
Mai te 14 matahiti e tae noa'tu i te taata paari e maha huero.
1 te fenua Peretane:
Taua fenua ra i roto i na ava`e hopea i mairi ace nei, ua haapapu mai
ia oia i to'na tiaturi rabi i nia ia tatou. Ua papu hoi oia i teie nei e, no te
oreraa oia i haapaari roa'tu i to'na nuu fenua e tae noa'tu i to te moana,
i rahi roa'i to Purutia e to Italia onoonoraa mai.
I teie nei ra te rave itoito nei ia oia no te faarahiraa i taua puai ra, teie
te tapao faaite ia tatou e ua faarahi mau oia; i te ava°e Tiunu I mairi a`enei,
ua faaue oia ia hamanihia 111 manna, tamai, na te mau fare tamutaraa
pahi no Peretane.
Te ite atoa ra hoi oia i te paruparu rahi no to'na ra nuu fenua e te faarahi atoa ra hoi oia i te reira i teie nei. E i roto i te hoê matahiti te maoro,
i reira o Farani raua o Peretane e riro ai ei mea puai hau ê, o te ore roa e
vi noa a‘e i mua i te mau haaviraa atoa a te enemi. E ore roa te hoê faaauraa e tae mai i ô tatou nei, maori ra ia, e na te reva mai.
Teie nei mau tama`i api e tupu nei i te fenua Tinito e i te fenua Paniora,
na te reira hoi e haapapu mai e, e ore roa e nehenehe ia tatou ia paruru
tau i te hoê nuu manu reva, te haere mai e tupita. Ua taa i to tatou mau
enemi i taua mau vahi ra, aita hoi ratou e ore i te ite, te ino ta ratou e hue
maira i nia ia tatou, e ua ite atoa hoi ratou e, tei raro a`e atoa hoi ratou
i te maru no te pohe.
I te hopea hoi no te ava`e Tetepa i mairi a`e nei i hau ai te parau no
te tama'i, aita mau â hoi taua peapea ra i tupu no te mea e, eere atoa hoi
ì te mea hinaarohia, i maitai roa ai ra, no te mea ia, ua ô mai te mana`o no
te hau i roto i te mau taata faatere o te mau Han i faaea hau noa'i tatou
i teie nei mau mahana. Te mea maitai a‘e no tatou maori ra e, e tiaturi i
nia i te puai hau ê o to tatou mau nuu, no te faaoreraa'tu i taua mau mana`)
opuaraa uno a te enemi ra.
111
® EA
Taviriraa hopea teie no te fenua net
Te toruraa hoi teie no la tatou taviriraa e o te taviriraa hopea
atoa ia no Tahiti nei, no te tautururaa i te faaafaroraa i te A fala
Moni a te Afala Faaapu.
Ei haamauruururaa i te mau taata atoa o te fenua nei, ua faarahihia te
opereraa no te mau -rê.
I roto i te avaê fepuare e tavirihia ai teie nei taviriraa. No reira te faaarahia'tu nei i te mau taata atoa o tei hinaaro i te tamata i to ratou manuia,
eiaha outou e faataupupu, mai tera ra a haavitiviti i te hoo i ta outou titeti,
no te mea hoi e o te taviriraa hopea hoi teie ta te Tavana Rahi i faatia.
Teie te mau ré :
1 Rê 20.000 farane.
1 Rê 10.000 farane.
2 Rê 5.000 farane.
16 Rê 1.000 farane.
500 farane.
20 Rê
15 farane.
e 600 Rê
E ravehia te taviriraa mai tei matarohia ihoa i te mau taviriraa atoa, oia
hoi i mua i te aro o te mau taata atoa. E na te mau huira hoê ahuru ihoa
numera i te huira hoê, o taua taviriraa ra e faaite mai ia tatou i to mau numera
tano, huruê te tahi i te tahi. E mea hiôpoa-roa-hia taua mau huira ra, hou
aê a tavirihia'tu ai, o te ore roa ia e nehenehe noa aê ia faatano i taua mau
huira ra i nia i te numera e hinaarohia ra. Na te mau Tomite ihoa e maiti i te
taata no te taviriraa i taua mau huira ra, i rotopu i te mau taata o tei putuputu mai i taua taviriraa ra. E no reira e manuia anaê hoi to te mau titeti atoa.
A haavitiviti anaê i te boo i ta outou mau titeti, e hoohia taua mau titeti
ra i te mau vahi ihoa i matarohia ra, oia hoi i te fare-moni a te Hau (Trésor)
i Papeete, e i te mau vahi hoi e afata moni ta te Hau i reira. E nehenehe
atoa hoi ia outou ia papai noa mai i te Torea e na'na ia e boo atu ta outou
titeti, mai te au i to outou hinaaro, e a hapono atu ai oia i te reira ia outou ra.
Te hoo no te titeti hoê: 10 farane.
I teie taviriraa hopea i oti aenei, ua rave te Haapa‘o faufaa no te Tuamotu
i te hoê titeti, ua pahae ihora e ua horo`a atu na te hoê taata Paumotu, o
tei tae atu i roto i ta'na piha ohiparaa, no te haere atu e rave mai i ta'na
moni pirimu, ua patoi atu taua taata nei, mai te parau atu e eita oia e hinaaro
i taua titeti ra, no te mea hoi, e ua pahaehia mai taua titeti nei, mai roto mai
i te puta, e te ore-roa e nehenehe faahou ia faahoi, ua rave ihora te Haapa`o
faufaa i te piti tara i roto i to'na pute no te aufau i teie titeti, e ua rave
mai i te titeti na'na, o te titeti mau hoi ia i tano i te tano 5.000 farane, ua
oaoa roa taua Haapa‘o faufaa ra i taua tano no'na ra, area te taata i faahoi
mai i taua titeti ra, o te tatarahapa paha ia tei roaa mai ia'na.
No reira eiaha roa aê e na reira, a rave i te titeti na outou, hoê aê ea titeti
no te tamataraa i to outou manuia, eiaha hoi outou ia tatarahapa i muri a`e.
A Haamanaô maitai atoa hoi outou e, o te taviriraa hopea teie.
IMPRIMERIE ELIE F. JUVENTIN - RUE DU COMMANDANT DESTREMAU.
Fait partie de Torea