TOREA_N_019_1938_Novema.pdf
- Texte
-
MATAHF~~QC
NOVEMA 1938
Him 19.
[100 i TE A-IA'PAIHTI HOE: E MAHA TARA — E 2 FARANE I TE VEA HOÊ.
FRANÇOIS HERVÉ, Directeur-Gérant
Te hinaaro o te " Vea Torea" ia outou
Eiaha roa e haamoê i te faatae mai i ta outou naoni
no te aufauraa i ta outou Yea no teie matahiti e haere
nei, ia faatae mai ihoa outou ra, te tauturu mai ra ia
outou i te ora o ta tatou nei yea maitai mau nei.
Ia rahi mai ia hoi te mau boa api tauturu, tei hau
roa'tu ia i te maitai, no te aho maoro o ta tatou yea au
rabi nei, na nia i ta'na rahiraa parau api e te tahi atu
â mau ohipa huru rau, e faaite atu.
TE MAU PARAU API NO TE FEN UA NEI
1 te 11 no Novema, oroa faahanahanaraa no te hauraa o te Tama`i Rahi
i oti aenei, ua faahanahanahia hoi taua oroa ra i Papee!e nei mai tei matarohia i te mau matahiti atoa, oia hoi e: Turamaraa na roto i te mau aroa
poromu no Papeete nei i te ahuru i te ahiahi, poipoi aê ia, ahuru mahoê,
faaunaunaraa no te mau pahi i roto i te ava tapaeraa no Papeete e te
faahanahanaraa na roto i te faaharururaa i te pupuhi fenua. Hiôpoaraa no
te mau nuu, mai te nun fenua e tae noa'tu i te nuu moana, i mua i te aro
no te Tavana Rahi. Afairaa tiare hoi na te mau hui mana o te fenua nei
i nia i te tii-menema ei haamanaôraa i te mau aito o tei pohe i te aroraa
rahi no te 1914 - 1913. I te ahiahi iho e tamaaraa rahi na te faehau
tahito e te oriraa papäa i te mahora no te fare haaipoiporaa.
I roto i teie nei matahiti ua faahanahana maitehia teie nei oroa na roto
i te poupou e te oaoa rabi. Te mau faehau no te Tama`i Rahi o tei ite
i te huru mau no teie nei tarna`i rahi i oti aenei e o tei faatahe hoi i to
ratou toto no te parururaa i te oraraa no te mau ui api i mua nei, e mai
te tiaturi hoi e, e ore roa paha te mau ati rarahi o tei faaruruhia aenei e
2
TOREA
ratou ra, e tupu faahou noa ae, ia ore ta ratou ra mau tamarii ia farerei i
taua mau huru ra.
Na te mau poroteraa hoi a te mau ui api no te mau haapiiraa atoa i
haapapu mai ia tatou i te unauna, te tupu maitairaa o te tino e te oraraa
o taua mau ui api ra.
E i roto atoa hoi i taua taime poroteraa ra i haafetiahia ai e te Tomana no
te Nuu Moana i te mau taata i te mau fetia i faaitehia i muri nei :
Fella no te mau faehau i ani i te haere i te taime, mai te maiti-ore-hia
e te Hau, oia hoi, o te parauhia e "Volontaire", ua horoâhia Ia no te mau
Faehau no te Tamai Rahi, o:
Ardan — Ariihoro — Guichard — Lagarde — Bhole.
Te Pape "GAZOR"
Te "Gazor" e rito Ia o tei iritihìa mai no roto mai i te mau huru maa tupu
atoa o te fenua nei, o tei anoihia i te tihota, te pape e te gaz. Te hoê teie
pape o tei hau atu i te maitai no outou e to te Tuamotu na, no te haamaharaa i to outou hiaai maa tahiti, aita hoê topata ava taero i anoihia i roto i
teie nei pape GAZOR. E hoohia te GAZOR e 30 farane i te tatini hoê, e 6 farane i te hoo mohina, ia faahoi-mai outou i te mau mohina. e faahoi faahouhia'tu te na moni e 6 farane no te tatini mohina pau.
A tamata e homa i te inu i teie nei pape ." GAZOR ", teria i nia i te mau
pahi hootaoa atoa, e aita râ, poroi-roa-mai i Papeete nei, i te piha-ohiparaa
a te Torea. Ia tamata outou, eita e fiu faahou.
Te pahi o te Hau:
Te pahi ra o "Tamara" o tei hoohia mai e te Hau i na avaê 3 mairi
aenei ei monoraa ia "Mouette" ua tamatamatahia hoi i te faateretere i te
10 no Novema, na roto i te ava rabi no Papeete nei te haere i tua e na
te ava i Taunoa te haere mai i roto. To'na tere i tua i te matai na mua e
6 maire i te hora, i roto'tu nei, te matai na muri, e 8 maire i te hora.
Ua haere tino roa atoa te Tavana Rahi i teie nei tamatamataraa.
Ua oti roa o "Tamara" i te faaapi-roa-hia, e ua faanehenehe-roa-hia hoi
te hoê mau vahi taotoraa no te mau taata o te Hau mai te peu e i ratere
noa'tu ratou na nia iho i taua pahi ra.
TE MAU PAR AU API .NO TE AO _NEI
I te fenua Peretane i Aiphiti:
I te fenua Oteania nei, aita te hoê a`e i ere i te ite, i te parau
no te bibilia, no te mea o te hoê hoi te reira parau o tei haapii
maitehia atu ia ratou mai to ratou mai ia apiraa. e parau aamu
i'OR)úA
3
hoi teie no te mau Atiuta. No te mea hoi te mana`o nei matou
e. e mea faufaa no te mau taata maohi ia ite i te mau peapea e
tupu ra i Ceie mau mahana i te fenua Paletina ( Palestine).
Ua ite hoi tatou e, e 70 matahiti i muri a`e i te fanauraa o te
Metia, ua faatupu ana`e atu ia te mau Atiuta no lerusalema i te
orureraa Hau, i te tau no te Emepera no Roma ra : Titus, e na
roto i taua orureraa Hau ra, inala ua ere atu ra ratou i to ratou
oire ia Titus e ta ratou orureraa Hau hopea ra, ua tupu ia i te
matahiti 433, i te tau no te faaroo, e o tei rave faatiti-roa-hia i
roto i te orureraa Hau ra, mai te haamou-roa-hia i te tau no te
faatereraa a te Emepera ra o Adrien.
Inaha mai te reira mai ia tau e taeroa mai i teie nei, aita roa
to te Atiuta e Patireia parahiraa e ua purara haere noa atura ratou
na roto i te ao nei mai te overe ra te huru, e ua riro hoi ratou ei
mea hi`oraa ino i roto i te' mau Patireia.
A tahi e core ra a piti hanere matahiti te maororaa i teie nei,
ua riro te vetahi pae o taua mau Atiuta ra ei mau feia tiaraa teitek hauê-roa i roto i te mau fenua o tei riro ei puhaparaa no ratou ra.
• I muri a`e i te tamai rahi i oti a`enei, no te hinaaroraa te Hau
Peretane e haamaitai ia ratou, ua farii atu ra oia, ia haamauhia
te hoê oire parahiraa no ratou i te fenua Paletina.
Ua horoa te mau Atiuta moni atoa o te ao nei i te hoê mau
tuhaa moni rarahi no te tautururaa atu i to ratou ra mau hoa,
o tei hinaaro i te haere atu i reira e parahi ai.
E rave rahi hoi na mirioni o tei pau no te faaneheneheraa i
te oire ra o Tel-Avir, e ua hoo faahou mai hoi ratou i te tahi
mau tahaa fenua i to te Arabia o tei tapiri mai i taua oire ra.
E toto hoê hoi to te Arabia e to te Atiuta, e haapaoraa nrahometa
ra ta ratou, ua taaê aena ra ratou i te pupu taata Atiuta, ua tautini
a`enei te matahiti o te maororaa i te reira. Te vai ra hoi i roto
i te Arabia te hoê inoinoraa mapa ore i nia í te mau Atiuta.
Te tamau noa ra hoi te hoê peapea hopeaore Troto ia raua ra.
E mau taata vexe ana`e hoi te mau taata Arabia, na mirioni hoi
lei roaa mai i te mau Atiuta na roto i te tautururaa mai a to
ratou ra mau hoa, na roto mai i te mau Patireia atoa ra, ua roaa
mai ia, ia ratou te tahi mau tuhaa feuua, e ere ra e o te reira ana`e
tei roaa mai ia ratou, maori ra ia e ua haru atoa mai ratou, oia
hoi te mau Atiuta e parahi ra i te fenua Paletina, na roto i te
haavi, í te mau fenua o te Arabia. Te parau nei hoi te mau Arabia
j teie nei mahana e :
TOt:iEA
~ Hoê noa iho to te Atiuta manao i teie nei, maori ra ia e, o te
tiavaru ê atu ia matou i rapaeau i te fenua Paletina, o tei puhapahia e to matou ra mau tupuna, e o tei nae`ahia e piti tauatini
matahiti te maoro i teie nei » .
Mea hape ra ia te reira parau, no te mea, e mea roa acenei hoi
to te Atiuta hinaaroraa i te tahoê atu. ia ratou, aita ra te reira
i tupu no te mea e mau manaô huru ê ana`e to ratou.
Mai te tau mai ia, a haamata mai ai te mau Atiuta i te puhapa
i te oíre ra o Tel-Avir. í tuuhia atu ai te ture ia ratou, oia hoi
e ia haapii atoa ratou i te reo Arabia, e ia faaea amui atu hoi
ratou i roto i taua mau taata Arabia ra, aita roa ra hoi ratou i
na reira noa ace, teie ra te reo ta ratou i haapii, maori ra o te
reo Hebera, a faaea noa ai ratou i ropu i taua mau pupu taata
nei alta roa ratou i iteahia i te raveraa no te hoê noa ace mahana
hoê noa a`e Arabia ei rave ohipa no ratou, e mau taata moni
ore ana`e hoi teie mau Arabia, teie ra ta ratou ohipa e rave atu
maori ra, o te faaino roa í taua mau Arabia ra, e na roto i taua
mau peu auore na ratou ra, ua tupu ihora te riri rahi o te mau
Arabia, e na roto i te mau faatihaehaeraa a te mau enemi o te
Peretane, ua horoa atu oia i te mau moihaa no te tama`i i roto
i te rima o te Arabia no te aroraa atu i te Atiuta. Ua riro hoi
tale nei tama`i i ta raua ei tama`i hau ore, no te mea: e tei raro
ace teie nei fenua Paletina i te faatereraa a te Hau Peretane, ua
faaô atu ia o Peretane ia'na i rotopu ia raua ra, no te faaafaroraà
i taua peapea no raua nei.
Ua riro te faatereraa no teie nei fenua, ei mea ino roà I teienei,
i mutaa ihora aita te manaô here i te fenua i io i roto i taua pupu
taata Arabia nei, i tale nei ra, ua haamata ía ratou i te tahoê, e ua
riro atoa ia ei peapea no Peretane, o ratou hoi tel tiaturihia no te fenua, e i teienei mahana ra, ua riro ia ei enemí rahi no Peretane.
A puhipuhi ana i te Avaava
"NATIONALE"
Te avaava oviri o lei hau i te maitai e te boo-mama, o te hoohia
i Papeete nei 1 fr. 10 i te puohu hoê, ía rave oe hoê afata ( 20 puohu
i roto) tel roto te hoê mau taoa rii haamauruuru : tipi ofati e
aore ra e tahere arapoa poepoe.
TORE A
Te hoturaa o te Piru :
Ua iteahia e ua rahi roa te haerehaereraa o te piru na te mau vahi atoa
teie
na mahana i mairi a'enei. Te piru o te tapao ia o te ona, ua riro
i
ia ei reva, ei mea ino, ei Atua, e eiaha atu â râ.
Teie ra ua riro atoa ei tiaturiraa, mai te titona e aore ra te arahu.
No hia mai oia ?
Te hotu o te piru no te hoê matahiti, i te matahiti 1937, ua roaa mai
ia 915.000 kilo. I nia i teie rahiraa taatoa 16.000 kilo ana`e iho no Europa.
47,5 i te 100 no Afirita mai.
27,9 i te 100 no Amerita Apatoerau mai.
Teie nei 915.000 kilo piru i te matahiti, e au fatata ia i te 37 miria.
E ere hoi teie i te mea rahi.
O te au fatata ia i te moni e haamauâhia ra e Farani no na ava`e e 6.
TAIETE ATI1IAONO
( tdamartiraa Tihota )
E to te fenua nei, haamana `o tatou i te tauturu maitai i
teie nei Taiete, na roto i te hoo-mai i ta ratou tihota.
E mea tia roa ia tatou ia na reira, no te mea, te tauturu
ra teie nei Taiete i te taata no te fenua nei, mai te rave
i te hoê rahiraa taata rave ohipa e te faatupu hoi i te hoê
ohipa faahiahia i to tatou ai `à nei.
No reira ia hoo tatou i te tihota, e ani ihoa i te tihota
Atimaono ; eiaha to te tahi fenua ê atu
Avaava ovirihia " MIARVFLS'
Noa'tu e tei hea oe, i Papeete e aore ra i te Mataeinaa,
a ani noa'tu i te mau fare-toa i teia nei avaava ovirihia
" Marvels"; e te vahi faahiahia roa'tu ia puhipuhi oe e ô
mai te mau opuaraa maitatai i roto i to oe upoo e te mama
hoi te hoo.
I te fenua Europa:
mau parau api o tei tae niai i teie nei mau mahana, e mau parau
api maitetai ana`e ia. Mai ta matou ihoa i faaite atu na roto i ta matou
yea no te ava`e Atopa i mairi a'enei, te faaite atura ia matou e, i muri a'e
i te Apooraa Rahi i faatupuhia i Munich, ua putuputu anaê ia te mau
Te
6
TOREA
raatira rarahi faatere no te mau Hau oia hoi : To Farani, to Peretane, to
Purutia e to Italia, e ua faaoti anaê i te hoê parau no te arato faahouraa
mai i na Hau rarahi e maha no Europa i nia i te Hau e te mana`o maitai.
Te faaite atoa ra hoi te mau yea hopea roa tei tae mai na te fenua Farani
mai, i te huru no te ati rahi e naeahia mai i nia i te mau Hau atoa mai te
peu e i tupu ihora te peapea rabi i roto ia Europa, a riro ai te reira ei pohe
rahi no to te ao atoa nei.
I roto hoi i te fenua Teheto-Tolovati, te parahi ra i reira e 3 mirioni
te
afa purutia o ,tei puhapa tia'tu i te Monts Sudètes e i te hiti hoi no
e
te tahi mau otia fenua ra te puhapa atoa ra ia i reira te tahi nunaa rahi
taata no te fenua Otiria (Hongrie) e no te fenua Polone, pauroa teie nei
mau taata aore ratou e farii i te amui atu ia ratou i raro aê i te faatereraa a te Hau Teheto-Tolovati e ua ani atura ia amui atu ihoa ratou ia Purutial
ia Polone e ia Otiria.
E no reira hoi ratou i faatupu ai i te hoê orureraa hau i nia i te TehetoTolovati, no te hinaaroraa e faatupu i te hoê peapea rahi ; e o tei riro
hoi ei peapea rahi no Europa taatoa e a riro atoa'tu ai hoi ei peapea rahi
roa'tu no te Hau Teheto-Tolovati iho.
Na nia ra i te aniraa a Peretane raua o Farani, inaha ua farii atura te
Hau Teheto-Tolovati í taua aniraa ra, oia hoi e: ia horoa atu i taua mau
tuhaa fenua ra no Purutia; no Polone e no Otiria, e inaha i teie nei ua
faaea hau noa ratou mai te haapeapea ore faahou mai ratou i te Hau Teheto-Tolovati.
Ahiri mai te peu ra e, aita ratou i faatia i teie nei aniraa, mea papu
roa ihoa ia e o te tama'i ihoa ia te roaa-mai, e ahiri í tupu mau ihoa te tama'i
e mea fifi no tatou i te horo oioi atu e tauturu i te Teheto-Tolovati, o
tei naeahia 1.000 kilometera te atearaa atu i te fenua Farani.
No te mea hoi e, te vai nei i to tatou paeau i nia i te otia i mua mau
aê ia Purutia te hoê pâ rahi o tei rave etaeta-roa-hia, o te ore roa e aueue
i te mau huru moihaa tama'i atoa, o tei parauhia e "la ligne Maginot"
e ua na reira atoa hoi te Purutia i to'na paeau, ua hamani atoa hoi i te
hoê pâ rahi etaeta maitai o te ore roa atoa e aueue i te mau huru moihaa
tama'i atoa, o tei parauhia e "la ligne Siegfried".
Teie atoa hoi te tahi, oia hoi e, te vai nei te hoê parau faaau i rotopu
i te Flau Rutia e te Hau Teheto-Tolavati, e i roto hoi i teie nei peapea
ra aore roa ia o Rutia i aueue noa aê, na faaea mamu noa oia, area ra ua
faaite mai oia i to tatou Hau e, mai te peu e, e tupu mau ihoa teie nei
tama`i ra, e ore paha oia e ineine oioi noa no te tautururaa atu, mai tei au
i ta'na parau faaau.
TOREA
"Te
Pia AO R,A I "
Te pia Aorai, oia hoi te Pia api mau: i ô tatou iho nei hoi te hama
raahia. — Ua î roa la i te mau faaitoito e au no te tino.
Te Pia Aorai, o te mea ora mau. Ua hau to'na maitai i to te mau Pia
atoa e vai nei, e te hoo mâmâ hoi.
No to outou na oraraa maitai, a faarahi i te inu i te " pia Aorai ", o te
hamanihia e te Fare Pia o Tahiti; Emile MARTIN te fatu.
I te fenua Rutia:
Aita i maoro roa aenei, ua haere mai ia o Rutia e tara ia Taina i te fenua
Maneturi (Mandchourie) no te aro atu ia Tapone. Na roto i te reira tururaa
vitiviti atura te faehau o Taina«i nia i te ohipa tama'i, e te mana'ohia ra e,
e no reira mai te upootia o Taina na nia i te tapea etaeta a to'na ra mau
nuu i mua i te Tapone i te fenua ra i Hankéou. '
Teie râ, i muri rü mai, faaau atura o Rutia e o Tapone i rotopu ia raua
no te parau o taua fenua Maneturi nei, aita atura o Rutia i turu faahou ia
Taina e ua pohe ihora hoi o Taina i taua tama`i ra, na nia atoa hoi te tahi i
te totova a to'na ra mau raatira faatere.
E ua ite-atoa-hia e ua na reira atoa te tiaraa o Rutia i nia i te TehetoTolovati. I te tai me hinaaro-mau-hia, aita o Rutia i nehenehe i te hopoi atu
i ta'na tauturu i to'na ra hoa mau. Te faaite mai nei te mau yea no Fhrani
i te hohonuraa o teie nei tiaraa to Rutia. Tei roto roa teie fenua i te hoê
titiraa paari roa, o tei ore roa ea i iteahia i te tahi ê atu â mau tau, na nia i
te faatereraa a te hoê noa iho taata. E nehenehe ihoa i te vai maoro te ati
e te veve o te huiraatira i nia i te hoê feuua aita te ite o te taata i rayai, rahi
roa'tu ai, i te taime e tiaturihia ra e taua nunaa taata nei e ua au to ratou
ra ati i to te mau taata atoa o te mau fenua ê atu, e e rahi atua paha ia i
te ati ia ratou iho, te huru ia o Rutia, no te mea aita to ratou e poromu
ohie e te tahi atu mau Patireia, aita atoa ia e ite ra e eaha te tupu ra i ô
vetahi e.
Te mau matira e te mau tauturu ia Staline, o ratou te nehenehe e faaau i
te huru o te tahi mau Patireia i to ratou ihora ra, e í te faito i te hohonuraa
o te apoo e ô-hia ra e ta ratou ra huru faatereraa, ua tupu ia te paraparauraa i rotopu ia ratou. I te tupuraa taua mau paraparauraa ra, ua opua ihora
te tali'. mau upoo faatere no roto i te mau Nua e te mau Mataeinaa i te
faataahuri i te Faatereraa Hoe' a taua taata nei. I reira noa ihora, te faarooma o Staline i teie mau opuaraa, ua hapono atura i to'na mau mutoi no te
tapea i taua mau taata ra e te mau taata atoa o tei au ata ia ratou ra.
E piti matahiti i teie nei te tupu noaraa te mau ravea no te faaore i taua
mau taata ra, i roto i te Nun Faehau, te Nau Moana e te Nuu no te Reva.
Ua tiahapa e 2 tauatini Tenerare e e 30 aore ra e 40 tauatini Ofitie no
te mau huru tapaô atoa o tei haapohehia, na nia noa i te hoê haavaraa pgto
8
TOREA
noa, e aore ra o tei haponohia i te tahi mau fenua faaraveraa ohipa e o tei
ite papuhia e cita roa e hoi faahou mai.
Te hopea i teie nei no te mau Nuu Rutia, ua ore roa ia te mau taata ite
faahiahia mau, e aita roa hoi e afaro faahou te mau upoo faatere, o te ore
roa e au no te haere e faatere i te hoe tama`i e te tahi Patireia ê atu.
Ua faatoroahia i teie tau, te tahi mau Ofitie haehaa no te rave i te upoo
faatereraa o te mau huru Nuu atoa.
No reira, aita to te Nuu Rutia e upoo faatere maitai faahou no to'na ra
mau Nuu.
Ia tupu noa'tu te hoê tama'i e te tahi noa'tu Patireia, te mana`o papuhia
nei, e taahuri mau teie faatereraa e vai nei i te fenua Rutia.
Ua ite o Staline, e no reira cita roa oia e hinaaro i te hoê noa aê tama`i,
te tiaturi ra oia, e te mau taata o ta'na i tuu haere i te mau fenua êê, e
turu ratou ia'na, na nia i te faatupu i te orurehau i roto i te fenua o te opua
ra i te tama`i, e te tiaturi atoa ra oia i nia i ta'na muni rahi e mau ra.
Na nia i teie politita ta'na te mana`o ra oia e, e tia oia e ta'na faatereraa,
eiaha e, i Rutia anaê, i Europa taatoa, ra.
Ua puai roa ra te peapea o Staline i te iteraa i te mau ohipa i oti i Munich,
mai te ani ore-raa-hia atu ona ra, e ua faaino puai roa iho ra te mau yea o to'na
ra fenua i te mau upoo Faatere o te mau Hau Rarald o tei upootia i te tapea
i te hau.
Te pereoo taataahi e te pereoo uira "PEUGEOT"
Te pereoo taataahi " Peugeot ", o te mau pereoo ïa o tei hau a`e i te maitai
i te mau pereoo farani atoa. Ia hoo outou i te pereoo " Peugeot ", e tia te
reira i te vairaa e a tau noa'tu. Ia hoo râ outou i te mau pereoo hoo mama,
e moni hue fa ta outou, eita roa e maoro ua ino, e au atura Ia i te hoê maa
tapû rahi auri faufaa-ore.
Te pereoo uira " Peugeot ", tei te fenua farani Ia te hamaniraa-hia, te
hoê teie mau pereoo o tei hau i te maitai e te tano maitai hoi no to outou
na mau fenua rH ei faauta horopatete e aore ra ei faauta puha. Ia hoo outou
i te pereoo uira (Camionnette) " Peugeot ", e mauruuru maitai outou i te
reira haamauaraa moni, no to'na paari e te iti hoi o to'na mau haamauaraa.
A paroi ana`e mai i to outou mau pereoo taataahi e to outou mau
pereoo uira ( camionnettes ) i Papeete nei ia AP René Solari, mono i te fare
"Peugeot" e aore ra i te Piha ohiparaa a te "TOREA" i Papeete nei.
I te fenua Tinito:
I roto i te Torea no te avaê Atopa i mairi" aenei tei neneihia i te 18,
te faaite atura ia matou ì te huru no te fenua Tinito.
I te reira mau mahana ra, te haämata ra ia te Tapone i te tuu mai i
te hoê nuu rahi i te pae no Canton. E oire taata roa hoi teie, e o te oire
hoi teie o tei paruru paari maitaihia e o tei niana`ohia e, eita te Tapone e
manuia oioi noa i nia iho i taua oire ra.
E ua iteahia ihora e aita roa i roaa hoê ahuru-ma-pae mahana ua tae
atura ratou i roto i taua oire ra, e ua tiro ihora ratou ei faatere no taua
oire ra,
TOREA
9
Ua hora titi atu te mau nuu tinito. E mai te reira atoa hoi i te pae no
te tooâ-o-te-râ, te oire rabi ra hoi o Hang Kéou o tei vai tiama noa i roto
i na avaê e rave raki aenei, i mua i te mau faaûraa tuutuu ore a te Tapone,
e ua riro faahou atu i teie nei i roto i te rima o Tapone.
Mai te mea ra te puai o Taina e, e mea motu taûe noa.
Mea papu e, o te mau raatira te tumu no te reira,
t teie nei te faahapa nei, te faatereraa a Chank Kai Chek i te mau feia
mana no te fenua Canton.
Te mau parau api hopea roa o tei tae mai i te 15 no Novema nei, te
faaite maira ia e, ua faau faahou te nuu tinito i te pae i Canton, ua pau o
Tapone i reira, e.ua tuu faahou maira, ratou i te mau taata no Formose-Tapone
ei mono no lei pohe ra. Ua faaite o Chang Kai Chek i to'na nuu e i roto
i te hoê taime roa e roaa mai ai te rê rahi ia tatou. Ua parauhia e hoê
mirioni te rahiraa o to'na faehau, e mau faehau api o tei aravihi anaê i
te mau ohipa no te tama`i,
Ua tomo ratou i roto i te oire no Canton e te aro nei ratou i teie nei
na roto i te mau aroa poromu.
A. CONSTANT
I
TAHATAI "QUAI DES SUBSISTANCES"
Te oaoa nei oia i te faaite atu i te mau taata e puha ta
ratou ra, e e horoâ atu oia na ratou i te moni maitai
roa a `e i te mau ona hoo puha atoa i Papeete nei.
I te fenua Paniora:
Te mau feia êê o tei faao mai ia ratou i roto i te tamai Paniora, i roto
i na pae e piti, te haamatahia ra ia i teie nei i te iriti, a vaiiho noa'cu ai ia,
ia raua anaê iho, i ta raua tama`i. Ua riro ra teie nei tama`i ta teie nei tau
na pae, ei tama`i rahi riaria, te hinaaro nei to te ao nei ia hau oic;i noa
teie nei taparahiraa taata.
I te fenua Mexique
Ua farii aenei te Hau Metihito i te tiaraa o te mau Taiete êê, fatu no
te mau ôraa mori arahu o tei haruhia aenei e ana ra, e te farii nei oia i
te aufau atu i te moni taime i titauhia mai e taua mau Taiete ra, no te
peapea i imihia i. nia ia ratou ra.
A riro atu ai te reira ei faaoreraa i te mau peapea e yai ra i rotopu i
te Hau Metihito e te Hau Peretane.
TOREA
Taviriraa api faahou feie no fe fenua nei.
Te piti teie o te taviriraa no teie matahiti 1938.
I tautururaa i te faaa faro ì te Afata-moni a te Afata Faaapu.
Ua faatiahia teie nei taviriraa, mai te au i te haamanaraa no te 7 no Tenuare 1937,
e o tei faataahia e 6 a`e taviriraa i te matahiti.
Ua faataahia e 75.000 farane no te mau titeti tano, mai teie i muri nei te
faataaraa, oia hoi : Hoe' ré 20.000 farane. Hoê rê 10.000 farane. Hoê rê 5.000
farane. E 9 ré 1.000 farane. E te tahi atu â mau ré huru nainai rü a`e.
Te ite nei hoi outou e, e o te taata atoa e hinaaro ra i te hoo i te hoê titeti, te
vai ra ia i te mau vahi atoa, e nehenehe maitai ia outou paatoa i te hoo mai,
noa'tu e, e teihea oe i te nohoraa.
Te hoohia ra taua man titeti nei i te mau vahi atoa e Afata na te Hau to
reira. Te hoo-atoa-hia ra i te mau motu o te Tuamotu, te hoohia ra hoi i nia
i te .mau pahi hootaoa e tere haere ra na te Tuamotu e na te tahi atu hoi mau
fenua, mai te faatiahia hoi e te Hau no te hoo atu.
Na roto i teie mau faataaraa no te hoo i teie mau titeti, e nehenehe maitai atura ia i noa'tu e o vai ra i te topa i nia i te titeti manuia mau.
Te haapiihia'tu nei, e eiaha roa e otohetohe ia hoo i ta outou titeti, tei na mua
mai i to mata, a rave. Eiaha oe ia tatarahapa .arauaê iho.
Eiaha roa'tu e tuu i roto i te mana`o, e aita e faufaa, ua tamatahia e aita
roa i manuia, a haamanaõ na tatou i te manuia o te tamaiti haapii-tamarii i te
taviriraa i mairi aenei, o tei ham i te tahi maa rê maitai 10.000 farane, ua
rave noa oia i ta'na titeti, mai tei horoahia mai, e mai te tiaturi-ore hoi e,
e tano oia, i te tahi tano maineine, e inaha, ua topa i nia ia'na te manuia,
e i teie taviriraa, na vai ia, aita i iteahia e o vai te haru i te tano maineine.
E mea huru au atoa ia manao noa oe e, e na tern moni iti e piti tara, ia
manuia noa atu, e nehenehe atu ra ia, ia oe i te faatia i to oe ra hinaaro i te
hoo i te hoê fare, aore i te fenua e piri mai i to oe, aore hoi i te hoê poti, ore
noa'tu te hoê o teie mau hinaaro, te tahi atu â ia mau hinaaro maitai roa ae
i to oe, o tei ore roa ea i manuia aenei e tae roa mai i taua mahana manuia no
oe nei.
PARAU FRAITE i te huitaata
Te 2 o te taviriraa no teienei matahiti, no te Taviriraa o te
mau Tnhaa Farani no Oteania e tupu ia i te mahana PAE 25 no
NOVEMA e haere mai nei, mai te faatai atoa te Upaupa a te Afa
i taua mahana ra, i nia i te Tahua o "Maréchal Joffre".
E hoohia te mau titeti hopea i taua mahana atoa ra e tae noa
atu i te mau minuti hopea i mua a`e i te taviriraa.
TOREA
11
Te Aamu o Ali-Baba e na Nana-eia e maha-ahuru.
(o tel haamou-roa-hia e te hoê vahine titi)
( Te tuâtiraa teie o te aamu, i haamatahia i te Hihi 16 )
I te taeraa mai ia o Cassim i te utuafare, ua parau atu ra te
vahine e, e hoa a`era e Cassim, ua manaô.hape roa oe e, o oe te
taata o tei hau a`e i te faufaa i teie nei oire, ua hape roa oe, o
Ali-Baba te taata o tei hau a`e I. te moni ia oe, eere ta'na moni
i te mea tai`o, e inca falto ta kiro noa, e moni piru anae hoi.
Ua hitimaue roa a`e ra o Cassim i te faarooraa i taua parau
nei, e ua ui haapapu maitai atura i te vahine, ua haapapu maira
hoi te vahine i te tane, mai te faaite maitai atu i te peu i ravehia
e ana ra, e ua tii atura i te moni piru tei piri mai i raro a`e
i te falto i faahoihia mai e te vahine a Ali-Baba ra, o te hoê
ia moni tahito roa, e te i`oa o te arii i faaitehia i nia i taua moni
ra, o te hoê ia i`oa o tei ore ea oia i faaroo acenei i to'na parau.
Eaha tel ô mai i roto i to'na aau i taua taime ra, no te maltai
rahi tel roaa mai i to'na taeae, o tei faaea noa na i roto i te veve,
o te manaò pohehae ia e te nounou. I taua pô taatoa ra alta
roa oia i varea noa a`e i te taoto, ia haarnanaô a`e oia i taua
parau ra. Ia poipoi a`e, te vai marehurehu noa ra ea, i mua
roa a`e i te hitiraa o te mahana, ua tae atura oia i te utuafare
o to'na . ra taeae. Aita ra oia e parau faahou ia Ali-Baba e, e
taeae no'na, ua moe roa te reira parau ia'na, mai te mahana ea
i oti ai oia i te haaipoipo i te îvi vahine faufaa rahi ra.
Ua parau atura i nia ia Ali-Baba e, a faataata veve noa ai
oe, e inaha e taata moni roa atura hoi õe, eere hoi ta oe moni
i te mea taíô, e mea faito ra ta oe rahiraa piru.
Ua pahono atura o Ali-Baba e, e hoa a`e ra e ta`u taeae e,
eaha hoi te auraa no ta oe na mau parau e parau mai nei?
Aita e faufaa na oe ia haavarevare noa mai ia`u e taata veve oe.
E ua rave a`e ra i te moni piru tel piri i raro a`e i te faito
ta ta'na vahine t horoa atu ia'na ra e ua faaite atura ia Ali-Baba,
mai te ui atoa atu, chia rahiraa no ta oe moni piru mai teie te
huru, te faaite atu nei au ia oe, o te moni teie tei piri í raro
a`e i te faito ta ta oe vahine i tii a`e i nauahi nei?
Ite ihora o Ali-Baba i teie nei e, na roto i te manaô maro o
ta'na ra vahine, i ite ai o Cassim e ta'na vahine i te ohipa huna
i ravehia e raua ra, eaha ia te rav-ea ia huna faahou i teie nei,
inaha ua iteahia. Aita ra oia i faatupu parau noa a`e, e aita hoi
i faatupu noa a`e i te inoino rahi, ua faaite atura i to'na ra
taeae, e mai te faaite atu i te huru ì iteahia mai ai ia'na taua
faufaa a te nana -eia ra, e te vahi tei reira te vairaa, e mai te
parau atu e, mai te peu e, te hinaaro ra oe í taua faufaa ra, e
faaite atu ia vau i te ravea e roaa mai ai ia oe.
12
TOREA
Ua pahono atu ra o Cassim ia'na e, te hinaaro nei au ia
faaite papu maltai mai oe ia`u i te vahi tei reira te vairaa no
teie nei faufaa, te mau tapa`o, e te mau ravea e roaa mai ai,
mai te peu e ia faahinaaro noa'tu to'u aau i te til, e mai te peu
e ia huna oe ía`u, e tuu atu ia vau ia oe i roto i te rima no
te ture, e haruhia hoi te faufaa o tei roaa mai ia oe, area ia`u
nei eita vau e peapea, e horoahia mai ia te afa no taua faufaa
ra na`u, ei faahoonaraa iaû i tou faaiteraa.
Area ia Ali-Baba ra, na roto i to'na aau rnaitai, te maru, noa
atu te mau parau teia ha a to'na ra taeae i nia ia'na, aita roa oia
i peapea noa a`e, e aita hoi oia i huna noa a`e, ua faaite noa
atura i to'na taeae i te vahi mau tei reira te vairaa te faufaa, e
te mau faahitiraa parau e mahiti ai taua ana ra, no te tomoraa
atu e te hoiraa mai i rapae.
Ia faaroo pauroa o Cassim i taua mau haapiiraa taatoa ra, ua
î roa a`e ra oia i te oaoa, na roto i te mana`oraa e, e haere
oia e til e rave mai i taua mau faufaa rabi na'na ana`e ra, na
roto i to'na ra mana`o nounou, ia poipoi a`e, ua reva atu ra
oia i te aahiata roa e na ateni hoô, ahuru e te mau afata rarahi,
no te faariiraa mai i te moni, mai te parau i roto ia'na iho e,
ia ore ia pau mai i teie nei tere ra, e hoi faahou â ia vau. Ua
haere atura oia na nia i te e`a o tel faaítehia'tu e Ali-Baba, e
tae roa'tura oia i pi.hai iho i te mato o tei faaitehia'tu e Ali-Baba,
e ua ite atoa atura hoi oia i te tumu raau rahi ta Ali-Baba i
faaite atu ia'na ra, e i nia iho i reia to'na tapuniraa. Ua imi atu ra
oía i te opani o taua ana ra e ua iteahia, e no te iritiraa hoi i taua
opani ra, ua faahiti atura oia i te parau ra e cr Tetame a mahiti »
e inaha ua mahiti aera te opaní e ua tomo atura oia i roto, e
ua. piri faahou atura te opani. Ua mataitai atura oia na roto i
taua âna ra, e ua tupu to'na maere rahi e te faahiahia i te rahi
no te faufaa i roto i taua âna ra, e ua rau boi te huru no te
mau ohipa faahiahia tataitahi ta'na i ite i roto i taua âna ra.
E na roto hoi i taua manaô nounou faufaa no'na ra, ua faaea
noa'tura oia i taua mahana taa'toa ra no te faafaahiahiaraa i
teie nei mau faufaa rahi ta'na e ite nei i mua i to'na mata,
moe roa a`era te manaô ta'na i opua e, e haere mai oia e rave
pauroa i teie nei faufaa e faaY i roto i te mau afata ta'na i afai
mai e ahuri atu ai i nia, i ta'na ra mau ateni no te hopoi mai
i to'na ra utuafare. Ua ohi atura oia i te moni o tei oti noa i
te ta-putehia e ua haafatata maira i te pae opani e ia tae ra
oia i te taime e hinaaro ai i te haere i rapae, inaha, aita atura
oia i ite faahou i te parau e. u Tame a mahiti », ua moe roa
ia'na te reira parau, ua faahiti haere noa'tura oia i te tahi mau
parau êê, e te maere nei hoi oia i te mea e, aita roa te opani
e rrtahitiraa.
tí tcti`o mai ia i te ma i mua net, i te tua",tiraa o te aamu nei.
TORRA
13
Te ma'i faatumou, te hoe' ia ma'i o te nehenehe ia haapa'o maitai-roa-hia,
no te mea te mau maa tahito e vai ra i roto i to tatou opu, na te reira e
faatupu mai i te mau huru ma'i atoa. E no reira mai hoi te tumu mau e
naeahia mai ai tatou .e te ma'i mahana (foie) te ravea maitai no te faaoreraa i taua tumou ra o te amu faarahi ia i te maa ota. E ere atoa ra hoi teie
nei mau maa ota í te mea roaa-ohie-noa mai, no reira te mea o tei hau roa
a`e i te maitai, o te raau ia e :
monAriEE -- (monamona faahee)
raau maitai roa ia amu, raau ohie no to'na monamona. E raau au maitai atoa
teie i te tamarii, mea au rahi na ratou ia oteote, no te monamona,
Tei roto á te fare hooraa raau
a LIHEB.BIEB.
I PAPEETE NEI,
e hoohia ai taua raau maitai rahi nei.
Teie te faito no teie raau :
1 huero i te ahiahi no te tahee rü maru noa,
e 2 e aore ra e 3 huero i te poipoi roa, no te faahee maitai.
Mea au maitai roa teie nei raau i te mau tanta ma'i mahaha atoa.
Ho fe Quha :
Mai te ava`e Atopa mai ia e tae roa mai i te mau mahana matamua
no te ava`e Novema, te tamau-noa-raa te pene puha i te haere i raro.
Ua riro te toparaa o te pene puha ei fifi rahi no tatou, e o tei riro
atoa hoi ei ino no te tereraa ohipa o te fenua nei.
I te 10 no Novema nei, e mau parau api ana`e tei tae mai, ua taui
te huru no te mau matete hooraa puha, e nehenehe atu ra ia, ia tatou
ia tiaturi e, e maraa faahou te pene puha i nia no te mau mahana i
mua nei.
Na roto hoi i te parau faaite a te Faatere Hau no te pae fenua aihuaraau, te faaite ra ia e, te ravehia ra te mau ravea atoa no te parururaa i te mau faufaa atoa a to tatou nei mau fenua aihuaraau.
Te hinaaro nei hoi te Hau Farani, e ia rave te Hau Metua i te
ohipa e to'na ra mau aihuâraau, na nia i te hoo mai i te mau maitai
atoa e vai ra i nia i to ratou ra mau aihuâraau.
Te faaineine-atoa-hia ra hoi te tahi mau ture, ia au i te titau atu
i te tahi mau tute i nia i te mau tauihaa e haere mai i farani no te
mau fenua êê mai, ei faahoiraa, te titau mai ra ia o Farani i to'na
mau aihuâraau ia papai atoa i te tauihaa e hinaarohia i farani.
14
TOREA
Na nia i teie mau faataaraa, e nehenehe ia i to tatou Hau Metua
i te horoa no te faaitoitoraa i te mau taata faaapu na nia i te moni
pirimu i nia i te puha, te vavai, te taofe e te tahi atu â.
Te faatere-Hau rabi no te paeau pahi hoo-taoâ, oia hoi o Mr. de
Chappedelaine, to tatou paruru, te imi ra oia i te mau ravea atoa no
te faatitiaifaro maiteraa i te tereraa no te reni pahi mai te mau fenua aihuaraau atu e i farani.
A tiaturi anaê tatou e, ia hoi faahou ia to tatou fenua i roto i
te
ruperupe, o te hinaarohia ia. Te pene raro roa o te puha o te pene ia
no te 8 no Novema oia hoi puha Tahiti 1 f. 05, puha Tuamotu 1 f. 165.
I te 10 noNovema ua maraa faahou te pene i nia 1 f. 22. i te
14 te
pene i roaa mai i te puha Tuamotu 1 f. 235.
Te tiaâ o tei hau
i te maitai
e te boo mama
11'o te tane, te vahine e te tamarii — Haere atu
i te fare a
I Farani
I roto i na ahuru-ma-pae mahana matamua o te ava`e Novema
1 maíri aenei, ua ô atu ia te hoê taata i
roto i te piha papairaa parau a te Tonitara Purutia i Parts, e i to'na ra taeraa
i retra,
ua pupuhi iho ra i te hoê taata papai parau rahi, o tei haere atu
e farii ia'na ra. Tele nei taata, i pupuhi atu, e Atiuta Polone
ia, o tei fanau i Hambourg (fenua Purutia ), e taata tiavaruhia e
te Hau Farani .ì rapae t to'na ra,Patireia, e inaha, ua
ô tapuni
faahou mai i Paris, e ua manuia i nia i
to'na ra mana`o. Noa
atu â hoi te mau ravea atoa i ravehia i nia i
taua taata pupuhia
ra, aita roa i maitai mai, e ua pohe roa ihoa i
roto i na mahana
rü i muri mai.
Ua rtro teie ohipa i ravehia e taua taata ra, ei maereraa
na to
Purutia. I te aniraahia teie nei taata i te tumu i na
reira ai, ua
faaite ihora taua taata Atiuta nei, e te tumu oia i na reira ai i nia
i taua taata ra, no te tahooraa ia i te ino rabi o te purutia
i nia
j to'na ra nunaa taata Atiuta i te fenua Purutia,
TORËA
I te faarooraa to Purutia i teie nei parau no nia i te poheraa teie
nei taata, aêhuêhu ihora to Purutia i taua parau ra, rave rahi te mau
fare pureraa o te atiuta o tei taninahia i te auahi, vavahihia, ravehia te mau taihaa i roto i te mau faretoa Atiuta, rave rahi atoa hoi
te mau Atiuta o tei tapeahia e te mutoi no te arairaa atu ia ratou i
te mau peapea e ravehia i nia ia ratou ra e te mau huiraatira Purutia.
Te faaite atoa maira hoi te Hau Purutia e, ua faaetaeta faahouhia
te hoê ture api no nia i te nunaa Atiuta, e mai te faaotihia, e, eiaha roa
te Atiuta ia rave faahou hoê noa are' ohipa i nia i te mau fenua Purutia.
Mai te peu e hinaaro mau to outou i te piri mori-pata
maitai hau ê mau e te hoo mama hoi e o te vai maoro roa,
aita atu ia mai te " BURGESS ", ona mau iho i nia roa.
A ani outou i to outou mau hoo-taoâ, e teie i `oa ta matou
e hinaaro no te piri mori-pata. E na outou iho e tapa `o i te
mahana i hoohia mai ai, e na outou iho e ite, e oia mau,
te "BURGESS" ihoa te piri mori-pata taoâ mau.
Te Pârau:
Mea ino roa te rnatete hooraa pârau. Teie te tumu, maori ra ia e,
ua rahi roa te pârau i hopuhia i te matahiti i mairi aenei, e mea it
roa hoi te hooraa no te pârau, ia pauroa te pârau e vai maira i nia
i te matete hooraa pârau, i reira paha ia te pene e maraa faahou ai
i nia.
Te Vanira:
I te mau mahana matamua no Novema nei i maraa faahou rii ae ai
te moni o te vanira i nia 110 farane i te kilo.
Te iteraa i te hoé tamarii faaamu
Te peu e ravehia nei e te taata maohi no te hinaaro i te ite i te
tamarii o te tahi ê, e mea parau vaha noa ia, maite titau ore atu i te
faatiaraa na roto i te parau papai mai tei titauhia e te ture, E no reira
te hinaaro nei matou i te faaara atu ia outou i te mau peapea e tu
no taua mau huru faatavairaa ra.
Aore roa to te tamarii faatavai e tiâraa i nia i te mau faufaa a
to'na tau na metua faaamu.
E riro te faatavairaa ei mea mana, mai te peu e, ua ravehia mai
te au i te mau titauraa a te ture, oia hoi :
16
TORÉA
E 40 aê matahiti te itiraa, to te taata e faatavai mai i te tamarii,
e ei taata tamarii ore hoi e aore ra mootua ore.
Hoê ahuru-ma-pae aê matahiti te arearaa o te matahiti i rotopu i
te taata faaamu e te tamarii faatavai.
E nehenehe atoa te tamarii naea-ore-hia te matahiti.
Ia horoa hoi na metua fanau i te parau faatia na roto i te parau
papai no te faatiaraa i teie nei faatavairaa, e ia haamanahia hoi teie
nei parau faatiaraa e te Tavana no te mataeinaa i reira te papairaahia te parau faatia.
Ia oti pauroa teie nei mau ohipa, ei mua ia i te Haava faehau
parau, e aore ra i mua i te Notera, o raua hoi tei mana no te faaotiraa i te parau no te faatavairaa, mai te au i te mau titauraa a te ture.
E tia noa hoi ia haapararihia te parau no te faatavairaa na roto i te mau
hape rarahi o na metua faaamu, oia hoi na roto i ta raua mau faateraa ino
e te mau hamani ino i te tamarii.
E nehenehe i te tamarii faatavai i te rave i te i'oa o to'na ra metua faaamu, o ta'na e puoi atu na muri a'e i to'na ra i'oa metua. E fatu oia i te
mau faufaa a to'na ra tau na metua faaamu mai te hoê tamarii fanau mau
ra te huru, eita ra oia e ere i to'na mau tiaraa fatu faufaa i roto i te mau
faufaa a to'na ra tau na metua fanau.
Mai te peu te tamarii i faatavaihia nei e, e tamarii faaturi, o te parau faatia
anaê ia a te metua o tei ite ia'na te titauhia.
Te huru no te tamarii faatavai, mai te ravehia nei e te mau taata maohi,
e mea tia roa i na metua faaamu i te titau atu i to raua taime mai te peu
e, ua haruhia atu te tamarii e na metua, na te tiripuna haavaraa anaê ra
teie nei mau huru ohipa e faaoti.
Haamanaô maitai outou, e o te manina o te iri o te hoê
vahine ra, o te unauna ia e te nehenehe mau ia, e no te hinaaro i teie ra, nahea ra ia, teie :a rave i te pua faahiahia ra
cc
MON SAVON"
te mau purepure rii i nia i te iri, ore roa ia.
Tei te mau fare-toa atoa teienei pua "MON SAVON ",
tei nia i te mau pahi hoo-taoã, na to te Tuamotu.
IMPRIMERIE ELIE F. JUVENTIN — RITE DIT COMMANDANT DESTREMAII.
L
iii111111111k
Fait partie de Torea