TOREA_N_018_1938_Atopa.pdf
- Texte
-
ATOPA 1938
NiATAHITI PITI
T
~u, ~~
~~
U
*
~ ~
~ ~~
~ ~
~aF
~' ~~ aR
-~h ~
«u:!}n
HOO I "FE MATAIIITI HOÊ:
E MAHA TARA —
EA
E
2
FARANE I TE VEA HOÊ.
FRANÇOIS HERVÉ, Directeur-Gérant
Te hinaarQ o te " Vea Torea" ia outou
Eiaha roa e haalnoê i te faatae mai i ta outou nioni
no te aufauraa i ta outou Vea no teie matahiti e haere
nei, ia faatae mai ihoa outou ra, te tauturu mai ra ia
outou i te ora o ta tatou nei yea maitai mau nei.
Ia rabi mai ia hoi te mau hoa api tauturu, tei hau
roa'tu ia i te maitai, no te abo maoro o ta tatou yea au
rahi nei, na nia i ta'na rahiraa parau api e te tahi atu
mau ohipa huru rau, e faaite atu.
Te mau ohipa ofi a fo fafou Auvaha-Paruru
o Chappedelaine
Te faatae mai nei te Tomite o de Chappedelaine i te hoê mau
parau api mauruuru rahi roa o tei tae mai, mai roto mai i ta
ratou mau rata no te pahi i mairi a`enei.
1. -- No te mau tere o to tatou mau pahi na te Tuamotu, te
faaite maira oia e ua tuu atu oia i to'na Inana`o i te taiete farani "Messageries Maritimes" ia tarahu atu ratou i te fenua
lho net hoê pahi rabi tira-piti, ia nehenehe oioí ia haere na te
Tuamotu.
Ua feruri atoa oia e, e no te monoraa i te pahi auri i opuahia i mua ra, ia faahamani Ia. te Taiete Farani i Tahiti na, e piti
ace pahi maltai no taua mau tere na te Tuamotu ra.
2. --- No te faaoioiraa i te tere o te mau pahi farani no te
haere mai i Tahiti nef, ua monohia ïa te pahi ra o " Ville de
Verdun" na te pahi rabi ace e te tere ace 14 maire i te hora
o "Washington".
TORL&
E parau iti mauruuru teie. Te raatira pahi ra o Tetua Mervin,
ua faafetiahia oia i te fetia " Merite Maritime".
~
Te mauruuru nei hoi i te faaite atu te mau taata tai`o i te Torea
e i nia i te aniraa a te Tavana Rahi e te taatoâ o te mau taata o
te nehenehe i te taiô i te fenua nei, ua faatae mai te Ministre no
te mau Pahi Hoo-tao'a o M. Chappedelaine i te hoe pahi no te uta
i te puha rahi e vai noa ra, ua rahi aenei na ava'e aita ea i pau
aenei, i roto i te fare-uahu o Papeete.
Ua oti ia ohipa i teie nei, ua haere mai taua pahi ra, e ua uta
atu e 4500 tane puha, ua afaro faahou ia te parau no te utaraa
puha.
Te tiâturi nei ia matou, e e riro paha ia teie ohipa ei maitai no
na mahana i mua nei, no nia i te hoo o te puha.
No te hauraa o te tama`i:
Ua tupu e ua parare te oaoa rahi faito ore na roto i te taata taatoa o
te ao nei, no te atea-ê-raa atu te mau haaviviraa tama'i tei tupu i na mahana
rü i mairi aenei.
Ua oti aenei hoi i te haapapuhia atu e matou ia outou i te hurt no
te nunaa taata i roto i taua Hau Teheto ToIovati ra, oia hoi e, e mau taata
huru rau anaê to roto i taua Hau ra, tel huru ê hoi to ratou reo tumu
to ratou mau hinaaro i to te tahi e to te tahi.
Ua tupu mai hoi teie nei Hau na roto i te hauraa no te tama'i rahi i
oti aenei, na roto i te hinaaroraa no te faatereraa Hau Emepera tahito no
Oterita i te vavahi i taua faatereraa ra.
I rotopu i taua nunaa taata no Teheto Tolovati ra, te vai ra te hoê
nunaa taata purutia o tei amui atu í roto ia ratou ra, o tei naeâhia e toru
mirioni te rahiraa.
I muri áê i te manuiaraa no te faatereraa a Hitler, i te haru mai i te fenua
Oterita, opua atoa ihora te mau piri Hitler no te fenua Teheto Tolovati i te
amui tahi atoa atu i te mau purutia no te "Mouâ Sudètes" i raro aê i te
faatereraa hau no Purutia, e inaha ua manuia roa hoi taua opuaraa ra, e ua
na rotohia hoi te reira i te mau haaviraa.
E na roto hoi i taua mau opuaraa ra, e taua haaviraa ra, inaha ua fatata
roa te hoê tama'i rahi i te tupu, e ua opua hoi o Hitler i te ohi pauroa
i to'na mau taata ei faehau. Area ia Farani raua o Peretane ra, ua faaea
ineine noa raua a tiai noa'tu ai. O Rutia hoi o tei faaea mamu noa ma te
parau ore inaha ua faaineine atoa ia i to'na tau na mirioni faehau e i to'na
TORE
tau na 10.000 pahi reva no te parururaa atu i tei haavi mai i te Hau Te,
Tolovati.
Rave rahi hoi tei mana`o e, eita roa teie nei tama`i e hau. No reira hoi
te mau faatere hau no Farani e no Peretane i opua roa ai e, e tamata ea
ratou i ta ratou mau ravea hopea roa i pihai iho ia Hitler no te tamaruraa
i te peapea. Ua taniuniu roa atoa atu hoi o Rosewelt, te Peretiteni no
te Hau Marite i te faaterehau rabi no Purutia, i roto hoi i taua niuniu
na'na ra, te faaite atura ia oia ia Hitler e, ia feruri maltai oia na mua roa
aê hou a faatupu mai ai i te tama`i, o te riro ei haamouraa no te taata taatoa
o te ao nei.
Ua tae atoa atu hoi o Mussolini i pihai iho ia Hitler. I reira ihora to
Hitler feruriraa e, mea maltai aê o'na i te farii i te hau. Ua faatupuhia te
hoê apooraa rahi i Munich (fenua Purutia) i reira hoi to te mau faatere
hau Farani, Peretane, o Hitler e o Mussolini farereiraa.
1 roto hoi i taua apooraa ra te farii-raa-hia te aniraa no te amui tahiraa atu no te mau purutia Sudètes i te Hau Purutia, mai te au ihoa i tel
faatiahia atu e te Hau Teheto Tolovati i na mahana i mua atu. Aita ra o
Hitler i tahiti faahou atu i to'na ra mau hinaaro.
Noa'tu a to Purutia ineine maitai no te tama`i, ua vi ra o Hitler i te iteraa i te mau puai rahi taaê no te Hau amui, i ore ai oia i faatia i te
hinaaro o ta'na i opua, e ua farii noa atura i tei horo`ahia mai na'na ra.
I roto i taua opuaraa tama`i na'na ra, ua mana"o ia oia e, e roaa mai ia
ia'na te mau faufaa rahi no te fenua Teheto e te ôraa mori, faufaa rabi
no te fenua Rumania, o tei riro ei moemoearaa na'na i te mau mahana
atoa ra, ta'na hoi i mana`o e, te vai ra te mahana e roaa mai ai ia'na.
A vai taaê noa'tu ai ra te mau mea atoa ra, ua riro ra na taata rarahi
too maha o te na Flau, i mua i te mau huitaata no Purutia, ei faaora, na roto
i te hauraa teie nei peapea, te faahiti atoa ra hoi te Flau Marite na roto i
ta'na mau yea e, ua riro atoa te toparaa reo o to ratou ra peretiteni o
Rosewelt, o tei parare atoa na roto i te mau miti atoa ra, ei faatupuraa
i te parau no te hau.
E mau parau mau anaê hoi te reira e te haavare ore, no te mea ua imi
te taatoãraa í te mau ravea maitai atoa „ ,~ .~ .~ •;, , . ~, ea-^u, p, teie,
nei mau peapea tama`i.
.,
Te hinaaro nei matou i te tiaturi e, e vai rriaóro tete net ' attraa, no`
te mea hoi e, ua ite papu maitai te taata taatoa o te ao nei i te rahiraa
no te mau ravea huru rau no te haapoheraa i te taata, ahiri mai te peu e,
i tupu ihoa teie nei tama`i.
Teie atoa hoi te hoê vahi maere rahi i tupu i nia i to tatou ra peretiteni
o Daladier, o tei farii poupou maitai-roa-hia e te mau huitaata no Purutia
i to'na taeraa i te oire ra o Munich, e ia oti te apooraa, ua parare ana`C
TORÉA
atura taua mau taata ra ma te huro ana`e na nia i te puromu, tae roa atu
ai i te aoraî parahiraa no Daladier, e ua haati atura i taua aoraî ra, e ia
pou mai o Daladier mai nia mai i to'na pereoo, ua huro ana`e atura ratou
ma te popo e te haapoupou atu ia Daladier e tae noa'tu e piti hora te
maoro, e na roto hoi i te maoro no taua huroraa ra e taua poporaa ra, inaha
ua faura faahou mai ra o Daladier i rapae i taua aoraî ra e ua tia maira
I ropu i taua nunaa rahi taata o tei haati i to'na ra aoraî, e o tei tamau
noa i te Popo no te haapoupouraa atu ia'na ra. I te mau fenua Peretane,
Italia, Purutia, Farani, ua arue ana`e atoa'tu to te fenua i to ratou mau upoo
faatere, i te hoiraa mai i to ratou ra mau oire, mai te apooraa mai.
O te mau tapa`o hoi te reira no te faaite ia tatou e, o te hau ihoa ta
te taatoaraa o te ao nei e hinaaro nei.
Te mau Apooraa no Farani o tei haaputuputu ana`ehia i te 4 no Atopa
nei, ua haapoupou ana`e atu ia ia Daladier e ia Bonnet te faaterehau no
te mau pae ohipa rapae, e ua tuu atu i to ratou ra tiaturiraa papu maltai i
nia i te upoo faatere no te Hau metua.
Ua tahoê to te ao atoa nei i te îraa i te oaoa rahi falto ore i te mea e,
ua topa te hau i te peapeà rahi i farereihia i na mahana i mairi aenei, inaha
i Papeete iho nei, ua faaroo matou i te hoê vahine api, o tel rurutainahia
i te riaria i na mahana i mairi aenei, ia haamana`o oia e, e ravehia ta'na
ra tane e to'na tau na Tuane ei faehau, e ia taemaì râ teie nei parau maitai
rahi no te hauraa teie nei peapea, i te parauraa e, aue hoi toû oaoa rahi
e, te tupu nei hoi toû hinaaro i te hoihoi atu i te mau taata atoa ra no toû
nei oaoa rahi.
Na teie nei hoi mau parau e haapapu mai ia tatou i te mana`o no te
mau taata o tel ite e o tei papu i te huru mau no te ohipa tama`i.
Ahiri mai te peu ra e, alta teie net peapea i hau, e hia atura ia rahiraa
mirioni taata e pohe, mai te taue e te vahine e tae noa'tu i te tamarii, na
roto i te mau hamani inoraa a te mau ofai haaparari a te mau pahi reva
e na roto hoi i te mau fãataêroraa a te mau paura hauâ ino e te tahi atu
â mau hamani-ino-raa taaê.
Teie te hoê hohoâ ei hiôraa na tatou maori ra ia e, te mau tupitaraa e
te mau hamani-ino-raa i roto i te mau oire i te fenua Paniora e te fenua
Tinito, tel ravehia e te pahi reva.
I roto i te mau Hau, ua faatupu te mau fare pureraa i te hoê oroâ
pureraa no te haamaitairaa atu, no te peapea rahi i ore aenei. E te Pope
rahi hoi i to'na ihoa faarooraa i taua parau rahi maitai ra, ua hapono oioi
noa atura ia i ta'na ra haamaitairaa i nia iho i te mau taata rarahi o te
mau Hau o tel tae anaê i taua apooraa rahi ra.
Mea pápu roa paha e, e vai tamau noa teie nei hauraa, no na matahiti
rave
rahi, mai te mea atoa hoi e, e vai puai noa ihoa o Farani raua_ o
-e-
TOREA
Peretane, mea papu ihoa ia e, eita roa te tama`i e tupu faahou. E nehenehe
maori
atoa ra ia tatou ia tiaturi e, i ore ai ihoa i tupu ai teie nei peapea,
puai,
te
tatou
i
ihoa
ace
hau
mea
mai
e,
e
ra ia e, no te mea ua iteahia
te
autahoê
i
roto
na
ra
ia
e
i roaa mai ai hoi ia tatou taua puai ra, maori
1914.
maiteraa o te mau patireia taatoa mai tei tupu aenei i te matahiti
maori
I roto i te faahitiraa parau ta matou e parau nei e, te mau patireia,
ra ia e, tei roto atoa i taua faahitiraa parau ra te i`oa o te aihuâraau, ua
ite hoi matou i roto i na mahana hepohepo i mairi aenei aore roa te hoê
ta'na ra hopoiä.
ace e parau, area ra ua vai ineine noa atoa no te farii i
Pauroa te taata mai te Farani tumu mau e tae noa atu i te mau Farani
te reo
no te fenua Tahiti nei, te tia`i noa ra ratou ma te aau mahara i
i te
noa'tu
tae
e i te faaueraa a te Hau metua, mai te taata tiaraa teitei e
í te
noa'tu
tae
taata rii, ua ineine ana`e ratou pauroa no te tururaa atu e
hopea no te roaaraa no te rê rahi.
Teie nei hoi mau peu hiôraa maitetai, tei ravehia aenei e to te mau
fenua rii aihuâraau, ua na reira atoa ia te tahi atu mau fenua o tei
tamaru atoahia e te ceva farani.
i
A oaoa anaê tatou, na roto i te parauraa e, ia ora o Farani i roto
te hau, te tahoêraa ra o te hanahana ia.
A®N ®
'.TAIE .1. lJ ATIMAONO
( l°Eamaniraa Tihota)
E to te fenua nei, haamana 'o tatou i te tauturu maitai i
teie nei Taiete, na roto i te hoo-mai i ta ratou tihota.
E mea tia roa ia tatou ia na reira, no te mea, te tauturu
ra teie nei Taiete i te taata no te fenua nei, mai te rave
i te hoê rahiraa taata rave ohipa e te faatupu hoi i te hoê
ohipa faahiahia i to tatou ai `a nei.
No reira ia hoo tatou i te tihota, e ani ihoa i te tih4
Atimaono; eiaha to te tahi fenua ê atu.
-Avaava ovirihia "MARVELS"
Noa'tu e tei hea oe, i Papeete e aore ra i te Mataeinaa,
a ani noa'tu i te mau fare-toa i teie nei avaava ovirihia
" Marvels"; e te vahi faahiahia roa'tu ia puhipuhi oe e ô
mai te mau opuaraa maitatai i roto i to oe upuo e te mama
hoi te hoo.
6.
TORE A
Te Aamu o Ali-Baba e na Nana-eia e(naha-ahuru.
(o tei haamou-roa-hia e te hoê vahine titi)
(Te tudtiraa teie o te aamu, i haamatahia i te Hihi 96 )
Ua parau ata ra hoi o Ali-Baba e, e tau vahine e, eia ha na oe
e peapea rahi noa na mua a`e, no te mea e ere vau i te taata
eia, mai ta oe e mana`o na, ua rave mai ra vau i te mea eia-hiamai e te nana-eia. A faaore oe i te'na na mau mana`o i ô mai
i roto ia oe, e na`u oe e faaite papa atu i tel tupu, e mai teihia
mau na ra te roaaraa mai ia'u teie nei faufaa rahi.
Hamata iho ra o Ali-Baba na mua i Le rave i teie nei mau pute,
moni e ua manii ihora i mua i ta'na ra vahine, ua hitimaue roa
a`e ra hoi te vahine i te iteraa i teie nei rahiraa moni piru e
parare nei i mua ia'na, e ia hope roa teie nei mau moni piru i
te maniihia'tu i mua ia'na ra, i haamata ai o Ali-Baba i te faaite
atu i ta'na vahine i te peu ta'na i ite, mai mua mai e tae noa
atu i te hopea no taua ohipa ta'na e hopoi mai nei, e ma te a`o
atu ra oia i ta'na vahine e tapea noa na raua anaê i teie nei
ohipa, ei mea huna, e eiaha roa'tu ia parare i rapae.
A ite ai te vahine i te afaroraa o te ohipa i ravehia e ta'na
tane, topa noa'tura te manao hau o te vahine, e ua tupu mai ra
te oaoa i raua atoa, no teie maitai rahi e roaa nei, e ua hinaaro
atu ra te vahine i te tai`o tataitahi i te rahiraa no teie nei moni
piru e vai mai nei í mua ia raua.
Ua parau iho ra o Ali-Baba i te vahine e, e ta`u hoa e, eaha
ana hoi te na mana`o to oe? Mai te peu e, e i te ohipa Laid oe
ra, aita paha ia e tau e oti ai! Teie te mea hau a`e í te maitai :
e haere au e ô i te hoê apoo e a tanu atu ai taua i teie nei moni
i roto i te repo, auanei taua e roo-noa-hia mai ai e te enemi.
Parau mai ra te vahine i te tone e, mea maitai a`e no taua ia
ite i te rahiraa o ta taua moni, a haere atu oe a ô i to apoo, e
haere ana ia vau i te oire e imi mai i te tahi faito i faitoraa i
ta taua moni.
Ua pahono atu ra o Ali-Baba i te vahine e, te na peu ta oe e
rave na, e peu rii au ore roa ia ia`u, e o te hopea o te na mau peu
ta oe e opua na, e iteahia taua, niai te peu eita oe e faaroo mai
í ta`u nei parau. Tiâ atu ra ra i te hinaaro o te vahine, e ua
parau faahou noa'tu ra o Ali-Baba, atira ia, a rave mai ta oe i
hinaaro.
E na roto â hoi i te mana`o mârô o te vahine nei, ua haere
ata ra oia i te utuafare o Cassim, to'na taoete Lane, e ia tae atu
ra i reira, aita o Cassim i to'na fare, te vahine ra to reira, ua
ani ata ra oia i te vahine, e ia horoa mai ia'na ra i ta t+aila faito
TOREA
7
faahoi faahou mai ai. Ua ani
no te tahi maa taime iti poto, e a
te faito ta oe e hinaaro,
mai ra taua vahine ra, eaha te huru no
te
faito
rahi
anel
e
aore
ra
te
falto
nainai
anel, ua parau atu
o
nei e, o te faito nainai ta`u e hinaaro.
a
Ali-Baba
ra te vahine
a tia`i
Faati`a maira hoi te taoete, vahine ma te parau atu e,
rü mai oe, e haere au e tü.
roa
e, e tau na taataraveve
No to teie nei hoi taoete vahine ite
hoi
teie
na
mane() ia'na nei, eiaha
o Ali-Baba ma, i tupu ai te faahou
ihora te taoete vahine e e pamane()
raua,
na
nei faito
te faito, hou a horoâ atu ai
i
rai oia i te hinu paari i raro a`eAli-Baba vahine e, ua maoro rü
ia
i te faito, e ua faataa atu rateie
nei faito.
au, no te imi-noa-raa na i
vahine, ua haere oioi atu
Ali-Baba
te
faito
ia
mai
I te roaaraa
rahiraa moni piru ra
mau
taua
i
ra i te fare e ua faito iho ra
au i to'na ra hinaaro,
e ia oti maitai i te faitohia e ana, mai teua ite papu atu ra i te
mea
ua rahi roa'tu ra t.o'na oao!i, no te
rahiraa taatoa o ta raua ra piru, e ua haere atu ra e faaite í
te tane, e ua oti i te faito i teie nei.
iho ra te tane i taua
E ia oti roa te apoo i te ô-hia, ua rave
i te apoo. Te haapoí
roto
nei e ua huri atu ra i
mau moni piru te
apoo,
te
haere
atu
ra
te
vahine
e faahoi i te
nei o Ali-Baba i
te
taoete
vahine, e hiparau atu i
faito, mai te au hoi i ta'natei tahi
noa taime poto, e i te faahoinaaro noa oia i te falto no
i hiôhiô noa a`e i raro
raa hoi i talla faito nei aita roa hoi oia i te vahi i paraihia te
a`e, te piri noa ra hoi te hoê toata piru
hinu paari ra.
o te taoete vahine, ua pü atu ra ia'na
Ia tae atu oia i te fare
ía au i ta`u
e ua parau iho ra, te faahoi mai nei au i ta oe faito, i hinaaro
te hoê taime poto, e aita vau
i parau atu ia oe ra, e no
ia huruê ta`u parau, mauruuru ia oe.
taoete i te falto, ua taa noa
, I te raveraa mat ia hoi te vahine
e te piri ra i reto i te hinu
iho ra ia'na na nia i te tapearaa mai,
ua
hi`o iho ra, e ua ite atu ra
mea,
te tahi
i raro a`e i te faito,
nei
te
hoê
toata
piru,
ua tupu iho ra to'na maere
e te vai noa mai
taua taime ra.
nounou
i
rahi e to'na atoa mana`o
feruri puai, e
Faaea noa iho ra taua taoete vahine nei, mai teteie
nei, nohia
Ali-Baba
ma
1
eaha hoi, e moni piru atu ra ia ta
ia raua, ua iteahia hoi
mai
te roaaraa
mai ra ia teie nei piru
e mea papa
e tei roto noa raua i te veve rabi te parah.i.-noa-raa,
no te fattote
faito
i
te
vahine
roa ia ia`u i teie nei e ua tü mai
ra
?
raa t ta raua piru, nohia mai
ia tae mai, no te
Ua tia`i no iho ra taua vahine nei ia Cassim
i te oire, ia po
toa
fare
tei
ta
raia
ia
mea aita hoi oia i te fare,
taua
mahana ra,
I
roa ia te mahana e hoi mai ai i te utuafare.
te
mana`()
o teie nei
i
mai mea atu ra ia e ua roaroa te hora
te
faaite atu
no
to'na
hoa,
í
te
farerei
vahine, no te hinaaro oioi i
nia ia Ali-Baba ma.
i te parau api no ta'na i ite no
nei, i te tuatiraa o te'aamu nei.
i
mua
te
vea
i
ia
mai
.
A taicO
8
TbREA
Taviriraa api faahou feie no fe fenua nei.
Te piti teie o te taviriraa no teie matahiti 1938.
I tautururaa i te faaafaro i te Afata-moni a te A fata Faaapu.
Ua faatiahia teie nei taviriraa, mai te au i te haamanaraa no te 7 no Tenuare 1937,
e o tei faataahia e 6 a`e taviriraa i te matahiti.
Ua faataahia e 75.000 farane no te mau titeti tano, mai teie i muri nei te
faataaraa oia hoi : Hoê rê 20.000 farane. Hoe' rê 10.000 farane. Hoe' ré 5.000
farane. E 9 rê 1.000 farane. E te tahi atu â mau ré huru nainai rü a'e.
Te tiaturihia nei ia, e na nia i te manuia rahi e te vitiviti o te riroraa o te
mau titeti i hoohia i te taviriraa i mua ra, e riro atoa paha la i te na reira
faahou o te vitiviti o te mau hoa i te hoo faahou i ta ratou mau titeti no teie
taviriraa api, e mea au hoi'e mai te mea e mai te reira mau, no te mea, e
nehenehe ia, ia tatou ia tiaturi e e haapinepine ia te tahi mau hoa manuia
to tatou i te maitai atu na nia i teie moni maitai e roaa atu ia ratou ra, na
nia i te haapiripirihia te mau mahãna no te taviriraa.
Te mana‘ohia nei e, e tavirihia teie nei taviriraa piti i te mau mahana hopea
no Novema e haere mai nei. Tei ia tatou ra hoi te hinaaro, na nia ï te pau
oioiraa te titeti.
Te haapiihia'tu nei, e eiaha roa e otohetohe te mana`o, te titeti i na mua
mai ï to mata, a rave. Te hoohia ra taua mau titeti nei i te mau vahi atoa e
afata na te Hau to reira. Te hoo-atoa-hia ra i te mau motu o te Tuamotu.
Te hoohia ra hoi i nia i te mau pahi hootaoa o tere haere ra na te Tuarnotn,
e na te tahi atu hoi mau fenua, mai te faatiahia hoi e te Hau no te hoo atu,
ia nehenehe i noa'tu e o vai ra i te topa i nia i te titeti manuia mau.
Te ite nei outou e, e o te taata atoa e hinaaro ra i te boo i te hoê titeti, te
vai ra ia, e nehenehe maitai i te hoo mai, noa'tu e, e, teihea oe i te nohoraa.
Eiaha roa'tu e tau i roto i te mana`o, e aita e faufaa, ua tamatahia e aita
roa i manui, no te mea o te tamaiti haapii-tamarii no Hitiaa o tei haru
aenei i te tahi rê maitai 10.000 farane, ua rave noa oia i ta'na titeti mai tei
horoahia mai, e mai te tiaturi-ore e e tiro ia'na taua rê nei, e inaha ua topa
i nia i te titeti manuia, e i teie taviriraa, na vai ia, aita i itehia e o vai te haru, a rave noa, aita i iteahia noa'tu i te tano noa mai te manuia i nia ia oe.
Manao noa na oe e, e na tera moni iti e piti tara, ia manuia noa atu, e nehenehe atu ra ia, ia oe i te faatia i to oe hinaaro i te hoo i te hoê fare, aore
i te fenua e piri mai i to oe, aore boi i te hoê poti, ore noa'tu te hoê o teie
mau hinaaro, te tahi atu â ia mau hinaaro maitai roa ae to oe, o tei ore roa ea
i manuia aenei e tae roa mai i taua mabana manuia no oe nei.
A puhipuhi ana i te Avaava
"1lTATIONALE"
Te avaava oviri o tei hau i te maitai e te boo-mama, o te hoohia
i Papeete nei 1 fr. 10 i te puohu hoê, ia rave oe hoê afata ( 20 puohu
i roto) tei roto te hoê mau taoa rü haamauruuru : tipi ofati e
aore ra e tahere arapoa poepoe.
TOREA
I te fenua Tinito:
I na hepetoma f main aenei, te huru â te huru te Tapone aita
roa ea e vahi api i roaa mai ia'na.
I na mahana i main roa aenei, ua faaite ratou, ia toe i te mahana,
matamua no atopa nei ratou e haru mai ai i te oíre rabi ra o
Hangkéou, e i muri a`e, ua faaite maira e, i te 10 no Atopa, e
inaha hoi i taua mahana mau ra ihoa ua pau to'na e piti tau na
nuu rarahi i te tinito, oia hoi e 20.000 faehau te taatoaraa, e i
roto i taua 20.000 faehau ra e 200 noa iho tei ora atu.
Mea huru paruparu te nuu tapone i te pae no Hangkéou, ua
otohe ratou i mua ia taina e toru ahuru kil.ometera fenua to ratou
i mahere atu ia taina.
Ua parari tomo roa hoi te hoe pahi taora toropi i to ratou i
roto i te anavai rahi no Ilangkéou, o tei tupitahia mai e te pahi
reva tinito.
No te oreraa ratou e manuiabia i te mau vahi atoa ta ratou f
opua í te pae no te tooâ-o-te-ra, i opua faahou ai ratou e faaû
ratou i teie nei i. nia i te mau oire rii no Kwong Tung te oire
pû ra o Canton ia. Te rahi taatoa no te taata i teie nei tuhaa
fenua ua roaahia ia e 3.000.000 taata. O te hoê hoi teie oire i te
fenua tinito o tei tiai maitehia e o tei paruru etaeta__maitai-roahia i te mau oire atoa no te fenua tinito, 1.000.000:000 faehau
te tia`i i teie nei tuhaa fenua. I na mahana rii aenei, ua hapono
atu te Tapone e 50.000 faehau i te fenua Kwong Tung, mea na
te tahi-pae-hia atu te tuuraa atu i uta, e 30 pahi tama`i tei faataahia no te tia`i e no te faaâratairaa atu ia ratou e tae noa'tu i
nia i taua tuhaa fenua ra, e ua tae atu hoi ratou i reira mai te
peapea ore, aita ra hoê a`e parau api i tae mai nei e tae roa mal
i teie nei mahana no taua faaûraa ta ratou i opua ra.
A biO maitai ana tatou i te huru no Tapone i te fenua Tinito,
to'na e 2.000.000 faehau ia opere maitehia hoi te reira na nia i
te mau tuhaa fenua taatoa Lei roaa mai ia ratou ra. Ua riro mai
hoi ia Tapone, te vetahi mau oire e te vetahi atoa hoi mau reni
tereraa pereoo auahi, e i to'na mahana ra te mahere faahou atu
ra ia i roto i te rima o Taina. I na mahana rii i main aenei ua
haro mai ratou mai roto mai i te rima o Tapone i te pae apatoerau no Pékin e torn tau na oire rarahi, e ua haamou hoi ratou
e 4.000 faehau Tapone.
I te feruriraa no te mau feia o tei ite papu maitai, mai ta
matou i faaite aenei u.a roto i teie nei vea te faatia ra ia" ratou
TOREA
to
I teienei parau ra : te mou noa ra o Tapone í te mau mahana rü .
atoa ra, i roto i teie nei tama`i no te fenua Tinito.
Teie te mau tapa`o maramarama maitai no te haapapu maitairaa mai ia tatou, inaha ua ravehia aenei te hoê faataaraa no te
taotiaraa i te rahiraa no te maa e horoâhia'tu na te mau huiraatira tivira e mai te reira atoa hoi i te pae no te baamauaraa
i te vavai hamaniraa ahu.
Te papa`u noa'tura hoi te afata faufaa a Tapone. Te mau`a
noa ra hot ta'na moni i te mau mahana atoa ra, na roto i te utuutu maiteraa i te pae no te maa na to'na mau faehau, e e hia
hoi rahiraa no to'na taata i pohepohe e o tei ore â i taiôhia e
tae roa mai ia teie nei mahana.
Eere hoi teie net tama`i no Tinito i te mea au maitaihia e
te taatoaraa no te huitaata Tapone, te hoê noa iho pae oia hoi
te pae e mau nei i te faatereraa i tete nei mahana, o ratou teie
e onoono nei.
A. CONSTANT
I
TAHATAI "QUAI DES SUBSISTANCES"
Te oaoa nei oia i te faaite atu i te mau taata e puha ta
ratou ra, e e horoâ atu oia na ratou i te moni maitai
oa a`e i te mau ona hoo puha atoa i Papeete nei.
I te fenua Paniora :
Auaê te Apooraa rahi i faatupuhia aenei i Munich o tei riro ei hiôraa
maitai. I teie nei, te iritihia nei te mau nuu faehau Italia tei faaô atu i roto
haamata ra i
i taua tama'i Poniora ra, te faaite ra te mau parau radio e, te
te Tenerare
pae
o
mai
i
te
faehau
êê
tei
tomo
teie nei te faahoi i te mau
faehau êê
mau
te
Repupirita,
pae
o
te
i
te
Franco. Te na reira atoa ra hoi
ratou
ihora
hinaaro,
e iriti
to
na
roto
i
taua
tama'i
ra,
o tei faaô mai i roto i
atoahia ia.
Te pae hopea ra, e toe noa ia o raua anaê iho, i ta raua tama'i oia hoi o
Franco anaê iho i to'na pae e te Repupirita anaê iho hoi i to'na pae, eita atoa
ia teie nei tama'i i ta raua e riro ei tumu no te faatupuraa i te hoê tama'i
rahi no te taatoaraa.
Te faaite ra hoi o Franco na roto i ta'na mau parau niuniu, e ore roa oia
e vi noa a`e e tae noa'tu i te roaaraa te re' rahi.
Te tamau noa ra hoi te mau pahi reva i te tupita i te mau oire o te pae
xepupirita, te pohepohe noa ra hoi te taata, a taaê noa atu ai ia tei pepe noa•
TOREA
11
Te pereoo taataahi e te pereoo uira "PEUGEOT"
hau ace i te maitai
pereoo la o tei
Te pereoo taataahi " Peugeot", o te mau
i
te pereoo " Peugeot ", e tia te
outou
boo
pereoo
farani
atoa.
Ia
i te mau
i te mau pereoo hoo mama,
noa'tu.
Ia
hoo
râ
outou
reira i te vairaa e a tau
outou,
eita
roa
e
maoro
ua
ino,
e au atura la i te hoê maa
ta
hue
'ía
e moni
tapû rahi auri faufaa-ore.
Ia 'te hamaniraa-hia, te
Te pereoo uira " Peugeot ", tei te fenua farani
tano
maitai hoi no to outou
te
maitai
e
i
te
hoê teie mau pereoo o tei hau
faauta
puha. Ia hoo outou
ei
na mau fenua rü ei faauta horopatete e aore ra e mauruuru maitai outou i te
",
Peugeot
"
i te pereoo uira (Camionnette)
mau haamauaraa.
reira haamauaraa moni, no to'na paari e te iti hoi o to'na
pereoo
taataahi
e to outou mau
mau
A poroi ana`e mai i to outou
mono i te fare
Solari,
René
M''
pereoo uira ( camionnettes ) i Papeete nei ia
nei.
Papeete
i
"TOItEA"
te
a
Piha
ohiparaa
"Peugeot" e aore ra i te
Ia iteahia teie mau parau
mea maitai atoa ia ia tatou ia
I teie nei ua hau roa te parau no te tama`i,
Farani, ahiri i tupu noa'tu
Hau
ite i te mau ravea atoa o tei ravehia e te
te tama`i, mai tei manaôhia ra.
E hia rahiraa mirioni taata o tei ohihia aenei ei f.aehau, e tei tonohia atu
huiraatira tivira hoi ua faaatea-ê-hia atu
hoi i nia i te mau otia. E te mau
oire
rarahi
ra.
mau
ia i rapae i te
i roto i. te mau fare
Te mau ohipa faahiahia hoi e te faufaa rahi o tei vai
moni Initia Taina,
fare
te
faaherehereraa e tae non atu i te mau moni piru a
roa
e
roaa.
ore
vali
o
te
ua huna anaêhia ia ï te hoê mau
haamauâraa atoa o tei haamauâI teie nei mahana ra, e haapee ia i te mau
ia te reira
hia, e o tei naeâhia e hia rahiraa miria farane. Area ra, mea iti ace â
ihoa
te
tama`i,
e
hia
atura
ia
rahiraa
moni.
mau
tupu
i
pau, ahiri mai te peu e,
Hau Farani o tei faaea noa
te
no
hiôraa
maitai
ei
ra
ua
riro
te
reira
Area
i tupu noa atu i te
ma te maru e te parau ore, e ua vai ineine noa râ, ahiri
rahi teienei peapea.
ia tatou e, mai te peu
Area ra, na teie nei hoi mau peapea e haapapu mai
ra,
e rave ia tatou paatoa
ore
hopea
hau
te
maitai
e
te
e te hinaaro ra tatou i
no te tapea maitei te ohipa no te faarahiraa i ta tatou mau moihaa tama`i
raa i te hau, e amuri noa'tu.
"Te Pia /\ORAI"
iho nei hoi te hamaniTe Pia Aorai, oia hoi te Pia apt mau: i ô tatou
tino.
te
raahia. — Ua î roa Ia i te mau faaitoito e au no
i to te mau Pia
Te Pia Aorai, o te mea ora mau. Ua hau to'na maitai
atoa e vai nei, e te hoo mâmâ hoì.
pia Aoral ", o tei
No to outou nã oraraa maitai, a faarahi i te inn i te "
hamanihia e te Fare Pia o Tahiti; Emile MARTIN te fatu.
12
TOREA
Te fure no te Rahui-puha i te Tuamotu
Mai teie mai ia matahiti i mairi aenei te toparaa o te hotu o te puha, e
te reira ra, no nia ia i te mau tumu e rave rahi e faaitehia atu i muri nei
Te hoê roa ra tumu rahi mau no taua mau ino ra, maori ra ia e: o te mau
Tavana Mataeinaa o tei faahuruê i te mau tere rahui, na nia i to ratou iho
ra hinaaro.
Ua faatumuhia hoi teienei ture no te rahui, no te mau tumu e rave rahi,
oia hoi:
1. No te faarahiraa i te tane puha, no te faaoreraa i te haari uto e no te
faaoreraa hoi i te mau pofairaa i te mau haari o tei ore ea i riro i opaa.
Atira noa'tu, e ua faahitihia atu teie nei parau i roto i te Torea no te matahiti i mairi aenei, te tapiti faahou atu nei ia i te faaite ia outou e:
Ia ravehia 1.000 uto no te hamani i te puha, e roaa mai ia 180 kiro puha.
E 1000 haari opaa maitai ra, e roaa-mai ia e 250 kiro puha.
1000 omoto paari ra, e roaa-mai ia 185 kiro puha.
1000 hoi omoto piri nua, e roaa-mai ia e 55 kiro puha ino roa.
Eaha atura ia te mea maitai roa a`e, eere anei ia i te rave i te opaa ana
no te hamani i te puha.
Ua itea-atoa-hia hoi e, e i te 5 e aore ra i te 6 o te ava`e, mai to'na hoturaa-mai e riro ai te haari ei omoto, m ai te 7 e aore ra i te 8 no te ava`e e
riro ai ei omoto paari, mai te 9 e tae atu i te 12 o te ava`e e riro atu ai ei
opaa, e ia marua-mai te opaa i nia i te hoê fenua haumi, e ia vaiihohia ia 13
ava`e, e haamata mai ai ia taua opaa nei i te riro ei uto.
Ia mana`ohia, te ravea maitai e faufaa-maitai-hia'i te fenua, maori ra ia e:
ia operehia e toru a`e tuhaa rahui, e piti ava`e te maoro no te avariraa i te
tuhaa hod, e e maha ihoa ia ava`e i te tapiriraa i te rahui. Te reira ra, ia
hoi faahou atu outou i te haamataraa-mai o te rahui, aita ea ia te opaa i utohia, e aore ra o te haamata noa'tu ihoa ia.
Mai te peu hoi e, e ia haamaoro-roa-hia'tu â te rahui i te mau maha ava`e
ra, ua ateatea roa ia te reira o te mau rahui, e e rabi roa ia te mauâraa o te
faufaa. Riro atura ia teienei mauâraa ei haaveve atu i te mau fatu fenua,
mai te peu e, ia tamauhia te mau rahui i nia i te maororaa o te mau 11 ava'e
atoa, mai te ra e ravehia ra i Mataiva, e te 18 ava`e mai te ravehia ra i Tikei.
Pele mau huru raveraa e ravehia ra e te tahi mau Tavana Mataeinaa, niai te
mea, e ia tamau noa ea ratou i te na reira i te faahuruê i te mau tau no te
iritiraa rahui o to ratou mau motu, e fiu te mau fatu fenua i te hopea, e
eita atura ia ratou e haapao faahou i taua ture rahui nei. E vaiiho faahou â
ia na te Hau ihoa e faatitiaifaro i taua ohipa ra, e maitai faahou ai.
No reira mea titauhia ia faatitiaifaro oioi-noa-hia taua ohipa no te rahui ra,
no te mea, e ere teie nei ohipa rahui i faatumuhia'i, e no nia ana iho i te
ohipa no te hamaniraa puha, no nia atoa ra i te paeau no te parururaa i te
ora o te taata Tuamotu no te pae tino nei, e i roto atoa hoi i te mau tau o
tO ati Titi.
TORRA
13
Ua iteahia hoi, e te mau ati miti atoa o tei faatiti-roa i te mau fenua Tuamotu, ua tupu te reira i roto i na ava`e o Tenuare e o Fepuare. No reira,
mai te peu e, e faaetaeta maitaihia te ture no te rahui, e piti ava`e; ia maitihia ihoa ia: te tuhaa matamua i te hoê vahi maitai roa, o te ore-roa te taata
e naeâhia e te peapea i roto i te tau no te ati-miti ia tupu noa'tu, ia tiâ ia
tatou ia tiaturi e, ia tupu noa'tu te ati-miti i te mau tau i mua nei, e mea
iti roa ia te roohia i te ati, na roto i te faataaraa a taua ture rahui nei, no te
mea hoi, ua tae anaê i roto i te mau tau no te ati ra, ua putuputu anaê ia
huiraatira no te mau motu i te tuhaa no te rahui matamua, o tei faataahia
i te vahi au maitai no te parahiraa taata no te mau tau no te ati-miti. No reira
hoi, mai te mea e faahuruêhia te mau faatereraa, e hurué ia te mau mana`o
maitai i faatupuhia. Te mau ui api o tei ore ea i ite i te huru no te ati-miti,
tei roto ia ia ratou, e eita roa te reira huru e tupu faahou; parau mau â hoi
ia te reira, eita ihoa hoi e hinaarohia i te mana`o, mea maitai a`e ra i te mito
noa, 'í te mau mea atoa no te taime itea-ore-hia.
Ua pau noa to te Tuamotu i te ati-miti i mutaa iho ra, e nehenehe â ia i
te reira ohipa i te tupu faahou, aita i iteahia. Ia riro hoi taua mau ati i tupu
i mua ra, ei hiôraa e ei haapiiraa.
~
Metua Auri"
Te hoohia nei i Papeete nei, i te piha ohiparaa
a te Torea; te paero 100 kiro: 130 farane i te paero hoê.
Parau haamaramarama i te mau metua.
I te taime no te fanauraa no te hoê tamarii, rave rahi te mau
metua e tun atu i te io`a no taua tama no raua ra, i'te io`a topa
o te metua Lane, (ua tano ia) e aore ra i te io`a topa o te metua
vahine, (aita ia i tano), ei i`oa tumu no taua tama ra. Oia hoi teie
te hoê faaauraa ; ua fanau o Punua, i te hoê tama, e ua topa atu
ra hoi ia i te hoê i`oa ê atu no taua tama na'na ra, oia hoi o
Rehia a Pai, (ua hape ia, e vaiho ra i te i`oa metua o Rehia a
Pai a Punua), e na reira noa'tu, ma te hopea ore, eiaha roa e
taui faahou.
E no reira hoi e tupu mai,ai te taumaroraa i`oa i roto i te fetii
hoê, noa'tu â, e tuahine, e tuane, no te opu hoê, hoê noa ihoa ia
metua Lane e te hoê metua vahine, eita ia e nehenehe ei i`oa taaê to
te tahi i to te tahi, aita roa ia i tano, e tapea ra i te i`oa tupuna,
14
TORE A
mau
Rave rahi aenei hoi te tau o to te Hau farani imiraa i te
i`oa
tumu
ei
ravea atoa ia tamau te taata í to ratou i`oa tupuna,
no ratou (oia hoi i tapin no to ratou i`oa) e ia vai tamau noa
te faatite reira i roto i te mau ui atoa, e mea ohie atoa hoi ia no
te
pae
monoraa
faufaa.
tiaifaroraa i te mau ohipa no
Te vai ra te tahi mau fetii, tei tamau noa i te afai i te i`oa
tupuna, aita ra te vetahi mau tavana mataeinaa, raatira no te
paeau ohipa Tivira ì ite i te faufaa rahi no taua vahi ra, e te
tamau noa ra hoi ratou i te papai, e o Piera e tamaiti na Pauro
e o Ioane e tarnaiti na Piera.
ia tapea maite
No reira te ani nei te Torea i to'na mau boa,
ratou e ia tuu atu hoi ei i`oa tumu no ta ratou ra mau tamarii,
to ratou i`oa tupuna (oia hoi te i`oa tupuna o te metua tanel e
ia tamau maítehia hoi taua i`oa tupuna ra. A riro atoa atu ai
te reina ei faaohieraa i te mau ohipa monoraa faufaa.
E rim paha outou í te maramarama maltai i taie nei:
Ia au mai teie faataaraa i nia nei, te tupuna o Punua, te tamaiti
a
ra o Pai a Punua, ia fanau faahou ta Pai a Punua, o Rehia
noa a`e,
Pai a Punua, eiaha roa'tu te i`oa tupuna o Punua ia ore
eiaha
roa
i
mua,
tuu noa'tu ai ia ne i te i`oa o ta oe e hinaaro
o
te
mea
te
mai,
no
atura o Punua ia ore i Le faahitihia i muri
ui
e
te
i
i`oa tupuna mau ia, e ía na reira mau ihoa hoi outou
te ui e Lano ai, mai te peapea ore, no te huaai a Punua.
Te Pape "GAZOR"
Te "Gazor" e rito Ia o tei iritihìa mai no roto mai i te mau huru maa tupu
atoa o te fenua nei, o tel anoihia i te tihota, te pape e te gaz. Te hoê teie
pape o tei hau atu i te maitai no outou e to te Tuamotu na, no te haamaharoto i
raa i to outou hiaai maa tahiti, aita hoê topata ava taero i anoihia i 6 fate
tatini
hoê,
e
i
farane
30
teie nei pape GAZOR. E hoohia te GAZOR e
rane i te hoo mohina, ia faahoi-mai outou i te mau mohina. e faahoi faahouhia'tu te na moni e 6 farane no te tatini mohina pau.
i nia i te mau
A tamata e homa i te inu i teie nei pape "GAZOR ", tena
te
piha-ohiparaa
i
nei,
Papeete
i
pahi hootaoa atoa, e aita râ, poroi-roa-mai
faahou.
flu
Ia
tamata
outou,
eita
e
a te Torea.
Apooraa rahi no te mau fenua Oteania (Délégation)
Ua putuputu te mau mero no te Apooraa haamaitai fenua i te afaraa no te ava`e Tetepa i main a`enei, ua tae atoa mai hoi i taua Apooraa ra te Tavana Rahi e o tei farii poupou maitai-roa-hia atu e te
mau mero no taua Apooraa ra, mai tei matarohia i te mau putuputu
'1' UII. EA
Fare Ratio Otea
( RADIO-SALON OCEAN
Baldwin BAMBRIDGE
RATIO PHILCO — PIRI — MORI nöte i'AT'TI
MATINI MORI DIRA "DELCO":
Uata hanianiraa pape toefoe: na te mori arahu
Ravea api na " FRIGELUX ". — Papai noa mai, no te moei hoc
raa atoa. Ua orero mai te Tavana Rahi i roto i taua Apooraa ra i
hoê mau parau faufaa rahi. I roto hoi i taua oreroraa parau na
ra, ua faahiti mai oia i te parau no te paeau moni, te mau parau n
te mau vahi e hinaarohia ei maitai no te fenua nei, e tae noa'tu i te
mau faataaraa ohipa tei faataahia e te Hau, no te tuuraa mai i mua
i taua Apooraa ra ia maitihia e ratou te mau vahi atoa e au ra.
I roto hoi i taua Apooraa ra ua faaitehia mai hoi e, te vai nei 9.
096.728 farane i roto i te afata faaherehereraa, ua faatiahia ia tatou
i te aitarahu mai i na moni ra 15.000.000 farane. Area ra ua fa '~
atu te Tavana Rahi i to'na manao i mua i taua mau mero no te Ap
raa ra e, mea maitai a`e no tatou te haamaua i te moni e vai i roto
i te afata no te mau ohipa e hinaarohia hou a`e a feruri atu ai i te
parau no te aitarahuraa mai i te moni, e mai te peu hoi e, e rave noa
hia atu te hoê mau ohipa rarahi i te fenua nei, e rayai noa te taata
rave ohipa i te mau taata iho no te fenua nei, mai te haafifi ore atu
i te pae ohipa faaapu e te tahi atu mau ohipa o te fenua nei.
Te mau ohipa i faataahia no Tahiti nei oia hoi: te tatairaa i te poromu faaati o Tahiti nei. Te tatairaa e te faaetaetaraa i te uahu o Pa,
peete nei, te hamaniraa i te mau fare haapiiraa, te hamaniraa i
mau auri pape, te haamaitairaa i te fare mal e te fare faafana
vahine (Maternité), te hooraa i te hoê pereoo uira no te mau pohe
mal, te haamauraa i te hoê mau ohipa api no te fare ma`i. Te hoê fare
api no te Tuanie, te hamaniraa i te hoê fare ohiparaa no te raatira
moana e te haamaitairaa hoi i te taviriraa pahi e te tahi atu â. E na
rapaeau a`e ï te mau haamaitairaa i te poromu
atoa hia te hoê fare utuuturaa ma `i i Uturo
I te mau fenua Tuamotu e te mau fenua Matuita, te faataaraa i
i te mau ohipa no te pae haapiiraa, te mau tura pape e te mau auri
faataheraa pape e tae noa'tu i te hoê fare utuuturaa
Te pae ohipa faaapu o tei apitihia atu i te Fare-ohipa a te Hau,
na ana ia e haapao í te ohipa no te faananearaa i te raau na nia i te
mau mouâ e no te faarahiraa i te ohipa faaapu anani e te faaapu fei.
Te mau haamaramaramaraa atoa no roto i taua mau amaa ra, n
roto ia i te mau faaitoitoraa i te mau u `i api, oia hoi : mai te paeau n
16
TOREA
te haapiiraa e oia atoa no te pae ohipa faaapu e tae noa'tu i te mau
ohipa faaetaetaraa tino o te riro ei maitai no te oraraa e no te faaitoitoraa, no te faatupuraa i te hoê uí: itoito amuri a`e.
Ua faataa atoa hoi te Hau e, ia hamanihia te hoê pahi no te Hau.
E ua faataa atoahia hoi e, ia hoohia e piti a `e poti, hoê no te fenu
Mat.uita e hoê no te fenua Raiatea.
Pauroa te mau faataaraa ohipa o tei faataahia e te Hau e o tei tuu
hia atu i mua i taua Apooraa ra, ua farii ana`ehia ia i roto i taua
tairururaa ra, o tei naeâhia hoê ahuru ma pae mahana i te maororaa.
Ia hi `ohia mai te mea ra e, te hinaaro nei te Tavana Rahi i te rave
itoito maitai i te ohipa no te haamaitairaa i te fenua, mea tia mau
ara hoi, no te mea te vai ra te mau ravea atoa i roto i to'na rima.
I
roto i te fare hooraa raau
a LHEIIBIER
I
PAPEETE NEI,
e roaa ai ia outou te mau huru raau atoa ta outou e hinaaro,
no te mau huru ma`i atoa.
I reira hoi, e roaa mai ai ia outou te mau raau maitai rahi ra, e:
1110f111T0`E -- raau monamona no te to`e.
Raau tupohe i te mau to`e atoa i roto i te opu.
Te to`e nei, te hoê ia manu hauroa i te ino, no te mea o te tumu ia o te
rahiraa o te ma'i e rave-rahi i nia i te tino o te tamarii e tae noa'tu i te
tino o te taata paari: te ma`i .maêro, mauiui te upoo, ma°i hi, paruparu te
tino, mai iriti, maineine te ohure. E mau tapa‘o te reira no te mau taata e
to`e to ratou.
Te MONAT01E -- te raau hau roa ia i te maitai no
te tupohe i te ra mau manumanu iino,
e raau huero monamona e te ohie mau ia faainu, e nehenehe atoa hoi ia faarapu i teie nei raau i roto i te îI a faainu atu ai.
Ia faainu i te 61AOMATO`E, i te poipoi roa ia, eiaha
hoê maa i roto i te opu, e 3 mahana i te faainuraa.
Teie te faito:
Tamarii 1 matahiti e tae noa'tu i te 2 matahiti: hoê huero.
Tamarii e 3 matahiti e tae noa'tu i te 6 matahiti: e piti huero.
Tamarii e 7 matahiti e tae noa'tu i te 14 matahiti e toru huero.
Mai te 14 matahiti e tae noa atu i te taata paari e maha huero.
IMPRIMEJIE ELIE
F. JUVENT1N — RUE DU COMMANDANT DESTREMAU.
Fait partie de Torea