TOREA_N_017_1938_Tetepa.pdf
- Texte
-
MATAHITI
TËTkPA 193§
TOR:,,,.
q;,
~5,.
•
Fi
1,-':.~:
. ..... ',..:~:..A
HOO I TE MATAHITI HOÊ: E MAH® TARA — E
2
FARANE I TF. VEA HOE.
FRANÇOIS HERVÉ, Directeur-Gérant
Te mau peapea huru rau
te .A nei.,
I te ava`e i mairi acenei, ua aehuehu to te ao atoa nei i te mau peu a
te purutia na rato i to'na hinaaroraa i te ami tahi mai i te Hau TehetoSolovati ( Tchéco-Slováquie ).
a':
Te mau taata hoi no teie nei au ra, e ti10ü" táa a"' itt ra u att
tahoê
paari
maitai,
ua
no te tahi Flau e no te tahi Hau, e o tei ore â i au
fanau mai hoi teie nei Patireia i te hopearaa o te tama`i i mairi acenei, i
te matahiti 1919.
No roto mai hoi te vetahi pae o taua mau taata nei i te Hau Oterita,
o tei amui tahi ana`e mai i raro ace i te faatereraa Hau no Prague, te pae
rahi hoi o te man huitaata no te Hau Teheto-Solovati no " Tchèque" mai
ia o tei puhapa i Bohême, to'na oire pû ra o "Prague" ia, te vetahi hoi
mau huitaata ra, e mau taata Solovati ia, huru`e ia pupu taata i te mau
.taata no Teheto, e te vetahi hoi pae ra o tei nae`ahia e 3.000.000 taata,
e mau taata purutia ana`e ia, o tei puhapa tia mai i nia i te otia fenua no
Bohème, inaha a tahi acenei hanere matahiti te maororaa i te reira. E i
mutaa iho ra hoi te riroraa atu o Bohème i raro ace i te faatereraa Hau
no Ote ita, na hinaaro Oterita i te faariro i taua fenua ra ei Hau Purutia,
no te haamaitairaa atu i taua mau huitaata purutia e puhapa ra i reira.
Ua puhapa taua mau huitaata puritia nei ì te hoê paean fenua mou'a o
o tel parauhia e "Sudète", ua topahia atu hoi taua io`a ra ï nia ia ratou,
ei faataaraa ia ratou i te tahi atu mau purutia.
Mai te riroraa mai â te fenua Oterita i te purutia, aita'tu ra ta'na e tiaturiraa, i mua roa, maori ra ia e, o te amui-tahi-raa mai o taua mau purutia Sudète nei i raro ace i ta'na ra faatereraa. Teie ra hoi te vahi i taupupu ai maori ra ia e, te vai nei te hoê faaotiraa no te autahoêraa i rotopu
i te Hau Teheto-Solovati, te Flau Farani e te Hau Rutia. No reira hoi, mai
te peu e, i haru oia i taua fenua ra na roto i te puai, e tapao faaite ihoa
ia et te imi maira ratou i te ravea no te faatupuraa i te hoê tama`i rabi,
2
TORÉA
Aita roa o Farani, e aita roa hoi o Peretane, e aore ra te tahi atu mau
Hau êê, o tei amui tahi mai i te Hau Amui nei, e hinaaro noa a`e i te tama`i,
te imi noa ra ratou i te mau ravea atoa eiaha roa te reira ohipa ia tupu
noa a`e.
E tupu te hoê tama`i, mai te peu e na Purutia iho e faatupu mai.
O te vahi noa iho ia e feruri noa-hia nei.
Oia hoi e, o te tama`i anal ta Purutia e hinaaro nei ?
Ua ani te mau feia faatere no te Purutia Sudète i te Hau Teheto Solovati,
ia vaiiho noa ia ratou i nia i to rotou ihora tiamaraa, i nia i te mau vahi
atoa ra, to ratou hinaaro ra, maori ra ia e, o te amui tahiraa atu ia ratou
ia Purutia.
Te mau vahi hoi e puhapahia ra e taua mau purutia Sudète nei e mau
faufaa rahi ana`e hoi to reira, e te mau vahi ohie hoi no te parururaa atu
i te enemi, no reira mai te peu teie nei mau vahi ia riro atu i roto i te
rima o te purutia, mai ta ratou e hinaaro ra, riro atura ia te reira ei mea
fifi rahi no te Hau Teheto-Solovati no ta'na tereraa ohipa, e no te paeau
hoi no te parururaa atu i to'na ra Hau, no te mea hoi tei nia mau iho
i te otia te vahi ta ratou e nounou niai nei.
E na roto i to Peretane e to Farani hinaaro-ore-raa ia tupu ihoa te tama`i, mai ta purutia e hinaaro ra, ua tahoê to raua mana`o no te aniraa
atu i mua i te Hau Teheto-Solovati e, ia faatia atu i te hinaaro o taua mau
urutia Sudète ra, mai te vaiiho atu i te tiamaraa no ratou no te faatereraa
ia ratou iho, mai ta ratou e hinaaro ra.
Aita ra te reira i au i to purutia hinaaro, te imi mai nei ia oia i te peapea,
na roto i ta'na ra mau faaueueraa, mai te maro mai la i teie nei mau purutia Sudète, ia horoahia atu taua mau tuhaa fenua taatoa ra no ratou roa,
mai roto mai ia i te afaraa no te ava`e Atete i mairi acenei, te faatupuraa mai
te Hau purutia ia au 1.500.000 faehau i nia i taua otia Teheto-Solovati nei.
Tei roto te mau huitaata no Europa taatoa i te peapea i teie nei mau
mahana. Ua faaineine o Farani ia'na i teie nei mau mahana, rave rahi te
mau taata tel ohihia ei faehau e ua tuu ana`ehia atu ratou i nia i te mau
otia fenua no te parururaa atu, mai te peu e, e tupu taúe noa mai te hoê
peapea.
I te 3 no Tetepa nei, ua tuu atu te Hau Peretane i to'na mau manua
tama`i no te arairaa i te pae miti no Apatoerau.
Ua faatupu o Purutia i te hoê Apooraa Rahi i te oire ra o Nuremberg,
ua putuputu pauroa mai hoi i taua apooraa rahi ra te mau feia toroa mau
no raro a`e i te faatereraa a Hitler, e i reira hoi ratou e aparau ai i te mau
parau atoa e au ia ratou no to ratou ra Patireia.
Hoê noa iho vahi iti e otohe ai o purutia i muri maori ra e, ua papu
maitai ia'na e, mai te peu oia i haamata na mua i te tama`i, pauroa to te
ao atoa nei i nia ia'na
TdREA
Area ia Italia o tei riro ei hoa no Purutia, aore roa oia e muhumuhu
noa a`e, te faaea noa ra oia.
I roto ra i ta'na mau faahitiraa parau i te 10 no Tetepa nei, te haapapu
mai ra ia e, mai te peu e, ia tupu noa'tu te tama`i ra, e pee ihoa ia ona
na muri i te purutia.
I te fenua Marite amui ra, ua huru ê oia i teie nei mau mahana, ia au
i na ava`e i mairi a`enei.
Alta roa te Peretiteni Rosevel, e hahaere faahou i teie nei, te faaea noa
ra oia i roto i tona Aorai parahiraa (Maison Blanche 1. Ua haapapu atu
ola i ta'na parau ia purutia, na roto i te hoê tuuraa reo paêtaêta maitai, a
ite oia a feruri e aha ia te auraa no te reira.
No reira mea papu roa, mai te peu e, e tupu noa atu te hoê peapea eita
roa paha o purutia e farerei noa a.e i te hoê a`e tauturu na te Rau Marite, eiaha roa tatou e faatupu noa a`e i te maere mai te peu oia i te amui
tapi mai ia tatou mai te matahiti 1917 i mairi a`enei. Ua papu hoi ia tatou
e, te tiaturiraa o taua Patireia rahi ra, maori ra ia e, tel nia ia Farani raua
o Peretane.
Ua faaite papu hoi o Rumania e, mai te peu e tupu noa'tu te hoê tama`i
e pee mai ihoa oia na muri ia tatou. E te Hau Vuto-Salavia (Vougo-Slavie )
tel riro ei hoa here no Rumania, eita atoa hoi ia e hi`o mata noa i te reira.
Te oineine atoa ra hoi to te Hau Polone no te aro atoa'tu ia purutia,
te haere noa ra hoi to ratou auoreraa ì te rahiraa, i te mau mahana atoa
ra, i te peu a te purutia.
Te pee atoa mai nei hoi te rahiraa taatoa no te huitaata Rutia, na muri
ia tatou, teie ra te vahi fifi no ratou, maori ra ia e, alta to ratou mau otia
fenua i tuati tahoê atu i nia i to purutia.
E na fea ra te Hau Tapone i roto i teie peapea rahi mai te peu e i
tupu noa'tu ? Te mana`ohia nei ia e, eita roa paha ia ta'na e nehenehe ia
tauturu atu ia purutia, inaha hoi, tel roto ona iho i te peapea tamai e te
Hau Tinito.
Te manaôanoa-hia nei e, eita roa paha o Purutia e manuia noa aê i roto
i ta'na opuaraa tama`i, ahiri paha oia i faahiti mahuta noa mai, e manuia
aê paha ia o'na, i teie nei rå, ua araara tatou e ua ite hoi tatou i to'na
hinaaro, mea fill oia te upootia i nia i to'na mau hinaaro, teie ra te vahi
toe e feruri-noa-hia nei, maori ra ia e: e aha na te manaô no te hoê
nunaa rahi taata mai te peu e ua hae to ratou aau na roto i te mau
faatihaehaeraa a to ratou ra mau feia toroa faatere.
Te huehue nei to te ao atoa nei i teie nei, i te mau peu a te hoê taata
maamaa e rave nei, te tia`i noa nei, e aha ra te peu e tupu ananahi aê?.
Te faaite mai ra hoi te Tavana Rahi na roto i ta'na yea i teie nei mau
mahana e, ia faaea hau noa, e nehenehe ia'na ia tiaturi e, e faaroohia
ta'na ra parau. I ô tatou nei, aita tatou e papu maltai nei i te mau hur
peapea e tupu nei. Hoê noa iho mea maitai ia tatou maori ra e, o te tia
papuraa atu i nia iho i to tatou ra mau taata rarahi faatere i to ta
Eatireia e i nia hoi i te au tahoêraa.
No reira a tiaturi anaê tatou i nia i to tatou faatereraa maitai,
o te hoê te reira puai rahi. E ua ite atoa hoi tatou e, e ere o
tatou anaê to to tatou pae, e te manaô hoi o to te ao atoa nei,
tei nia anaê ia i to tatou pae,
Te mau manua tama`i hoi o to tatou mau Hau amui, ua rito
anaê ia ratou et upoo faatere no raro i te moana.
Te haere nei tatou i roto i te mau taime ahoaho. Te rahi ra
hoi te mau ravea huru rau api na te mau papi na te reva, no
reira e ore te hoê aê oire no Europa e ere noa aê i te mau tupita
a taua mau papi-retida ra. Area ra, ua papu maitai roa i to tatou
enemi e, te mau hamani-ino-raa atoa ta ratou e rave mai i nia
i to tatou mau fenua, e aore ra í nia i te mau fenua o to tatou
Hau amui, e tahoo oíoi-noa-hia atu ratou.
A tiaturi anaê tatou i nia í to tatou nunaa rahi taata, o te ore
rõa e mou, e i nia hoi i ta tatou mau moihaa rahi tama`i.
A pupu atu tatou ì taua mau puai rahi ra, no te haamouraa
i to tatou mau enemi, e a roaa mai ai ia tatou i te hauraa hopea
mau ra.
1
Te pereoo taataahi e te pereoo uira "PEUGEOT"
Te pereoo taataahi " Peugeot ", o te mau pereoo la o tei hau a`e i te maitai
i te mau pereoo farani atoa. Ia hoo outou i te pereoo " Peugeot", e tia te
reira i te vairaa e a tau noa'tu. Ia hoo râ outou i te mau pereoo hoo mama,
e moni hue Ia ta outou, eita roa e maoro ua ino, e au atura Ia i te hoê maa
tapû rahi auri faufaa-ore.
Te pereoo lira " Peugeot ", tei te fenua farani Ia te hamaniraa-hia, te
hoê teie mau pereoo o tei hau i te maitai e te tano maitai hoi no to outou
na mau fenua rii ei faauta horopatete e aore ra ei faauta puha. Ia hoo outou
i te pereoo uira ( Camionnette ) " Peugeot ", e mauruuru maitai outou i te
reira haamauaraa moni, no to'na paari e te iti hoi o to'na mau haamauaraa.
A poroi ana`e mai i to outou mau pereoo taataahi e to outou mau
pereoo uira ( camionnettes ) i Papeete nei ia Mr Renê Solari, mono i te fare
"Peugeot" e aore ra i te Piha ohiparaa a te "TOREA" i Papeete nei.
I te fenua Mexique
Aita roa te Peretiteni no te Repupirita Mexicaine i farii noa a`e
i te aufau atu i te hoê a`e mau tuhaa moni na te mau Taiete ô repo.
o tei haruhia mai e ratou ra, te mau faufaa.
O Marite, o tei horo atu no te paruru etaetaraa atu, no te tautururaa i taua mau Taiete ra aore roa oia i manuia noa a`e,
TOREA
5
no MeLia faaore roa i te farii faahou i te hoo mai i te mori arahu
te faaoreraa i te hoomai
xique e te imi atoa ra oia i te mau ravea no
Mexique.
no
i te mau tapu auri moni
Te faaite-atoa-hia ra hoi na roto i te mau yea no marite e, ia iriti
atoahia to'na mono, to te tahi e to te tahi, mai nia mai i te fenua
marite e te fenua Mexito.
Aita ra e tiaturihia e, e haere teie nei peapea i te rahiraa.
Te fare Moni a te Initia-Taina
E farii teie nei fare moni Initia-Taina i te moni a
mai i
te mau huru taata atoa o tei hinaaro e hopoi
e ta ratou hoi e nehenehe ia tü mai e
reira e vaiho
iriti atu ï te mahana ta ratou e hinaaro, mai te titau
ore atu taua fare moni ra i te hoê a`e taime. No te faaherehere-noa-raa i ta outou moni i te hoê vahi maitai
o te ore roa outou e manaonao no te hoê a`e mau fifi
e tupu.
Ê riro teie nei fare moni, ei ravea maitai no te faaherehereraa i ta outou moni e te mau taata o tei faaea i te tahi mau vahi e aore 'ra i te mau fenua atea.
I te fenua Tinito:
Te tamau noa ra te Hau Tapone i te haere i mua, i roto i te hohonuraa nó te fenua tinito, te opua ra o Tapone i teie nei no te haru
mai ia Hankéou.
Te tamau noa atoa ra hoi o Taina i te paruru etaeta atu i te enemi,
tera ra mahana ra, ua otohe, e mahana ra ua otohe.
O Rutia ra i na mahana a`enei, o tei haavi atu ia Tapone, mai te
no te otia
peu ra hoi e, te tamata nei raua i te faaoti i ta raua ohipa
ia
o Taina i
ea
ra
ere
te
maru.
Te
i
fenua o Mand-Ohourie, na roto
te reira tauturu rahi i ta Rutia ia'na.
Na roto i teie nei mau peapea rarahi e tupu nei i Europa, aita atu
ra te Tapone e hepohepo faahouraa, tamau noa atu ra ia oia, i te aro
atu ia Taina.
~
TOR EA
6
Te faaite ra o Taina e, ua ineine noa oia no te paruru atu i te enemi e tae noa'tu i te hopea, te faaite atoa ra hoi oia e, e tamau noa
teie nei tama`i i ta raua no na matahiti e rave rahi te maororaa.
Te
Pape « GAZOR"
Te "Gazor" e rito ïa o tei iritihìa mai no roto mai i te mau huru maa tupu
atoa o te fenua nei, o tei anoihia i te tihota, te pape e te gaz. Te hoê teie
pape o tei hau atu i te maitai no outou e to te Tuamotu na, no te haamaharaa i to outou hiaai maa tahiti, aita hoê topata ava taero i anoihia i roto i
teie nei pape GAZOR. E hoohia te GAZOR e 30 farane i te tatini hoé, e 6 farane i te hoo mohina, ia faahoi-mai outou i te mau mohina. e faahoi faahouhia'tu te na moni e 6 farane no te tatini mohina pau.
A tamata e homa i te inu i teie nei pape "GAZOR ", tena i nia i te mau
pahi hootaoa atoa, e aita râ, poroi-roa-mai i Papeete nei, i te piha-ohiparaa
a te Torea. Ia tamata outou, eita e fiu faahou.
I te fenua Paniora:
I te ava`e i mairi a`enei, ua tamau noa te nuu o Franco i te haere
i mua, rave rabi hoi te mau fenua api i roaa mai ia'na. Te pae no te
Repupirita o tei vahi pae piti, te paruru nei ratou i ratou iho, na roto
i te puai.
Te manaohia nei e, eita ihoa paha ratou e upootia, noa atu â ia to
ratou puai rahi i teie nei mau mahana i te parururaa atu ia ratou,
te vaira ra te mahana, e topa ai taua puai ra, e a riro atu ai te rd
rahi ia Franco, mai ta'na ihoa i hinaaró, e a riro atu ai oia ei upoo
faatere no te fenua Paniora taatoa.
O Farani e o Turetia:
Ua oti aenei te hoê parau faaau i rotopu i te Hau Turetia e te Hau Farani, no te faahoaraa ia raua. Te hoê teie faahoaraa faufaa rahi, no te meae
hia ia rahiraa mirioni taata mahometa piri farani i taua fenua Turetia nei. E
haapuraa hoi te fenua Turetia no te haapaoraa Mahometa, ua au ia mai Roma
e te Pope no te haapaoraa Katorika. A vai taaê noa'tu ai ia te farii-ore-raa
o te taata rahi Faatere o Turetia i te faatereraa mana a taua haapaoraa Mahometa ra, aita te mau Mahometa e hi'o ino atu ia'na no te reira.
Aita atoa hoi i mo`e i te Turetia e o te vai inoino-maha-ore noa nei ia i te
Hau Italia i te haruraa o ratou i te matahiti 1913, ma te rima puai i te fenua
ra o Tiripolitane (Tripolitaine), mai roto mai i te rima o te Hau Turetia nei.
I te fenua Italia: - Ua iteahia e i te fenua Purutia, ua tuu oia i te hoê ture no te haamou-roama i te mau taata Atiuta i nia i to'na ra fenua.
Ua tuu atoa hoi o Mussolini, te upoo-faatere o Italia, i taua ture etaeta rahi
nei i nia i te fenua Italia, mai te au e: te mau Atiuta Italia atoa e noho ra
i nia i to'na fenua nei, ia haere vitiviti noa'tu i rapae i te fenua mai te hoê
taime poto roa, e eiaha ia maoro atu.
TOREA
I le fenua Purutia
i riro iho nei
I te oire pu no Oterita i mua ra, oia hoi o Vienna, te fenua
te
upoo faatere
a
Hitler,
te
faatereraa
i
i te Elemani, o tei riro ihoa ia i roto
Emepera no
mau
te
Aorai
o
te
i
roto
i
no Purutia, te vai ra i taua oire ra,
Charlemagne,
te
Emepera
Farani
ra
o
no
taua eire nei, te hoé hei-taraunu-arii
te hoê
o tei haatumu i te faatereraa o te Hau Purutia. Ua tuu o Hitler i
mai
e
ia
afaihia
mai
Vienna
mai
taua
hei-taraunu
ra
faaueraa ia iritihia mai
i te fenua Purutia.
Ua haamana atura o Hitler i te Raatira hapa‘o no te "Musée" no te oire
tae oia
pu o Elemani, oia hoi o Berlin, no te tü atu i taua hei-taraunu ra, ia
heii
taua
iho
i
nia
no te rave mai, ite ihora ia taua taata nei e te vai ra
te
arii
Atiuta
ra
o
Toromona,
o
tei
tamau-haerehia
tarauno nei, te hohoa no
1 nia iho ei unauna, e te mau tai‘o i nia iho ra, e papai farani ana`e ia, ua
taniuniu atura taua taata nei ia Hitler, mai te faaite atu i te huru mau o taua
;hei-tarauno nei. I te iteraa o Hitler e o te huru ia o taua hei-taraunu ra,
pahona atura oia: a vaiiho atu te na hei-tarauno i Vienna na, eita vau e hitou fenua
naaro i te hoê a°e ohipa o te riro ei haamana`oraa i te Atiuta i nia i
I roto i te fare hooraa raau
a LHERBIER
I PAPEETE NEI,
e roaa ai ia outou te mau huru raau atoa ta outou e hinaaro,
no te mau huru ma`i atoa.
I reira hoi, e roaa mai ai ía outou te mau raau maitai rahi ra, e:
MONATOE — raau monamona no te toê, o te tupohe i te mau huru toe atoa
i roto i te opu.
Ua ite paatoa tatou e te toê nei, o te hoê ia manu hauroa i te ino, e o te tumu rahi hoi o te mau ma`i e rave rahi i nia i te tino o te mau tamarii, e tae
noa'tu hoi i te tino o te taata paari, oia hoi: te maero, te mauiui opu, te hi,
te haaparuparu i te tino, te mai iriti, te maineine te ohure, e mau tapa`o anaê
te reira no te mau tamarii e toê toratou.
Te MONATOE nei, o te raau ia o te au mau no te tupohe i tera mau
manumanu lino. E raau huero monamona e te ohie ia faaamu, e nehenehe atoa
e faarapu i teie nei raa,u i roto i te û e a faainu atu ai.
Teie te faito: ,
Tamarii 1 matahiti e tae noa'tu i te 2 matahiti: 1 huero.
Tamarii e 3 matahiti e tae noa'tu i te 6 matahiti e 2 huero.
Tamarii e 7 matahiti e tae noa'tu i te 14 matahiti e 3 huero.
Mai te 14 matahiti e tae noa'tu i te taata paari e 4 huero.
TOREA
Te Aamu o Ali-Baba e na Nana-ela e maha-ahuru.
(o tei haamou-roa-hia e te hoê vahine titi)
(Te tuâtiraa teie o te aamu, i haamatahia i te Hihi 96 )
Alta noa iho i maoro atu, inaha ua mahiti faahou a`era te opani
e te haere faahou ana`e maira na nana-eia e maha-ahuru i rapae,
e i te reira haerera.a mai ra, o te raatira ia i mua roa, e areâ
i te tomoraa'tu ì roto ra, ona ia te taata i muri roa, i taua taime
ra, ua faaroo faahou atura o Ali-Baba i te raatira i te faahitifaahou-raa í te parau ra e: « Tetame a piri oe ». Ua haere anaê
atura teie net mau taata tataitahi i- nia i ta ratou ra puaahorofenua, ua faatavaha faahou ihora, tamau ihora hoi f te parahiraa
e mai te haamoe-ore i ta ratou ra mau pute-farii, o tei faatafifi
atu i nia i te parahiraa, e ia ineine maltai ratou paatoa, ua haere
atura te raatira na mua, e ua hoi faahou ana`e atura na te e`a i
haerehia mai e ratou ra.
Aita atoa o Ali-Baba i pou vave mai, te parau noa ra oia i roto
ia'na iho e: « Eita vai e pou oioi noa, auanei boi ratou e hoi
faahou noa mai ai i muri no te hoê ohipa iti i moêhia mai e ratou, aue roa'tura ia vau i te ati e ». Tamau noa'tura ra oia i te
hi`o atu i nia i taua pupu taata nei e haere noa'tura e na te mo`e
roa'tu o ratou, e ia maoro ríi ratou I te mo`eraa atu, i mana`o
aí oia i te pou i raro. E i teie nei hoi, te mau maltai noa ra ia'na
te mau parau atoa i faahítihia e te raatira o taua mau nana-eia
ra, no te iritiraa e te opaniraa i te opani o taua mato nei, ua
mana`o ihora oia e, e tamata atoa ana oia i te faahiti i teie nei
mau parau, e riro paha te mahiti teie nei opani i roto i teie mato
rahi, na faafatata atura oia i pihaiiho i taua mato rahi nei, na
nia i le e`a i haerehia e taua mau nana -eia ra, inaha ua ite atu
ra oia i taua opani huna nei, te vai noa mai nei, ua tia atura
hoi oia i mua i taua opani ra e ua parau ihora hoi e: « Tatame
a mahuti oe ». E i taua taime mau ihora, ua hamama rabi noa mai
ra taua opani nei.
Ua mana`o ra o Ali-Baba i teie nei ana e, o te hoê ia ana rahi
poiri taotao roa; ua hitimaûe roa oia i to'na iteraa'tu i te maramarama rahi i te fâraa mai na roto i taua ana ra, o te hoê hoi
teie ana rahi roa, tei paohia e te rima taata i roto i teie nei mouã
e o tei faanehenehe maitai-roa-hia e na nia roa mai i te niâraa
o taua mouâ nei, ua pao atoahia-mai te hoê apoo na reira, no
te tuuraa-mai i te maramarama i.roto i taua ana ra. LJa ite atu
TOttEA
hoi oia i te mau huru maa e rave-rabi te huru, te mau huru
taihaa atoa o te pué noa ra i roto, te mau peru ahu tirita, te
mau tapoi terevete moni rarahi e tae noa'tu i te moni, mai te
moni pira e oia atoa te moni uouo, te pue noa ra fa, te mea
puehu haere noa na raro, e mea taaê ia o tei taputehia e o tel
apapa maitaihia ra. I to Ali-Baba iteraa i te huru o te rahiraa o
te faufaa i roto i teie nei ana i tupu mai ai te mana`o ia'na e,
eere tale haaputuraa ohipa taatoa e no teie noa iho nau na matahiti, ua haaputu-e-hia ana ra, era ê te tau, ua hanere e ua
hanere te matahiti te maororaa no te riroraa teie nei ana, ei
puhaparaa no te na'na eia, mai te monohia mai e te tahi pupe
e te tahi pupu e tae roa mai i taua tau nef.
1 to'na ihoa ia tomoraa'tu 1 roto i to ana nei, te piri faahouraa
mai ihoa ia te opani, aita ra oia i taia, no te mea ua ite oia i te
ravea i teienei no te haamahuti faahouraa.
Alta ra o Ali-Baba i ite faahou e eaha ra ta'na e rave, afta roa
ra i faataupupu rabi e aita atoa i nounou noa ae i te moni uouo
e te tahi atu mau taihaa maitatai huru rau, teie noa ta'na i manao niai i te rave, maori ra ia e, o te mau pute moni piru o tel
oti noa i te taputehia e o te vai i nia i te mau apaparaa, ua
rave ihora oia i te tahi tau na pute, mai te faaau noa ra i te
maraa ia'na e ta ta'na hoi tau na ateni e nehenehe i te afai, ua
huri maira i rapae i taua ana ra, e ua til atura i ta'na tau na
ateni e ua faaaratai mai ra i pihaiiho i te uputa e ua faauta ihora
i taua mau pute moni piru ra, i nia i ta'na mau ateni ra, ma
te faauta hoi i te vahie na nia iho roa i taua mau pute moni
nei, ia ore ia iteahia, e ia oti maitai taua mau ohipa na'na ra
ï te faaineine, ua tiâ atura oia i mua i taua uputa rahf ra, e inaha
ua faahiti atura i te parau ra e «Tetame, a piri oea. E inaha ua
piri faahou atu ra hoi taua opani nei.
I reira ihora rave mai nei o Ali Baba i te poromu no te haere
raa mai i te oire, ia tae mai ra oia i to'na ihora utuafare, ua
arato roa mai oia i taua mau ateni na'na ra i roto roa i te aua,
ma te opani tamau faahou roa atu i te opani aria. Huri ihora
oia i ta'na mau ruru vahie i raro, e na rave mai ra i na pute
moni e ua hopoi roa atu ra i roto i te piha i mua mau iho i ta'na
vahine e na tuu ihora i raro. Fafa mai nei te vahine i taua mau
pute nei, taa ihora ia'na e, e moni teie, f reira ihora te vahine
te manaö huruêraa, na eia mau ta'na tape, ia hope pauroa mai
ra te mau pute moni i te tiehia mai e te tape i roto i te piha,
afta atura e nehenehe faahou i te vahine i te tapea i to'na manab,
e ua parau atura e: «Ali Baba e, te fino ra oe i te faaea noa mai
tena te huru 1 haere ai oe i ...?»
Haamamu atura o Ali Baba i te vahine:
0
~a
i0
TOREA
Taviriraa matamua no feie matahiti 1938
0 tel Tavirihia i te 26 no Afete 1 mairi aenel
Te numera 10.674 tei ia'na te 20.000 farane.
Teie e 38 titeti i muri nei tei ratou te 100 farane, ré haamauruuru:
0.674
1.674
2.674
3.674
4.674
5.674
6.674
7.674
8.674
9.674
11.674
10.074
10.174
10.274
10.374
10.474
10.574
10.774
10.874
10.974
10.604
10.614
10.624
10.634
10.644
10.654
10.664
10.684
10.694
10.670
10.671
10.672
10.673
10.675
10.676
10.677
10.678
10.679
Te numera 11.086 tel ia'na te 10.000 farane.
Teie e 38 titeti i muri nei, tei ratou te 50 farane, rê haamauruuru :
0.086
1.086
2.086
3.086
4.086
5.086
6.086
7.086
8.086
9.086
10.086
11.186
11.286
11.386
11.486
11.586
11.686
11.786
11.886
11.986
11.006
11.016
11.026
11.036
11.046
11.056
11.066
11.076
11.096
11.080
11.081
11.082
11.083
11.084
11.085
11.087
11.088
11.089
Te numera 0.898 tei ia'na te 5.000 farane.
Teie e 9 titeti i murí nei, tei. ratou te 1.000 farane:
0.394
9.800
1.214
10.303
6.835
11.008
7.595
8.733
9.634
Teie 15 titeti i muri nei, tei ratou te 500 farane :
1.545
5.715
11.120
2.043
5.939
11.471
2.875
8.141
11.800
3.642
8.723
3.798
9.124
5.474
10.405
Te mau titeti atoa e 6 te numera hopea, 15 farane ta ratou ré.
Teie ra te mau numera e 6 te numera hopea e o tei roaa ia
ratou te hoê rê i nia neí, eita ia ratou e nehenehe faahou i te
tiaturi e e horoa atoahia te 15 farane. Na reira i taviri faahouhia'i, e teie e 31 titeti i muri nei, tei ratou te tahi mau rê no
te 45 farane:
0.214
2.030
5.738
7.253
9.793
11,954
0.321
2.632 .
6.100
8.818
9.824
0.475
2.872
6.368
9.163
10.853
0.953
3.250
6.395
9.321
10,905
1.175
3.325
6.723
9.529
11.003
1.697
3.937
7.033
9.775
1.1:33:5
TOR EA
"LE FLAMBEAU"
11
(e roa teie no te ha tima)
Te tima maitai roa ace i te mau tima farani atoa.
Te vai ra te pule parati, e 36 farane 50 tenetima i te hoe;
E le paero : 134 farane.
A ani noa mai i te piha o te "Comptoirs Maritime et Colonial"
i Papeete, i te tahua i raro i te fare-hotera a Teve (Hotel Stuart),
i te aroa purumu i tahatai (Quai du Commerce).
E fenua api ta te Hau Farani:
I roto i te ava`e Tiurai i mairi aenei, ua opua atura te Hau
Farani, e e rave mai oia i te mau fenua Motu ra o Paracels, o
tei au to'na ra huru i te mau le nua Tuamotu, mea nainai ihora.
Tae roa mai i teie mau mahana, aita roa taua mau Motu nei i
faarirohia ei mea faufaa, e na vai taaê noa teie nei mau fenua
i te faatereraa no te Hau Anam-Farani.
Tei mua noa mai teie nei mau Motu i te fenua Tonkin, rave
rahi te vetahi o taua mau Motu ra, ua i -roa ia i te tutae-manu,
e tia-noa hoi te Tapone i reira, no te rave-mai i taua repo nei,
no te haamaitat fenua.
Ua imi ihora te Tonitara Tapone, i Paris, i te mau ravea atoa
no te haapeapearaa ia Farani i te raveraa í taua mau Motu ra,
e ua tapea ihoa o Farani na ana te fenua.
Te Taiete Faaapu no Tahiti
Ua ite paatoa tatou i teienei e te rave nei te Taiete Faaapu no Tahiti nei,
i te ohipa ta punuraa i te mau maa huru-rau atoa o te fenua nei, oia hoi:
Te iita, te vi, te painapo e te tuvava e te tahi atu â mau maa e au i te
tapunu, araua`e iho ia.
Haamana°o tatou, i roto i te taime e hiaamu ai tatou i teie mau maa punu,
i te hoo i ta te Taiete Faaapu no Tahiti nei, e te maa-hotu hoi teie o te fenua
e here noa-hia ea la e tatou paatoa, e mea au mau hoi. Eita atura Ia e nehenehe ia tatou ia ore ia imi i te haamaharaa o to tatou hiaamu, i taua maa
ta-punu nei, e no te fenua iho te hamani-ma maitairaahia.
I Roma:
Te Pope Rahi no Roma, te raatira rahi no te mau Haaparoraa
Katorika e te upoo hoi no te fenua o te " Vatican", ua fatale puai
~ teie rü noa iho nei, e te faautul>ï nei ia Hitler, i te mau hinaaro
api o te Elemani, na nia i te faatîti ï te mau haapa`oraa atoa,
mai te hamaui-ino atu, E eiaha e o te Atiuta ana teie::E:tap2trahi-
i~
TOREA
hia nei e ratou, e aore ra i te tiahi roa atu i rapae i to ratou
ra Patireia Elemani e mai te eia atu hot i ta ratou ra mau faufaa.
Teie ra, Te hamani ino atoa nei i te mau Haapa`oraa Katolika
e te Porotetani na nia i te hamani ino i te mau upoo taata faaroo
o taua na haapa`oraa ra.
Te parau nei o Hitler e ta'na haapa`oraa api, o'na iho hoi te
upoo, te reira anaê te nehenehe e upootia e o te faaore roa i te
mau Haapa`oraa tahito, e te faauta nei i nia roa, mai te hoê idolo
ino te puai o te toto taata Elemani, te Patireia Elemani e o ta'na
e parau nei e o te reira anae iho te mea rahi no te haru-mai i.
te fenua e no te au ia faatere 1 to te ao taatoa nei.
Na nia i te mau feruriraa a Hitler, te na ô nei ia: e te mau
taata atoa aore to ratou e toto purutia mau, e mau taata no raro
roa ia, e o te au noa ei titi e no te faatereau i te toto mau no
ia roa a`e.
a mana`o-noa-hia ra, te hinaaro puai rahi o Elemani ra o te
haru faahou atu ia i to ratou ra mau aihuâraau, e te horuhoru
nei ia te aau o te taatoa, ia mana`o noa i te ati o te taata o te
reira mau aihuâraau, mai te peu e e upootia mau noa'tu o Hitler
i; nia i taua vahi ra, e faariro-atoa-hia ia ei titi.
E o Mussolini hoi, o te hoê ia taata no te fenua Latino mau,
mai te mea ra hoi ia e, e te pee atoa'tu nei ia i teie mau peu
i ta Hitler, no te mea, ua toêtoê roa oia e te mauruuru-ore i te
parau faautu`a a te Pope no Italia.
Te ite noa ra hoi o Hitler e o Mussolini e o te puai e te hanahana o te haapaoraa ra, e mea rave ata ia i te ofati i te manao
o te reira mau taata, e ia hi'o noa ra, ia rabi roa'tu ratou i. te
hamani-ino-hia. rahi roa'tu to ratou puai na roto i te tahoê.
Te mana`o papuhia ra, e o te haapaoraa Porotetani, o tei rahi mau
hoi i Elemani, e tia mai ia na roto i teie mau peapea, raua atoa o te
haapaoraa Katolika, mai te rahi e te hanahana, mai te mea e mau
paari te mau orometua no na pae e piti, na nia i te tapea hanahana
:noa i to ratou ra tiâraa faaroo mau.
"Te Metùa Amri"
Te hoohia nei i Papeete nei, i te piha ohiparaa
a te Torea; te paero 100 kiro; 130 farane i te pae-
ro hoê,
TORRA
18
Taviriraa api faahou feie no fe fenua nei.
Te piti teie o te taviriraa no teie matahiti 1938.
I tautururaa i te faaafaro i te A fata-moni a te A fala Faaapu.
Ua faatiahia teie nei taviriraa, mai te au i te haamanaraa no te 7 no Tenuare 1937,
e o tei faataahia e 6 a`e taviriraa i te matahiti.
Ua faataahia e 75.000 farane no te mau titeti tano, mai teie i muri nei te
huru, oia hoi : Hoê rê 20.000 farane. Hoê ré 10.000 farane. Hoê ré 5.000 farane. E 9 ré 1.000 farane. E te tahi atu ã mau ré huru nainai rü a'e.
Te tiaturihia nei ia, e na nia i te manuia rahi e te vitiviti o te riroraa o te
mau titeti i hoohia i te taviriraa i mua ra, e riro atoa paha Ia i te na reira
faahou o te vitiviti o to mau hoa i te hoo faahou ì ta ratou mau titeti no teie
taviriraa api, e mea au hoi e mai te mea e mai te reira mau, no te mea, e
nehenehe ia, ia tatou ia tiaturi e e haapinepine ia te tahi mau hoa manuia
to tatou i te maitai atu na nia i teie moni maitai e roaa atu ia ratou ra, na
nia i te haapiripirihia te mau mahana no te taviriraa.
Te mana'ohia nei e, e tavirihia teie nei taviriraa piti i te mau mahana hopea
no Novema e haere mai nei. Tei ia tatou ra hoi te hinaaro, na nia i te pau
oioiraa te titeti.
Te haapiihia'tu nei, e eiaha roa e otohetohe te mana'o, te titeti i na mua
mai I. to mata, a rave. Te hoohia ra/taua mau titeti nei i te mau vahi atoa e
afata na te Hau to reira. Te hoo-atoa-hia ra i te mau motu o te Tuamotu.
e tere haere ra na te Tuamotu,
Te hoohia ra hoi i nia i te 'mau pahi hootaoa
.
e na te tahi atu hoi mau fenua, mai te faatiahia hoi e te Hau no te hoo atu,
ia nehenehe i noa'tu e o vai ra i te topa i nia i te titeti manuia mau.
Te ite nei outou e, e o te taata atoa e hinaaro ra i te boo i te hoê titeti, te
vai ra ia, e nehenehe maltai i te hoo mai, noa'tu e, e teihea oe í te nohoraa.
Eiche roa'tu e tuu i roto i te mana'o, e aita e faufaa, ua tamatahia e aita
roa i manui, no te mea o te tamaiti haapii-tamarii no Hitiaa o tei ham
aenei i te tahi rê maitai 10.000 farane, ua rave noa oia i ta'na titeti mai tei
horoahia mai, e mai te tiaturi-ore e e riro ia'na taua rê nei, e inaha ua topa
ï nia i te titeti manuia, e i teie taviriraa, na vai ia, aita i itehia e o vai te haru, a rave noa, aita i iteahia noa'tu i te tano noa mai te manuia i nia ia oe.
Manao noa na oe e, e na tera moni iti e piti tara, ia manuia noa atu, e nehenehe atu ra ia, ia oe i te faatia i to oe hinaaro i te hoo i te hoê fare, aore
i te fenua e piri mai i to oe, aore hoi i te hoê poti, ore noa'tu te hoê o teie
mau hinaaro, te tahi atu â ia mau hinaaro maltai roa ae to oe, o tel ore roa ea
ï manuia a'enei e tae roa mai i taua mahana manuia no oe nei.
A puhipuhi ana i te Avaava
"NATIONALE"
Te avaava oviri o Lei hau i te maitai e te boo-mama, o te hoohia
i Papeete nei 1 fr. 10 i te puohu hoê, fa rave oe hoê afata ( 20 puohu
i roto) tei roto te hoê mau taon rü haamauruuru: tipi ofati e
aore ra e tahere arapoa poepoe.
14
TOR.ËA
Tomite no te tii Pomare V:
E te huitaata o te fenua Oteania ,e,
Te faaara atu nei matou ia outou e ua faataa te Tavana ftahi
o te mau fenua faraní i Oteaniá; o Chastenet de Géry, i te hoê
tomite, mai te au i teie i mart nei:
1. — M. Ed. Ahnne —
Peretiteni
2. — M. J. Lévy —
Peretiteni-tauturu
3. — M. T. Teriieroo, Tavana —
~
»
4. — M. G. Bambridge, Tavana Oire — Mero
5. — M. G. Lagarde —
~
6. — M. Ant. Bambridge —
b
7. — M. Mataitaï. Tavana —
A
8. — M. Fontana —
Haapa `o moni
9. — M. Renetaud —
Papai parau
E o taua tomite ra, teie e tiaoro nei ia oe e Oteania taatoa,
nó te faaite papuraa e, ua ineine roa i teie nei.
A tia e Oteania rahi.
Mai te aau maitai e te tahoê, no te horoäraa i ta oe auro, e
te ario, mai te pipiri ore, no te faatia oioiraa i te tii o to tatou
Arii Pomare V.
•E te tiaturi papu atu nei matou í nia i to outou aau aroha mau,
e ia oti mau no te matahiti 1939. — Farii mai.
1a orana oe e Oteania rahi e.
Haamana`o e te mau taata atoa o te fenua nei, e ia
hinaaro mau outou i te mau tiaâ tennis paari mau e te
hoo mama, haere mai i te FARE HOORAA TIAA a
Te mau parau api hopea
Mai te 10 tae mai i te 20 no Tetepa mea ino roa te mau parau api i te reira
mau mahana. No te ite-raa boi te mau purutia Sudète e, te turuhia mai ra
ratou e Hitler, i rahi roa atu ai to ratou titau onoonoraa mai i te mau vahi e
hinaarohia ra e ratou. Teie atu ra ia to ratou hinaaro i teie nei maori ra ia e,
ia faatahia to ratou fenua i te taata purutia.
Ua faatupu taua mau purutia Sudète ra i te peapea, aua'e ra tae oioi mai.
ra te mau mutoi Teheto no te faahauraa i taua peapea ra, e ua roaa mai e,
TORËA
15=-,
pae ahuru o taua mau purutia Sudète ra tei tapeahia i te fare auri no to ratou
hopoiraa mai i te mau moihaa tamai mai te fenua purutia mai No te tnpearaahia taua mau purutia sudète ra i te fare auri, ua haere mai ra te vetahi o
taua mau purutia ra i mua i te aorai haavaraa, tei reira te tapearaahia to ratou
mau hoa purutia ra, e ua faatupu ana'e atura i te peapea. Ua haere mai ra te
m-au mutoi no te faahauraa i taua peapea nei, e i roto i taua peapea ra te tairiraahia i te raau tairi taata e te hoê mutoi Teheto, te hoê o to ratou ra, e taata
toroa, i te faarooraa to purutia i taua parau ra, ua hitimahuta ratou i te reira.
TAIETE ATIMAONO
( Iiamaniraa Tihofia )
E to te fenua nei, haamana `o tatou i te tauturu maitai i
teie nei Taiete, na roto i te hoo-mai i ta ratou tihota.
E mea tiâ roa ia tatou ia na reira, no te mea, te tauturu
ra teie nei Taiete i te taata no te fenua nei, mai te rave
i te hoê rahiraa taata rave ohipa e te faatupu hoi i te hoê
ohipa faahiahia i to tatou ai `a nei.
No reira ia hoo tatou i te tihota, e ani ihoa i te tihota
Atimaono; eiaha to te tahi fenua ê atu.
Avaava ovirihia "MARVELS"
Noa'tu e tei hea oe, i Papeete e aore ra i te Mataeinaa,
a ani noa'tu i• te mau fare-toa i teie nei avaava ovirihia
" Marvels"; e te vahi faahiahia roa'tu ia puhipuhi oe e ô
mai te mau opuaraa maitatai i roto i to oe upoo e te marna
hoi te hoo.
Ua tupu faahou â hoi te tahi mau peapea mai te reira te huru i na mahana i muri mai.
Te haere noa nei ia hoi te mau parau no te haaviraa tamaq i te rahiraa,
i te mau mahana atoa.
Ua ara o Farani raua o Peretane, e ua faaineine raua i te mau ravea atoa
no te taime itea-ore-hia.
Ua arai paêtaêta maitai-atoa-hia hoi te mau otia fenua taatoa ra.
Te mau manua tamai hoi, ua ineine anae atoa hoi ia i te mau vahi i haapaohia no ratou ra, mai te au i te faaueraa a te Hau metua.
I mua i te taime hepohepo no te mau parau no teie nei tama`i, tia tia paatoa anae mai te mau huitaata farani atoa, noa'tu te huru no to ratou mall
TÓRRA
mana'o politita, e ua pee ana'e mai i muri i te Hau metua. E to tatou hoi mau
fenua aihuâraau ra, ua faatae atu ia i ta ratou parau faaite i te Hau metua
e, a tiaturi mai, e pee atoa atu matou na muri ia oe ma te aau mehara.
Ua na reira atoa hoi te mau aihuâraau o Peretane.
E i teie nei, ua amaha pae piti o Europa taatoa, i te tahi pae: o Purutia
e o Italia, e i teie pae ra, ua fatata ia e o te mau fenua no Europa taatoa o
tei piri-mai i te pae o Farani raua o Peretane.
E tama'i riaria roa mau teie, mai te peu e, e tupu noa'tu e i teie nei ihoa
mau tau, no te mea ua rau te mau ohipa api riaria roa, e no reira hoi o Farani e Peretane i opua itoito roa ai i te tamata i te faahau, na nia i te haere
roa'tu, mai te hapono roa i mua ia Hitler te "Ministre ", oia hoi te upoo faatere o Peretane ra, o Chamberlin, mai te faaau hoi ta raua parau e o Daladier,
te upoo faatere o Farani, no nia i te vali e au ia faatia i te hinaaro o Hitler.
I te 16 no Tetepa i mairi aenei, te faahiti ra hoi ia o Tapone e, e mai te
mea e rabi noa'tu teie peapea i rotopu ia Purutia e o Teheto-Solovati, e tuu
oia i to'na mau puai atoa no te tururaa atu ia Purutia.
Te ti'aturi-noa-hia ra, e noa'tu teie mau parau etaeta e te haavivi, e riro
paha o Farani e o Peretane i te upootia no te faahau i teie mau peapea.
Te faaea ineine noa ra ra o Farani e o Peretane, na nia i te tapearaa i te
mau otia e to raua ra mau Nuu no te fenua, no te miti e no te reva e. te na
reira atoa ra to raua ra mau Hau-amui, no te taime e ore roa'tu ai e upootia
te parau no te Hau.
"Te Pia fOR,I"
Te Pia Aorai, oia hoi te Pia apî mau: i ó tatou iho nei hoi te hamaniraahia. — Ua î roa Ia i te mau faaitoito e au no te tino.
Te Pia Aoral, o te mea ora mau. Ua hau to'na maitai i to te mau Pia
atoa e vai nei, e te hoo mâmâ hoi.
No to outou na oraraa maitai, a faarahi i te inu i te " pia Aoral ", o tel
hamanihia e te Fare Pia o Tahiti; Emile MARTIN te fatu.
I roto i teie peapea rabi e tupu nei i teie mau mahana e tae noa'tu i te
mau mahana i mua nei, ia faaea hau noa ia te mau huiraatira taatoa o Oteania nei, ma te tiaturi maitai atu i nia i to tatou Hau Metua.
Mai to farani e tae noa'tu i to to'na mau aihuâraau, o tei riro ei mana'o
hoê, ua riro ia ei mea puai hau ê, e mai te apiti-atoa-hia mai hoi i taua puai
no'na nei e te tahi atu mau puai taaê, mai to te mau fenua aihuâraau no te
Moana o Peretane.
Na nia i taua puai hoi no tatou ra, i âtaátahia ai tatou, ua oti hoi i te parauhia e, ia faaturahia tei hau a'e i te puai ra, e na roto hoi i te tahoéraa o
te hoê nunaa, e riro ai oia ei mea puai hau ê.
1311"$ID1TvAIE ELIE F. JUVENT1N --- RUE Du COMMANDANT DEßTREMAi1.
Fait partie de Torea