TOREA_N_001_1937_Me.pdf
- Texte
-
MATAHITI MATAMUA
HOO
I
ME 1937
TE MATAHITI HOÊ:
HIHI HAAMAURUURU.
E
MAHA TARA
FRANÇOIS HERVÉ, Directeur-Gérant
E Vea api teie o tei parauhia o te " TOREA"
Eaha i parauhia'i e " TORE A" ?
f
.~";;~
No te mea i mutaa ihora, i teie nei mau pae fenua, ia haere-mai te
enemi i te pô e haavi i te mau taata rii o tei faaea noa ma te ineineore, na te manu iti tiai ra o Torea e faaara i taua mau taata ra, na
roto i ta'na ra ta`i, auaa teie nei manu iti, rave rahi taua mau aroraa
râ, tei ore i manuia.
I teie nei ra, mai te taeraa-mai o te Hau Farani i ô tatou nei, aore
roa e enemi e haere faahou mai e haavi ia tatou i roto i to tatou nei
mau oire rii. Area ra te vai nei te tahi mau enemi o te haavi mai ia
tatou, mai te peu e ere i nia ì to tatou oraraa i te pae tino nei, tei nia
ïa i ta tatou mau faufaa. Na teienei Vea iti o te Torea e faaara atu
ia outou e na'na atoa hoi e paruru atu ia outou.
To'na tumu ra o te tahoêraa la i te mau taata maohi, ia roaa-mai
ia ratou te pene maitai no ta ratou mau puha e ta ratou pârau, e ia
roaa-atoa-mai hoi ia ratou te hoo-rnama-roa a`e no te Inaa e te taoa e
oia atoa no te haamaitairaa ia ratou i to ratou oraraa i te pae tino nei.
Ia marere te Torea, e tae oia i te vahi teitei roa, e ite oia i te mau
mea atoa, ta'na e faaite atu ia outou, ia tae atu oia i nia i to outou
na mau motu.
E hi`o te Torea i te mau fenua rii atoa i te mau mea rii e au ia'na
ia faaite atoa'tu, o te nehene ia'na ia faariro atoa hoi ei maitai no
ratou.
Te Torea e ite oia i te mau mea rii atoa, e imi oia i te vahi rii atoa
e maitai ai te taata maohi o tei riro ana`e hoi ratou ei mau taata farani, eita oia e faaino ia Farani e aore ra i to'na mau mono i te fenua
nei. Ua ite oia e, te Tavana-Rahi ra o te mono ia o Farani i ô tatou
nei, o te maitai ana`e hoi ta'na e hinaaro e faatupu i teie nei pae fenua ta'na e faatere nei. te ravea maitai no tatou e manuia'i ta tatou
nei mau aniraa, maori ra ia e, ia faatae haehaa atu tatou i te reira
i mua ia'na mai te hoê tamarii o tei ani haehaa atu i mua i to'na
metuaB
TORE A
Noa'tu a ia e ua haamauhia te Torea no te Tuamotu ana 'e ra, area
ra to'na maitai ra e mahuta la na nia i te mau Mataeinaa atoa o Tahiti e Moorea e oia atoa i te mau pae fenua i Raro-Matai, Maareva
ma, Nuuhiva e te mau fenua Rurutu, Tubuai, Raivavae e Rimatara.
Na roto i to'na tau na pererau e tae oia i te mau area roroa o tei faataaê i te tahi fenua e te tahi, no te hopoiraa i te mau parau api e te
mau haamaramaramaraa i te mau taata maohi no taua mau fenua ra.
Faahoi atu ta te tahi tuhaa ia'na ihora e tia ai, no reira te faaite
atu nei au i to te Tuamotu taatoa, o te taata hoi o tei horoa mai i teie
nei i `oa no teie Vea Torea, o Pioi a Tupana, no Manihi, taue haamauruuru maitai atu nei.
Te faaite atu nei au ia outou paatoa na e Vea maohi mau teie nei
Vea, no reira te tiaturi atu nei au i nia ia outou paatoa na, no te haamanuiaraa i teie nei Vea.
Francois Hervé
Te aaniu ifi o !bane no Rakatapu
Ua maha ahururu e tiahapa to`u matahiti i teienei, pohe noa hia mai ïa tou tino
e te ma'i, mai to'u tamariiraa mai la e tae roa mai i teie nei, paupau-noa to'u aho
i te tahi mau taime faa-api-api-hia to'u haereraa matai. I tou huru paariraa mai nei,
haere atoa mai te ma'i i te rahiraa. Ia tae i te ahiahi eita vau e hinaaro e taoto i
raro, eita hoi ta'u e nehenehe ia taravarava rü i nia i to'u ro`i, no te tamaruraa i
to'u tino, átaáta to'u no te mea ia tupuhia mai vau i teie nei ma'i, mea tupu ta'ue
noa mai, ohipa rahi na to`u mau fetii i te ara-raa-mai ia'u i te pö, hepohepo roa
ratou. I roto i taua mau taime mauiui no'u ra, mai te mea atura la e, te tapiripirihia nei to'u arapoa no te arairaa i to'u haereraa matai, eita hoi tau e nehenehe ia
horomii i te mata'i api. E ûriûrihia tou tau na utu, e huri te orio mata, haere roa
i te tahi-mau-mea-raa hoê afa hora te maoro. No te tamaru-rii-noa-raa ia'u i roto
i te taime mauiui e faahoromìihia vau i te auauahi no te hoê raau-ueue no te ma'i
aho-pau e aore ra haapuhipuhihia vau i te avaava aho-pau. tamau-noa vau i te
pohehia i teie nei maq.
I te hoê mahana faaroo atura vau e, te hamani nei te taata ra o LHERBIER, taote raau i Papeete, i te hoê raau o tei parauhia e RAAHOPAll
(oia hoi raau ahopau), o tei hamanihia i te hoê mau mea rii no raro i
te tai e anoihia ai i te tahi mau raau tupu no te fenua Tahiti nei. Hoo
atura vau hoê mohina no te tamataraa, mai te inu hoê punu ti i te poipoi
e hoê punu ti i te ahiahi. I reira tou iteraa e alta atura vau e tupu pinepinehia e taua ma'i ra, haere roa atura e piti ava`e hoê 'fa tupuraa, i mua
a`e nei râ, tamau noa Ia i te mau hepetoma atoa, _te ite nei ia vau i te
maltai. Manao ihora vau e tamata i te inu ia pau ia`u e toru a`e mohina
Raahopau, i te pauraa ia`u tera e toru mohina, ite ihora vau e ua maitai
roa to`u ma`i, no te mea a ono aenei ava`e i teienei alta roa vau i tupu
faahouhia mai e taua mai no`u nei.
Papaihia: IOANE no RAKATAPU
A tia'i mai ia i te Vea i mua nei.
ar7,7
ts=
TOREA
Te faaite atu nei te Torea e ï te mau 15 atoa no te ava`e oia e neneihia'i. No te haámataraa teie ihoa Ia to'na faito, aita roa i nehenehe i te fare neneiraa Vea a Juventin i te faarahi atu no teie taime,
ua iti ta'na mau auri no te ohipa neneiraa.
Ua faataehia a`e nei ra i te fenua Farani, te hoê poroiraa rahi no
te tahi mau auri neneiraa api, te tiaturi nei matou e i te 15 no Atete
i trua nei e haamata tumu ai ta tatou nei Vea, i nia i te faito rahi
mau. Ua faaauhia te moni no te Vea i nia i te moni matahiti : e 20
farane, mai te peu e hinaaro mau outou i te hoê yea maitai ma, eita
roa ia e nehenehe ia faaiti atu i te hoo o te yea. Mai te peu hoi e, e
hinaaro mau to outou i te ora o te Torea, no te tauturu maitai atu ia
outou paatoa, a rave haavitiviti hoê matahiti no teie yea na oe.
No te tamatahitiraa i te Vea, faatae-mai ta outou aniraa ia François Hervé nei, i te piha ohiparaa a te Torea, i te Area poromu Jeanne
d'Arc i Papeete. Te mau taata atoa o tei hinaaro i te tamatahiti i te
Torea, ia haapeepee-mai ratou i ta ratou moni matahiti i te piha ohiparaa o te yea. E faataehia'tu ia e teie nei piha ohiparaa ta ratou ve.a
i te mau tau atoa e mahiti ai te yea nei.
Te faataa atu nei te Torea ia outou i te huru o ta'na ohipa tumu
L Te mau parau api no Tahiti e te mau fenua motu.
2. Te mau parau api no te ao atoa nei.
3. Te mau haapiiraa e au ei maitai no te taata maohi.
4. Tapura faaiteraa i te pene e hoohia i Papeete nei no te puha, te
pârau, te vanira, te taofe, te pia e tae noa'tu i te hoo no te mau taihaa o te hoohia'tu e te mau Taiete Tahoêraa.
E fariihia te mau taata o tei tamatahiti i te Torea i te haaparare
na roto i teie Vea i te mau ohipa maere e te faufaa rahi, ta ratou i ite
no nia i te pae ohipa faaapu e te ohipa pârau e tae noa'tu i te mau
parau paari no te fenua nei, i te area i faataahia no te nenei i taua
mau parau râ.
Mea faufaa roa na te mau taata o tei tamatahiti í te Torea i te
faaherehere i teie nei Vea, no te mau haamaramaramaraa e te mau
haapiiraa i faaitehia I roto, o te riro ei aratai maitai no ratou.
Q~ II
Te Pape "GAZOR
Te "Gazor" e rito ia o tei iritihia mai no roto mai i te mau huru maa tupu
atoa o te fenua nei, o tei anoihia i te tihota, te pape e te gaz. Te hoê teie
pape o tei hau atu i te maitai no outou e to te Tuamotu na, no te haamaharaa i to outou hiaai ama tahiti, aita hoê topata ava taero i anoihia i roto i
teie nei pape GAZOR. E hoohia te GAZOR e 22 farane i te tatini hoê, e 6 farane i te hoo mohina, ia faahoi-mai outou i te mau mohina. e faahoi faahouhia'tu te na moni e 6 farane no te tatini mohina pau.
A tamata e homa i te inu i teie nei pape "GAZOR ", tena i nia i te mau
pahi hootaoa atoa, oiá'toa i nia ia "Tooya" e aita râ, poroi-roa-mai i Papeete nei, i te piha-ohiparaa a te Torea. Ia tamata outou, eita e fiu faahou.
4
TOR EA
Chasfenef de Géry
Ua tae mai nei i o tatou nei to tatou Tavana Rahi api oia hoi
o Mr.
Chastenet de Gery, 47 to'na matahiti, teie nei taata toro`a teitei, no roto
mai oia i te pupu taata hi`opo`a no te mau fenua aihu'araau farani. Te
mau taata e tae i nia i teie net toro`a, o te mau taata ana`e 'fa o tel
tae i
te mau haapiiraa teitei e o tel haere i roto i te mau
hi`opo`araa rarahi,
mea iti roa te taata e tae i nia i teie nei toro`a. E faao atoa
hia i roto i taua
mau hi`opo`araa ra, te mau taata o tel mau i te mau toro`a Raatira tapa`o
toru e te mau taata o tel mau i te toro'a Tavana-Hau no te
mau fenua
aihuaraau. To tatou nei Tavana Rahi hou ace oia a tomo
atu ai i roto i
taua pupu taata hiopoa ra e taata toroa teitei oia no nia illo i te manua.
Na roto i taua mau toroa í mauhia e ana ra, na te reira i haapapu mai
ia'na te huru e te mau vahi e au ei maltai no nia i te faatereraa i te fenua
nei, na roto i to'na tonoraahia e híopoa haere i te mau faatereraa a te mau
Tavana Rahi i Lera vahi e`i tera vahi, papu ihora oia i te huru no te
mau
faatereraa, te mea afaro e te mea hape. No reira a tiaturi ana`e tatou
eo
te maltai ana`e ta'na e imi no to tatou nei fenua iti.
E taata faaaipoipo o Mr Chastenet de Gery, e
piti ta'na tau na tamarii.
Te pupu nei te "Torea" i te mau maltai atoa e te mau oaoaraa no Mme
Chastenet de Gery ia parahi oia ma te anaanatae i to tatou nei fenua iti
o Tahiti. Mai te peu e e tupu ihoa mai te reira te huru ra,
e nehenehe atoa
Ia ia tatou ia haamana`o e, e parahi atoa ia to
tatou Tavana Rahi nia te
oaoa e te anaanatae i rotopu ia tatou nei, ia
maoro hoi to'na faatereraa
i o tatou nei, e riro atoa la i te manuia te mau
ohipa maitatai ta tatou e
hinaaro nei no to tatou nei fenua iti.
Te pahi farani ra o "Verdun" o tel hopoi mai i to tatou Tavana Rahi
api, ua na te reira atoa pahi to tatou Tavana Rahi tahito ho`iraa i te fenua
Nouvelles Hébrides i nia iho i to'na parahiraa tahito. E ore roa oia e
moe noa ace i to te Tuamotu, i tona ratereraa atu i te tahi
mau motu rii,
te faatae atu nei ratou ia'na i to ratou aroha rahi faito ore.
Te Nuu manu reva i Tahiti nei.
Mai tahito mai e tae roa mai i teie nei mahana, mea iti
roa to Tahiti
nei e to te Tuamotu tei ite i te huru no
te manu reva. 1 teie nei râ tel
roto la tatou i te hoê ao api. Ua faatupuhia e
te Nuu Moana, i Tahiti nei,
te hoê pupu pahi reva. Ua marere ace nei te hoê manu reva
no taua pupu
ra na te Tuamotu na, í raro ace i te faatereraa
a te taata ra o Jeanpierre,
te faatere no te pae nuu moana. Teie nei taata ua tui to'na
roo, na roto
i to'na mau tere i te pae Ateranetita no
Apatoa, ei mootua oia e ei hina
TO R E A
hoi no te Atimarara ra o Petit Thouars, o tei imi i te mau ravea atoa no
te horoaraa'tu ia Tahiti nei i roto i te rima no te Hau Farani.
Te mana`o nei oia e marere faahou na nia i to tatou nei mau motu rii,
e tau oia i te mau fenua roto ateatea maitai.
Te faaite nei oia i te mau Tavana Mataeinaa e i te mau Huiraatira no
te Tuamotu, ia ite outou i te manu-reva i nia a`e i to outou Motu, e mata
ana Ia outou i te faaateatea i te mau poti e te mau vaa o tei faaapiapi i te
roto i te vahi tauraa no te pahi-reva. No te mea ia tere te pahi-reva na
nia i te miti e ore roa oia e nehenehe ia ape i te hoê mea e na mua
mai ia'na.
Ia faaea te tere o te pahi-reva, e haere atu ai outou ma te oioi e tapin
atu i pihai-iho i te pahi-reva no te tautururaa atu ia'na no te hopoiraa'tu I
te mau ohipa e hinaarohia e ana ra.
Te avaava o tei hau i te maitai i te mau
avaava aboa no nia i te pae tino.
I mua a `enei, puhipuhi noa vau i te mau huru avaava atoa,
ia ara mai vau i te poipoi; mare-raa-huru-ê to `u arapoa e
te meumeu te repo i nia i tou arero. I teienei mai to`u á
tamauraa i te puhipuhi i te avaava " Belga" aita'tura taua
mau huru ra e tupu faahou i nia ia`u. Mea au rahi hoi na
ta`u vahine te haua o teienei avaava, tei tahiriri to'na
noanoa na roto i to maua ra piha.
E hoo hia teienei avaava "BELGA" i roto i te mau faretoa atoa. A puhipuhi ana i te avaava " Belga " te avaava
atei hau a`e i te maitai i te mau avaava atoa.
Radio Philips
A hoo ana i te RADIO PHILIPS, te tapa `o o tei hau i te
maitai i te ao atoa nei, e o tei riro ei mana`ona`oraa no
to'na ra tai-navenave.
Tavana -liau no te Tuamotu
Mai te au i te hoê parau faataaraa no te 6 no Eperera 1937, ua haamanahia Ia o Mr. Senac, Tavana-Hau no te fenua Maareva, ei Tavana-Hau
atoa no te Tuamotu, e haamata oia i to'na toroa i te 16 no Eperera nei,
T Q R E; &
no te monoraa atu ia Mr. F, Hervé, o tel faaea i to'na toro`a Tavana-Hau
no te mau fenua Tuamotu. E taata maramarama teie nei taata o Senac
e te afaro, e taata here hoi oia i te taata maohi e mea papu hoi oia i te
parau i to tatou reo. Ua amui tahi hia i teie nei i raro ace i ta'na ra faatereraa na fenua e piti nei, oia hoi te Tuamotu e Maareva. 1a tiaturi ana`e
tatou e, ia riro ta'na faatereraa i nia i teie nei mau huiraatira ei faatereraa maltai i nia i te toroa rahi o tel tuuhia'tu e te Tavana-Rahi i nia ia'na.
Te faata`e atu nei to te Tuamotu taatoa i to ratou aroha ia'na ma te
tiaturi e, ia maoro atoa oia i te faatereraa ia ratou mai te Tavana- Hau
tahito i mahiti ace nei.
Avariraa Parau i Hikueru
Mai te au i te hoê parau faataaraa na te Tavana-Rahi no te iritiraa i te
rahui pârau no Hikueru, ua faataahia ia, ia iritihia te roto pârau no Hikueru
i te I no Tiunu e o te opani roahia i te 30 no Noema 1937, ia nehenehe
i te mau taata hopu pârau o tel haere mai, mai te tahi mai mau motu, i
te hoi oioi atu i nia i to ratou mau fenua, ria mua ace i te mau ava`e iino
no te ati miti, oia ',ni na ava`e ra o Tenuare e Fepuare.
Te tuhaa e avaridiia, nei, te tuhaa 'fa i te oire i Tupapati.
Aita roa ace e pene i faaitehia no te pârau.
Te pereoo faataah6 e te pereoo uira "PEUGEOT"
Te pereoo taataahi " Peugeot ", o te mau pereoo ïa o tel hau ace i te maitai
i te mau pereoo farani atoa. Ia hoo outou i te pereoo "Peugeot", e tia te
reira i te vairaa e a tau noa'tu. Ia hoo râ outou i te mau pereoo hoo mama,
e moni hue Ia ta outou, eita roa e maoro ua ino, e au atura ïa i te hoê maa
tapû rahi auri faufaa-ore.
Te pereoo uira " Peugeot ", tei te fenua farani Ia te hamaniraa-hia, te
hoê teie mau pereoo o tei hau i te maitai e te tano maltai hoi no to outou
na mau fenua rii ei faauta horopatete e aore ra ei faauta puha. Ia hoo outou
ü te pereoo lira ( Camionnette )
"Peugeot ", e mauruuru maitai outou i te
reira haamauaraa moni, no to'na paari e te iti hoi o to'na mau haammauaraa.
A poroi ana`e mai i to outou mau pereoo taataahi e to outou mau
pereoo uira ( camionnettes) i Papeete nei ia Mr René Solari, mono i te fare
"Peugeot" e aore ra i te Piha ohiparaa a te "TOREA" 1 Papeete nei.
Mau Parau Api
Mai te tamati rahi i tupu a`e nei i te matahiti 1914-1918, ua faatupu
te Hau farani i te hoê Apooraa i te mau nunaa atoa oia hoi ia faaore
hia te mau rnoihaa tama•i i roto i te mau Hau atoa. Ua turuhia mai hoi
TOREA
te Hau Farani i roto i taua mana`o na'na ra e te Hau Peretane, te Mau
Peretita e te mau Hau no te pae i te hitia o tera no Europa, tei haaputuputu ana`e ratou i raro ace i te mana`o no te autahoêraa e ua faatupu
ihora i te hoê Apooraa rahi no te mau Han atoa. Ua faaotihia i roto ì
taua Apooraa ra, ta'na ohipa e rave maori ra ia e, o te hiopoaraa ia e te
tuuraa i te hau i roto i te mau peapea atoa e tupu e te faaoreraa hoi i te
mau opuaraa tamai atoa. Va faarii hoi te ,Hau Purutia i te mau faaotiraa
i faaotihia e taua Apooraa ra. I muri mai na roto i te faatereraa e te mau
opuaraa a te taata ra o Hitler rani e atura te moua`o o te Hau Purutia.
Faariro atu ra oia i te parap i faaotihia i roto i taua Apooraa ra ta to'na
iho rima i papai, ei mea faufaa ore, faaineine faahou ihora oia i ta'na mau
moihaa tamai, na roto i te mana`o e aro oia i te mau Patireia taa`toa o te
ao nei.
Na roto i taua mau opuaraa api nana ra, haarnanao ihora o Farani e
e Peretane na roto i to raya au tahoê mure ore, i te faarahi faahou i to
raua mau nuu, mai to te fenua, to raro i te tai e tae noatu i to nia i te
reva.
Ua faahamani te Hau Peretane i te hoê pahi rahi tama`i falto api. Ua
faahamani te Hau Farani i te hoê pahi faahiahia roa o tel haatnatahia te
hamani i te matahiti 1920. Ua faatopahia ace nei i raro i te tai te pahi
tamai ra o " Dunkerque" e o " Stasbourg " te rahi o teie nei tau na pahi
e 26.000 tane, to raua tare e 36 maire i te hora, te hoê fete tau na pahi o
tei hamani pautuutu maitaihia no te faaûraa i mua, e ia nehenehe oia i farii
i te mau ofai rarahi haaparari e i te mau manu-reva e ì te topita hoi, niai te
nehenehe noa ea ia'na i te haere i mua. Ua faataa faahou aenei te Hau Metua i te moni ra: 12 miria no te hamani faahouraa e 5 pahi-tama`i rarahi
e 35000 tane, e oti i roto e ono matahiti te maoro.
No te haapeeraá i taua mau haamauaraa ra, ua tuu te Hau Farani ï te
hoê titauraa i nia i te mau taata farani taatoa no te moni ra e 8.000
mirioni o tei aufau-pee-roa-hia e taua mau taata farani ra i roto i na mahana
e piti.
Mai teie nei, mea hau ace i te rahi te nuu Farani e te nun Peretane i to
te tahi mau Hau, mai te nuu fenua, te nuu moana e tae noa'tu ì te nuu no
te reva.
Ua riro ei mea faufaa rahi no tatou teie nei nuu rahi.
Nunaa rahi to Farani e to Peretane i roto i te ao atoa nei, teie te
hoê faahoho`araa: to te Hau Farani ana`e iho tei tahoê i raro ace i to'na
ra reva, oia hoi to tatou reva, ua hau atu la i te hanere mirioni taata te
ora nei, mai ia outou atoa na te huru i raro ace i te ture no te tiamâraa,
e mau fatu fenua ana`e hoi ratou, tei ora i te oraraa i matarShia e ratou
ra, mai tel vaihohia mai e to ratou ra mau hui tupuna.
T_()R;EA
Ia riro to Farani puai e to Peretane, ei puai rahi faito ore
no te parururaa i teie nei nunaa rabi taata i mua i te mau
enemi o tei hinaaroo e rave atu i teie nei mau taata e faariro
ei titi na ratou. E ore roa teie nei tau na Patireia rarahi e vi
noa a`e, no te faatiamâraa i ta raua hopoi`a.
Te fare moni a te Initia-Taina
E faarii teie nei fare rnOtti Initia-Taina i te moni a
te mau huru taata atoa o tei hinaaro e hopoi mai i
reira e vaiho ai, e ta ratou hoi e nehenehe ia tü mai e
iriti atu i te mahana ta ratou e hinaaro, mai te titau
ore atu taua fare moni ra i te hoê a`e taime. No te faaherehere noa raa i ta outou moni i te hoê vahi maitai
o te ore roa outou e manaonao no te hoê a`e mau fife
e tupu.
E riro teie nei fare moni, ei ravea maitai no te faaherehereraa i ta outou moni e te mau taata o tei faaea i te mau vahi e aore ra i te mau fenua atea.
Tata`uraa rahi i Paris i teie nei matahiti 1937.
Te faanahonaho nei te Hau Farani i te hoê taurua rahi hi`opo`a
raa o te ravehia i teie net mau mahana i mua nei i te Oire rahi
ra o Paris i teie nei iho matahiti 1937. Ua faanehenehehia te hoê
area rahi i roto i teie nei Oire, no taua t.ata`uraa rahi ra. Ua
tapa`o te mau Patireia rarahi atoa i te hoê mau vahi e au ia
ratou, ua faanehenehe e ua faahamani i te mau Aorai rarahi ei
vairaa i te mau ohipa faahiahia e te maere o to ratou ra mau Hau.
Ei nia i teie nei tahua rahi e iteahia ai te mau ohipa faahiahia atoa e te mau ohipa api e te maere no roto i te iteraa e te
maramaramaraa o te taata nei, to te tahi vahi e to te tahi vahi.
Mirioni e mirioni te rahiraa o te taata e haere mai e mataitai
i taua tata`uraa rahi ra, te tahi pae no taua mau taata ra, no
TOREA
te hopoiraa mai ia e hoo i ta ratou mau ohipa, te vetahi ra, no
te haere mai Ia e hoo ì te mau ohipa maere ta ratou e ite.
Teie nei rahiraa taata e haere mai nei i Paris, e haamaua ïa
ratou i nia í te mau pereoo auahi farani, hanere e hanere te
mirioni, e riro te reira ei tautururaa rabi e ei faafaufaaraa hoi
ia farani. Teie râ te hoê mea faufaa raki roa a`e, maori râ ia e,
o te faaiteraa i to te ao atoa nei, tei mua roa a`e o Farani i te
mau Patireia atoa, no to'na ite, te maramarama e ta'na mau
ohipa paari. A poupou ana`e tatou i te manuia rabi o teie nei
taupiti rabi o te ravehia ma te anaanatae e to tatou ra Hau.
~
"Te Pia AORAI"
Te Pia Aorai, oia hoi te Pia apî mau: i ô tatou iho nei hoi te hamaniraahia. — Ua î roa ïa i te mau faaitoito e au no te tino.
Te Pia Aorai, o te mea ora mau. Ua hau to'na maitai i to te mau Pia
atoa e vai nei, e te hoo mâmâ hoi.
No to outou na ora raa maitai, a faarahi i te inu i te " Pia Aorai ", o tei
hamanihia e te Fare Pia o Tahiti; Emile MARTIN te fatu.
Mau Parau Haamaramarama
Paeau tivira
Faatiamaraa i te mau tamarii o tei fanau na mua a`e i te faaipoiporaa :
Rave rahi te mau taata o tei ore i ite i te Ture. Ta faaea faaturi noa te hoê tane e te hoê vahine, i muri mai i taua faaearaa
raua ra, ua tamariihia, faaipoipo ihora i muri ruai, e nehenehe
mau ia raua i te mahana e faaipoipo ai, ia ani atu i te Tavana
Mataeinaa, raatira no te pae Tivira, ia faariro i taua mau tamarii na raua ra ei tamarii tiama no roto i te faaipoiporaa, e ìa papa `ihia hoi te reira i roto i te Tivira I te mahana faaipoiporaa.
Te hoê teie parau faufaa rabi o te ore-roa e tia ia outou ia haamoe i te mahana no to outou faaipoiporaa.
Iteraa i te hoe tamarii o lei fanauhia na mua are i te faaipoiporaa: Mai te peu e roaa-mai te hoê tama no roto mai i te hoê
na metua faaipoipo-ore-hia, te metua o tei haere e ite na mua
i te tama, hau a•e la to'na tura i nia iho i teie nei tama i to te
tahi i na muri atu.
fib
TOREA
I mua i te aro o te Tavana Mataeinaa e ravehia'i'te ohipa no
te iteraa'tu i te Lama.
E'ore roa e tia i te hoe taata faaipoipohia e o tei ore i fáataahia i mua i te Ture, ia ite í to'na tamarii eere no ta'na vahine
haaipoipo.
Te hoê vahine faaipoipo, o tei ore i faataahia i mua i te Ture,
ta'na mau tamarii e roaa-mai, e papai-ana`e-hia fa i nia iho i té
i`oa o ta'na tane faaipoipo, noa'tu e mea roa to raua taaraa.
Te Ratio "PHILCO"
Te Ratio "PHILCO", te tapa`o Ia o tei hau a`e i te maitai i Oteania taatoa nei. E ere teie i te parau faaahaaha o
te oia mau râ. A ui na i te mau taata o tei hoo i te "PHILCO ", ua maÙrùllru maitai ratou.
E hoohia te Ratio "PHILCO" i Papeete nei i te Radio
Salin Océanien.
Té piha ®hlparaa a te " T®REA ".
Ua faatupu a`e nei te taata ra o F. Hervé i te hoê piha ohiparaa no te haapaoraa í te mau ohipa a te mau taata maohi o tel
faaea i te mau vahi atea I Papeete, oia hoi te mau taata e hãpono
fereti mai i ta ratou mau faufaa puha e te pârau ia'na nei, na
nia i te pahi auahi ra o " Tooya " e aore ra na nia i te tahi
nóa'tú mau pahi, na'na e hoo í Papeete nei i nia i te pene maitai
roa a`e, teie ana`e ra to'na taime iti tana e ani atu ia outou
maori ra ia è, e piti pene i nia i te tara hoê; i nia i te moni í
rõaa mai no nia i taua hooraa râ.
Te faaite atoa atu nei teie nei piha i te mau taata o tei hinaaro
e poroi mai i ta ratou mau taihaa i Papeete nei, a paroi mài
outou iana nei, na'na teireira e hoo atu i nia i te hoo Mama roa
a`e í Papeete nei, na nia i te taime iti ra e piti pene i nia i te
tara hoê, i nia i te moni hoo no te taihaa.
E haapao atoa teie nei piha ohipa i te imi atu na nia i ta oútou
aniraa i te mau parau faturaa fenua e te tahi atu mau htlrú
parait ta outou e hiilaaro, e papai atoa teie nei pihä ohiparaa
i te Thau huru parau atoa ta outou e hinaaro, dia hot mai te
parau hooraa fenua, aore ra te parau haamnrioraa faufaa ë te
TORE A.
11
tahi noa'tu mau huru ta outou e ani mai, i nia i te moni mama
roa, tete nei piha ohiparaa, ei faaohieraa ia oe e to te Tuamotu no te imiraa i te mau parau faturaa fenua atoa, noa'tu te.
huru ta oê e ani mai.
A faatae mai ta outou mau faufaa e a poroi mai hoi ta
outou mau taihaa i Papeete nei, ia F. Hervé nei, i te piha
ohiparaa a te Torea.
A puhipuhi na i te aavava, oviri
NATIONALE
Avaava farani mau
E hoo hia teie nei Avaava
i roto i te mau faretoa i Papeete.
Te mau fenua i Raro-Matai.
Ua tae mai nei te Taote ra o Perrin mai te fenua farani mai,
na nia i te pahi farani ra o Ville de Strasbourg, ei monoraa i te.
Taote ra ia Casteix, Tavana Hau no te mau fenua i Raro-Matai.
Teie nei Taote o Perrin, e taata matarôhia oia i o tatou nei, mea
roa to'na parahiraa i rotopu ia , tatou nei i mua a`enei.
Te pupu nei te "Torea" i te mau manuiaraa i nia ia'na no
te toro`a rabi i tuuhia'tu i nia iho ia'na.
Raafira pahi farani e fo'na pahi
I te pô Tapati 2 e poipoi a`e 3 no Me, ua tae mai i Papeete
nei te hoê Iati farani 10 tane, hoê taata i nia iho. Teie nei Iati;_
i te fenua ra o Carantec (fenua farani) i hamanihia'i, na Bernicot, Raatira tere na te mau area roroa (Capitaine au long
cours) i faatere mai. Ua faarue teienei Iati i Morlaix i te 11 no
Eperera 1936, i to'na taeraa mai i roto i te area no Magellan,
ua roohia oia e te hoê ati rahi matai. Ua tae oia i te fenua Maareva i te 5 no Eperera i mairi aenei. I to'na taeraa-mai ,i Papeete nei i te 3 no Me, ua farii-hanahana-roa-hia oia e te Tavana-Ralai.,
12
TOREA
Te lati rahi Marife ra o Wicking.
I roto i na mahana i faaea poto mai ai oia i Papeete nei, ua
roohia oia e te hoê ati, oia hoi, ua polie roa te tutu o teie nei
pahi i te 6 no Me.
I fe 9 no Me ®roa tianahana no Jeanne d'Arc.
Ua faahanahanahia i Papeete nei, mai to farani atoa te huru,
e te faatereraa Hau o te fenua nei, e ua na reira atoa hia hoi
i roto I te mau fare pureraa Katoríka, 6 tei faariro i teie nei
vahine Aito ei Peata.
Ua rave atoa hia te hoê turamaraa na roto í te mau aroa poromu i Papeete nei i te hora 7 i te ahiahi, o tei apeehía e te
mau nuu faehau e te nuu moana,
I te hora 9 e te afa i te poipoi, ua ravehia te hoê hi`opo`araa
no te mau nuu faehau e te Tavana Rahi, i nia i te tahua o Pomare
V, muri ate ra, ua haere atu ra te Tavana Rahi i te menema o
te mau faehau o tei pohepohe i te tama`i rahi i oti a`enei, e ua
valho atura i te hoê ruru-tiare ei haamana'oraa ia ratou. Ua
pure atoa hía hoi te hoê pureraa hanahana i roto i te fare pureraa rahi i Papeete nei, ma te faahanahana-roa-hia e te upaupa
pû a te mau tarnarii a te Frères.
Te mau ohipa hooraa i te Piha-ohipa a fiorea
Te puha ta te Taiete Tahoê
no Pukapuka i hapono mailla
te Tooya, ua riro ïa i te hoo i
na moni ra: farane e 28 tenetima, i te II no Me nei.
Te mairi Bo te kilo 2,8 °Jo.
IMPRIbIERIE ELIE
F.. elÜŸFNTIN — RUE DU COMMANDANT DESTRE.KALT.
Fait partie de Torea