VEA MAOHI_N_010_1937_ATOPA.pdf
- Texte
-
M atahiti 7 . — Na 10.
UEPUPIRITA
FARANI
A topa 1937.
T ïA M À RÂA — A ÏF A IT O R A A — AUTAEAB R A A .
TE YEA MAOHI
3 ratai « o te 3 u n an otupu no tr m au tjaapan r a a t a r a n t i © te a u ia
\ E \ E I HIA I TE M A H A M MATAMUA O T E A V A ’E
TE HOO : Hoê matahiti : 10 farane — Te Vea hoê : 1 farane.
M a t a h it i 1937.
Na 10.
V e a l u a t i i te V e a a te H au n o t e m a n I la a p a ‘o r a a F a r a n i i O te a n ia .
M aiti raa no te 7 no noveina 1 9 5 7 .
lia tupu faahou te ohipa maiti raa, no te pohe raa o M .
Sari, Auaha no te mau haapao raa farani i Oteania nei.
Ei te 7 no novema e rave hia i teienei maiti raa.
E piti tau taata titau toro’a e tia’tu nei no te mau raa i
Paris, i roto i te Apooraa rahi note mau fenua Aihu’a raau,
e i te toro'a paruru no te mau haapao raa farani i Oteania.
E tia noa i te taata, e ia na reira iho â e tia’i, ia maiti i te
taata ta’na i hinaaro.
Tei ia outou hoi te faarii maitai mai i te mau orero o na
pae e piti e haere atu e parau i te parau no to ratou mau
taata.
A mau outou i te peu maohi mau, oia hoi te faarii raa i
te feia ratere ma te marû e te hau.
E mau taata orero faahiahia to outou mau tupuna, e mea
âu na ratou te mau parauparau raa, e mea ite ratou i te pa
rau e te pahono, e mea ite ratou i te faaroo e te feruri, a
na reira’toa outou.
Te ani atu nei te Tavana Rahi e eiaha outou e vaiho ia
tupu te mârô raa e te pe’ape’a, i rotopu i te mau hoa, i
roto i to outou mau fetii taata, i nia i to outou mau mataeinaa.
la rê te ho’e pupu tu’e pôpô e vai noa anei tona inoino
i te pupu i roa’a ia’nate rê? Eita. No reira ra a ma’iti anae
mai te marû ê faaea’nae noa mai te hau.
R. P.
Mise parau haamaramarama no te mau
ohipa pae tare.
Na roto i te mau Vea Maohi ato’a, e nenei hia Jtu i te hoe
maa irava no te tauturu raa’tu ia outou i roto i te mau
ohipa fee.ture Tivira, ia tupu noa’tu to outou pe’ape’a, e
o te ore e roaa e na outou iho e tatara.
Teienei mau haamaramarama raa e nenei hia ïa i nia i
te a’pi hope'a o te Vea Maohi, ia nehenehe ia outou ia haa-
A va e : A topa
putu i taua m a u a ’pi ra, e a au atu ai ia huru rahi, ia rira
mai te hoe puta iti faufaa no te ora raa o te ta h i e te tahî.
No te haamata e nenei hia te hoe parau no te mau pae
ohipa tivira, o tei riro pinepine ei mau tumu no te mârô
raa i rotopu ia outou, e ei mau ohipa haavaraa moni rarahî
te hopea.
Taio maite outou i te mau parau e nene'i hia’tu no taua
mau pae ohipa ra. E mea tia mau â e ia maramarama te
mau maohi no teienei tau, i taua mau tuhaa ohipa ra, na
te mea o te arata’i noa iho ia no te mau faufaa e vaiho
hia mai e te vavahi raa i te mau fenua.
E haaputu maite te mau Tavana i teienei mau api o te
Vea Maohi e e au amui, no te mea ia haere atu te haava
hiopo’a i te mau puta tivira, i nia i to outou mau mataeïnaa e ani atu oia e tei hea taua mau api vea ra.
Te mau papai parau tivira o te au ia ta avae i te ”Vea
Maohi” , e tia’toa ia ratou ia haaputu i taua mau a’pi ra, o
te faaite mai i te mau ohipaTo’a e au ia rave hia no taua
tuhaa ohipa ra, e o te tuu mai i te mau haamaramarama
no te mau ohipa fifi.
A tai’o maite outou taato’a i taua mau faamaramarama
raa ra o tei nenei hia’tu ei tauturu ia outou.
Tore faaati o te Tavana lîaln na te mau fenua
Tuamotu e te mau fenua Matuita (iXuuhiva inâ)
mai te 25 no atete c tac noa’tu i te 9 no tetepa
1957.
I te mahana toru 25, i te hora ono e te afa, fano raa no
te Tavana Rahi o Chastenet de Géry, na nia i te ” Rigaiilt
de Genouilly” . Ua na mua na i te faaati ia Tahiti nei a
faatano atu ai i te avei’a i nia ia Fakarava.
Fakarava.
- Mahana maha 26 no atete 1977, tutau raa ïa i roto i te
roto i Fakarava, i te hora piti e te afa i te ahiahi, haere
A t o p a 1937
TE V E A M A O H I
62
oioi atura te Tavana Rahi i uta na nia i te poti uira o te
manuâ.
Farii raa na te Apooraa mataeina e o M. Sanford, himene hia te Marseillaise e te mau tamarii, orero hia mai te
mau orero raa manava e te Tavana e te himene. Pûpû mai
ra te hui raatira i ta ratou mau ô i te Tavana Rahi, e haari
e rave rahi e te moa. Ua haamauruuru atu te Tavana Rahi
no to ratou farii raa mai ma te haa popou, e ua faaite
atoaTu i to’na mana’o, e ia taati ato’a mai ratou i te hiopo’a
raa tata’u raa rê e tupu i Papeete, mai te. 11 e tae noa’tu i
te 2i no novema 1937.
Haere atura i mûri iho e hiopo’a haere i te oire i Rotoava,
e mea mâ maitai, e no te pape ore, e rave rahi te mau tura
pape i hamani hia e te hui raatira, na ratou iho, i to ratou
pae fare. Ua mataitai te Tavana Rahi i te mau huru hamani
raa e ua ite hua oia e ua hope te tano o te hamani raa o
vetatahi.
I te pa’ia raa i te tama’a raa ahiahi i nia i te manuâ, hoi
atura i uta no te mataitai raa i te mau ote’a e te mau peu
tahito o te Tuamotu.
Hoi atura i nia i te pahi i te hora 22 oia hoi i te hora
ahuru i te pô.
Mahana pae 27 no atete 1937. Ho’i raa i uta i te hora
hitu no te mataitai raa i te huru o te ravaa’i raa, te mea ta
upe’a e te mea patia o tei faanahonaho hia e te hui raatira
0 Fakarava, e te patia raa fâ. 1te hope raa teienei mau ohipa
tuu atura te Tavana Rahi i te mau haamauruuru na te
mau aito.
Hio haere atura te taote o te pahi i te tahi mau ma’i e
parau atura i te Tavana mataeinaa e tono i te tahi i te fare
ma’i i Papeete no to’na huru.
Huti atura te tutau i te hora 14,40.
Mahana ma1a 28 no atete 1937. I tua, miti huru etaeta.
N u k u - I I iv a .
Tapati 29 no atete 1937. Tapae raa i roto i te ava i
Taiohae mai te hora va’u i te poipoi, e riro e 0110 hanere
metera te atea raa mai tahatai e te tutau raa.
Ua haere mai te Taote ra o Gast, Tavana Hau no te
mau fenua Matuita i nia i te Rigault de Genouilly, na nia
1 te va’a no te aroha raa i te Tavana Rahi.
Haere atura te Tavana Rahi i uta, e riro hora 10, na nia
i te poti hoe.
Farii hia mai e te hui raatira, e Mgr. Le Cadre (Tavite),
epikopo no te mau fenua Matuita, e te perepitero ra o
Delmas (Timeone) e 49 matahiti to’na faaea raa i te mau
fenua Matuita.
Tama’a raa io te Tavana Hau e te tahi mau raatira no te
5JRigault de Genouilly” . I te hora toru i te ahiahi e ote’a
raa e te himene nuuhiva i roto i te aua 0 te Tavana Hau.
Farerei raa io te mitinare. Tama’a raa ahiahi io te Tavana
Hau.
I te hora hitu i te pô ori raa na te taata’to’a.
Monire 30 no atete 1937. Hora 8, faatia raa faehau i te
menema o te mau ihitai i pohe i te mau fenua matuita, mai
te matahiti 1842 mai. Ua afai te Tavana Rahi e te Tomana
0 te ”Rigault de Genouilly” i ta raua pupâ tiare i nia i
taua menema ra.
Hiopo’a ra i te mau fare o te Hau, E mea haapao mai
tai hia. Na te mutoi ra o François Vallès e haapa’o i taua
tuhaa ohipa ra ma te atuatu.
Hiopo’a raa i te tan'u raa ma’i, i te fare mori, e i te me
nema o te Arii.
I te hora maha i te ahiahi, aro raa tu’e raa popo (foot
ball), i rotopu i te mau maohi e te mau mataro o te ”Rigault
de Genouilly” . Ua riro te rê i te Nuuhiva e 5 tapao e 1.
I te hora 18 (hora ono i te ahiahi), hoi raa i nia i te pahi
mai te apee hia e te taote ra o Gast te haere nei i Papeete,
no te Apoo raa rahi 0 te fenua, e e haere atoa hoi ona e
faati i to’na pae fenua e te Tavana Rahi.
U a -U k a .
Mahana piti 31 no atete 1937. Tufaû raa i te hora 9 e
te afa i te faa ô raa’tu i Hane. Haere raa i uta huru fi fi, nania
1 te papa i te hora 10.
Aita re’a e taata no te mea aita i tae mai te parau faaite
raa i te tere o te Tavana Rahi.
1 te hora 11, hoi raa i nia i te pahi ma te huti i te tutau,
no te ino te miti, eitata te ”Rigault de Genouilly” e nehenehe ia faaea maoro a’e.
U a -P o u .
Mahana p iti 31 no atete 1937. Tutau raa i Vaieo i te
hora maha i te ahiahi. Aita e taata i reira, area ra e tutau
raa maitai no te pô.
Mahana toru 1 no tetepa 1937. Reva raa e tutau raa
i te hora vau i Hakahetau. Haere atura te Tavana Rahi i
uta na nia i te poti hoe.
Farii maitai roa hia oia e te hui raatira mai te himene. E
rave rahi te haari e te mei’a i pûpû hia ma e ratou na te
mataro o te manuâ.
I te hora 9, i nia i te puaahorofenua, e haeretiai Hakahau.
Ua tae i reira i te hora ahuru ma piti. Tama’a raa io te Ta
vana.
Oire mâ maitai. Hiopo’a raa i te fare haapii raa e i te fare
taote o tei faatere hia e M. Lichtlé, (Jérôme).
Hoi raa i Hakahetau e i te hora pae e te afa tei nia i te
pahi e ua reva.
H i va-oa«
Mahana maha 2 no tetepa 1937. — Tutau i te hora vau
i te poipoi i Atuona.
Ua haere mai te mutoï farani ra o Triffe, Haapao ohipa
a te Hau i Atuona, e aroha i te Tavana Rahi, i nia i te pahi.
1 te hora vau e te afa haere raa i uta na nia i te poti hoe,
tapae i nia i te one i tahatai eitâ e û na Piikua.
Farii haa popou roa hia mai e te hui raatira, apee hia e te
fare roa o te Tavana Hau, ma te himene e te ote’a.
Hiopoa’raa i te mau fare a te Hau.
I te hora 10, farii raa na te mau merooteTomite haamaramarama e te mau taata rarahi maohi.
Ua parau atu te Tavana Rahi i te mau maohi, e i te mau
63
TE V E A M A O H I
A t o p a 1937
papa’a, e haaputuputu e e amui anae ratou ei taiete ohipa
pae faaapu.
Ua ani atoa’tu i te mau maohi e e taati mai i te hiopo’a
raa tata’ü raa rê.
Tamaa’raa avatea i te fare o te Tavana Hau, e i mûri ae
e mau pehe e te mau huru ori nuuhiva, e mea âu maitai.
I mûri ae i te tama’a raa ahiahi, e himene e te ote’a.
Mahana pae 3 no tetepa 1937. — Hora vau, hio raa i te
vai raa ma’i tei reira te huna raa o Gauguin.
Hora vau hiopo’a raa i te fare haapii raa e faatere hia e
Mme Triffe.
Hora ahuru hiopo’a raa i te fare haapii raa tamarii tamahine, (e faatere hia e te mau paretenia), e maa arearea iti
tei faatupu hia i reira no te faahanahana raa i te Tavana
Rahi, e i te mau raatira no te ” Rigault de Genouilly” .
Tama’a raa avatea iote epikopo Le Cadre e te mau raa
tira ote manuâ, e i te hora 15 (hora toru ite ahiahi,) haere
raa i nia i te pahi na Tahauku, mai te apee hia e te hui
raatira taato’a.
Taîmata.
Mahana pae 3 no tetepa 1937. — Hora maha e te afa i
ahiahi, tutau raa i roto i te ara i Vaitâhu, o Tahuata te
fenua.
Mahana maâ 4 no tetepa 1937. — Haere raa i uta i te
hora hitu 45 minuti i mairi.
Faatia raa faehau i te menema o na raatira ra 0 Halley
•e o Lafon de Laberat.
Taoa rahi te anani i pûpû hia mai na te ” Rigault de Ge
nouilly” .
Ho'i raa i nia i te pahi e huti’raa tutau i te hora 10 e te
afa.
Fa t a iv a .
Mahana maa 4 no tetepa 1937. — Tutau raa, i te hora
toru i te ahiahi, i Hanavave.
Tapati 5 no tetepa 1917. — Ua haere te Tavana Rahi
i uta e ua farii mai te hui raatira, ua huru rahi mai a’e te
taata i to te mahana i mua’e, no te mea e rave rahi te taata
no O’omo’a i haere mai i te pô na nia i te va’a.
Farii raa haa popou i rave noa hia na roto i te rû. (Hi
mene, ote’a, ra ri).
Hou a reva’tu ai ua poroi maite te Tavana Rahi i te mau
taata, i te mau rave’ae rahi mai ai te taata i to ratou fenua.
Ua faatia hia te mau maohi e haere e mata’ita’i i te ma
nuâ, ua apee ratou i te Tavana Rahi i nia i te pahi mai te
afai i te maa erave rahi.
Huti raa tutau i te hora 15,45.
Monire 6 no tetepa 1937. — I tua.
R airo a.
Mahana p iti 7 no tetepa 1937. — Tutau raa i te hora
14 e 50 (oia hoi hora piti e te afa i te ahiahi) e riro e 600
metera te atea mai te uahu i Tiputa, ua haere te Tavana
Rahi i uta i te hora toru e te afa i te ahiahi na nia i te poti
uira.
i
Farii raa haa popou roa na te hui raatira. Apee hia e te
Taiete no te mau ohipa no te faa etaeta i te tino e te faaineine raa i te mau ohipa faehau.
Himene hia te mau himene farii raa.
Faaati hia te fenua na nia i te pereoo uira, nehenehe
maitai atura te mata’ita’i raa i te oire mâ maitai, ete ruperupe o te mau faaapu.
Hoe fare mon i faatia hia e te taiete no te faaetaeta i te
tino.
Haa maitai atura te Tavana Rahi i te mau maohi no to
ratou amui ta ho’e maitai.
I te hora 19 e 30 (oia hoi hora hitu e te afa i te ahiahi)
amuraama’a no te faahanahana raa i te Tavana Rahi e {
te mau raatira ote ” Rigault de Genouilly” , e i mûri a‘e
e himene e te ot’ea.
Ho’î raa f nia i te pahi i te hora 22. (Hora ahuru i te pô).
Mahana toru 8 no tetepa 197,7. — Haere raa i uta no
te mata’ita’i raa i te arô raa tu’e raa pôpô, i rotopu i to te
Tuamotu e to te ” Rigault de Genouilly ” — Aita i rê —
(e piti tapao e e piti).
Hiopo’a raa i te oire, patia raa i’a i te pae uahu, e i te hora
iva ete afa ho’i raa i nia i te pahi ma te apee hia e te mau
maohi 0 tei mata’ita’i i te pahi e 0 tei faahanahana ana’e,
na roto i te tahi himene hope’a, i te reva raao te Tavana
Rahi.
I te hora 11,45 huti raa tutau.
Mahana maha 9 no tetepa 1937. — Tae raa mai i Pa
peete i te hora 6.
H I O P O ’A R A A N O T E IVSATAHITI 1 9 3 7 .
M a h a n a t o r u l O uo K o v e m a
1 te hora 14,30 (Hora piti e tenta i te ahiahi).— Faaavari
raa i te Hiopo’a raa tata’u raa rê na te Tavana Rahi.
lriti raa i te faaite raa e vai noa e tae noa’tu i te hope’a o
te taupiti, no te mau ohipa a to tahito, te mau ohipa no te
faaunaunaraa, te mau ohipa i rave hia e te rima, te mau
peu no te tai’a raa, e te huru o te fenua.
lriti raa i te mau fare hiopo’a raa.
îtiti raa i te mau fare ori raa, i te mau fare inu raa, i te
mau fare tama’a raa, e i te mau Lire taviri raa.
1te hora 5. — Aro raa tu ’e raa pôpô no te faa ô raa i roto
i te aro raa no te rê.
Opani raa i te 11 no novema i te hora piti i te aahi’ata.
M a h a n a m a h a î I no X o v c m a
iriti raa i te hora 8.
I te hora 10. — Faaite raa i te mau puaahorofenua, te
mau pa’e, te mau ufa, te fanau’a oni ete mau fanau’a ufa,
te mau patelle.
A t o p a 1937
TE V EA M A O H I
64
I te hora i4(Hora piti i te ahiahi). — Faatitiau’a raa puaahorofenua(l roto i te area i ropû i te mau horo raa e faaite
hia mai te mau puaa i hiopo’a hia i te poipoi).
I te hora 15 (Hora toru i te a h ia h i) . -— Tata’u raa na tei
upootia haere i te ha’uti a poa’po pôpo ta oini (baskettball).
Opani raa i te hora 12 no noveina i te hora 2.
Opani raa i te hora 24 (Ahuru ma piti i te pô).
M a h a n a p a c 1 2 no N ovem a
M a lia n a p i t i I G n o N o v e m a
I-riti raa i te hora 6.
I te hora 6. — Tata’u raa no te û (Faa tê raa matamua)
Faaite raa i te mau puaatoro.
I te hora 8. — Faaite raa i te mau huru ma’a maohi : taro,
ufi, umara, maniota, etc., etc.
I te hora 16 (Hcra maha i te ahiahi). — Tata’u raa no te
û. (Te piti 0 te faa tê raa).
Opani raa i te hora 24 (Ahuru ma piti i te pô).
M a h a n a m a ’a I 3 n o N o v e in a
Iriti raa i te hora 8.
I te hora 8. — Faaite raa i te mau tumu raau ma a.
Faaite raa i te rapeti oni e te ufa, te iore
papa’a'
I te hora 15 (Hora toru i te ahiahi). — Faaite raa tata’u
raa i te mau ohipa ha’une e te rara'a (peue, ha’une, taupoo,
oini, etc.
I te hora 17. — Aro raa no te faaroaa raa mai i te mau
aito no te tairi pôpô (tane ta’i pitipiti).
Opani raa i te hora 24 (Ahuru ma piti i te pô).
Iriti raa i te hora vau.
I te hora 8.— Faaite raa i te mau huru ma’a ota’toa.
Faaite raa i te mamoe e te puaaniho.
I te hora 15 (Hora toru i te ahiahi).— Tata’u raa no tei
upooti’a haere i te apo-pôpô taoini (baskett-ball).
Opani raa i te hora piti i te aahiata.
T a p a ti 1 4 no N ovem a
Iriti raa i te hora vau i te poipoi
Faaite raa i te mau tiare tapû hia.
Tata’u raa aito. Horo avae, te oua, taora raa omore, etc.
Hiopoa raa no te mau u’ri.
Aro raa no te faarôaa raa mai i te mau aito tairi popo
(tane ta taitahi).
I te hora 9. — Faatitiauaraa pereoo taataahi horo taata
e te pereoo taataahi huira toru faauta tao'a (no te tere).
I te hora 15 (Hora toru i te ahiahi).— Faaite raa tata’u
raa tifaifai.
I te hora 17 (Hora 5). — Tata’u raa no te rê rahi o te
tu’e.pôpô (foot-ball).
I te hora 20 (Hora vau i te po). — Turama raa. Tata’u
raa faa ineine no te mau ori ofatifati (Ahu tahiti).
Opani raa i te 15 no novema i te hora 2 i te aahiata.
M o n i i*e 1 5 n o N ov ein a
Iriti raa i te hora vau i te poipoi
I te hora 8. — Faaite raa i te mau huru faaapu taaê :
Haari, vanira, taofe, vavai, etc.
Faaite raa mîmî. — (Piifare oni e te piifare ufa no te mau huru tupu ato’a.
M ahana to ru 1 7 n o N ovem a
I te hora 8 .— Faaite raa manu hamani meri. Te mau
afata, te meri, te pàîa.
Faaite raa i te mau huru maa’toa.
1 te hora 15 (Hora toru i te ahiahi). — Faaite raa i te mau
i te mau fa’a e i te mau tata no te tai’a raa.
I te hora 17 (Hora pae i te ahiahi).— Tata’u raa aito
tairi pôpô (tennis) (mau tane ta ta’itahi).
1 te hora 20 (Hora vau i te pô). — Tuhaa matamua no
te mau ori hurihuri tahiti.
Opani raa i te hora 24 (Ahuru ma piti i te pô).
M ahana m ah a 1 8 n o N ovem a
Iriti raa i te hora 8.
I te hora 8. — Faaite raa i te uua’ira’o e no te mau huru
manu ta afata ato’a.
1 te hora 10. — Faaite raa i te mau taihaa no roto i te
tare e te mau ohipa e ra’au no te fenua nei.
I te hora 17 (Hora pae i te ahiahi). — Tata’u raa aito
tairi pôpô (tennis) (Tane ta ta’ipitipti).
Patia raa fâ.
I te hora 20 (Hora vau i te pô). — Tuhaa piti no te mau,
ori tahiti.
Maiti raa i te Arii Vahiné no te hiopo’a.
raa e to’na mau potii ape’e (te vahiné
tahiti ana’e te faa ô hia).
Opani raa i te 19 no novema i te hora 2 i te aahiata.
60
TE V EA M AO H I
A t o p a 1937
M a lia n a p a e 1 9 n o A o v e in a
M o u i n o t e l'aa ô r a a
Iriti raa i te hora 8.
Ua faataa hia te moni no te faa ô raa mai teie i mûri nei
te huru, (e mea taa ê to te mahana maha 11, tapati 14, ma
hana maha 18, e te tapati 21 no novema 1937 :
2 farane i te tomo raa ho’e no te taata paari.
1 farane no te faehau è te tamarii o tei naea hia
te 12 o te matahiti.
Note mahana maha 11, te tapati 14, te mahana maha 18,
e te tapati 21 no novema 1937 ua faataa hia te moni no te
faa ô raa mai teie i mûri nei te huru :
1 te hora 8. — Faaite raa i te mau manu no roto i te pape
(moora ao ete moora, etc.).
Ite hora i6(Hora maha i te ahiahi). — Hiopo’a raa i te
a ? u tahiti i hau a’e (rê 300 farane).
I te hora 20 (Hora 8 i te pô). — Haere raa auahi.
Opani raa i te hora 24(Ahuru ma piti i te pô).
M a lia n a m a ’a 2 0 n o N o v e m a
Iriti raa i te hora 8.
I te hora 8. — Faaite raa i te mau puaa maohi.
I te hora 20 (Hora vau i te pô). —- Teata raa.
Opani raa i te hora 24 (Ahuru ma piti i te pô.
T a p a t i 2 1 no X o v c m a
Aputa raa i te hora 8.
1 te hora 8. — Faaite raa i te mau tumu ra’au rarahii e te
raau rii no te faaunauna, tata’u raa no
te ra’au i hau a’e i te nehenehe, te mea
tiare e te mea na te rau noa, i roto i te
faariï.
Tata’u no te tumu tiare tahiti.
I te hora 9 i te poipoi.— Faatitiauaraa pereoo taatahi
horo taata e te pereoo huira toru faauta tao’a (note atea).
Ite hora 10.— Faaite ite raa i te puaahorofenua hoio
pereoo i hau a’e i te nehenehe.
I te hora 16 (Hora maha i te ahiahi). — Mau pereoo faa
unauna. Haere raa no te mau huru pereoo ato’a i faaunana
hia. Taoraora raa tiare.
Ite hora 20 (Hora vau i te pô). — Arearea raa po.
Opani raa i te 22 no novema i te hora 2 i te aahiata.
Faoti raa i te hicpo’a raa tata’u raa ré.
T u lia raa
Te mau rê i faataa hia na nia i te mahana e e tuha hia ia
à te mau ahiahi ato’a, i te hora e faataa hia e te mau peietiteni tuhaa, o ratou ho’i te hiopo’a.
Te mau rê o tei ore i ô i roto i te mau tuhaa faataa hia,
e tuha hia ïa i te tapati 21 no novema i te hora vau i te pô,
na nia i te faaite raa a te Peretiteni no te tomite faatere.
E pia hia te nana’i raa o te mau rê hou a faaoti ai'te hio
po’a raa tata’u raa rê, e e taio hia i mua i te aro o te taata’
toa i te tapati, 21 no novema 1937.- ' te hoia vau e te afa
i te pô.
I roto i te fare 10 farane.
I nia i te tahua 5 farane.
Faehau e te tamarii naea ore hia te 12 matahiti
2 farane.
Pereoo 3 farane.
PARAU FAAITE. — E horoa hia na te mau taata’toa
e ani ia M. Reneteaud, papai parau haapao moni no te
hiopo’a raa tata’u raa rê, te titeti faa ô raa no te taato’a raa
o te ta’urua no te mau moni i mûri nei :
Taata paari : 20 farani.
Faehau e te tamarii naea ore hia te 12 o te mata
hiti : 10 farane.
Pereoo: 10 farani.
Teienei mau titeti e faaite hia ïa té ioa o te fatu i nia iho,
e e ore e tia ia hoo faahou hia e aore râ ia tuu hia na vetahi ê.
N O N IA 1 TE M A U O H 1 P A
M Q
IE FAA
E T A E Y A ïSAÜ. 1 T E T IN O
I roto i te mau hoho’a i taviri hia i Tahiti nei, e i te mau
fenua i raro, ua faahiahia te papa’a, ete marite, i te tarai raa
o te mau tino o te mau maohi i nenei hia to ratou mau
hohoa i roto.
Area ra hoi ia faaea maoro hia i nia i teie nei mau pae
fenua, e itea hia ïa e ataa’tu ai te mau taata tupu maitatai
e te mau u’i apî. i taviri hia to ratou hoho’a, e rave rahi o
te utaa rii tupu iino, tino paruparu, eita ta ratou e nehene
he ia rave papû i te ohipa.
la tupu noa mai te ma’i, mai te grippe te huru, o ratou na
te tanu hia.
E rave rahi atu â o tei manao noa hia e e mea tupu im i
tai e te itoito, ia tupu anae hia ite ma’i, e pohe oioi noa,
mai te maerete taata, eeaha iafaarueoioi noa i teienei mau
taata o tei manao hia e e mea itoito maitai ia hio noa.
Teienei mau parau, ti’a maitai no te mau tane, e au ato’a
ia parau hia note mau vahiné.
Ua ite noa hia te etaeta o te tino 0 te mau maori tahito,
e nehenehe ia ratau ia hoe noa i to rau mau vaa rarahi, eà
mairi hepetoma, no te imi raa i te mau fenua apî.
66
A t o p a 1937
TE VEA M A O H Ï
E roaa’i ia ratou te puai no te haere raa i teienei mautere
maoro, i nia i te mahana, na roto i te matai, te ua, te to’eto’e hoi o te mau ru’i, ua ite ïa ratou i te mau rave’a no te
faa etaeta raa i to ratou tino.
Te mau aito ote aro ma te itoito no te paruru raa i to
ratou ai’a, e omore ïa ta ratou, e taua mau oinore ra eita ia
e mara’a maitai i to teienei anotau taata, e rave ato’a ratou
i te mau ohipa e etaeta'i to ratou tino, e ore ratou e mata’u
i te enemi.
Ta ratou mau ohipa e rave no te faa etaeta raa i to ratou
tino, teie ïa.
Te faatitiau'a raa vaa hoe, no te faa etaeta raa i te pae i
nia o te tino, te tua. na paofifi, na rima, e itoito atoa te
mafatu i te taipuipu noa raa te hoe.
Te himene, na te reira e haa mahiti maitai i te mahaha,
e te huti raa aho, e turu mai ïa i te ohipa no te vaa.
Te tomo raa fei, na te reira e faa itoito i te tua e na avae,
o te ore e roaa faahou i teienei te huru i itea hia i mutaa
fho.
Te taputô na te reira e faa etaeta i te mau uaua, e e haa
ma tara oioi i te mana’o.
Te tautai patia i’a, te patia fà, e roaa mai ai te itoito e te
tano te mata ote mau feia e rave i te reira tautai.
Te ote'a te tahi hoi ïa o ta ratou mau ohipa i hau a’e no
te faa etaeta raa i te tino. no te mea e tei roto te mau hu
ru ohipa’to’a. Inaha i roto i te ohipa ote’a aita e uaua e faaea
noa.
Te mau aito rarahi, e mau feia o’ri anae, hou a haereai
ratou i te tama’i, i rotoi te mau arearea raa e ote’a, e ote’a
to te mau mataeinaa’toa no te mea ua ite to tahito e na ro
to i te otéa e roaa mai ai te mau taata tino etaeta e te itoito.
Aita to Tahiti i papai i ta ratou mau ohipa i rave, area râ
ua haere to ratou roo na te moana Patitifa ta’atoa.
I teienei ho i anotau te haere noa nei te mau pahi na te
mau motu taatoa, e ua faaea noa te taata’to ’a ma te hau,
eiha ïa te maohi e rave i te mau ohipa no te faaitoito raa
ito'na mau uaua, inaha te haere noa’tura ona i te paruparu
raa.
Ahiri te mau feia’toa i ite i te feruri e i hinaaro i to outou maitai e parau atu ê :
fa rave ihoâ te maohi no teienei tau i te mau ohipa e
etaeta’i to’na mau uaua, no te mea te haere atura to’na
itoito i te iti.
No te reira mau huru mana’o i ani atu ai te Tavana Rahi
ra o Chastenet de Géry e e rave faahou i ta outou mau faatitiau’a raa vaa, ta outou mau otea, a hau’ti i te hau’ti foot
ball, te basket-ball, te faatitiau’a raaa’u na te tai, ia haere
to outou puai i te rahi, ia maitai to outou huti raa aho, ia
ore to outou mau tino ia roo hia i te ma’i, e eiaha outou ia
tairi hanoa hia e te mau ma’ i rii haapao raa ore o te riro
ei m ai pôhe.
I Moorea te faatupu faahou hia nei te mau amui raa foot
ball e te baskett-ball, i Papeete te faaitoito haere nei (oterene).
I te tare haapii raa rahi a te Hau i Papeete te haa matautau nei te mau tamarii, te tamarii tamaroa e te tamarii tamahine, na te mau orometua faehau e haapii.
Na reira’toa i te mau vahi ato’a, i Tahiti, i Moorea, Raiatea, te mau Tuamotu, i te mau pae fenua i Apato’a, i Maareva mâ, i te mau pae fenua Matuita, te faaitoito nei te mau
Tavana i te mau ohipa arearea no te faaitoito raa i te tino
e i te mau ohipa no te haa maitai raa i te tino.
A faa itoito te mau pupu na roto i te aro raa ratou ra
tou iho tae noa’tu ai i tetaime e haere mai’ai e oro i to Pa
peete.
M a ta e in a a P u n a a u ia .
T e h o e o h ip a la a h ia h ia i l u pu i t e m a ta e in a a r a o
P u n a a u ia .
Ta te hoe, Taiete tomo anani i faatupu, tei jaatere hia e
to ratou Tavana, e te Apooraa mataeinaa no te im i
raa- i te maitai no te huiraatira.
Mai teie te huru :
1 te avae noema 1934, ua haere te tavana mataeinaa e
hio ite mau vahi e taoto hia e te mau taure’are’a tomo anani,
oia hoi i raro ae ite ofai ana, e no te rahi hoi te taata tomo
anani, eita’tura e ôi raro ae ite ofai ana, e ia tae hoi i te pô
e ûa hia, e ra ri noa ratou ite ûa e e pohe hoi te tahi pae i te
ma’ï. E inaha ua hoi mai te tavana i tahatai, e ua feruri oia
ia hamani hia te hoe fare punu no te feia tomo anani.
I te ava’eTenuare 1935 ua haaputuputu te tavana e te
apooraa, i te huiraatira tomo anani, i te vahi ho’e eua tuu
hoi te tavana, e te apooraa, i te reira mana’o oia hoi ia ha
mani hia te hoe fare punu, i roto ite fa’a i Punaruu e inaha
ua farii roa ratou i taua mana’o ra.
E teie te vahi i faaoti hia e te tavana, e te apooraa, e te
feia tomo anani, ia aufau te taata e piti tara, e amo hoi te
iri i uta, e te punu, e hamani hoi ite fare, etae noa’tu i tona
oti raa. Are’a rate huiraatira te ore e tomo i te anani e aufau
noa ia ratou e piti tara, e ia hinaaro râ ratou ite tomo i te
anani no te hoo ite moni na ratou, ia aufau ia ratou i na
moni hoe ahuru tara, no na mahana e pae, ta tona mau
hoa i raye.
1 te reira mau mahana, ua faaroo to tatou hoa oia hoi o
Taro Lévy i te reira parau e te hamani hia nei te hoe fare
punu i nia iho ite plâteau i Tetamanu, e no reira ua opua
oia, e hamani i te hoe liste no te ani haere raa ite hoe moni
tauturu no taua fare ra. E rave rahi roa te mau taata no
Papeete e tae noa’tu i to tatou tavana rahi o Sautototer
tauturu rahi roa i taua fare ra, e ua mauruuru roa te hui
raatira no Punaauia.
I teava’eFebuare, ua pu'ete moni, eua ho’o hia te raa’u,
e te punu, e piti faraipânî, e piti pânî, e piti mori tautau.
I te 11 no febuare, mahana piti, ua putuputu mai hoé hanere e piti ahuru taata no te amo i te punu, ete raa’u e te
mau taihaa’toa no taua fare ra. Ua faarue te huiraatira i
tahatai ite hora hitu, e ua tae te hoe pae ite ahuru ma piti,
e te tahi pae ite hora ho’e, e te pupu hope’a ra hora toru ïa,
te tumu rahi i taupupu ai no te taiaha ia o ta ratou mau
hopoi’a, o te teitei hoi te tauma raa i Tetamanu, e no te ite
raa to ratou tavana, e te orometua ite itoito rahi, o to raua
67
TE V E A M A O H I
A t o p a 1937
mau tamarii, no reira ua roaa mai ia raua, te mauruuru
rahi. I te reira taime hora toru, i te tae taatoa raa mai, te
huiraatira i te vahi tia raa tare, ua haaputuputu te tavana
i tana Apooraa, e na tamuta e toru, ete huiraatira, oia hoi
te hinaaro nei te tavana ia hamani oioi hia taua tare ra, i
te reira ihoâ taime, e no reira ua faaitoito te mau tamuta,
e te huiraatira ite hamani, e ua oti taua tare ra, i te tapunu
hia i te hora hitu ite ahiahi, e i mûri mai i te oti raa i reira
te huiraatira te tamaâraa, e i te pa’ia raa, ua topa mai te
hoe ua rahi aita roa ra matou i peapea noa a’e.
i te ava’e mati ua tomo hia taua tare ra, e ua ani hia to
tatou Tavana rahi Sautot, o tei mono hia mai ia Thirel, e
0 Terii Frogier, ua tae ato’a maio Lherbier, Rougier, Quesnot, Commandant Moural, Taro Lévy, e rave rahi afoa te
mau vahiné papaa tei haere i taua tomo raa tare ra, e ua
tomo hia taua tare ra i te hora 12 iteavatea, e ua tamau hia
te ioa o taua tare ra, e teie tona ioa ” Tiare anani 0 te ni
api” . E i mûri mai ua tainaâ e i te pa’ia raa, ua hoi mai te
hoe pae, e ia poipoi a'e te tahi pae i hoi mai ai.
Teie te mau ture i faaoti hia e matou :
Te opani raa i te tahi mau mataeinaa e eiaha ia to
mo i te anani, i roto i te ta’a i Punaruu, no te afa’i e hoo
1 te moni nana, e faatia hia râ, ia haere i roto i te fa’a i Pu
naruu, e amu i te anani, e faaea hoi i roto i te tare e ani ra
i te tavana o te mataeinaa no te mea tei ia’na ra te taviri
o te tare.
2.
— E opani atoa hia te tahi mau mataeinaa ê, i te auau
raa i te pua’a oviri i roto i te fa'a i Punaruu, e te tumu ra,
e rave rahi te mau ohipa ta ratou e faaino, e taatia hia râ,
mai te mea e, e haere ratou e ani i te tavana mataeinaa.
3.
— Opani atoa hia te tahi mau taata, no te tahi mataei
naa ê, i te patia i te ourâ i roto i te faâ i Punaruu. E te tu
mu te apooraa i na reira’i no te imi raa ia i te maitai no
tona iho huiraatira.
Te mau avari raa anani na te apooraa e hio e ua para
maitai te anani, ei reira e tuu hia’i te avari raa anani, ei
reira te apooraa e poro ai i te huiraatira tomo anani, e hae
re e vaere i te e’a, e ia pau te anani i te reira faâ, e vaere
faahou atu ia, i te piti o te faâ anani, na reira noa e tae noa’
tu i te pau raa o te anani.
E tuu hia te avari raa anani i te avae Tiunu, e te haapau
raa anani ra i te avae Titema ia.
I te mau mataluti matamua, haamata hia mai ai, i te to
mo i te anani, te roaa hia nei e iva tauatini tôtô, i teie matahiti 1936 i mairi aenei, ua roaa ia e 28.000 tauatini tôtô,
e te rnana’o hia ei e roaa e 32.000 tauatini tôtô, i teie matahiti 1937 ei te hopea ia oteie matahiti e papu maitai ai.
O te huru ïa o te faatere raa a te apooraa mataeinaa i
tona huiraatira.
Papai hia na te Apooraa mataeinaa no Punaauia.
Parmi no te Marne i Punaauia.
I te 22 no Tetepa, mahana toru, i te hora ahuru ma hoe
i te poipoi ae i tomo hia’i te Marae note mau faaehau no Pu
naauia o tei pohe i te tamai rahi 1914-1918. I raro ae i te
Peretiteni raa hanahana a to tatou Tavana rahi, e, e rave rahi
roa te feia mana o tei haere mai i taua tomo raa ra, e, e rave
rahi atoa te mau tamarii o tei hopoi haere mai i te Tiare i
nia i te Marae, ei aroha raa i to ratou mau metua i pohe i te
tamai rahi, e ua tuu atoa to tatou Tavana Rahi i te tiare i
nia i te marae, e ma tona faatura hoi i te mau faaehau i po
he. i nia i te Marae ua tuu hia te tamahine a lardonnet ei
tia no te paeau o Farani, e raro rii mai, e piti ia potii tahiti,
te tamahine a Faariiturai a Tehei e te tamahine a Mehao a
Teave, 0 raua te tia no te paeau 0 Tahiti, ahu tahiti e te
hei tiare tahiti to raua, ua tuu hia i mua mai ia ratou te hoe
tifaifai, e te taime i oti ai te faarii i to tatou tavana rahi, i
tuu hia i te tifaifai i raro, e inaha ua vai noa mai ratou e
toru i nia i te Mara:, e ua tupu hoi te oto e te aroha i te hio
raa’tu ia ratou i te nehenehe maitai.
Ite reira taime ua orero mai te Tavana o te mataeinaa i
te parau, oia hoi te tumu i patu hia’i, teie nei marae, maori
ra ei faa mana’o raa ïa na te mau tamarii i to ratou mau
metua i pohe i te tamai rahi, e ua tia toa mai o Guichard
te Peretiteni no te mau Faehau e ua orero mai oia e ua
mauruuru roa te mau faehau, i te oti raa ta Guichard, ua
tia mai to tatou Tavana rahi e ua orero mai oia i te parau,
e ua tupu te faahiahia o te mau taata taato’a i te faaroo raa i
ta’na râ mau parau maitatai, e i te oti raa te tomo raa ma
rae, ua haere te Tavana rahi ete feia mana e te mau manihini taato’a i te tama’a raa o tei faa tupu hia i nia itemahora
i Punaruu, e rave rahi roa te taata i taua tamaa raa ra.
Mauruuru rahi i teie ohipa a tupu i te mataeinaa.
T. a TEHEI.
A li 11 haamanao raa i te Arii ra o Pôm are \ .
Man moni i an fan hia.
Henri Drollet.................................
iofarane.
Christian Drollet..........................
10 —
Huiraatira no te mataeinaa ra o
Tikehau (Tuamotu)..................
368 —
Peretiteni 0 te Apooraa mataeinaa,
T. a TEHEI.
P a p e e t e - T a h i t i . — F a r e n e n e ir a a V ea a t e H a u .
388
T o mua’tu.......
—
3-794 —
4.182 tara ne.
Fait partie de Te Vea Maohi